MINISTARSTVO PRAVDE

ZAKON O NOTARIMARadna verzija

Podgorica, fabruar 2004Projekat je podržan od strane

Fondacije Institut za otvoreno drustvo

GLAVA I

OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakonaČlan 1

Ovim zakonom uređuje se organizacija, poslovi, način i uslovi rada kao i druga pitanja od značaja za rad notara na teritoriji Republike Crne Gore.

Notari i notarska službaČlan 2

Notar obavlja notarsku službu kao javnu službu, profesionalno i kao isključivo zanimanje tokom vremena na koje je imenovan, u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona.

Notar je lice koja uživa javno povjerenje.Prava i dužnosti notara propisana su ovim zakonom.

Odgovornost notaraČlan 3

Notar odgovara za svoj rad u skladu sa zakonom.

Dužnost savjesnog postupanja i odgovornost za štetuČlan 4

Notar je dužan obavljati poslove iz svoje nadležnosti pošteno i savjesno, u skladu sa propisima.

Notar može odbiti obavljanje poslova iz svoje nadležnosti samo iz razloga koji su određeni ovim zakonom.

Notar je odgovoran stranci za štetu na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Službeno područje i službeno sjedište notaraČlan 5

2

Notar ima službeno područje i službeno sjedište na kojem obavlja svoju djelatnost, izuzev ako ovim zakonom nije drugačije predviđeno.

Pečat i štambiljČlan 6

Notar ima pečat i štambilje.

Udruživanje u notarsku komoruČlan 7

Notari sa područja Republike Crne Gore obavezno se udružuju u Notarsku komoru ( u daljem tekstu: Komora).

Nadzor nad poslovima notaraČlan 8

Nadzor nad poslovima notara vrše: ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo), nadležni sud i Komora.

GLAVA II

ORGANIZACIJA NOTARA

Uslovi za imenovanje Član 9

Za notara može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove: 1. da je državljanin Crne Gore;2. da je diplomirani pravnik;3. da ima položen pravosudni i notarski ispit;4. da ima pet godina radnog iskustva kao diplomirani pravnik, od toga

najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita;

5. da je dostojan javnog povjerenja za obavljanje poslova notara;6. da ima opremu i prostorije neophodne za obavljanje notarskih

poslova.Za notara se ne može imenovati lice:

1. protiv koga se vodi krivični postupak pokrenut po službenoj dužnosti;2. koje je bilo osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za

obavljanje notarskih poslova, sve dok kazna ne bude brisana;

3

3. kome je odlukom nadležnog organa izrečena mjera zabrane obavljanja poslova notara i

4. drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Nespojivost notarskih poslova sa drugim poslovimaČlan 10

Nespojivo je obavljanje poslova notara sa advokaturom, poslaničkom i drugom javnom funkcijom kao i sa profesionalnim obavljanjem druge djelatnosti.

Notari ne mogu biti članovi organa političkih partija. Ograničenja iz stava 1 ovog člana ne odnose se na:

- naučnu, obazovnu i umjetničku djelatnost, na aktivnosti zaštićene autorskim pravima;

- na obavljanje poslova u Komori i međunarodnim udruženjima notara.Notar je dužan da prekinu djelatnost nespojivu sa notarskom službom

prije polaganja zakletve.Ukoliko notar ne prekine djelatnost iz st. 1 ili 2 ovog člana, smatraće

se da nije imenovan za notara.

Postupak imenovanjaČlan 11

Notara imenuje ministar nadležan za pravosuđe (u daljem tekstu: ministar), na predlog Komore, na osnovu konkursa.

Konkurs za imenovanje notara raspisuje ministar, a sprovodi Komora, koja u tom cilju formira komisiju od pet članova.

Konkursom se određuje područje za koje se imenuje notar. Ako se istovremeno raspisuje konkurs za više notarskih mjesta, kandidati se mogu prijaviti za više notarskih mjesta. Kandidati mogu da odrede prioritet mjesta za koja žele da budu imenovani.

Konkurs za imenovanje notara se objavljuje u dnevnim novinama i u «Službenom listu Republike Crne Gore».

Rok za prijavljivanje zainteresovanih kandidata ne smije da bude kraći od 30 dana.

Prijave za prilozima kojima se dokazuju da su ispunjeni uslovi za imenovanje notara u skladu sa ovim zakonom podnose se Komori.

Po isteku predviđenog roka, Komora je dužna da dostavi ministru predlog za imenovanje notara sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka konkursa.

4

ZakletvaČlan 12

Notar polaže zakletvu pred ministrom, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja.

Tekst zakletve glasi: «Zaklinjem se da ću notarsku službu vršiti u skladu sa Ustavom i zakonom, savjesno, pošteno i nepristrasno.»

Ako notar odbije da položi zakletvu ili se bez opravdanog razloga ne odazove na polaganje zakletve, smatra će se kao da nije ni imenovan.

Službeno područjeČlan 13

Službeno područje notara obuhvata područje osnovnog suda u kome se nalazi sjedište notara.

Sudovi mogu povjeriti obavljanje notarskih poslova samo onim notarima koji imaju sjedište na teritoriji za koju je osnovan taj sud.

Isprave koje je notar sastavio van svog službenog područja ne proizvode pravno dejstvo.

Ako se zakonom ukine sud na čijem području je notar imao svoje sjedište, kao područje notara odrediće se područje suda na koji je prešla nadležnost suda koji je ukinut.

Službeno sjedišteČlan 14

Notaru se određuje službeno sjedište.Broj notara i njihova sjedišta određuje ministarstvo tako da se za

teritoriju opštine odredi najmanje jedno mjesto notara.U opštini sa većim brojem stanovnika i intenzivnijim privrednim

poslovanjem broj notarskih mjesta se određuje tako što se na svakih 10.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto.

Službeno sjedište se može premjestiti odlukom ministarstva, uz saglasnost notara i Komore, ako je to potrebno radi urednog funkcionisanja notarske službe.

5

Upotreba jezikaČlan 15

Notar sastavlja notarsku ispravu na jeziku koji je Ustavom propisan kao službeni jezik u Crnoj Gori.

U opštinama na čijem području većinu ili značajni dio stanovništva čine pripadnici nacionalnih manjina notarske isprave se sastavljaju na oba jezika.

Notar može, na zahtjev stranke, sastaviti ispravu i na stranom jeziku ako ima svojstvo sudskog tumača za jezik na kojem sastavlja ispravu i ako je isprava namijenjena upotrebi u inostranstvu.

Ako stranke, odnosno drugi učesnici u sastavljanju isprave ne znaju jezik na kojem je isprava sastavljena, isprava mora da sadrži klauzulu da je sadržina isprave u cjelosti prevedena na jezik koje stranke odnosno drugi učesnici znaju.

Prevod isprave u smislu stava 4 ovog člana vrši notar ili na zahtjev stranke, sudski tumač.

Pečat, štambilji i potpisČlan 16

Notar ima pečat i štambilj, koje može da koristi samo za radnje koje obavlja u službenom poslovanju.

Pečat notara sadrži Grb i naziv Republike Crne Gore, ime i prezime notara, oznaku zvanja «notar» i njegovo sjedište.

Tekst pečata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se uredjuju pitanja pečata državnih organa.

Predsjednik osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište ovjerava otisak pečata i štambilja kao i potpis notara.

Ovjereni otisak pečata i štambilja kao i ovjereni potpis notara predsjednik osnovnog suda deponuje kod Komore.

Notar je dužan da čuva sa posebnom pažnjom pečat i štambilje, a u slučaju njihovog gubitka dužan je da odmah obavijesti sud na čijem je području njegovo sjedište i Komoru, kao i da ih oglasi nevažećim u «Službenom listu Republike Crne Gore».

U slučaju da pečat ili štambilj naknadno budu pronađeni isti će se poništiti tako što će se isjeći na dva dijela u prisustvu komisije koju formira Komora.

Novi pečat i štambilj se moraju razlikovati od prethodnih.Isti postupak se sprovodi i za zamjenu pečata i štambilja.

6

Prostorije i opremaČlan 17

Notar mora imati prostorije u mjestu svog službenog sjedišta.Komora može dozvoliti notaru da povremeno obavlja poslove i izvan

svog službenog sjedišta, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovništva.Prostorije notara moraju biti opremljene tako da odgovaraju

zahtjevima za kvalitetno obavljanje poslova.Notar mora imati uređaje i opremu za elektronsku i mehaničku obradu

predmeta, kao i za smještaj i čuvanje povjerenih predmeta depozita.Notar mora imati ili uzeti u zakup sef, skladište i slične prostorije ili

opremu radi smještaja i čuvanja predmeta depozita veće vrijednosti ili veličine.

Radno vrijemeČlan 18

Radno vrijeme notara propisuje ministar.Notar, može po potrebi obaviti službenu radnju i izvan utvrđenog

radnog vremena.

Početak vršenja poslovaČlan 19

Notar ne smije otpočeti sa vršenjem poslova prije dana koji je određen kao dan početka njegovog poslovanja.

Komora objavljuje datum početka poslovanja notara u «Službenom listu Republike Crne Gore» nakon što primi kopiju zapisnika o zakletvi i ovjereni otisak pečata, štambilja i potpisa notara u skladu sa ovim zakonom.

Notar kome je promijenjeno područje ili sjedište nastaviće da obavlja poslove tek pošto otisci novog pečata i štambilja kao i potpis notara budu ovjereni i deponovani u skladu sa ovim zakonom i kada Komora objavi početak njegovog poslovanja.

Osiguranje od odgovornostiČlan 20

Notar je dužan da se prije početka poslovanja osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao pričiniti trećim licima pri vršenju notarskih poslova.

