zapecaceni dzennetski napitak -životopis allahovog poslanika muhammeda s.a.v.s

486
ER - RAHIKUL - MAHTUM ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Studija o ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. Autor: Safijurrahman el - Mubarekfuri Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.

Upload: ipf-unbi

Post on 08-Jul-2015

4.372 views

Category:

Education


10 download

DESCRIPTION

Fenomenalan prikaz zivota i djela Muhammeda a.s. posljednjeg Allahovog poslanika ljudima.

TRANSCRIPT

  • 1. ER - RAHIKUL - MAHTUMZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK Studija o ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. Autor: Safijurrahman el - Mubarekfuri Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.

2. Naslov originalaER - RAHIKUL - MAHTUMNaslov prijevoda: ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAKAutor Safijurrahman el MubarekfuriS arapskog prevelaSubhija Hadimejli} - Skenderovi}[erijatski recenzentMuhamed Mehanovi}Likovno - tehni~kiurednik Nedad Kazi}, Fatih FarhatLektor i korektor Nermina Ferizbegovi}, Omer Resulovi}DTP Kavazovi} D&T, Sarajevo[tampaOKO - SarajevoTira`:30.000KNJIGA BROJ 20Peto izdanjeBESPLATNI PRIMJERAKIzdava~ Sva prava {i) ponudi{e Resulullau, a.s., da klanja u njihovom mesd`idu.Cilj im je bio da time obmanu prave vjernike, da ne bi doku~ili pravu zada}4 BiH i Kulturni centar Kralj Fahd u Sarajevu [TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA DVA HRAMA KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJECIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, SarajevoUDK 297.161el - MUBAREKFURI, SafijurrahmanZape~a}eni d`enetski napitak: studija o `ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. /Safijurrahman el - Mubarekfuri; (s arapskog prevela Subhija Had`imejli} - Skenderovi}). - 5. izd.- Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 490 str.; 20 cm. -(Visoki saudijski komitet zs pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 20)Prijevod djela: Er - rahikul - mahtum. -Bilje{i) ponudi{e Resulullau, a.s., da klanja u njihovom mesd`idu.Cilj im je bio da time obmanu prave vjernike, da ne bi doku~ili pravu zada}3uje najboljoj uputi: Reci: Meni je,doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{i) ponudi{e Resulullau, a.s., da klanja u njihovom mesd`idu.Cilj im je bio da time obmanu prave vjernike, da ne bi doku~ili pravu zada}2enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{i) ponudi{e Resulullau, a.s., da klanja u njihovom mesd`idu.Cilj im je bio da time obmanu prave vjernike, da ne bi doku~ili pravu zada}1i valorizirati na{ iman, na{i) ponudi{e Resulullau, a.s., da klanja u njihovom mesd`idu.Cilj im je bio da time obmanu prave vjernike, da ne bi doku~ili pravu zada}0i dunjaluk sa ahiretom, ivot s onim{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }9e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir~injenicu da smo izgubili hiljade na{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }8e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to ondavodilo?U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ivimo s ovomodabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslomi malom, mu{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }7i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla.Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samoonaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budetepridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik, a.s.,tako|er.Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrimdjelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enjudjela, pripremanju za {ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }6ati i zaprijetiti. S njim je Allah izveo ~ovje~anstvo iztmine i zablude na pravi put, put vlasnika svega {ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }5a Allahu?! Kada je Uzvi{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }4e Allah voljeti i grijehevam oprostiti. (Ali Imran, 31) Ove Allahove, d`.{., rije~i, poruka su muslimanima da svim svojim srcem te`e i voleResulullaha, a.s. Razlozi za neprekidnu ljubav nalaze se u li~nosti, karakteru i djelu Resulullaha,a.s., iz dana u dan su sve ve}i i ve}i. Stoga su se muslimani od samog po~etka islama ~vrstovezali uz njega, opona{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }3e najbolji ~ovjek, kompletna li~nost i najvoljenija osobakod Allahovih stvorenja. 6. Muslimane i danas ~vrsto povezuje velika i neograni~ena ljubav prema Poslaniku, a.s.Otuda onaj ko ga voli, ~ita i pi{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }2en studiji o ~asnomResulullahovom, a.s., `ivotu, radu i djelu. Taj komgres odr`an je u Pakistanu, 1396. h. g., gdje je Islamska liga - Rabita ponudilanov~ane nagrade u vrijednosti 150 000 saudijskih rijala za pet najboljih pisanih djela o`ivotu Resulullaha, a.s., uz slijede}e propozicije: 1. da studija bude kompletna i da precizno obuhva}a historijske doga|aje hronolo{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }1e se primati od po~etka mjeseca rebiu-ssani, 1396. h .g. pa do po~etkamuharrema, 1397. h. g.; 8. studije }e se predavati Op}em sekretarijatu Islamske Rabite u Meki, u zatvorenim izape~a}enim kovertama, koje }e se registrirati pod zasebnim serijskim brojevima; 9. radove }e pregledati posebna stru~na komisija, sastavljena od u~enjaka ove znanosti. Ovakav proglas bio je podsticaj da na konkursu u~estvuju svi oni koje je Allah, d`.