N I P Projekt integracije u EU Natura 2000 EU Natura 2000 Integration Project

ZAPISNIK S JAVNOG PREDSTAVLJANJA

02. srpnja 2012. u 10.30 sati, u upravnoj zgradi Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno 96, u Krasnom, održana je prezentacija Plana upravljanja okolišem za projekt Uspostave osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit (rekonstrukcija pastirskih stanova na Alanu i Lubenovcu). Prezentaciji je prisustvovalo 27 ljudi, predstavnici nadležnih ministarstava, stručnih institucija koje djeluju na državnoj i županijskoj razini, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, nevladina udruga angažirana oko pitanja zaštite okoliša i prirode, te zainteresirani dionici (cjeloviti popis sudionika nalazi se u privitku zapisnika). Uvodnu riječ o Projektu integracije u EU Natura 2000 održao je koordinator projekta, Igor Kreitmeyer iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprave za zaštitu prirode. Potom su uslijedile prezentacije:

1. Opis projekta Uspostave osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit – predstavio je Tihomir Devčić, glavni nadzornik iz nadzorne službe Nacionalnog parka Sjeverni Velebit,

2. Prezentacija Plana upravljanja okolišem za projekt Uspostave osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit (rekonstrukcija pastirskih stanova na Alanu i Lubenovcu) – koju je održao Željko Koren, predstojnik Zavoda za zaštitu okoliša konzultantskog poduzeća Oikon d.o.o.

Po završetku prezentacija prisutni dionici pozvani su da sudjeluju u raspravi i daju svoje komentare. Svoje mišljenje o predstavljenom dokumentu i o samom projektu iznijelo je nekoliko sudionika. U nastavku su kronološkim redom navedeni govornici i njihovi stavovi: Ladislav Radoslović (Udruga Animaila) postavio je pitanje može li osim sudjelovanja u diskusiji dobiti nekoliko minuta za kratko izlaganje, što mu je i odobreno. Predstavniku Oikona je uputio dva pitanja: da li se zna gdje se na području NP Sjeverni Velebit nalaze pjevališta velikog tetrijeba, te da li su Lubenovac i Alan biološki izrazito važni. Na prvo pitanje je odgovorio glavni nadzornik Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, Tihomir Devčić s informacijama da se tri godine provodi proučavanje terenskim fiksnim kamerama koje su postavljene na očekivanim područjima, te da na području Parka nema aktivnog pjevališta. Na drugo pitanje je odgovorio predstavnik Oikona, Željko Koren. Rečeno je da se pojedina područja Parka smatraju biološki važnim na način kako je i definirano zonacijom u Prostornom planu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, odnosno da postoje pojedina područja koja spadaju u zonu stroge zaštite, aktivne zaštite i korištenja.

