ijelu hrvatsku krase dvorci, palače, vile i kurije različite starosti i očuvanosti. Oni su materijalni dokaz burne povijesti koja je zahvatila našu zemlju. Dvoraca; bilo burgova, bilo kaštela, bili oni barokni ili klasicistički; ima u izobilju na sjeveru

Hrvatske. Hrvatsko zagorje, kao najprepoznatljiviji dio sjeverne Hrvatske, savršen je primjer za mjesto izgradnje dvoraca. Iako bi dvorci Hrvatskog zagorja trebali biti turistički pandan francuskim dvorcima uz Loireu jer su baš dvorci zanimljiv sadržaj za svakog turista a, ujedno, oslikavaju povijest kraja u kojem se nalaze; danas je većina zagorskih dvoraca devastirana i napuštena (ruševina u Klanjcu, Bisag, Mali Tabor, Zajezda itd.), neki su u privatnom vlasništvu (Bežanec, Gredice, Miljana, Gorica itd.), neki su pretvoreni u različite ustanove – poput bolnica (Klenovnik, Dvorac Erdődy) – a samo je nekolicina u potpunosti turistički iskorištena (Trakošćan, Veliki Tabor i Oršić) slika 1

- Hrvatsko zagorje je prostor između Ivanščice i Medvednice te rijeke Sutle i Kalničkog gorja Zagorje se većim dijelom nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali dijelovi ove regije se nalaze i u Varaždinskoj i u Zagrebačkoj županiji (slika 2); Trakošćan, turistički najvažniji dvorac, nalazi se u Varaždinskoj županiji.

C

Dvorci Hrvatskog zagorja- kao što se vidi na slici 3, naseljenost je u pravilu gušća uz dvorce

vlasteli su trebali poljoprivredna proizvodnja, posluga i razni zanati

- danas su svi dvorci dobro cestovno povezani (s ostatkom Hrvatskog zagorja koje je

dobro povezano sa Zagrebom i Varaždinom) ističu se Popovec, Mirkovec i Sveti

Križ Začretje koji se nalaze blizu izlaza iz autocesta slika 4

od navedenih, samo je posjet Svetom Križu Začretje moguć – moguć

je samo uz prethodnu najavu jer je dvorac u privatnom vlasništvu –

Sv. Križ Začretje je jedini dvokrilni dvorac Hrvatskog zagorja u

obliku slova V

- dobra prometna povezanost dvoraca, pogotovo s glavnim gradom, dobar je

potencijal za turističko vrednovanje

- osim ruševina, poput one u Klanjcu, gdje je umro Antun Mihanović (slika 5);

zapuštene dvorce je moguće „oživjeti“

uloženi kapital bi se isplatio

Primjer Malog Tabora - Mali Tabor (slika 6) je danas zapušten

- potječe iz kasnog Srednjeg vijeka

svoje postojanje je započeo kao kaštel uskoro ga kupuje obitelj Rattkay,

koji su već posjedovali Veliki Tabor (povijest Malog i Velikog Tabora je

usko povezana) neko vrijeme je bio u vlasništvu Jelačića

- iz gore navedenog se vidi da Mali Tabor ima burnu povijest

- također, kraj Malog Tabora se nalazi arheološko nalazište srednjevjekovnog burga

Vrbovca, tu je i blizina Velikog Tabora i mjesta Grešna Gorica s razvijenim

ruralnim turizmom (i zoološkim vrtom)

- dvorac se nalazi na dvjestotinjak metara cestovne udaljenosti od graničnog prijelaza

Mali Tabor – Rajnkovec što bi omogućila slovenskim turistima brzi posjet Malom

Tabor, a usput i ostalom Zagorju

Literatura i izovri:Vladimir Marković (1971.): Barokni dvorci Hrvatskog Zagorja, II. izdanje, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1995.Mladen Obad Šćitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, III. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005.Mirna Flögel-Mršić (2007.): Dvorci Hrvatskog zagorja – uzor domoljublja i rasadište kulture, u: Hrvatsko zagorje (časopis za kulturu), broj 1-2, godina XXIII., Kajkaviana, Donja Stubica (tiskano u Krapini), 156.-174. Ivančica Pavičić (2009.): Srednjovjekovni kaštel i dvorac Mali Tabor u Prišlinu, u Annales

Instituti Archaeologici, Vol.V No.1, Institut za arheologiju, Zagreb, 105.-107. Terensko istraživanjeMrežne stranice Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije (www.tzkzz.hr) i razni drugi mrežni izvori

Neustrašivi NelBlog za istraživanje ruda i gubljenje vremena

bedakjen@hotmail.comveljača, 2014.

Slika 2: Hrvatsko zagorje (granica crvena crta) s pripadajućim i okolnim županijama

Slika 3: Dvorci Zagorja, veća naselja i gustoća stanovnika na razini općina (važniji dvorci i gradovi su označeni tekstom)Izvori: Obad Šćitaroci (2005.): Dvorci i perivoji hrvatsko Zagorja; popis stanovništva 2011., DZS

Slika 5: Novi dvori klanječkiIzvor: http://img69.imageshack.us/img69/2305/dvorcinovidvori.jpg (12.1.2014.)

Slika 6: Mali TaborIzvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Mali_Tabor_2.jpg (23.1.2014.)

Slika 7: Viteški turnir u Oršiću (nije povijesno utemeljen)Izvor: http://www.hrt.hr/uploads/pics/viteski_turnir_DS.jpg (2.1.2014.)

Primjeri turističkog vrednovanja dvoraca:

Slika 8: Srednjovjekovne svečanosti u Velikom Taboru 2013. godineIzvor: http://www.uzagorju.com/obj-manifestacije/152/galerija/srednjovjekovne_svecanosti_veliki_tabor%20%283%29.JPG (2.1.2014.)

Slika 9: Dvorac Trakošćan i Trakošćansko jezeroIzvor http://www.omega-grupa.hr/wp-content/uploads/Trakoscan-1.jpg (4.1.2014.)

Slika 10: Veliki TaborIzvor: http://www.destinacije.com/Slike/Wallpapers/2006/Veliki_Tabor.JPG (4.1.2014.)

Slika 1: Namjena pojedinog dvorcaIzvori: terensko istraživanje i Dvorci.hr (Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija)

Slika 4: Dvorci i cestovna povezanostIzvor Obad Šćitaroci (2005.): Dvorci i perivoji hrvatsko Zagorja; Geofabrik (23.1.2014.)

više na http://bedakjen.wordpress.com/2014/02/07/little-bavaria-in-croatia/ (engleski)