7

U uslovima osiguranja može se predvidjeti šteta do određenog iznosa koju će notar neposredno naknaditi.

Najniži iznos osiguranja se određuje u visini desetogodišnje prosječne plate u Republici na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku.

U slučaju nedovoljnog iznosa osiguranja za naknadu pričinjene štete, Komora će platiti razliku sa pravom regresa od notara u roku od tri mjeseca sa zakonskom kamatom.

Pri izmjenama uslova osiguranja, notar je dužan, od kad za to primi obavještenje od Komore, bez odlaganja da usaglasi svoje osiguranje sa izmijenjenim uslovima.

Notar je dužan da uredno produžava osiguranje od odgovornosti.Komora može da preuzme osiguranje od odgovornosti svih notara u

Crnoj Gori. U tom slučaju, notari su dužni Komori da plaćaju naknadu za osiguranje od odgovornosti.

Povreda obaveze osiguranja od odgovornosti, odnosno neplaćanja naknade Komori za osiguranje predstavlja težu povredu notarskih poslova. Notaru koji ne izvrši ovu obavezu privremeno se oduzima pravo na obavljanje notarskih poslova, sve dok ne reguliše plaćanje ili može biti razriješen.

Odgovornost za štetuČlan 21

Notar je dužan da naknadi štetu koju je pričinio drugom nezakonitim vršenjem notarskih poslova.

Notar odgovora za štetu saglasno opštim pravilima za naknadu štete koju su prouzrokovala službena lica.

Notar odgovara i za štetu pričinjenu od strane njegovih saradnika u odnosu na koje ima pravo na regres.

Osiguranje od odgovornosti notara iz člana 20 ovog zakona ne oslobađa notara od njegove direktne odgovornosti prema oštećenim strankama.

Država ne odgovara za štetu koju je pričinio notar.

Prestanak vršenja poslova notaraČlan 22

Notar prestaje sa vršenjem poslova notara:1. ispunjavanjem uslova za starosnu penziju;2. pismenom ostavkom;

8

3. ako bude osuđen pravosnažnom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

4. ako bez opravdanog razloga ne započne sa radom u roku od 15 dana od dana koji Komora odredi za početak njegovog poslovanja;

5. ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova notara;6. razrješenjem

U slučajevima iz stava 1 tač. 1 – 5 ovog člana ministar će donijeti rješenje o prestanku vršenja poslova notara.

OstavkaČlan 23

Notar može u svako doba pismenim zahtjevom upućenim ministru da traži da prestane sa vršenjem poslova notara.

U rješenju koje ministar donosi u slučaju iz stava 1 ovog člana određuje se rok za prestanak poslovanja notara u trajanju od tri mjeseca.

Istekom roka iz stava 2 ovog člana, notar prestaje sa vršenjem poslova, osim ako zbog obezbjeđenja urednog vršenja službe, ministar donese rješenje kojim se taj rok produžava. Ministar mora da donese odluku prije isteka roka iz stava 2 ovog člana.

RazrješenjeČlan 24

Notar će biti razriješen:1. ako se utvrdi da ne ispunjava zakonom propisane uslove za obavljanje

poslova notara ili da te uslove nije ispunjavao prilikom njegovog imenovanja;

2. ako otpočene sa obavljanjem advokature, vršenjem poslaničke ili druge javne funkcije, ili profesionalno obavlja drugu djelatnost;

3. ako postane član organa političke partije;4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna

sposobnost;5. ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod notara došlo do

gubitka radne sposobnosti;6. ako ne produžava uredno osiguranje od odgovornosti ili ne plaća

naknadu za osiguranje Komori.Odluku o razrješenju notara donosi ministar na osnovu obrazloženog

predloga Komore i ista je konačna. Prije donošenja odluke, notaru mora da se omogući da se izjasni o razlozima za razrješenje.

9

Izvještavanje o prestanku vršenja poslovaČlan 25

O prestanku vršenje poslova notara, ministar će izvijestiti Komoru i sud na čijem području notar ima sjedište.

Na osnovu obavještenja ministra Komora će izbrisati notara iz imenika notara i o tome će objaviti oglas u «Službenom listu Republike Crne Gore».

Komora će poništiti pečat i štambilj notara na način predviđen ovim zakonom.

Privremeno udaljenjeČlan 26

Notar će biti privremeno udaljen sa poslova :1. ako se protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;2. ako se protiv njega vodi istraga za djelo koje ga čini nedostojnim za

vršenje poslova notara;3. ako je pokrenut postupak za oduzimanje ili ograničavanje poslovne

sposobnosti.Rješenje o privremenom udaljenju notara na predlog Komore donosi

ministar.

Član 27

U slučaju privremenog udaljenja sa poslova, notar ne smije da preduzima nikakve službene radnje. Sve radnje preuzete od notara koji je privremeno udaljen sa poslova su ništave.

U slučaju privremenog udaljenja sa poslova Komora određuje jednog notara koji će izdavati prepise i potvrde iz arhive privremeno udaljenog notara i koji će vršiti druge neophodne poslove.

Izuzeće notaraČlan 28

Notar ne može postupati u predmetima iz kojih neposredno proizilaze prava i obaveze za njega, njegovog bračnog druga ili lica sa kojim živi u vanbračnoj zajednici, za lice sa kojim je u srodstvu u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji ili po tazbini do drugog stepena, ili za lice koje mu je usvojilac, usvojenik ili hranitelj ili im je staralac ili hranitelj, kao

10

i u predmetima u kojima je zakonski zastupnik nekog učesnika ili njegov punomoćnik.

Isprava koju je sačinio notar protivno odredbama stava 1 ovog člana, nema svojstvo javne isprave.

Zabrana postupanja u određenim poslovimaČlan 29

Notar ne može vršiti poslove koji su zakonom nedozvoljeni, odnosno za koje se sumnja da ih stranke sklapaju samo prividno ili da bi izbjegle zakonske obaveze, ili da bi oštetile treća lica.

Notar ne smije da preduzme službene radnje sa licem za koje zna ili je morao znati da zbog maloljetstva, ili drugih zakonskih razloga ne može da preduzme ili da zaključi određenu pravnu radnju.

Notar koji bez postojanja zakonskih razloga ili bez posebno opravdanih razloga odbije ili zakasni sa preduzimanjem zakonskih radnji čini povredu službene dužnosti.

Obaveze upozoravanja na manjkavosti pravnog poslaČlan 30

Ako notar smatra da stranka nema pravo da sklopi određeni pravni posao dužan je da je na to upozori.

Ukoliko stranka i pored upozorenja iz stava 1 ovog člana instistira na zahtjevu za sačinjavanje isprave, notar će zahtjevu udovoljiti, ali je dužan u njemu navesti da je stranku upozorio na posljedice ovakve manjkavosti.

Notar će i pored insistiranja stranke odbiti sačinjavanje isprave u slučajevima kada je to zakonom izričito zabranjeno.

Obaveza čuvanja tajnosti podatakaČlan 31

Notar je dužan kao tajnu čuvati podatke o licima, činjenicama, kao i o pravnim odnosima, u vezi kojih je sastavio ispravu, ukoliko iz volje stranaka ili pravnog posla ne proizilazi nešto drugo.

Notar je dužan pružiti podatke iz stava 1 ovog člana sudu, upravnom organu ili drugom nadležnom organu pred kojim se vodi sudski ili upravni postupak saglasno odredbama zakona koji regulišu te postupke.

Dužnost iz st. 1 i 2 ovog člana obavezuje i lica koja su zaposlena kod notara.

11

Obaveza čuvanja tajnosti podataka traje i po prestanku obavljanja poslova notara.

Pretres prostorija i oduzimanje dokumentacije i predmetaČlan 32

Pretres prostorija notara i oduzimanje isprava, novca, hartija od vrijednosti i drugih stvari koje su mu povjerene na čuvanje kao i notarskih spisa i knjiga, dozvoljeno je samo ako je to izričito navedeno u sudskoj odluci donesenoj u krivičnom postupku odnosno u istrazi.

Pri pretresu prostorija notara mora biti prisutan predstavnik Komore.

Određivanje pritvora notaruČlan 33

Notar ne može biti pritvoren u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je učinio krivično djelo u vezi sa obavljanjem poslova notara, bez prethodne odluke vijeća tri sudije osnovnog suda na čijoj teritoriji se vodi postupak.

O određivanju pritvora sud obavještava Komoru.

GLAVA III

POSLOVANJE NOTARA

Poslovi notaraČlan 34

Notar je ovlašćen, da u skladu sa odredbama ovog zakona obavlja sljedeće poslove:

1. sastavlja, javne isprave o pravnim poslovima, izjavama volje i činjenicama iz kojih proizilaze prava;

2. sastavlja, zapisnike o pravnim radnjama i činjenicama, potvrde o činjenicama i vrše ovjere potpisa, prepisa i drugih podataka;

3. preuzima na čuvanje isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete radi uručenja drugim licima ili državnim organima;

4. po nalogu suda obavlja poslove koji mu se po zakonu mogu povjeriti i5. obavlja i druge poslove u skladu sa posebnim zakonima.

12

ZastupanjeČlan 35

Notar je ovlašćen da zastupa stranke u nespornim poslovima pred sudovima i drugim organima, ako su ti poslovi u neposrednoj vezi sa ispravom koju je on sastavio.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, notar ima prava i duržnosti kao advokat.

Isprave notara i izvršnost notarskog zapisaČlan 36

Notarske isprave su isprave o pravnim poslovima, izjavama volje i činjenicama koje sastavlja notar (notarski zapisi), zapisnici o pravnim radnjama i činjenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnici), potvrde o činjenicama koje potvrđuje notar (notarske potvrde) i ovjere potpisa i drugih podataka (notarske ovjere).