{.,obdario ljubavlju prema Resulullahu, a.s., pa su prou~avali njegovu li~nost, rad i djelo, auz to su imali dara i da pi{ta se u njemu doga|a. Na taj na~in bi to mogla biti sigurna jazbina za njih same i njihovesaveznike iz inostranstva. Resulullah, a.s., odlo`io je posjetu ovome mesd`idu i klanjanje namaza u njemu dopovratka iz bitke. Trenutno je bio veoma zauzet oko priprema za bitku. Stoga im je propaoplan. Allah, d`.{., razotkrio ih je, pa je Resulullah, a.s., naredio da se nakon povratka iz bitkesru{i taj mesd`id, umjesto da klanja u njemu. (Mesd`id dirar) SPECIJALNE VIJESTI O PRIPREMAMABIZANTINACA I GASANIJA ZA RATSituacija je bila te{ka, a te{ke su bile i vijesti s kojima su se muslimani susretali pridolasku Nabatejaca, koji su iz [ama u Medinu donosili na prodaju zejtin. Oni su pri~ali kakoje Heraklije spremio ogromnu vojsku od ~etrdeset hiljada boraca, pod vo|stvom jednog odnajboljih bizantijskih vojskovo|a. Uz to je pridobio plemena Laham i D`izam, te da }0e nagrade, dr. Nusajr Ahmed Nasir, rektor Islamskog univerziteta uPakistanu. Vrijednost nagrade: 30 000 saudijskih rijala; 4. dobitnik ~etvrte nagrade, profesor Hamid Meahmud Mensur Lemud iz Egipta, avrijednost nagrade je 20 000 saudijskih rijala; 7. 5. dobitnik pete nagrade je profesor Abdusselam Ha{e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}9e {e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}8e se i ostali nagra|eni radovi, s molbom Uzvi{e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}7e biti historijska osmatra~nica, nepresu{e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}6e se napajati generacija za generacijom `rdnih znati`eljnika koji su ba{e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}5e plamen vje~no gorjeti, a oreol svjetlosti sestalno {e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}4e. Time su se hranili i bili prekoreni tek toliko da se zna da su ljudi, a nemeleki; mogao si ih ~uti kako govore: Postoji jedna velika pustinja u ~ijem zagrljaju odrsto{e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}3i ispred sebe tminu i neznanje. Djela Resulullaha, a.s., govore nam: Mi izgra|ujemo ummet - narod kome }e pripastihistorija svijeta u budu}nosti. Dosada{e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}2i, postojanosti u pravdi, ~vrstine u karakteru, smirenosti u ovodunjalu~kimpotresima i stresovima. Niko nije bio milostiviji od njega, {e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}1ama i da ih pot~ini sebi. Stoga je Resulullah, a.s., za historiju ~ovje~anstva nepresu{e i svih tegoba koje nude pustinja i njeni putevi.A vo}0i Resulullahov, a.s., `ivotopis, upoznajemo njegovu li~nost, njegove karakterne 9. Zape~a}eni d`enetski napitak11crte, njegov na~in izra`avanja i metod rada, i shav}amo da mu je Allah, d`.{., u svemu bionaklonjen: Upu}iva~, Pomaga~ i Za{karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}9emo spoznati da ~ovjek nije u stanju dosti}i visoke moralne ciljeve i ljudskevrijednosti, osim po uzoru na Resulullaha, a.s., koji je prije svega bio ~ovjek, a zatim pokreta~humanizma i dru{karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}8nosti, tj. u njegove mud`izeubraja se, izme|u ostalog, i to {karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}7a{ da sve oko tebe di{karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}6e{ novu volju za `ivotom. On do~arava `eljenu sliku svojim na~inom kazivanja: smireno,iskreno, osje}ajno i dopadljivo. Potom, i ne htiju}i uvijek, ~italac pada pod njegov utijecaj,pa se postepeno humanizira. On odgaja i njeguje u ~itaocu ono {karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}5e dio njegove svjetlost. Resulullahov, a.s., govor nam jeblizu kao du{karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}4inaretori~ara svijeta. U njegovom jeziku nema brztalnog govora, nema cini~nog i dvosmislenogzna~enja, nema crnog humora. On ne dozvoljava sebi da, kao drugi, pusti jeziku na volju.Resulullahov, a.s., govor je govoren ili kazan, da bi ponio smisao i poruku koja treba postatistvarnost. On govori srcem koje zra~i imanom i Kuranom. Iza njegovih rije~i stoji Uzvi{karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}3eni d`enetski napitak Sve u svemu, to je formula na temelju koje treba `ivjeti ~ovjek. @ivot, rije~i i djeloAllahovog Poslanika treba da budu uzor za svakog ~ovjeka, pogotovo kad se zna da je onod ro|enja do smrti hodio stazama ~istog islama (fitre). Njegov `ivot nema tamnih mrlja kojebi istakle suprotno saznanje. Tu nema kolebanja. Stoga isti~emo da cijeli `ivot Resulullaha, a.s., njegove rije~i i djelo, trebaju zna~itivjerniku ono {karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}2i odsvoje sjene, niti od svoje savjesti. Svjesno ne smijemo pobje}i od Reulullaha, a.s. Trebamo te`iti za duhovnim i moralnim uzdignu}ima nad materijalnim privla~nostiami ovozemaljskim njihovim okovima. Du{karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}1i se na visinu dok ~ovjekne spozna cilj svog ra|anja, `ivljenja, umiranja i ponovnog o`ivljenja. A spozanti to mo`esamo onaj ~ovjek kome je njegov Poslanik bioResulullah, a.s. Na{ ummet ima vjeru i Poslanika kakve nema ni jedan drugi narod. Allah, d`.