Otkriveno je uz pomo vrlo osjetljivih kamera da ovkovo tijelo svijetli, odnosno emituje svjetlost!Meutim, zbog dosta male koliine te svjetlosti golo ljudko oko ne moe istu pojavu primijetiti.

Jedna jedina stanica ljudskog mozga moe primiti vie informacija od cjelokupne Wikipedije. Impulsi u mozgu putuju brzinom od preko 250 km/h, a kako je za to potrebna energija, mozak troi jednako kao i arulja od 10 W.

- Ljudski nos moe zapamtiti 50.000 razliitih mirisa,zrak koji iskihnemo moe dostii brzinu od preko 160 km/h, Osjetilo mirisa je oko 10.000 puta osjetljivije od osjeaja okusa.

- Svaka nosnica ljudskog nosa registrira mirise na drugaiji nain. Ako se mirii desnom nosnicom, mirisi su ugodniji, a ako se mirii lijevom, mirisi su precizniji.

Kad ovjek spava, njegov mozak brani tijelu da radi ono to ovjek sanja. Ako ovjek sanja da tri, mozak zna da se radi samo o snu.

Tijekom ivota, ovjek proizvede oko 23.000 litara pljuvake, to je dovoljno za dva bazena.

- Gubitkom jednog oka ovjek gubi samo 1/5 vida, ljudsko oko moe raspoznati 500 nijansi sive boje,ljudi itaju 25 % sporije sa kompjuterskog monitora nego s papira.

- Prosjean ovjek ima oko 6 kg koe na sebi, svaki sat s ovjeka u prosjeku padne 600.000 estica koe. To je 680 grama godinje, a do dobi od 70 godina prosjena osoba izgubi oko 47 kg koe.

- Svakih 2,5 kvadratnih centimetara koe, stanite je za oko 32 milijuna bakterija. Sreom, veina njih nije opasna, tovie, te bakterije pomau ljudskom zdravlju.

- Koa je najdeblja na dlanovima i tabanima, a njena debljina na ovim dijelovima tijela iznosi etiri milimetra. Takoer, koa u ovim dijelovima ima najvie znojnih lijezda.

- Otisak prsta formira se ve kod tromjesenog zametka, ba kao i otisci prstiju, otisak jezika je drugaiji kod svake osobe. Zbog jedinstvenosti oblika i fizioloke teksture svakog jezika, on je koristan pri utvrivanju identiteta.

- ovjek se raa s 350 kostiju, no obzirom da neke kosti tijekom razvoja srastu, odrasle osobe imaju 206 kostiju, ljudsko lice se sastoji od 14 kostiju.

- Osim kao podrka organima i miiima u tijelu, kosti pomau regulirati nivo kalcija. Kosti, naime, sadre fosfor i kalcij, koji je potreban i miiima i ivcima. Ako tijelo nije opskrbljeno potrebnim mineralima, odreeni e hormoni uzrokovati prijelom kostiju kako bi se postigla potrebna vanstanina koncentracija kalcija.

- Noktu na ruci ili nozi treba est mjeseci da izraste od korijena do vrha, nokti najsporije rastu na palcu, a najbre na srednjem prstu.

- Nokti na rukama rastu bre nego na nogama. Smatra se da je to tako jer su nokti na rukama ee izloeni sunevoj svjetlosti koja stimulira njihov rast.

- Boja kose utjee na gustou vlasi, a plava kosa je najgua. Na prosjenoj ljudskoj glavi ima oko 100.000 folikula, a svaki moe proizvesti 20 zasebnih dlaka tijekom ljudskog ivotnog vijeka. Ljudi crne kose imaju oko 110.000 folikula, a oni sa smeom najmanje oko 86.000 folikula.

U ljudskom tijelu postoji oko 96.000 kilometara krvnih ila, jedno krvno zrnce napravi potpuni krug u tijelu za samo 60 sekundi, srce otkuca oko 100.000 puta na dan, ensko srce kuca bre od mukoga.

- Istraivanje pamenja je pokazalo da se ljudi bolje sjete kada se neto dogodilo, ako stanu u poloaj u kojem su bili u trenutku tog dogaaja, kad ovjek rairi ruke, udaljenost od prsta do prsta gotovo je jednaka visini tijela.

- Konzumiranje voa i povra ljudskom tijelu moe pomoi da napravi osobni aspirin. Jedno je istraivanje pokazalo kako ljudsko tijelo od kiseline iz voa i povra proizvodi salicilnu kiselinu, kljunu komponentu koja aspirinu daje antiupalna i svojstva protiv bolova, nakon to se ovjek prejede, smanjuje mu se otrina sluha.