Isprave sačinjene od strane notara i njihovi otpravci predstavljaju javne isprave, ako su prilikom njihovog sastavljanja, odnosno otpravljanja ispoštovani bitni elementi forme propisani zakonom.

Notarski zapis može biti vjerodostojna odnosno izvršna isprava u slučajevima predviđenim zakonom.

Sastavljanje drugih ispravaČlan 37

Pored isprava iz člana 36 ovog zakona, notar je ovlašćen da na zahtjev stranke, kada je to zakonom propisano, sastavlja i druge isprave.

Isprave iz stava 1 ovog člana imaju svojstvo javne isprave ako ispunjavaju uslove određene zakonom.

Strane notarske ispraveČlan 38

Strane notarske isprave imaju, pod uslovom uzajamnosti i pod drugim uslovima određenim zakonom, isto pravno dejstvo kao i notarske isprave sačinjene po ovom zakonu.

Pod uslovima iz stava 1 ovog člana, strani notarski zapisi su neposredno izvršni, ako se odnose na prava koja nijesu u suprotnosti sa

13

pravnim poretkom Republike Crne Gore i ako sadrže sve elemente koji su po zakonu neophodni za izvršenje.

Ako su notarski zapis sastavili domaći i strani notar, notarski zapis se smatra domaćom javnom ispravom, ako je ovjeren pečatom i štambiljima domaćeg notara.

Obaveze vjerodostojnog zapisivanja isprava kod sačinjavanja ispravaČlan 39

Notar je dužan u ispravi koju sačinjava vjerno zapisati izjave koje su pred njim date, odnosno činjenice koje je neposredno saznao.

Standardi formata notarskih ispravaČlan 40

Formate (formulare, obrasce i oblike štambilja za ovjeru) notarskih isprava određuje Komora.

Sredstva za sačinjavanje notarskih ispravaČlan 41

Notarske isprave pišu se na hartiji koja ima format u skladu sa članom 41 ovog zakona, elektronskim ili mehaničkim uređajima za pisanje tekst, koji omogućavaju trajnost isprava.

Izuzetno, kada zbog razloga hitnosti, elektronski ili mehanički uređaji za pisanje teksta nijesu dostupni, notarske isprave se mogu pisati rukom, čitkim rukopisom, trajnim mastilom.

Upotreba drugog načina zapisivanja je dozvoljena samo ukoliko se obezbjeđuju iste karakteristike kao pisaćom mašinom otkucana isprava.

Prazna mjesta, oznake brojeva i skraćeniceČlan 42

Prazna mjesta u ispravi koju je sačinio notar moraju biti označena crtama.

Iznosi, datumi i druge brojčane oznake moraju biti ispisane i slovima, izuzev brojčanih oznaka zemljišno knjižnih uložaka, odnosno parcela, službenih listova odnosno pojedine odredbe zakona ili drugih propisa na koje se isprava poziva.

14

Skraćenice u ispravama se mogu upotrebljavati samo ako su uobičajene i opšte poznate.

Riječi i znakovi iznad tekstaČlan 43

U ispravi koju je sačinio notar ne smije biti riječi ni znakova iznad početka teksta, između redova, ili uz marginu teksta. Svaka riječ, znak ili potpis, koji se nalazi iznad, pored ili između redova teksta, smatra se da ne postoji.

Ispravljanje i dopunjavanjeČlan 44

U ispravi koju je sačinio notar ne smije se ništa brisati. Ako je potrebno da se dio teksta precrta to mora biti učinjeno tako, da precrtani tekst ostane čitljiv.

Kada je neophodno da se izvrši neka izmjena, dopuna ili brisanje to se vrši na kraju isprave i to na sljedeći način:

- precrtava se riječ koja se briše ili mijenja tako da ostaje čitljiva,- navodi se izmjena ili dopuna na kraju isprave i- označava se broj izmijenjenih ili izbrisanih riječi sa naznakom da je

pročitano i konstatovano.Ukoliko se izmjene i dopune vrše nakon potpisivanja isprave, tada

ponovo potpisuju stranke, svjedoci i drugi učesnici u sastavljanju isprave, ali sada poslije izvršenih izmjena i dopuna označenih na kraju isprave.

Poslije potpisa notara ne smiju da se dopisuju nikakve izmjene ili dopunjavanja. U slučaju da isprava sadrži greške, tada se uz učešće stranaka koje su potpisale ispravu, sastavlja drugi akt koji zamjenjuje prvi akt koji sadrži greške.

Označavanje i povezivanje stranicaČlan 45

Ako isprava koju je sačinio notar sadrži više stranica, one se moraju označiti rednim brojevima. Ukoliko je isprava upisana u registar, označava se i brojem i oznakom registra pod kojim je upisana.

Ako isprava sadrži više stranica, sve stranice moraju biti prošivene jemstvenikom, a oba kraja jemstvenika moraju biti na zadnjoj strani pričvršćena pečatnim voskom ili ljepljivom trakom i to obezbijeđeno

15

štambiljem odnosno pečatom notara. Isto važi i za isprave koje po zakonu ili nekom drugom propisu moraju biti priložene javnoj ispravi.

Ako nije moguće da se punomoćja i drugi prilozi spoje sa ispravom koju je sastavio notar na način određen u stavu 2 ovog člana oni moraju biti opremljeni oznakom da su prilozi kao i poslovnim brojem isprave. Broj i vrsta takvih priloga zapisuje se na kraju isprave i to ispred potpisa.

ParafiranjeČlan 46

Svaku stranicu isprave koju je sačinio notar parafiraju učesnici i notar. Ukoliko učesnik ne zna ili ne može pisati, umjesto njega stranicu parafiraju svjedoci iz člana 47 ovog zakona.

Parafi ne smiju prelaziti preko teksta isprave.

Potpisivanje i ovjeraČlan 47

Ispravu koju je sačinio notar svojeručno potpisuje, a pored potpisa stavlja otisak svog pečata i štambilja.

Pored notara ispravu, na kraju, potpisuju i učesnici. Svjedoci je potpisuju ukoliko je njihovo učešće pri sastavljanju isprave potrebno prema odredbama zakona.

Ako učesnik ne zna ili ne može pisati, to u ispravi mora biti naznačeno. U tom slučaju moraju, prilikom sastavljanja isprave učestvovati dva pismena svjedoka, ili drugi notar pred kojim učesnik na ispravi stavlja otisak prsta, što potvrđuju svjedoci, odnosno drugi notar.

Svjedoke iz stava 3 ovog člana bira učesnik.Ako je isprava potpisana bez prisustva notara, lice koje je potpisalo

mora potvrditi potpis u prisustvu notara, kao svjeručan. Ova potvrda mora biti zapisana u ispravi, prije nego što je potpiše notar.

Nepotpisana i neovjerena ispravaČlan 48

Ako na ispravi koju je sačinio notar nema potpisa, pečata i štambilja notara takva isprava nema svojstvo javne isprave.

Dokaznu snagu isprave koju je sačinio notar suprotno odredbama čl. 41 – 47 ovog zakona, ocjenjuje sud po tužbi stranke, ukoliko zakonom nije drugačije određeno.

16

GLAVA IV

POSEBNE ODREDBE O POSLOVANJU NOTARA

1. Način sastavljanja notarskih isprava

Utvrđivanje identiteta stranaka i drugih učesnikaČlan 49

Prije nego što notar počne sa stastavljanjem notarske isprave mora utvrditi identitet stranaka i drugih učesnika.

Ako notar ne poznaje učesnike lično i po imenu, njihov identitet će utvrditi ličnom kartom, putnom ispravom ili drugom ličnom ispravom kojom se to može učiniti na nesumnjiv način. Ako to nije moguće, ili ako notar sumnja u njihov identitet, tada će identitet biti posvjedočen od dvojice svjedoka identiteta koje notar lično poznaje i koji ispunjavaju zakonske uslove da budu svjedoci.

U ispravi notar će navesti da li poznaje učesnike, odnosno na koji način je utvrdio njihov identitet, sa tačnim navođenjem imena, datuma i mjesta rođenja, zanimanja i prebivališta svjedoka, broj isprave upotrijebljene za utvrđivanje identiteta i organ koji je izdao ispravu.

Ako je stranka ili drugi učesnik slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice

Član 50

Ako je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, notar mora obezbijediti da joj sadržina isprave koju je sačinio bude u cjelosti poznata i razumljiva.

Ako je prilikom sastavljanja isprave učesnik gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice koje ne zna čitati, ili slijepo lice, mora osim svjedoka zapisivanja, učestvovati i lice njegovog povjerenja koje je sposobno stranci predočiti cjelokupan sadržaj isprave.

Okolnosti iz st. 1 i 2 ovog člana notar mora zabilježiti u ispravi sa navodom o tome na koji način je stranka upoznata sa sadržinom isprave.

Podučavanje stranakaČlan 51

Prije sastavljanja isprave notar mora ispitati volju stranaka i podučiti ih o pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla.

17

Notar mora upozoriti stranke kad smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvosmislene i ukazati na moguće sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doći zbog takvih izjava. Pri tome on mora paziti da se isključe zabune i sumnje, kao i da neuke stranke ne budu oštećene.

Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, one moraju biti unijete u ispravu koju sačinjava notar, uz navođenje upozorenja koja su strankama data u vezi s tim.