Predstavnik Udruge Animalia postavio je pitanje koliki je trenutni broj zaposlenih u Javnoj ustanovi Nacionalni park Sjeverni Velebit (JU NP), odnosno da li se planira zaposliti nove ljude ukoliko se zahvat realizira. Ravnatelj JU NP, Milan Nekić odgovorio je da ustanova trenutno ima 14 zaposlenih, od toga tri nadzornika, od čega je jedan glavni nadzornik. Takoñer je rečeno da je u moguće zaposlenje novog radnika ukoliko se ukaže potreba. Ines Kovačević (zainteresirani dionik) je nastavila s pitanjem da li se misli da će dovoñenje goveda održati livade, te iznosi kako smatra da se to ne postiže ispašom – jer, budući da je kod tradicionalnog stočarenja stoka seljena, postavlja se pitanje gdje će boraviti zimi. Ravnatelj JU Nekić odgovara da se održavanje postiže stočarenjem uz košnju. Kovačević nastavlja s komentarom o terminu javnog predstavljanja Plana upravljanja okolišem. Napominje da se održava u vrijeme koje je zbog vrućina nepovoljno za starije osobe, dok mlañima ne odgovara termin tijekom radnog vremena budući da su zaposleni. Napominje da je važno od starih stanovnika ustanoviti kako je nekada zaista bilo gospodareno ovim područjem. Takoñer spominje da javnost nije bila dovoljno informirana o terminu javne rasprave o prijedlogu Prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Kreitmeyer odgovara da je termin prezentacije Plana upravljanja okolišem planiran tako da se zadovolje dva kriterija, da dokument prije javne rasprave na internetu bude objavljen minimalno dva tjedna, te da se prezentacija održi prije godišnjih odmora koji uglavnom počinju od 15.7. Napominje da je teško pronaći termin koji bi svima odgovarao. Tihomir Devčić, glavni nadzornik Javne ustanove, odgovara da je termin i poziv na javnu raspravu o prijedlogu Prostornog plana Nacionalni park Sjeverni Velebit bio objavljen i upućen preko medija. Ivica Miškulin (zainteresirani dionik) predstavio se kao nekadašnji stanovnik Lubenovca koji na lokaciji zahvata ima parcelu. Odobrava zahvat, uz napomenu da je sam spreman kositi svoje imanje. Vitomir Šegota (zainteresirani dionik) je uvodno rekao kako je s lokacijama zahvata upoznat kao stanovnik Velebita koji je tamo boravio '50-ih godina prošlog stoljeća. Iznio je zamjerke na prezentaciju Opis projekta Uspostave osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit koju je održao Tihomir Devčić. Prigovara da u prezentaciji nisu dani relevantni podaci o prilaznim putovima do parcela, točnoj lokaciji zahvata i tlocrtnim prikazima objekata. Milan Nekić, ravnatelj JU NP odgovorio je da je sva projektna dokumentacija dostupna javnosti u prostorima JU gdje se slobodno može doći pregledati projektnu dokumentaciju i postaviti pitanja u vezi sa zahvatom. Obratio se predstavnicima Udruge Animalia s pitanjem zašto su bez uvida u projektnu dokumentaciju krenuli u medijsku hajku, uz optužbe da su djelatnici JU NP „lažljivici“ i „devastatori“, iako su radili prema propisima. Izražava želju da se tradicija i kultura Podgoraca zabilježi. Naveo je da JU razmišlja o problematici stočarenja, uz napomenu da rješenje nije jednostavno. Jedno od mogućih rješenja jest da JU kupi stado koje bi čuvali sami djelatnici ili pastiri koji su spremni ljeti stočariti (od kojih su neki i kontaktirani), a uz to bi bila organizirana košnja. Nakon toga je gospodinu Šegoti donesena projektna dokumentacija na uvid. Na temelju vizualizacije projekta, zamjera da na Alanu nije bilo grupirane gradnje sa stepenicama, pokazujući snimke iz prve polovice prošlog stoljeća. Osim toga, izrazio je nezadovoljstvo zbog korištenja pojma rekonstrukcija, izražavajući sumnje da se zapravo gradi apartmansko naselje. Igor Kreitmeyer poziva projektanta da pojasni vizualizaciju koja je, priznaje s pravom, izazvala negativne reakcije. Boris Cimaš (Cimaš arhitektura d.o.o.), projektant predmetnog zahvata, odgovorio je da se radi o vizualizaciji koja ne prikazuje završno stanje, već jednu od meñufaza projekta, a ujedno je korištena za naslovnicu. Rekao je da je na projektu rekonstrukcije radio stručni

tim dvije godine prema prikupljenim saznanjima o prošlom stanju (korištene su i stare fotografije), odnosno na temelju posebne geodetske podloge koja sadrži snimak postojećeg stanja. Tvrdio je da, u skladu s tim, objekti nisu predviñeni van originalnih tlocrtnih gabarita starih pastirskih stanova i postojećih temelja. Predložio je da se pri sljedećem terenskom obilasku s geodetom javi zainteresiranima kako bi im se mogli pridružiti. Ladislav Radoslović i Gordana Pavoković (Udruga Animalia) za govornicom su iznijeli svoje stavove i održali kratko izlaganje. Na samom početku Ladislav Radoslović je izjavio kako se javnost pokušava obmanuti tvrdnjom da projekt financira Svjetska banka, te govori kako se radi o zajmu koji će otplaćivati porezni obveznici. Kreitmeyer potvrñuje činjenicu da se radi o zajmu i odgovara da to nigdje nije osporavano. Radoslović nastavlja s tvrdnjom da ugovor za NIP projekt izmeñu Ministarstva zaštite okoliša i prirode, i Svjetske banke ne ispunjava kriterije meñunarodnog ugovora. Radoslović se potom obratio glavnom nadzorniku Nacionalnog parka,Tihomiru Devčiću govoreći da dolazi na Velebit i snima velikog tetrijeba, te da je na taj način utvrdio četiri pjevališta u NP Sjeverni Velebit - na Pivčevcu - Zavižanska kotlina, Plančicama, Crnoj Dulibi i širem području Velikog Lubenovca. Pri tome je prikazao snimak od nekoliko sekundi koji prikazuje prelet ptice za koju tvrdi da je veliki tetrijeb snimljen na Lubenovcu. Napomenuo je da je prema EU Direktivi o pticama tetrijeb zaštićena vrsta koju je zabranjeno uznemiravati kao i uništavati njeno stanište. Potom je pokazao finalno izvješće Svjetske banke (dokument koji je neovisan o NIP projektu) na kojem su radili meñunarodni stručnjaci iz BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore (...), u kojem je zaključeno da tetrijeba izmeñu ostalog ugrožavaju pašarenje i krivolov. Zatim je komentirao da je u Okvirnom planu upravljanja okolišem pod poglavljem zakonodavsto navedena obaveza izrade ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, prema čl. 21 Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Na to je Blandina Randić Potkonjak iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode odgovorila da se prema čl. 2, stavku 2 istog Pravilnika, ocjena ne provodi za planove, programe i za zahvate koji su neposredno povezani s upravljanjem područjem ekološke mreže, što je slučaj kod predmetnog zahvata. Takoñer, predstavnicima Udruge uzvraća pitanjem da li imaju dopuštenje od nadležnog tijela za praćenje tetrijeba. Radoslović odgovara da se snimanje nije vršilo u komercijalne svrhe pa zato ne treba dozvolu. Radoslović nastavlja komentirati zahvat, tvrdeći da na lokaciji Lubenovac nema četiri, već samo dva minijaturna objekta, te da nikada nije postojala šterna. Drugu tvrdnju Ivica Miškulin opovrgava, tvrdeći suprotno. Radoslović je potom nastavio komentirati da zahvat prema Zakonu o prostornom ureñenju i gradnji predstavlja složenu grañevinu za koju je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu. Takoñer napominje da je dužnost o zahvatu obavijestiti i vlasnike susjednih parcela koji imaju ovlasti tražiti reviziju. Gordana Kovačević (Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureñenja) moli predstavnike Udruge Animalia da poštuju nadležna tijela i njihove odluke, te da Zakon ne čitaju i ne tumače na neispravan način. Tvrdi da je postupak ishoñenja svih dozvola potrebnih za grañenje u potpunosti proveden. Radoslović se zatim poziva na Konzervatorsku podlogu koja navodi da su stanovi 2,5 x 3,5 m, tvrdeći da se grade puno veći objekti, te da je prema Konzervatorskoj podlozi obnova dopuštena samo u funkciji stočarenja i upravljanja.