{., poslao nas je da izvedemo onoga ko ho}e iz robovanja~ovjeku u robavanje i obo`avanje Gospodara svih ljudi, iz nepravde vjera upravdu islama i iz nepravde ovoga svijeta u {karenje i odmor u hladu slatkih plodova. A mrzili suletargiju u kojoj se nalaze. Pored svega toga razdaljina koju trebaju pre}0e da sepridru`i povorci pravovjernih na njihovom dugom putu. Zbog velikog zna~aja koji zauzimaSira u `ivotu svakog muslimana, bilo zbog pro{avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}9ava ~itaocu da ih ~ita s lahko}om, da ih potpunorazumije i prou~ava bez manjkavosti. Ova knjiga, s naslovom na arapskom jeziku Er - Rahikul - Mahtum, profesora Safijju- R - Rahmana iz Indije, spada u jedinstvene knjige po svojoj hronologiji zbivanja,metodologiji izlaganja, a posebno je izra`ena sveobuhvatnost ~iste Sire, bez primjesesumnje ili neistine, koje su prate}e komponente u nekim djelima. Tako|er, ova knjga se odlikuje svojom pristupa~no{}u {avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}8e za sebe na}i ono {avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}7a na o~uvanje isalmske tradicije, njegiju}i mnoge islamske znanosti. Poznata 11. Zape~a}eni d`enetski napitak13su njihova originalna i neponovljiva nau~na dostignu}a na polju tefsira, hadisa, Sire i ostalihhadiskih znanosti.I dok objavljujemo ovu knjigu za muslimane Istoka i Zapada, molimo Allaha, d`.{., da senjome koriste. Allah zna {avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}6e seuzdi}i nad svim vjerama. Hvala Allahu, Koji ga je poslao da svjedo~i, da obraduje, daopominje i da poziva svome Gospodaru, nose}i svjetiljku koja sija. Hvala Allahu, Koji jedao da u na{avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}5e ovaj trud biti plodonosan i od velike vrijednostiza budu}e generacije. Zaista je `ivotopis Resulullaha, a.s., jedinstven. On jemuhamedanski, poslani~ki i druga~iji od svih drugih `ivotopisa. Salavat i selam na AllahovogPoslanika! Kad preciznije pogledamo, Sira je jedini izvor iz koga proisti~u prakti~na islamska`ivotna pitanja, od neprocjenjive vrijednosti za sre}u ljudskog roda. Sretan sam zbogdono{avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}4ui zadovoljstvo kad s nalazi u dru{avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}3i }u ne{avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}2eni d`enetski napitak15Izbjegavao sam op{avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}1ivnje. ^itao sam u mnogim izvornimdjelima Sire veliku op{avalo ponovo da o`ivi. U tome su im zdu{no pomagalimedinski licemjeri, koji su kontaktirali sa sjevernim neprijateljem preko Ebu - Amira El -Fasika, i koji su htjeli da muslimanima zabiju no` u le|a dok ihBizantinci budu napadali.Time bi propali veliki trud i muke koje su ulo`ili Resulullah, a.s., i njegovi ashabi u {irenjeislama. Ujedno bi izgubili te{ko ste~ena materijalna bogatstva do kojih su do{li nakonneprekidnih, dugih i te{kih ratova.Sve je to Resulullah, a.s., veoma dobro znao, i stoga je i donio ovu presudnu odluku oborbi protiv Bizanta, i to na granici, prije nego zagaze na islamsko tlo. NAREDBA O VOJNOJ SPREMNOSTIMUSLIMANSKIH BORACAKada je Resulullah, a.s., prou~io situaciju i donio zaklju~ak o pokretu, naredi ashabimada se skupe i spreme. Otposla Kurej{ijama i arapskim plemenima poziv da se skupe ispreme. Resulullah, a.s., bi, kada je htio i}0e se ~italac i{u|avati, ili kadabih primijetio da su svi autori, unato~ istini, oti{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}9em svijetu; Ti si, zaista, Onaj Kojiopra{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}8eni d`enetski napitakPrvi put na{ muslimansko - bo{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}7nost da otvori stranice ove knjige i spozna put do d`enetskognapitka.Molimo Allaha, d`.{., da ovo djelo bude od velike koristi na{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}6e u potpunosti do~arati veli~anstvenu mo} Allahove objave, osim ako se uporedistanje koje je prethodilo Objavi, donosimo poglavlje o arapskim narodima i historijskimzbivanjima prije islama, a onda i poglavlje o historijskim prilikama vremena u kojem sepojavio Muhammed, a.s.POLO@AJ ARAPARije~ arebun, zna~i: pustinja, stepa, neplodna zemlja bez vode i biljnog `ivota. Ovimimenomje od najstarijih vremena nazvan Arabijski poluotok, kao {ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}5e imperije toga doba (Bizantijom i Perzijom) ~ijim 16. 18Zape~a}eni d`enetski napitaknapadima ne bi mogli odoljeti da nije bilo ove neprobojne brane.Gledano na spolja{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}4e biti bolje i koje }e ste}i ve}u slavu. Stalno je me|u njimavladao duh rivalstva. Doga|alo s da su se me|usobno krvno vezivali putem `enidbe, kao {ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}3eni d`enetski napitak 19Narod Kehlana raselio se na ~etiri strane i otuda ~etiri grupe njihovih potomaka. To su: EL - EZD Prema naho|enju njihovog starje{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}2eni d`enetski napitak KINDAOni naseli{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}1i sa te zemlje. Zatim suoti{ke okolnosti, on obznani svimada predstoji sukob s Bizantijom. Svima naredi da shvate naredbu ozbiljno i da se najboljepripreme. Podsticao ih je na d`ihad. Allah, d`.