2. Zapis notara

1) Sadržaj zapisa notaraČlan 52

Zapis notara mora sadržati:1. prezime i ime notara, navode da postupa kao notar i njegovo sjedište;2. prezime i ime, podatke o rođenju i prebivalištu učesnika pravnog

posla, njihovih punomoćnika, svjedoka koji prisustvuju sastavljanju zapisa i tumača, a ukoliko su učesnici pravnog posla pravna lica, naziv i sjedište pravnog lica, prezime i ime njihovog pumoćnika, odnosno zakonskog zastupnika;

3. navode o načinu utvrđivanja identiteta lica iz tačke 2 ovog stava;4. sadržaj pravnog posla, kao i navod o punomoćjima ili prilozima;5. navode da je zapisnik koji je sastavio notar bio pročitan učesnicima,

da su bile ispoštovane formalnosti, koje prema odredbama ovog zakona zamjenjuju čitanje, kao i da li su učesnici odobrili zapis koji je sastavio notar;

6. datum i mjesto, a ako je to potrebno i čas sastavljanja zapisa od strane notara;

7. potpise lica navedenih u tač. 1 i 2 ovog člana, kao i pečat i štambilj notara.Ako je prilikom sastavljanja zapisa od strane notara učestvovao i

jedan ili više notara, zapis mora sadržati njihove podatke iz stava 1 tačke 1 ovog člana o tom notaru, kao i potpise.

Ako se zapis koji je sačinio notar kasnije dopuni, ispravi ili izmijeni drugim zapisom, to se mora zabilježiti u obliku službene zabilješke na izvorniku prethodnog zapisa, odnosno ako je on izdat na njegovom ovjerenom prepisu, koji čuva notar.

18

Zapis koji nije sačinjen saglasno odredbama o njegovoj sadržiniČlan 53

Zapis koji je sačinio notar protivno odredbama člana 52 ovog zakona nema svojstvo javne isprave.

Oblike i pravno dejstvo zapisa o sačinjavanju i zapisa o predaji testamentaČlan 54

Testament koji je sačinjen u obliku zapisa notara na osnovu usmene izjave zavještaoca, ima ista pravna dejstva kao i sudski testament.

Povjeravanje na čuvanje notaru svojeručnog testamenta, pismenog testamenta sačinjenog pred svjedocima, sudskog testamenta vrši se putem zapisa o predaji testamenta. Povjeravanje testamenta na čuvanje notaru ima isto pravno dejstvo kao i njegovo povjeravanje na čuvanje sudu.

Notar je dužan zavještaocu izdati potvrdu o tome da mu je testament povjeren na čuvanje.

Kad notar sazna da je lice čiji testament čuva umrlo ili je proglašeno za umrlo, dužan je, nadležnom sudu dostaviti izvornik testamenta ili zapisa koji je sačinio kao notar o deponovanju testamenta u pisanoj formi i o tome napraviti zabilješku u spisu, u kome je čuvan izvornik.

Obaveznost forme zapisaČlan 55

U formi zapisa moraju biti obavljeni sljedeći pravni poslovi:1. ugovori o imovinskim odnosima između supružnika;2. ugovori o raspolaganju imovinom lica kojima je oduzeta poslovna

sposobnost;3. ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za života, ugovori o

doživotnom izdržavanju i izjave o neprihvatanju nasljedstva;4. obećanje poklona i ugovori o poklonima u slučaju smrti;5. ugovori o kupovini sa zadržavanjem prava vlasništva;6. pravni poslovi raspolaganja značajnog dijela imovine maloljetnih i

poslovno neposobnih lica;7. pravni poslovi koje preduzimaju slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema

lica;8. drugi pravni poslovi za koje zakon određuje da moraju biti sklopljeni

u pisanoj formi.

19

Pravni poslovi iz stava 1 ovog člana koji nijesu sačinjeni u formi zapisa notara, ništavi su.

Zapis o ovjeravanju privatne isprave Član 56

Ukoliko je u pitanju pravni posao za koji prema odredbama ovog zakona nije potrebno postojanje notarskog zapisa, učesnici pravnog posla mogu ako to žele ispravu o tom poslu da ovjere kod notara.

Isprava ovjerena u smislu stava 1 ovog člana ima svojstvo notarskog zapisa.

Ovjeravanje propisno sačinjene privatne isprave i isprave koja nije sačinjena u propisanom obliku

Član 57

Ukoliko je privatna isprava iz člana 56 ovog zakona u saglasnosti sa odredbama ovog zakona u odnosu na formu notarskih isprava i sa odredbama o sadržini notarskog zapisa, notar će takvu ispravu ovjeriti bez sastavljanja posebnog notarskog zapisa na način što će na ispravu unijeti navode iz člana 52 stav 1 tač. 1, 3 i 5 ovog zakona.

Ukoliko privatna isprava ne odgovara uslovima iz stava 1 ovog člana ovjeriće se tako što će se o tome sačiniti poseban zapis notara. Privatna isprava će se spojiti sa zapisom notara i činiti njegov sastavni dio, a ispravu će potpisati notar.

Učešća svjedoka ili drugog notara u sastavljanju zapisaČlan 58

Prilikom sastavljanja zapisa moraju učestvovati dva svjedoka ako:1. se sklapaju pravni poslovi iz člana 55 tačka 3 ovog zakona, ugovor o

legatu ili testament;2. neko od učesnika pravnog posla ne zna jezik na kome je sastavljen

zapis;3. je neko od učesnika pravnog posla slijep, gluv, nijem ili gluvonijem;4. je neko od učesnika nepismen, odnosno ne zna da piše pismom na

kojem je zapis napisan.U slučajevima koji nijesu predviđeni stavom 1 ovog člana notar,

odnosno učesnici mogu odrediti da prilikom sastavljanja zapisa prisustvuju

20

svjedoci. Svjedoci koji prisustvuju sastavljanju zapisa moraju biti lica koja su punoljetna, pismena i koja znaju službeni jezik.

Umjesto svjedoka sastavljanju zapisa može prisustvovati i drugi notar.

Lica koja ne mogu biti svjedociČlan 59

Pri sačinjavanju zapisa kao svjedoci, ne mogu prisustvovati lica koja:1. su prema zakonima o sudskim postupcima oslobođena dužnosti

svjedočenja;2. su u radnom odnosu kod notara,3. iz pravnog posla o kome notar sastavlja zapis, imaju neko pravo ili

korist;4. su sa učesnikom pravnog posla, ili s licima za koje proizilazi neko

pravo iz zapisa u odnosu navedenom u odredbi člana 28 stav 1 ovog zakona.

Prisustvo svjedoka i drugog notaraČlan 60

Svjedoci odnosno drugi notar koji prisustvuju sastavljanju zapisa, moraju biti prisutni najkasnije u trenutku kada notar čita učesnicima sadržaj zapisa i kada ga oni potpisuju, ako zakonom nije drugačije predviđeno.

Svjedoci se mogu udaljiti za vrijeme dok notar čita zapis, ako učesnici pravnog posla to izričito zahtijevaju i ako prilikom izrade zapisa nijesu potrebni iz razloga navedenih u članu 58 stav 1 tač. 2 i 3 ovog zakona.

U slučaju iz stava 2 ovog člana učesnici moraju potpisati zapis koji je sačinio notar u prisustvu svjedoka i izjaviti da im je sadržina zapisa u cjelosti poznata i da odgovara njihovoj volji.

Okolnosti iz st. 2 i 3 ovog člana navode se u zapisu.

Učešće tumačaČlan 61

Ako neko od učesnika pravnog posla ne zna službeni jezik ili ako to zahtijeva stranka, prilikom sastavljanja zapisa mora učestvovati i sudski tumač.

Tumač može biti i lice koje je zaposleno kod notara, ali mora da ima sva druga svojstva svjedoka notarskog zapisa.

21

Tumač nije potreban ukoliko notar i svjedoci koji prisustvuju izradi zapisa, odnosno drugi notar znaju jezik učesnika.

Učestvovanje tumača mora biti izričito navedeno u zapisu.

Pismeni gluvi i nijemi učesnici pravnog poslaČlan 62

Gluvi učesnik koji zna da čita, mora da sam pročita notarski zapis i izričito da izjavi da ga je pročitao i da odgovara njegovoj volji.

Nijemi ili gluvonijemi učesnik koji zna da čita i piše mora na notarskom zapisu svojeručno da napiše da ga je pročitao i da ga odobrava. Ove izjave moraju da se unesu u notarski zapis prije potpisa.

U notarskom zapisu mora da bude naznačeno da je postupljeno saglasno odredbama st. 1 i 2 ovog člana.

Nepismeni gluvi i nijemi učesnici pravnog poslaČlan 63

Ako gluvi učesnik ne zna da čita ili ako nijemi i gluvonijemi učesnik ne zna da čita i piše, notar mora pored svjedoka notarskog zapisa da se pozove i lice u koje učesnik ima povjerenja, i koje sa njim može znacima da se sporazumije. To lice može da bude u srodstvu sa gluvim, nijemim ili gluvonijemim licem, ako nije lično zainteresovano za pravni posao koji je predmet notarskog zapisa.

Notar je dužan da se na odgovarajući način uvjeri da li lice u koje učesnik iz stava 1 ovog člana ima povjerenje zaista zna znacima da se s njim sporazumije i to navede u notarskom zapisu.

Čuvanje zapisaČlan 64

Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, izvornik zapisa čuva onaj notar koji ga je sačinio, a učesnicima se uručuje otpravak.

Izdavanje izvornika zapisaČlan 65

Izvornik zapisa koji je sačinio notar može se izdati samo uz saglasnost svih učesnika o čemu se sačinjava zapisnik koji moraju potpisati notar i svi učesnici. Zapisnik i ovjereni prepis zapisa čuva notar umjesto izdatog

22

izvornika zapisa. U upisniku notara mora biti navedeno kada i kome je izdat izvornik zapisa.