1 Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim planovima, programima ili

zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Gordana Pavoković (Udruga Animalia) komentira da Plan upravljanja okolišem spominje životinje jedino u tablici i kratkom tekstu, te da nigdje nije obrañen utjecaj na životinje. Zamjera da Plan upravljanja okolišem nije izrañen u skladu s pravilima Svjetske banke. Nataša Vetma (Svjetska banka), odgovara da je dokument izrañen prema pravilima Svjetske banke, objašnjavajući da su dokumenti Svjetske banke klasificirani u nekoliko grupa. Pri tome Plan upravljanja okolišem spada u grupu dokumenata koji se izrañuje za zahvate za koje je predviñeno da utjecaji nisu trajni već samo za vrijeme izgradnje. Tea Šilić (Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit) predstavnicima Animalije postavlja pitanje da li misle da spomenute vrste nisu i prije tamo obitavale budući da je čovjekov utjecaj na području Velebita prisutan tijekom duge povijesti. Pavoković odgovara pozivajući se na citat dr. Miroslava Hirca iz literaturnog izvora (Poljak J., 1929: Planinarski vodič po Velebitu, Zagreb), u kojem se navodi suprotno. Predstavnici Udruge Animalia pitaju zašto se ne koriste postojeći i dostupni objekti u Oltarima, Kuterevu (...), izražavajući sumnje da se planirani zahvat namjerava koristiti kao ugostiteljske objekte za masovni smještaj. Projektant navedenu tvrdnju opovrgava, a ravnatelj Javne ustanove opetovano poziva na uvid u projektu dokumentaciju. Davorin Marković (ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode) je izrazio svoju podršku projektu, smatrajući ga važnim za očuvanje bioraznolikosti koja je tisućama godina stvarana u interakciji čovjeka i prirode. Napominje da su pašnjaci na svjetskoj razini važna staništa. Komentira kako dosadašnje rasprave nemaju biološke osnove jer su pašnjaci i biološka raznolikost, kako biljnih, tako i životinjskih vrsta nerazdvojni. Tvrdi da projekt daje mogućnost obnove pašnjaka, a time i očuvanja biološke raznolikosti, s obzirom na osnovni problem sukcesije koja je prisutna. Radoslović se nadovezuje kako vjerojatno jedini od prisutnih ima i uzgaja stoku, na temelju čega tvrdi da pašarenje neće sačuvati pašnjake, već košnja i paljenje. Marković odgovara da se slaže u pogledu košnje, no napominje da ova staništa nisu bez razloga nazvana pašnjacima, niti su ga tako prozvali nestručnjaci. Poziva Radoslovića da se informira o pašarenju na tradicionalan način. Predstavnici Animalije odgovaraju da takvo pašarenje nije moguće zbog strogih sanitarnih uvjeta. Marković odbacuje te tvrdnje, napominjući da je samu proizvodnju moguće organizirati u nekim od okolnih naselja. Zaključuje da je ovo projekt vrijedan pažnje, te da će se zalagati za njegovu provedbu. Igor Kreitmeyer (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) zaključuje raspravu uz napomenu da će primjedbe biti razmotrene i odgovorene, odnosno uključene u Plan upravljanja okolišem. Zapisnik sastavile Sunčana Rapić, dipl.ing.agr. – kraj. arh. i Fanica Kljaković – Gašpić, dipl.ing.biol.