{., objavi Poslaniku, a.s., odlomak sure El -Beraat, nazvane imenom Et - Tevba - u prijevodu Pokajanje. (9) Allah, d`.{., obznanjujeborbu, podsti~e na obra~un. Resulullah, a.s., zatra`i da ne `ale utro{iti novac i imetak zaopremu, jer je to utro{ak na Allahovom putu. MUSLIMANI SE TAKMI^EKO ]E SE BOLJE SPREMITI ZA BITKU ^im su muslimani ~uli Resulullahov, a.s., poziv u borbu protiv Bizanta, pohita{e da seodazovu, veoma brzo i veoma ozbiljno, i da se spreme {to je mogu}0a Er, koji se nalazio na zapadnoj obali rijeke Eufrat, u blizini Kufe. Iskopine i ba{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}9ao.3 Izvori navode da je jednom prilikom doputovao u egipat kod Faraona, koji je poku{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}8er Had`eru.4 Sara primi Had`eru u slu`bu, apotom je udade za Ibrahima, a.s.5 Tako Had`era postade drugom `enom Ibrahima, a.s.,a spletka Faraonova nije urodila plodom. Ibrahim se vratio u Palestinu i Allah, d`.{., mu podari od Had`ere Ismaila. Sara,njegova prva `ena, bila je ljubomorna, pa je nagovarala Ibrahima da ostavi Had`eru injeno malo dijete, Ismaila. Ibrahim, a.s., da bi udovoljio njenoj `elji, ne htjede se rastavitiod Had`ere, ali nju i sina odvede u Hid`az i ostavi ih u neplodnoj dolini, a uz Svetu ku}uBejtul - Muharrem, koja je tada postojala u obliku uzdignute gomile pijeska i kamenja,koju bi povremeno bujice raznosila s lijeve i desne strane. Ibrahim, a.s., ostavi ih u hladovini visoke palme, u blizini dana{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}7eni d`enetski napitak 21Pro|e nekoliko dana Had`erinog boravka u pustinji s malim djetetom. Hrane nestade, ai voda se potro{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}6epoznata.6U tom peridu nai{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}5e zaklati svogasina Ismaila, pa kako je krenuo da izvr{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}4a. Nau~io je arapski jezik od plemenaD`urhum.Veoma im se dopadao, pa ga o`eni{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}3e, ali ga nena|e, ve} zate~e njegovu `enu. On je upita za njega, kako je i kako `ivi. Ona se po`ali nasiroma{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}2ni prag. Ismail jeshvatio o~evu poruku, pa se razvede od ove `enei o`eni drugu. Bila je to k}er Mudad binAmra, velikodostojnika, starje{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}1e, pa je upitao njegovu `enu kako je i kako `ivi. Ona se zahvalila Allahu, d`.{., nasvemu, a on poru~i Ismailu da ovaj put pri~vrsti ku}ni prag. Potom se Ibrahim, a.s., vrati uPalestinu. 20. 22 Zape~a}eni d`enetski napitak Ibrahim je i tre}i put do{to ne mogu da ih kupe.(9:92) Kako su se muslimani natjecali u tro{enju imetka i davanju zekata za borbu, u istovrijeme Osman bin Affan bio je spreman da putuje u [am s dvjesta natovarenih i dobroopremljenih deva i dvjesta oka srebra. On do|e kod Resulullaha, a.s., i pokloni mu sve to,a zatim dade jo{ stotinu deva s cijelom opremom i hiljadu dinara, koje istrese Resulullahu,a.s., u krilo. Resulullah ih je preturao po krilu govore}0ali). Njihov susret napokon se dogodi nakontoliko dugo vremena. Te{ta 392. Zape~a}9u pred ocem. Utom periodu sagradi{ta 392. Zape~a}8eri dvanaest sinova, a to su: Nabit(Nebajot), Kajdar (Kedar), Edbail (Adbeel), Mib{ta 392. Zape~a}7 od porodice Nabita ibn Ismaila, a njihovi historijski tragovi na tim mjestimasvjedo~e o tome.10 Potomci Kajdara ostali su u Meki, gdje su se udoma}ili. Njihovoj lozi pripadaju Adnani njegov sin Mead. Preko njega su Arapi Adnanije zapamtili svoje porijeklo. Adnan jedvadeset i prvi predak u uzlaznoj porodi~noj lozi Resulullaha, a.s. Zabilje`eno je da jeResulullah, a.s., pri spominjanju svoga porijekla dolazio do Adnana, a tada bi zastao,govore}i: Slagali su rodoslovci, i ne bi i{ta 392. Zape~a}6i dalj od Adnana, smatraju}i da je pomenutihadis slab (daif). Oni ka`u da od Adnana do Ibrahima, a.s., uzlazno, ima ~etrdeset koljena.12 Potomstvo Meada razmno`ilo se od njegovog sina Nezara, jedinog njegovog mu{ta 392. Zape~a}5u na dva velika plemena: KajsIlan bin Mudar i Ilijas ibn Mudar. 21. Zape~a}eni d`enetski napitak 23Od Kajsa ibn Mudar potje~u: Benu - Sulejm, Benu - Havazin, Benu - Gatafan, a odGatafana su: Fabes, Zubjan, E{ta 392. Zape~a}4e. Ja sam, dakle, najbolji i po osobinama i po porijeklu.15Kad se pro{ta 392. Zape~a}3eBuhtura iz plemena Tajj. Udaljenost od njih do Kufe iznosila je pet dana hoda. Zubjan senastani izme|u Tejme i Havrana.U Tuhami ostade porodica Kenanet, a Meku i njenu okolicu nastani{ta 392. Zape~a}2i njemu, pleme Kurej{ postade ~uveno iugledno jo{ prije islama.16 22. 