Izdavanje izvornika zapisa sudu i KomoriČlan 66

Na osnovu pismenog zahtjeva ili naloga notar će sve izvornike zapisa izdati sudu ili Komori, uz pismenu potvrdu o prijemu.

Izdavanje izvornika shodno odredbi stava 1 ovog člana moguće je samo privremeno. Umjesto izdatog izvornika notar sačinjava službenu zabilješku o predmetu, učesnicima, datumu sastavljanja i poslovnom broju zapisa, čiji je izvornik izdat, kao i datumu kad je izvornik poslat odnosno izdat. Službenoj zabilješci prilaže se zahtjev odnosno nalog na osnovu kojeg je izvornik izdat, kao i potvrda o prijemu.

Ako nastane potreba da se izda otpravak zapisa čiji je izvornik izdat organ kod koga se izvornik privremeno nalazi bez odlaganja će omogućiti notaru sastavljanje otpravka.

Primjena odredaba o čuvanju zapisa na druge isprave notaraČlan 67

Odredbe ovog zakona o čuvanju zapisa primjenjuju se i na druge isprave koje je sačinio notar, a koje je notar dužan čuvati na osnovu propisa ili na izričit zahtjev naveden u ispravi notara.

3. Potvrđivanje činjenica i izjava

Potvrde o činjenicama i izjavamaČlan 68

Notar je ovlašćen za izdavanje potvrda o činjenicama i izjavama navedenim u ovom zakonu.

Potvrde iz stava 1 ovog člana imaju svojstvo javne isprave ukoliko su sačinjene u skladu sa odredbama ovog zakona.

Nadležnost za ovjeravanje prepisa i potpisaČlan 69

Notar je nadležan za ovjeravanje potpisa i prepisa, ukoliko za to nije utvrđena izričita nadležnost drugog organa.

23

Ovjeravanje prepisaČlan 70

Notar potvrđuje da je prepis isprave identičan sa izvornikom, ako zna jezik na kome je isprava napisana.

Prepis mora biti identičan sa ispravom u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, izbrisana, precrtana, ubačena ili dodata, ili ako je isprava pocijepana ili oštećena, to se u ovjeri prepisa mora navesti.

Notar mora da uporedi prepis sa ispravom i ako utvrdi da je identičan, to potvrđuje na samom prepisu i navedi da je to prepis isprave koju je stranka označila kao izvornik, ili da je to prepis ovjerenog ili običnog prepisa ili isprave da li je i kako naplaćena taksa, da li je prepis napisan rukom, na mašini za pisanje ili drugim sredstvom za pisanje, gdje se nalazi izvornik, a ako ga je donijela stranka i njeno ime.

Ako na ispravi ima zabilješka ili klauzula i to se navodi u prepisu. Kada se ovjerava prepis jednog dijela isprave ili isječak isprave, iz

prepisa mora da bude vidljivo koji djelovi isprave nijesu obuhvaćeni prepisom.

Ovjera prepisa se upisuje u upisnik notara.Ukoliko je ovjerena od strane notara saglasno ovom zakonu,

fotokopija isprave izjednačena je sa prepisom.

Ovjeravanje izvoda iz poslovnih izvodaČlan 71

Pri ovjeri izvoda iz poslovnih knjiga notar će uporediti izvod sa odgovarajućim stavkama u izvornoj knjizi i na izvodu će napisati klauzulu ovjere sa zabilješkom da je izvod u cjelosti identičan sa odgovarajućim stavkama u izvornoj knjizi. U izvodu će se naznačiti datum pregleda poslovne knjige.

Ovjera izvoda iz stava 1 ovog člana upisuje se u upisnik notara.

Ovjera prevodaČlan 72

Notar će ovjeriti tačnost prevoda koji je sam napravio samo, ukoliko je i sudski tumač za jezik, na kojem je isprava prevedena sa službenog jezika i obratno.

24

Izvornik i prevod moraju biti spojeni na istoj ispravi, a ukoliko to nije moguće, prevod se prilaže izvorniku, shodno odredbi člana 45 stav 2 ovog zakona.

Ovjera prevoda se upisuju u upisnik notara.Notar može biti prevodilac samo za potrebe vršenja notarskih poslova.

Ovjera potpisaČlan 73

Notar može da ovjeri da je stranka u njegovom prisustvu svojeručno potpisala ispravu ili stavila svoj otisak prsta, ili da je potpis ili otisak prsta, koji se već nalaze na ispravi, u njegovom prisustvu priznala za svoj.

Ukoliko notar ne poznaje stranku, njen identitet će utvrditi sa odredbama ovog zakona.

Ovjera potpisa se upisuje u izvornik isprave sa naznakom, kako je utvrđen identitet stranke i uz konstataciju da su potpis ili otisak prsta autentični. Klauzula ovjere sadrži djelovodni broj upisnika, datum, potpis i pečat notara.

Prilikom ovjere potpisa notar se upoznaje sa sadržinom isprave samo koliko je to potrebno da ispuni rubrike upisnika o ovjerama i potvrdama. Notar nije odgovoran za sadržaj isprave i nije dužan da utvrđuje da li stranke smiju da sklapaju posao na koji se isprava odnosi.

Ovjera potpisa na ispravi pravnog licaČlan 74

Ako se ovjerava potpis lica koje je zastupnik nekog pravnog lica ili državnog organa, notar može u ovjeri da potvrdi da se to lice potpisalo za pravno lice ili državni organ, samo ako je prethodno utvrdio da se radi o licu koje je ovlašćeno da to uradi.

Potvrda o vremenuČlan 75

Vrijeme kada je isprava podnijeta na uvid notaru ili u njegovom prisustvu trećem licu, potvrđuje se na ispravi uz navode o danu, mjesecu i godini, a na zahtjev stranke i času.

Na zahtjev stranaka mora da se utvrdi i identitet lica koje je podnijelo ispravu i lica kome je isprava podnijeta. U potvrdi će se naznačiti na koji način je utvrđen identitet tih lica.

25

Potvrda da je lice u životuČlan 76

Notar može da potvrdi da je određeno lice u životu, ukoliko ga poznaje lično, ili je njegov identitet utvrdio na način određen ovim zakonom.

U potvrdi, koja se uručuje stranci, notar će navesti da je lice bilo kod njega, dan, mjesec i godinu, a na zahtjev stranke i čas kada se to dogodilo, kao i način na koji je utvrđen identitet lica na koje se potvrda odnosi.

Potvrda o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registraČlan 77

Notar može da izda potvrdu o ovlašćenju za zastupanje, ukoliko to ovlašćenje proizilazi iz sudskog registra. Notar može izdati potvrdu o postojanju ili sjedištu pravnog lica, o statusnim promjenama ili drugim pravno relevantnim činjenicama, ako one proizilaze iz sudskog registra.

Notar može izdati potvrdu iz st. 1 i 2 ovog člana samo ukoliko je prethodno izvršio uvid u registar ili u ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se naznačiti dan kada je izvršen uvid u registar, odnosno kada je izdat ovjereni izvod iz registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda nadležnog suda.

Potvrda drugih činjenicaČlan 78

Na zahtjev zainteresovanog lica notar može potvrditi i činjenice, koje su se dogodile u njegovom prisustvu poput rasprava o ponudama, licitaciji, žrijebanju, preuzimanju ili uručenju isprave ili drugih stvari, izjavi lica o činjenicama i stanjima za koje je notar sam ili uz učešće stručnih lica saznao.

O potvrđivanju činjenica iz stava 1 ovog člana, notar će sastaviti zapisnik, u kome će navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih učesnika kao i tačan opis onoga što se u njegovom prisustvu dogodilo ili što je utvrdio. Zapisnik će potpisati svi učesnici. Ako neko od učesnika odbije da potpiše zapisnik, notar će to navesti u zapisniku.

U zapisniku iz stava 2 ovog člana posebno će se naznačiti kako je utvrđen identitet stranaka na koje se potvrda odnosi.

26

Ovjera odluke organa upravljanjaČlan 79

Ako je notar pozvan da ovjeri odluku skupštine ili drugog organa upravljanja, privrednog društva ili drugog pravnog lica, u zapisnik mora navesti dan i čas održavanja sjednice, opisati tok sjednice koliko je to potrebno i značajno za prosuđivanje pravilnosti postupka, odluke koje su na sjednici donijete kao i druge činjenice kada je to zakonom propisano.

Zapisnik iz stava 1 potpisuje i lice koje je predsjedavalo sjednicom.Na zahtjev nekog od učesnika sjednice notar mora utvrditi lični

identitet predsjedavajućeg ili drugih učesnika sjednice i to navesti u zapisnik.

Protest mjenice ili čekaČlan 80

Protest mjenice ili čeka izdaje notar i skladu sa propima o mjenici ili čeku.

Popis i procjena imovine i osiguranja zaostavštinaČlan 81

Notar može da obavi popis i procjenu imovine ostavioca, ako tako odluči ostavinski sud.

Popis imovine ostavioca obavlja notar prema odredbama Zakona o nasljeđivanju.

Procjenu imovine ostavioca notar obavlja uz angažovanje vještaka odgovarajuće struke.

Kada je potrebno da se zaostavština obezbijedi prema Zakonu o nasljeđivanju, imovina ostavioca ili njen dio daje se notaru na čuvanje ukoliko je tako odlučio ostavinski sud.

4. Izdavanje otpravka, prepisa, potvrda i izvoda

Izvornik, otprava i prepisČlan 82

Isprava koju je sačinio notar, predstavlja izvornik isprave koja se čuva u arhivi notara.

27

Kad notar sačini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika.

Ako je izvornik izdat ne može se više izdati otpravak nego se izdaje prepis.

Otpravak odnosno prepis mora po obliku, formi, sadržini i drugim pitanjima u cjelosti odgovarati izvorniku i mora biti označen kao otpravak odnosno prepis.

Otpravak u pravnom prometu zamjenjuje izvornik.Izmjene i dopune izvršene u izvorniku isprave koju je sačinio notar

prema odredbama ovog zakona stavljaju se u otpravak ili prepis na onom mjestu gdje su izvršene u izvorniku isprave i čine njegov sastavni dio.

Lica kojima se izdaje otpravak odnosno prepis izvornikaČlan 83

Ako u izvorniku nije određeno drugačije, otpravak izvornika može se izdati samo:

1. licima koja su u svoje ime zaključila pravni posao sadržan u ispravi,2. licima u čije ime je zaključen pravni posao,3. licima u čiju korist je zaključen pravni posao,4. nasljednicima i pravnim sljedbenicima iz tačke 1- 3 ovog člana.

Notar izdaje ovjereni i obični prepis izvornika koji je sačinio licima iz stava 1 ovog člana kada to zahtijevaju i uvijek im se dozvoljava uvid u dokumentaciju.

Drugim licima dozvoljava se uvid u dokumentaciju samo ako dokažu da za to imaju pravni interes ili ako im to dozvole lica iz stava 1 ovog člana.

Notar je dužan prepis isprave, odnosno notarskog zapisa o pravnim poslovima na osnovu kojih se stiče, prestaje, prenosi ili ograničava pravo vlasništva ili drugo pravo na nepokretnostima kao i o pravima za koja se vode javne knjige, da dostavi nadležnom organu, odnosno instituciji saglasno zakonu.

Zabilješka o izdavanju otpravkaČlan 84

Kada se izda otpravak, notar na izvorniku ili na listu koji se prišiva uz izvornik, sačinjava zabilješku o tome kada je i kome otpravak izdat.

Otpravak koji je stranka vratila prilaže se uz izvornik. Na otpravak se stavlja zabilješka da je otpravak vraćen i da nema snagu javne isprave.

Zabilješku potpisuje notar.

28

Otpravak u svrhu izvršenjaČlan 85

Otpravak u svrhu izvršenja se izdaje licima koja su u izvorniku označena kao povjerioci, odnosno njihovim nasljednicima, pod uslovom da je dokazano ispunjenjeni uslovi za izvršenost izvornika u skladu sa ovim zakonom.

O izvršnom notarskom izvorniku može se osim u slučajevima predviđenim u stavu 3 ovog člana, izdati samo jedan otpravak u svrhu izvršenja.

Ponovni otpravak u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka izvornika iz stava 1 ovog člana može se izdati samo:

- ako lica iz člana 83 stav 1 ovog zakona na to pristanu, taj pristanak mora biti notarski obrađen, o čemu se sačinjava bilješka na samom izvorniku, koju potpisuju stranke, ili posebno ovjerena isprava, koja se prilože izvorniku,

- ako je ranije izdati otpravak zbog nekog nedostatka vraćen notaru ili je uništen, oštećen ili na drugi način postao neupotrebljiv,

- ako sud na čijem području notar ima sjedište, na predlog stranke, koja učini vjerovatnim da joj je potreban novi otpravak, naredi da joj se izda ponovni otpravak.

Ponovno izdavanje otpravka izvornika koji nije izvršanČlan 86

Notar koji je izdao otpravak izvornika, koji nije izvršan, može izdati novi otpravak stranci, koja dokaže vjerovatnim da joj je novi otpravak potreban. Ukoliko notar ne postupi po zahtjevu stranke, stranka može da podnese predlog za izdavanje novog otpravka nadležnom sudu.

Evidentiranje novog otpravka izvornikaČlan 87

Ako se izda novi otpravak, potrebno je da se u klauzuli ovjere naznači koji je otpravak po redu, kao i razlog zbog kojeg se izdaje novi otpravak.

29

Izdavanje izvoda iz otrpavka zapisaČlan 88

Ako zapis koji je sačinio notar sadrži više samostalnih poslova, na zahtjev lica koje na to ima pravo može se izdati izvod iz otpravka zapisa, koji se odnosi na pojedini pravni posao.

U izvodu treba navesti koji su djelovi notarske isprave izostavljeni.Samo cjelovit otpravak može biti izvršna isprava.

Otpravci i prepisi zapisa koje je sačinio notar o testamentuČlan 89

Dok je ostavilac u životu, otpravak ili prepis testamenta može se izdati samo njemu ili licu koga je on izričito ovlastio ovjerenim punomoćjem, osim ako u zapisu koji je sačinio notar nije drugačije određeno.

Poslije smrti ostavioca, otpravak ili prepis može se izdati samo poslije proglašenja testamenta. Dan proglašenja testamenta se bilježi na otpravku ili prepisu.

Klauzula ovjereČlan 90

Otpravak se mora ovjeriti. Uz otpravak izvršnog zapisa koji je sačinio notar, moraju se priložiti prepisi priloga tog zapisa.

Klauzula ovjere obuhvata i priloge.

Sadržaj klauzule ovjeriČlan 91

Klauzula ovjere ispisuje se na kraju otpravka i mora sadržati potvrdu da otpravak u cjelosti odgovara izvorniku, naznaku iz člana 88 ovog zakona, navod za koga je otpravak sastavljen, mjesto i vrijeme izdavanja otpravka sa potpisom i pečatom notara.

Potvrda o zapisnicima i upisimaČlan 92

Notar izdaje potvrde o sačinjenim zapisnicima i izvršenim upisima u upisnik.

Za ponovno izdavanje potvrde važe odredbe člana 85 ovog zakona.

30

Potvrda o postojanju zapisa notaraČlan 93

Notar može izdati potvrdu licima koja za to imaju pravni interes da se kod njega nalazi zapis ili testament koje je on sačinio.

5. Preuzimanje isprave, novca, hartija od vrijednosti na čuvanje i uručenje

Čuvanje ispravaČlan 94

Notar je dužan da preuzme na čuvanje sve vrste isprava. Notar može da odbije preuzimanje na čuvanje neke isprave, ako za to postoje opravdani razlozi.

O preuzimanju isprava se sastavlja zapisnik, u kome se navodi mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresa lica koje je predalo ispravu, oznaka isprave, razlog zbog kojeg se predaje na čuvanje i kome treba da bude izdata. Zapisnik će potpisati lice koje je predalo ispravu i notar. Na zapisnik će notar staviti svoj pečat.

Ako se isprava pošalje notaru pismom, o tome će se sastaviti zapisnik u skladu sa stavom 2 ovog člana. Pismo zamjenjuje potpis lica koje je ispravu predalo.

Notar će o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poštom, potvrda će se poštom poslati pošiljaocu.

Notar je dužan utvrditi identitet lica kome predaje ispravu u skladu sa odredbama ovog zakona. Primalac je dužan potvrditi prijem isprave na zapisnik o preuzimanju.

Čuvanje novca i hartija od vrijednostiČlan 95

Notar može da preuzme na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge hartije od vrijednosti.

Notar je dužan da preuzme na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge hartije od vrijednosti samo na osnovu odluke suda ili drugog organa ili samo ako su mu date povodom sastavljanje notarskog akta da bi ih prenio na drugo lice ili da ih da na čuvanje kod određenog državnog organa.

Ako pri sastavljanju notraskog akta nije potvrđeno u samom aktu o preuzimanju će se sastaviti zapisnik u kome će se tačno naznačiti brojevi u

31

upisniku i u depozitnim knjigama, mjesto i vrijeme preuzimanja, odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih hartija kao i ime lica koje ih je predalo i njegova izjava o tome šta treba da se uradi. Notar će po preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj će izvršiti specifikaciju novca i hatrija od vrijednosti koji su mu predati.

Ako se novac i vrijednosni papiri notaru pošalju pismom, o tome će se sastaviti zapisnik u skladu sa stavom 3 ovog člana. Pismo će se pričvrstiti uz zapisnik.

Način čuvanja novca i hartija od vrijednostiČlan 96

Preuzeti novac i hartije od vrijednosti notar čuva u posebnom omotu,

na kome zapisuje predmet i ime stranke.Novac koji mu je povjeren notar može da čuva u sefu ili na posebnom

računu u banci ili drugoj finansijskoj organizaciji koji ne može biti predmet prinudnog izvršenja protiv notara.

Preuzeti novac i hartije od vrijednosti notar će bez odlaganja uručiti licu kome su namijenjeni, uz prethodno utvrđivanje identiteta primaoca.

Primalac potvrđuje prijem u zapisnik o preuzimanju ili u knjigu depozita.

Postupanje u slučaju nemogućnosti uručenjaČlan 97

Ukoliko notar ne može da izvrši predaju novca i hartija od vrijednosti u određenom roku, dužan je po proteku tog roka, a ukoliko rok nije određen, najkasnije u roku od 15 dana od dana preuzimanja, stranci bez odlaganja vratiti preuzete vrijednosti ili ukoliko to nije moguće, predati ih na čuvanje sudu i o tome obavijestiti deponenta.

Pravna priroda depozita kod notaraČlan 98

Depozit kod notara ima dejstvo sudskog depozita.

32

Primjena odredbi o čuvanju i uručenju u slučaju postupanja po nalogu sudaČlan 99

Odredbe člana 95 – 98 ovog zakona odnose se i na slučajeve kada notar po nalogu suda preuzme ostavinske isprave, novac, hartije od vrijednosti ili dragocjenosti.