24Zape~a}eni d`enetski napitakVLAST I UPRAVA KOD ARAPA Kad je trebaloda govorimo o stanju Arapa prije islama, odlu~ili smo da damo kratakpregled historijata Arapa, njihove dr`ave, naroda i vjere, kako bi se mogli lak{ta 392. Zape~a}1ina njih nije bila samostalna. Samo rijetki plemenski poglavari bilisu podre|eni krunisanom kralju. Krunisani kraljevi bili su vladari Jemena, te Ali Gassanai El - Hire. Ostali vladari Poluotoka nisu imali krunu. VLAST U JEMENUNajstariji narod za koji se zna u Jemenu od Arapa El - Aribe jeste narod od Sabe. Onjima se dosta saznalo po arheolo{ta 392. Zape~a}0a prije ro|enja Isaa,a.s., ili prije nove ere. Visok stepen civilizacije dostigli su u 11. stolje}u, p.n.e. Njihovorazdoblje mogli bismo podijeliti u ~etiri perioda:1. To je period koji je dosezao do 650. g. p.n.e. Vladari tog perioda nazivali su se TvrdiSabejci. Njihova prijestolnica bila je grad Sarvah, ~ije ru{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }9u dr`ali mnogekolonije u Arabiji, a i van nje.2. Drugi period traje od 650. - 115. g. p.n.e. U tom periodu kraljevi su odbacili nazivTvrdi Sabejci, prozva{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }8i period traje od 115. g. p.n.e., pa do 300. g. n.e. Sabom zavlada pleme Humejr,koje pokori grad Rejdan i uze ga sebi zaglavni grad. Promijeni{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }7eni d`enetski napitak 25oslabila je u ogromnoj mjeri u prvom redu zbog toga {ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }6e, zbog plemenskih sukoba. Sve je to doprinijelo br`em raseljavanju Ali Kahtana, koji su se po~eli seliti u udaljenekrajeve. 4. ^etvrto razdoblje traje od 300. g. n.e., pa do dolaska islama u Jemen. Taj period obilujeprevratima, sukobima i gra|anskim ratovima, {ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }5ilo strancimada ih pokore i ostave bez slobode. U to doba Vizantinci u|o{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }4 Abesinci zauze{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }3i me|usobni sukob plemna Hamdan i Humejr. Abesinska vlastpotraja do 378. g. n.e., nakon ~ega Jemen ponovo dobi samostalnost. Me|utim, u to doba na brani Mareb po~ele su se otvarati pukotine, a ubrzo je uslijedilonjeno pucanje, te nastade velika poplava, koju spominje Kuran pod imenomSejlul - Arim,a bila je 450. ili 451. godine. To je bila velika katastrofa, koja je poru{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }2ana Ned`arana i poku{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }1anstva. Kad ovi odbi{ta uradio. 683Poslije toga Osman, r.a., donese jo{, pa jo{ od svog imetka. Njegov poklon (sadaka,zekat) dostigao je broj od devet stotina deva i stotinu konja, osim novca.Utom do|e Abdurrahman ibn Avf s dvjesta oka srebra. Ebu - Bekr dade sav imetak zatu bitku i ne ostavi svojoj porodici ni{ta vi{e osim Allaha, d`.{., i Resulullaha, a.s. Vrijednostnjegovog imetka bila je ~etiri hiljade drahmi. Ebu - Bekr, r.a., bio je ujedno i prvi ~ovjek koji jedao svoj prilog borbi. Omer, r.a., dade pola svog imetka. Abbas donese veoma mnogo odonoga {to je imao. Zatim do|o{e: Talha i Sad ibn Ubadet, te Muhammed ibn Meslema, i svidoneso{e dosta. Asim bin Adij donese devedeset (viskova) - mjera datula. Ljudi su sesmjenjivali, jedan za drugim donosili su koliko je ko imao i mogao. Bilo je i onih koji su darovalipregr{t ili dvije hurmi jer nisu imali vi{e od toga.@ene su skidale sa sebe ogrlice, narukvice, min|u{e i prstenje, onoliko koliko je kojamogla. Niko nije stisnuo {ake i niko nije {krtario svojim imetkom, osim licemjera. One kojivjernike ogovaraju zato {to zekat daju, a rugaju se i onima koji ih s mukom daju - Allah }0ane i `ive ih spali. O tom doga|ajugovori Kuran, a.{., u suri El - Burud`. Allah, d`.{., ka`e: Prokleti neka su oni, kojisu rovove iskopali. (85:4) Posljedica toga je poja~an gnjev kr{}ana i nastaje pro{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}9ani zauze{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}8e povesti vojsku sa slonom da sru{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}7e rije~i kasnije). Nakon doga|aja sa slonom, Jemenci zatra`i{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}6 od Perzijanaca, te porazi{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}5eni d`enetski napitakVLAST U HIRI Perzijanci su vladali Irakom i njegovim pograni~nim krajevima, posebno za vlast kraljaKira, od 557. - 529. g. p.n.e. Niko im nije oponirao sve dok ne ustade AleksandarMakedonski 326. g. p.n.e., i porazi njihovog kralja Dara Prvog. On ih je razjedinio, a onda su Irakom zavladali kraljevi Tavaifa, ~ija je vlast potrajalado 230. g. n.e. U vrijeme tih vladara doseljavali su se Kahtanije i zauzimali plodne onbronke Iraka.Zatim su za njima do{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}4e mo}i direktno vladati u Arabiji i da same Arape ne}e mo}izaustavljati od njihovih napada na pograni~ne krajeve svoga carstva, pa odlu~i da impostavi za vladara Arapa, koji }e mu biti odan i povjerljiv. Tako bi mu Arapi dobro do{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}3 bili podVizantijom. D`uzejme je u Hiri dr`ao uvijek spreman konji~ki odred, da ugu{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}2eni d`enetski napitak 27Poslije Munzira Maus - Sema, kraljevstvo potraja jedno vrijeme sve dok na vlast nedo|e Numan bin Munzir, a on je bio taj na koga se Kisra naljutio zbog smicalica koje jesmislio Zejd bin Adijj el - Abadi. Kisra pozva Numana da mu do|e. Na svom putu Numantajno odsjede kod Hani bin Mesuda, prvaka plemena Ali [ejban, kome ostavi na ~uavanjesvoju porodicu i imetak, a potom se uputi Kisri. Ovaj ga uhapsi i baci u tamnicu u kojoj iumrije.Kisra postavi za vladara Hire Ijjasa bin Kabisa et- Taia i naredi mu da od Hani ibnMesuda zatra`i da mu preda ono {to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}1i. To je bilo prvi put da su Arapi porazilistrance. Desilo se neposredno poslije ro|enja Resulullaha, a.s., koji je ro|en osam mjesecinakon postavljenja