GLAVA V

ČUVANJE ISPRAVA I VOĐENJE KNJIGAČuvanje isprava

Član 100

Notar je dužan da isprave, koje je sam sastavio, koje je preuzeo od stranaka ili koje mu je povjerila Komora čuva, sređene po redosljedu upisa u poslovne knjige, na bezbjednom mjestu u svojoj kancelariji ili u bankarskom sefu, odvojeno od drugih spisa.

Upisnici, knjige, evidencija notaraČlan 101

Ministarstvo propisuje vrste upisnika i knjiga koje notar mora voditi, njihovu sadržinu kao i način vođenja i ovjeravanja.

Ministarstvo propisuje rokove čuvanja, uslove i način uništavanja zapisa koje je sačinio notar, drugih spisa notara, kao i upisnika, knjige i evidencije koje se vode prema odredbama ovog zakona i drugim odgovarajućim propisima.

GLAVA VI

ARHIVA NOTARA

Predaje arhive u slučaju prestanka poslova notaraČlan 102

Ako notaru prestane funkcija ili ako premjesti svoje sjedište na područje drugog nadležnog suda, njegove spise i knjige, kao i dokumenta koja su mu službeno predata, pečat i štambilj koji su proglašeni za nevažeće, preuzeće na čuvanje sud na čijem području notar ima službeno sjedište.

33

Dokumentaciju i predmete iz stava 1 ovog člana zapisnički preuzima tročlana komisija obrazovana od strane predsjednika suda.

U slučaju iz stava 1 ovog člana na izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda iz spisa notara shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona na izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda iz spisa od strane notara, u kom slučaju poslove notara vrši predsjednik suda ili od njega ovlašćeni sudija.

Ako po prestanku funkcije ili premještanjem njegovog sjedišta notar bude postavljen za notara na području na kojem je ranije imao sjedište, spisi, knjige, pečat i štambilji koji su bili preuzeti na čuvanje mogu ponovo da mu budu vraćeni. O vraćanju odlučuje ministar.

Notarski zapisi i knjige čuvaju se trajno. U odnosu na predavanje notarskih spisa u arhivu na čuvanje, na

shodan način se primjenjuju propisi za arhiviranje u nadležnom sudu.

Predaje arhive u slučaju smrti notaraČlan 103

U slučaju smrti notara, lice obavezno za predaju arhive je supružnik notara, odnosno njegovi zakonski nasljednici.

Predaja arhive u slučaju smrti notara obavlja se na način i po postupku utvrđenom članom 102 ovog zakona.

Ukoliko među licima iz stava 1 ovog člana nema saglasnosti ko će od njih predati arhivu notara, ili lice koje je dužno da to učini odbije, nadležni ostavinski sud će odrediti lice koje je dužno predati arhivu notara.

Rekonstrukcija izgubljenih spisaČlan 104

Ako predsjednik suda pri postupanju saglasno ovom zakonu, utvrdi da neki predmet nedostaje pozvaće ranijeg notara ili njegovog nasljednika odnosno ranijeg zamjenika notara da donese spise u određenom roku.

Ako u određenom roku, lice iz stava 1 ovog člana ne donese spise, predsjednik suda će o tome obavijestiti učesnike kako bi mogli da preduzmu mjere radi zaštite svojih prava.

Ako se kod učesnika ili kod drugog notara nalazi otpravak, ovjerni prepis ili izvod iz nestalog izvornika, oni treba da ga predaju sudu, kako bi se napravio ovjereni prepis koji će se čuvati umjesto nestalog izvornika.

34

Ako se utvrdi da upisnici ili druge knjige nijesu uredno vođenje i kompletirane arhivski radnik će to uraditi u prisustvu ili pod nadzorom predsjednika suda ili od njega ovlašćenog sudije.

GLAVA VII

NOTARSKI PRIPRAVNICI KANDIDATI, ZAMJENICI I VRŠIOCI DUŽNOSTI NOTARA

Notarski pripravniciČlan 105

Notarski pripravnici su diplomirani pravnici zaposleni kod notara koji su upisani u imenik notarskih pripravnika, koji vodi Komora.

Notarski pripravnik se stručno osposobljava za samostalno obavljanje poslova.

Po završetku staža, čije trajanje iznosi dvije godine, notar izdaje notarskom pripravniku uvjerenje o obavljenoj praksi koje se dostavlja Komori.

Vrijeme provedeno kao notarski pripravnik se izjednačava u pogledu prava za polaganje pravosudnog ispita sa licima zaposlenim u pravosudnim organima.

Program stručnog osposobljavanja pripravnika donosi Komora.

Notarski saradnikČlan 106

Notarski saradnici su diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim i notarskim ispitom, zaposlenim kod notara.

Odluku o zapošljavanju i prestanku rada notarskog saradnika donosi notar u skladu sa opštim propisima o radnim odnosima.

Po izvršenom izboru notarskog saradnika notar ga prijavljuje Komori radi upisa u imenik notarskih saradnika.

Notarski saradnik počinje sa radom danom upisa u imenik Komore.

35

Shodna primjena pravaČlan 107

Na notarske pripravnike i saradnike se u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti primjenju opšti propisi o radnim odnosima ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Poslovi notarskog saradnikaČlan 108

Notarski saradnik može da obavlja sve poslove u ime notara kod kojeg radi, osim da sastavlja notarske zapise.

Notarski saradnik potpisuje notarske zapisnike, kao i druge isprave, sa napomenom da ih potpisuje za notara .

Notar na svakoj ispravi iz prethodnog stava potvrđuje potpisom da je ispravu pregledao.

Svi poslovi koje obavi notarski saradnik imaju isto pravno dejstvo kao da ih je neposredno obavio notar.

ZaradeČlan 109

Komora svojim aktom utvrđuje kriterijume za zaradu notarskog pripravnika odnosno saradnika.

Zamjenik notaraČlan 110

Notara koji je na odsustvu, ili je bolestan ili je iz drugih razloga spriječen da duže od 30 dana vrši poslove notara, zamjenjuje zamjenik notara.

Za zamjenika notara određuje se lice koje ispunjava uslove za imenovanje za notara.

Određivanje zamjenika notaraČlan 111

Zamjenika notara određuje notar, a ako to ne učini prije početka odsutnosti ili spriječenosti, odrediće ga predsjednik Komore.

36

Notarski saradnik može biti određen za zamjenika notara kod koga radi, ako ispunjava uslove za imenovanje za notara.

Zamjenik notara se može u svako doba opozvati.

PosloviČlan 112

Zamjenik notara vrši poslove u ime i za račun notara i upotrebljava pečat i štambilje notara kojeg zamjenjuje.

Međusobni odnos između zamjenika i notara se uređuje ugovorom.Notar je dužan da isplati zamjeniku primjerenu naknadu.Notar ne smije obavljati notarske poslove dok traje zamjena.Za štetu koju zamjenik notara pričini u vršenju poslova trećim licima

solidarno odgovaraju notar i zamjenik.

Administrativno osoblje notaraČlan 113

Notar može imati, pored notarskih saradnika i notarskih pripravnika, potreban broj administrativnih radnika.

Komora svojim aktom utvrđuje kriterijume za zaradu lica iz stava 1 ovog člana.

Na lica iz stava 1 ovog člana u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti primjenjuju se opšti propisi o radnim odnosima.

GLAVA VIII

NOTARSKA KOMORA I NJENI ORGANI

Notarska komoraČlan 114

Notari na teritoriji Republike Crne Gore udružuju se u Notarsku komoru Republike Crne Gore.

Sjedište Komore je u Podgorici. Komora ima svojstvo pravnog lica. Organi Komore su: Skupština Komore, Upravni odbor Komore i

predsjednik Komore.

37

Skupština KomoreČlan 115

Skupštinu Komore sačinjavaju svi notari na teritoriji Republike Crne Gore.

Skupština Komore, stara se da notari vrše svoje poslove savjesno u skladu sa zakonom.

Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, organizacija, nadležnost, način izbora, prava i dužnosti organa Komore, utvrđuju se statutom i drugim aktima Komore.

Nadležnost Skupštine KomoreČlan 116

Skupština Komore:- donosi statut, Poslovnik i druge akte Komore,- donosi notarsku tarifu uz saglasnost Vlade RCG,- bira, predsjednika Komore, potpredsjednika, članove Upravnog

odbora i drugih organa Komore, ako ovim zakonom ili statutom Komore nije drugačije određeno,

- bira Disciplinsku komisiju i disciplinskog tužioca,- razmatra predloge, zahtjeve i preporuke za uspješan rad notara,- usvaja završni račun za proteklu godinu i predlog finansijskog plana

za narednu godinu,- razmatra i usvaja izvještaj o radu Komore,- odlučuje o visini članarine i načinu njenog plaćanja,- odlučuje o načinu upotrebe sredstava dobijenih od novčanih kazni

saglasno ovom zakonu i - odlučuje o drugim pitanjima predviđenim zakonom i statutom

Komore. Skupština Komore se sastaje redovno jednom godišnje i to povodom

odlučivanja o završnom računu i predlogu finansijskog plana za narednu godinu. Na sjednici je potrebno da prisustvuje najmanje polovina ukupnog broja notara, a odlučuje se većinom prisutnih.

Vanrednu sjednicu Skupštine Komore može da sazove predsjednik Komore na osnovu odluke Upravnog odbora ili na pismeni zahtjev najmanje 20 članova Komore. Ako predsjednik ne sazove sjednicu u roku od mjesec dana od dana donošenja odluke Upravnog odbora, odnosno podnošenja zahtjeva članova Komore, sjednicu će sazvani član Upravnog odbora

38

određen od strane ovog organa, odnosno članovi Komore koji su podnijeli zahtjev.