Ijjasa bin Kabisa za vladara Hire.Me|utim, poslije Ijjasa, Kisra za vladara Hire postavi Perzijanca, a 632. g. vlast sevrati u pleme Ali Lahm. Vlast je preuzeo El - Munzir, zvani El - Marur, koji je vladao samoosam mjeseci. Njega je pokorio Halid bin el - Velid s muslimanskom vojskom.18 VLAST U [AMUU periodu u kome su Arapi ~inili masovne seobe, do|e porodica Kudaat u [am, i tuse nastani. Oni su porijeklom od Benu - Sulejh bin Helvana, od kojih potje~e Ded`d`ambin Sulejh, pleme poznatije pod imenom Ded`d`aime.Njih upotrijebi{to se muslimanska vojska dobro opremi, Resulullah, a.s., postavi u MediniMuhammed bin Meslemu - ensariju za zamjenika, dok se ne vrati iz bitke. Neki misle da jeu Medini ostavio za zamjenika Sebbaa bin Urfetata. Kao staratelja svojoj porodici postavioje Aliju bin Ebi - Taliba, r.a., i naredi mu da boravi kod njih. Aliji, r.a., po~e{e prigovaratilicemjeri, te on susti`e Resulullaha, a.s., koji mu ponovo naredi da se vrati u Medinu, i re~emu: A zar nisi zadovoljan da bude{ prema meni, kao {to je bio Harun u odnosu na Musaa,samo {to poslije mene nema vi{e poslanika. Resulullah, a.s., je s vojskom krenuo na sjever, put Tebuka. Vojska je bila ogromna.Brojala je trideset hiljada boraca. Nikada do tada nisu krenuli nigdje u boj u ve}0a, n.e. Oni prestado{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}9eni d`enetski napitak VLAST U HID@AZU Ismail, a.s., bio je vode}a li~nost u Meki i stalni poglavar Kabe, za cio svoj `ivot.20Umro je u 137. godini `ivota.21 Njega su zamijenili sinovi Nabit, zatim Kajdar, a neki ka`uAkis. Poslije njih, Mekom je upravljao njihov djed, Madad bin Amr el - D`urhumi. Tako jevlast u Meki bila u njihovim rukama. Ismailova djeca imala su ~ast i ugled zahvaljuju}isvome ocu i svome djedu, graditeljima Kabe, ali oni nisu imali vlast nad Mekom.22 Pro{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}8i do nekog zna~ajnijegpolo`aja na vlasti. Oni su, malo po malo, padali u zaborav, sve dok nije oslabio D`urhumpred dolazak Nabukodonosora (Buhtanasar). Od tada po~e nad mekanskim nebom sjatipoliti~ka zvijezda Adnanova, kako }e pokazati i budu}a zbivanja. Posebno je to uvezi sdoga|ajem u bitki Nabukodonosora (Buhtanasar) protiv Arapa, na Zati Irku. Vojskovo|aArapa u toj bitki nije bio D`urhumit.23 Sinovi Adnanovi razi|o{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}7erkom Muanat, koja mu rodiNezzara.24 Stanje D`urhuma u Meki pogor{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}6 Adnanija koji se vrati{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}5a nove ere. Kad je pleme D`urhum bje`alo u izgnanstvo, zatrpa bunar Zem - zem, i prekri njegovpolo`aj, a prije toga zakopa u njega neke vrijedne stvari iz Kabe. Ibnu Ishak ka`e: Amr ibn Haris ibn Madad, D`urhumija,26 napusti Meku nose}i dva zlatna srnda}a27 ihad`erul esved (crni kamen), pa ih zakopa u bunar, a on i njegova pratnja odo{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}4eni zbog izlaska iz Meke i ostavljanja vrijedne imovine.Procjenjuje se da je vrijeme Ismaila, a.s., bilo dvadeset vjekova prije nove ere, pa jestoga pleme D`urhum boravilo u Meki otprilike 21 vijek, a vladali su Mekom oko 20 vjekova. 27. Zape~a}eni d`enetski napitak 29 Huzaat su ovladali Mekom i preuzeli dio vlasti Beni - Bekra, a plemena Mudara su imalatri du`nosti, tj. tri dozvole u vrijeme hodo~a{}a. Prvo: da upute ljude, hodo~asnike, s Arefata na Muzdelifu i da odobre njihov povratak sMine u Meku. To su ~inili ljudi Benu-Gavs bin Mere, iz porodice Ilijas bin Mudara. Oni su imalinadimak Sufe, {ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}3edok to ne u~ini prvo Sufa. Kad on to uradi, ~ine to i ostali hodo~asnici. Kad bi zavr{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}2e: po{ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}1er Hubu i o`enise njom, po dozvoli oca joj Hulejla.31 Nakon Hulejlove smri, do|e do ratova izme|u plemena Huzaat i Kurej{, {ul - Usre - Siroma{na vojska. Muslimanska vojska pro{la je na svom putu za Tebuk pokraj El - Hid`ra, domovineizumrlog naroda Semud, koji je stijene u dolini Vadi - l - Kura klesao. Vojska je na svom putupila vodu iz devinih grba~a 684, pa kad ugleda{e dolinu, u kojoj ima vode, ljudi se obradova{e, 393. 396Zape~a}0iKussaju da zagospodari Mekom i Kabom. Postoje zabilje`ene tri verzije o uzrocima ratovaizme|u ova dva plemena. Prva verzija Kad je Kussaj izrodio djecu i stekao veliko bogatstvo, ~ast i ugled, a nakon propastiHulejla, odlu~i da preuzme vo|stvo nad Mekom i Kabom. Smatrao je da je on pre~i odHuzaata i Benu - Bekra, jer su Kurej{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }9a verzija Hulejl je poklonio k}eri Hubi vlast nad Kabom i postavio Ebu - Gib{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }8nikom, pa postade Ebu - Gib{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }7eni d`enetski napitakovo upravljanje nad Kabom od Ebu - Gib{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }6a n.e. ili ta~nije,440. g.n.e.36 Poslije njega su Kurej{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }5i vjerski centar, posje}ivan od Arapa cijelog Arabijskogpoluotoka.Kussaj je doveo svoje pleme u Meku, a upravu nad Mekom i obavljanje mnogih va`nihposlova vezanih za hodo~a{}e rasporedio na Kurej{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }4e polo`aje u Meki.37Kussaj je u narednom periodu odigrao zna~ajnu ulogu u organiziranju poslova u Meki.On je osnovao Daru - n - Nedveti - Vije}nicu, s lijeve strane haremi - {ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }3nica je bila zborno mjesto Kurej{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }2nica je prema{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }1nicom i Vije}em, gdje su rje{ta od toga. Anaredi im da se napiju vode iz bunara na kojem se povremeno napajala deva SalihaPejgambera, a.s. Buharija i Muslim navode u hadisu Ibn - Omera da je rekao: Kad je Resulullah, a.s.,prolazio pokraj El - Hid`ra upozorio je muslimane rije~ima: Ne ulazite u naselje onih, koji susebe upropastili, da vas ne sna|e ono {to je njih zadesilo. A ako u|ete, za`alit }0eni d`enetski napitak 31drugi. On je dr`ao klju~ Kabe i li~no opslu`ivao Kabu u svakom pogledu. 4. Opskrba - had`ija hranom i vodom; za njih su pravili korita s vodom, i zasla|ivali jehurmama i gro`|icama, te bi ljudi pili prilikom dolaska u Meku. Svaki hodo~asnik mogao jebesplatno piti vodu, koja je od posebne va`nosti bila u tim `arkim krajevima.39 5. Spremanje hrane had`ijama (rifade) kao {u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }9u te me|u narod,tj. predlo`it }u te, pa ako te oni prihvate i izaberu, onda }u ti ostaviti u amanetu poslove odinteresa za Kurej{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }8nicom, pokroviteljstvo nad Kabom, vojno vo|stvoi brigu o opskrbi had`ija. Kussaj nije imao ni jednu primjedbu na obavljanje njegovih poslova,a sin mu je radio kako za o~eva `ivota, tako i nakon njegove smrti. Kad je Abdu Menaf umro, njegove poslove naslijedili su mu sinovi. Me|utim, sve jebilo u redu, dok se nisu pobunili sinovi Abduddara, starijeg Kussajevog sina, koji su hlepiliza polo`ajem i vla{}u. Tada su se Kurej{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }7nica i ~uvanje Kabesinovima Abduddara. Benu Abdu Menaf su sve va`nije odluke donosili po tradicionalnomobi~aju Arapa, bacanjem kocke ili izvla~enjem strjelica. Tim putem `eljeli su obezbijeditii naslije|e poslova oko Kabe. Oni kockom izvuko{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }6e i zasjedanjeparlamenta. Evo slike tih vladaju}ih funkcija: 1. uprava nad mejsirom pomo}u obra}anja kipovima.42 Tim poslom su upravljali Benu -D`umh; (El - Isar); 2. briga o imetku i poklonima zavje{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }5eni d`enetski napitakSehm; (Tahd`iru l - emral);3. vladaju}e vije}e, kojim su upravljali Benu - Esed; (E{ - [ura);4. odre|ivanje krvarine i drugih kazni, o tome se brinulo pleme Benu - Temim; (El -I{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }4enih plemena. Time su se bavili Benu - Adijj.43 VLAST KOJU SU IMALI OSTALI ARAPIRanije smo govorili o seobi plemena Kahtanija i Adnanija, te da su oni me|usobnopodijelili arapske zemlje. Ona plemena koja su bila u blizini Hire, bila su pod nadzoromarapskog kralja u Hiri, a ona koja su bila u pustinji [ama, bila su pod nadzorom Gassanija.Taj nadzor je u stvari bio samo na papiru, jer su plemena imala punu slobodu u vlasti.Potpunu samostalnost imala su jedino beduinska plemena koja su `ivjela u unutra{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }3i ugled me|u ljudima; posebno su imali pjesnike, glasnogovornike plemena.Time bi se uzdizali iznad rivala u presti`u za vlast.Arapi su bili veoma rje~it narod. Naro~ito su bili nadareni pjesni{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }2e povlastice: mirbaa, saffij, ne{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }1eni d`enetski napitak 33Fudul je ostatak nakon raspodjele plijena, koji se ne mo`e podijeliti na jednake dijeloveratnicima kao: deve, konji i sli~no:POLITI^KA SITUACIJA U ARABIJI Govorili smo o arapskim vlastima, pa ka`imo ne{u. Vojska se napi, rashladi i opskrbi za put. Kad se Resulullah, a.s., pribli`i Tebuku, re~e: Sutra }0oj politi~koj situaciji. Te{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}9ao nikakav napredak. Narod je bio klasno podijeljen. Postojali su gospodari i robovi, ili vladaju}i i potla~enisloj. Gospodari su u ovim pokrajinama bili, uglavnom stranci. Oni su imali svo bogatstvou svojim rukama, a robovi su bili stalni du`nici. To je bilo sli~no kao kad bi predo~ili sebi raju koja obra|uje poljoprivredna dobra skojih svi prihodi idu vlastima. Vlast ih koristi, tro{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}8i tumara kroz vje~nu tminu iz koje i ne tra`i izlaz nitipoku{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}7i. Oni nemaju kome da se po`ale, a niti ima ko da ih za{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}6i za hranom. Arapi u unutra{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}5eni plemenskim porijeklom, nesuglasicama, obi~ajima, vjerom itd. Nisu imalijaku centralnu vlast koja bi ih za{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}4eni d`enetski napitakbila preslaba da podnese ovoliki teret dr`ave s najve}im vjerskim centrom na svijetu. To sepokazalo ta~nim, posebno kad je do{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}3e biti rije~i. VJERE ARAPAVe}ina Arapa slijedila je dugo vremena vjeru Ismaila, a.s., koji ih je pozivao vjerisvoga oca Ibrahima, a.s. Oni su vjerovali u Boga, Jednog Jedinog i ispovijedali Bo`ijuvjeru. To je trajalo jedno izvjesno vrijeme, dok nisu po~eli zaboravljati Bo`ije opomene izabrane. I pored sve ve}eg zapadanja u idolopoklonstvo, uvijek je postojao vrhovni Bog -Allah, d`.{., kome su se obra}ali u te{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}2u ibogobojazno{}u, pa ga je narod zavolio. Smatrali su ga velikim ~ovjekom. On otputova u[am da posjeti podru~je iz kojega je bilo najvi{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}1i sa sobom kip zvani Hubel, pa ga postavi u Kabu.Zatim pozva stanovni{to Sunce malo odsko~i (Duha). Ako neko do|eprije, neka se ne doti~e vode dok ja ne do|em. Muaz, r.a., pripovijeda: Kad smo stigli dovode ve}0a.[irk - mnogobo{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }9avao. Bilo ih je na svakom mjestu Hid`aza. Spominje se da je Amr ibn Luhajaimao vezu sa d`inima, pa ga jedan od d`ina obavijestio da su kipovi iz perioda Nuhovog,a.s., naroda, a koji su se zvali Vedd, Suvaa, Jegus, Jeuk i Nesr, zakopani u D`iddi, pa ihtreba prona}i i donijeti u Kabu. On na|e ove kipove u mjestu Tihama, na obali Crvenogmora sjeverno od Hid`aza, i donese ih u Kabu. Kada do|e vrijeme hodo~a{}a, on ihprikaza hodo~asnicima, a potom ih opet smjesti u Kabu.Od tog vremena, svako pleme je imalo svoga boga - kipa, pa ~ak i svaka ku}a zasebno.Harem Kabe ispuni se kipovima. Evidentno je, da je u vrijeme osloba|anja Meke, Resulullah,a.s., zatekao 360 kipova. On ih je poobarao i porazbijao, a zatim je naredio da sve ostatkeiznesu iz Harema i da ih spale.45 33. Zape~a}eni d`enetski napitak 35 Tako mnogobo{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }8e uljep{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }7 uveliko izopa~ili. Evo nekih ceremonija pri obo`avanju kipova: 1. Stajali su i zadr`avali se kraj kipa kome su se molili i od kojeg su tra`ili za{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }6;molili za `elju; vjerovali u njegov {io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }5e, tavaf, ili obilazak oko njih, ~inilu su pred njim sed`du i biliponizni i skru{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }4a kipovima.Tako|er su odvajali od svoje ljetine i stoke i donosili pred kip. A od svega toga najneobi~nijastvar je, da su uvijek odvajali dio za Allaha, vrhovnog Boga. Oni su imali obi~aj da nekestvari za koje su znali da pripadaju samo Allahu, ne pripisuju kipovima, ali tako|er nisuprenosili na Allaha, d`.{., ono {io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }3spomenuli. Allah, d`.{., ka`e: Ova i ova stoka, i ti i ti zemaljski plodovi su zabranjeni, smijuih jesti samo oni kojima mi dozvolimo - tvrde oni - a ove i ove kamile je zabranjeno jahati.Ima stoke prilikom ~ijeg klanja ne spominju Allahovo ime, izmi{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }2i o Njemu la`i... (6:138) 6. U obrede pribli`avanja kipu spadalo je obo`avanje odre|enih vrsta stoke: behiret,saibet, vesilet i hamj. Ibn - Ishak ka`e: El - behiret ili es - saiba oslobo|ena je deva, tj. onakoja je izrodila deset `enskih deva izme|u kojih nema mu{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }1er saibe (oslobo|enedeve) 34. 36Zape~a}eni d`enetski napitak El - Vesilet: ovca koja je ojanjila pet puta po dvoje `enske janjadi. Ona se zove vesilet.Janjad koja do|u na svijet poslije toga, jedu samo mu{io. Resulullah, a.s., upitaih: Da li ste dohvatili i{ta od ove vode? Oni odgovori{e: Da. On im tada ne{to re~e.Resulullah, a.s., potom se umi i opra ruke, pa opet ponovi crpljenje, a onda voda obilatopote~e i ljudi se napi{e. Resulullah, a.s., potom re~e: Ubrzo }0ena), neja{am s jacijom u vrijeme ak{ama ili jacije. MUSLIMANSKA VOJSKA NA TEBUKUMuslimanska vojska stigla je na Tebuk i tu se ulogorila, spremna da do~eka neprijatelja.Resulullah, a.s., ustao je da odr`i govor vojsci. Taj veoma sa`et i slikovit govor obuhva}9ina njih nema pameti. (5:103) Allah, d`.{., tako|er ka`e: Oni govore: Ono {am s jacijom u vrijeme ak{ama ili jacije. MUSLIMANSKA VOJSKA NA TEBUKUMuslimanska vojska stigla je na Tebuk i tu se ulogorila, spremna da do~eka neprijatelja.Resulullah, a.s., ustao je da odr`i govor vojsci. Taj veoma sa`et i slikovit govor obuhva}8i da }e ihbo`anstva pribli`iti Allahu, biti posrednik do Allaha, i da }e se kod Allaha zauzimati zanjih. Kuran o tome ka`e: Mi im se klanjamo samo zato da bi nas {am s jacijom u vrijeme ak{ama ili jacije. MUSLIMANSKA VOJSKA NA TEBUKUMuslimanska vojska stigla je na Tebuk i tu se ulogorila, spremna da do~eka neprijatelja.Resulullah, a.s., ustao je da odr`i govor vojsci. Taj veoma sa`et i slikovit govor obuhva}7 strjelica bez perja, koje su slu`ile zakockanje i igru. Bile su tri vrste strjelica: na kojima je pisalo Da i na kojima je pisalo Ne- koje su upotrebljavali za dono{am s jacijom u vrijeme ak{ama ili jacije. MUSLIMANSKA VOJSKA NA TEBUKUMuslimanska vojska stigla je na Tebuk i tu se ulogorila, spremna da do~eka neprijatelja.Resulullah, a.s., ustao je da odr`i govor vojsci. Taj veoma sa`et i slikovit govor obuhva}6e godine i tako redom. Bilo je strjelica u kojima jebila voda ili krv, pa vrsta na kojoj je pisalo od vas je i nije va{ i oboje. Tako npr. akobi sumnjali u ne~ije porijeklo, odveli bi ga pred Hubela, i poveli stotinu kurbana koje bipredali vra~u. Ovaj bi bacao strjelice i ako bi ispalo od vas je, zna~i, va{am s jacijom