Predsjednik Komore, članovi Upravnog odbora i drugi organi biraju se na period od četiri godine.

Upravni odborČlan 117

Upravni odbor:- bira predsjednika Upravnog odbora iz reda svojih članova,- utvrđuje nacrt statuta i drugih akata Komore,- vrši nadzor nad radom notara i daje inicijativu za vršenje vanredne

inspekcije radi pokretanja disciplinskog postupka,- odlučuje o žalbama protiv odluka disciplinske komisije,- stara se o statusu notara i odnosima notara prema trećim licima,- organizuje stručno osposobljavanje notara, organizovanje seminara i

predavanja o čemu izrađuje godišnji program,- donosi program za stručno osposobljavanja notarskih pripravnika,- vodi imenik notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih

pripravnika,- priprema sjednice Skupštine Komore,- izvršava odluke Skupštine Komore,- sastavlja predlog završenog računa i predlog finansijskog plana za

narednu godinu,- stara se o naplati članarine,- donosi poslovnik o svom radu i - odlučuje o drugim pitanjima koja su zakonom ili statutom Komore u

njegovoj nadležnosti kao i o pitanjima koja nijesu u nadležnosti nekog drugog organa Komore. Broj članova Upravnog odbora određuje Skupština u saglasnosti sa

statutom.Broj članova Upravnog odbora uključujući i predsjednika Upravnog

odbora, mora da bude neparan.Upravni odbor Komore saziva predsjednik Upravnog odbora

samoinicijativno ili na zahtjev jedne trećine ukupnog broja članova Upravnog odbora. Upravni odbor odlučuje na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine članova Upravnog odbora. Odluke se donose po pravilu većinom glasova prisutnih članova Upravnog odbora. Statutom Komore će se posebno utvrditi u kojim slučajevima se odluke donose većinom glasova svih članova Upravnog odbora.

39

Upravni odbor Komore može da ovlasti predsjednika Upravnog odbora da u hitnim slučajevima sam vrši određene poslove iz njegove nadležnosti. Predsjednik Upravnog odbora je dužan da o svakoj takvoj preduzetoj radnji izvijesti Upravni odbor i da zatraži odobrenje za preduzete radnje. Nedavanje odobrenja ne utiče na važnost pravnih poslova prema trećim licima.

Predsjednik KomoreČlan 118

Predsjednik Komore, je ujedno i predsjednik Skupštine Komore. Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U slučaju njegove

spriječenosti njegove dužnosti vrši potpredsjednik, a u slučaju spriječenosti potpredsjednika, najstariji član Skupštine Komore.

Predsjednik Komore:- rješava sporove između notara ili između notara i njihovih stranaka,- dužan je da se stara o zakonitosti rada Komore,- stara se o odnosu notara prema drugim organima,- obavlja i druge poslove predviđene statutom Komore.

Nagrade i naknade članovima organaČlan 119

Predsjednik Komore, potpredsjednik i članovi Upravnog odbora obavljaju svoju funkciju bez naknade. Statutom Komore može se odrediti predsjedniku, potpredsjedniku i članovima Upravnog odbora nagrada za obavljanje njihove funkcije.

Upravni odbor svojim aktom utvrđuje uslove i visinu naknade troškova koja lica iz stava 1 ovog člana mogu imati u vršenju svoje funkcije.

Pravni lijek protiv odluke KomoreČlan 120

Protiv konačnih odluka organa Komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima notara i zamjenika notara, može se voditi upravni spor.

40

Predstavnici notarskih saradnika i notarskih pripravnikaČlan 121

Statutom Komore uređuje se broj, način izbora, prava i dužnosti predstavnika notarskih saradnika i notarskih pripravnika u organima Komore.

GLAVA IX

NADZOR NAD OBAVLJANJEM NOTARSKE SLUŽBE

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane ministarstvaČlan 122

Nadzor nad zakonitošću obavljanjem poslova notara vrši ministarstvo.U okviru ovlašćenja iz stava 1 ovog člana ministarstvo može:

- da izvrši pregled poslovanja notara,- da predlaži vođenje disciplinskog postupka protiv notara,- da obavlja pregled poslovanja organa Komore i - da određuje i druge mjere u skladu sa zakonom.

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane sudaČlan 123

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje notaru povjeri sud ima predsjednik suda na čijem se području nalazi sjedište notara.

Predsjednik suda može:- da odredi pregled poslovanja notara ili zamjenika notara u

predmetima iz stava 1 ovog člana,- da predloži ministarstvu da izvrši pregled cjelokupnog poslovanja

notara, odnosno zamjenika notara,- da predloži vođenje disciplinskog postupka protiv notara odnosno

zamjenika notara.

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane KomoreČlan 124

Neposredni nadzor nad poslovanjem notara, vrši Komora.

41

U okviru ovlašćenja iz stava 1 ovog člana Komora može, poslije prethodnog pregledati spise, upisnike, i drugu evidenciju notara, poslovanje sa ispravama preuzetim na čuvanje kao i poslovanje sa preuzetim novcem, hartijama od vrijednosti i dragocjenostima i da naredi notaru da poslovanje uskladi sa propisima, odnosno da dokumentaciju dovede u red.

GLAVA X

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA

Disciplinska odgovornostČlan 125

Notar disciplinski odgovora za povrede službene dužnosti koje učini svojom krivicom.

Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrđene ovim zakonom.Odgovornost za krivično djelo i prekršaje ne isključuje njegovu

disciplinsku odgovornost.Notar disciplinski odgovara:

- ako je povrijedio dužnost utvrđenu ovim zakonom i time ozbiljno ugrozio povjerenje u njegovu nepristrasnost i u valjanost isprave koju sastavlja,

- ako preduzme službene radnje za posao koji je zakonom zabranjen,- ako zloupotrijebi svoj položaj i prekoračio ovlašćenja,- ako neblagovremeno, nesavjesno i nemarno vrši poslove notara,- ako povrijedi dužnost čuvanja tajne,- ako suprotno notarskoj tarifi zatraži veću nagradu, ili ako kao sudski

povjerenik vrši pritisak na stranke da ga postave za njihovog zastupnika,

- ako obećanjem da će umanjiti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedozvoljen način traži stranke,

- ako ne postupi po nalozima organa koji vrše nadzor nad njegovim poslovanjem,

- ako se nedolično ponaša prema strankama, drugim licima i organima koji vrše nadzor nad njegovim poslovanjem,

- ako neuredno vodi knjige, upisnike i arhivu,- ako pomaže nadripisarima potpisivanjem njihovih podnesaka,

davanjem savjeta i mišljenja ili prikrivanjem njihovog rada,- ako sastavi suprotno zakonu, notarske isprave na jeziku koji nije

službeni,

42

- ako na javnoj prodaji ili u toku nekog drugog postupka, koji vodi kao notar ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranke, kupi za sebe ili za svoje srodnike predmete ili kupi nasljedna ili druga prava,

- ako je za vrijeme za koje je privremeno udaljen ili je privremeno odsutan da obavlja notarske poslove ili na drugi način izbjegava kaznu odnosno vrši poslove suprotno zakonu.Statutom Komore mogu da se utvrde i druge disciplinske povrede.

Vrste disciplinskih mjeraČlan 126

Vrste disciplinskih mjera su:- pismena opomena,- novčana kazna u visini od jedne do pet plata sudije osnovnog suda u

mjesecu u kome se mjera izriče,- privremeo oduzimanje prava na obavljanja poslova notara u trajanju

od jednog mjeseca do jedne godine,- oduzimanje prava na obavljanje poslova notara.

Ako je izvršenjem disciplinske povrede notar stekao neku nedozvoljenu imovinsku korist novčana kazna može da se izrekne u dvostrukom iznosu visine te koristi, nezavisno od ograničenja iz stava 1 tačka 2 ovog člana.

Privremeno udaljenje u disciplinskom postupkuČlan 127

Ako je protiv notara pokrenut disciplinski postupak može se donijeti rješenje o njegovom privremenom udaljenju sa poslova notara, ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka.

Rješenje iz stava 1 ovog člana donosi Disciplinska komisija.

Disciplinski tužilacČlan 128

Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tužilac.

Disciplinskog tužioca bira Skupština Komore iz reda svojih članova na period od dvije godine.

Disciplinski tužilac može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka ukoliko sazna neposredno ili je obaviješten o

43

činjenicama i okolnostima na osnovu kojih je moguće osnovano sumnjati da je notar počinio povredu službene dužnosti.

Disciplinski tužilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka na predlog ministra i nadležnog suda.

Disciplinski tužilac mora u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka da opiše disciplinske povrede i predloži dokaze, koje je potrebno navesti radi utvrđivanje činjeničnog stanja.

Nadležnost za vođenje disciplinskog postupkaČlan 129

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti notara sprovodi Disciplinska komisija.

Disciplinska komisija ima predsjednika i dva člana koje bira Skupština Komore iz reda svojih članova, na period od dvije godine. Predsjednik i članovi Disciplinske komisije imaju zamjenike.

Odlučivanje po prigovoruČlan 130

Protiv odluke Disciplinske komisije može se izjaviti prigovor. Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke,

Upravnom odboru Komore. Prigovor može podnijeti notar protiv koga se vodi postupak i disciplinski tužilac. Odluka Upravnog odbora je konačna.

Izuzeće u disciplinskom postupkuČlan 131

U organima koji sprovode disciplinski postupak ne može učestvovati podnosilac predloga i članovi Skupštine Komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

Postupak po zahtjevu disciplinskog tužiocaČlan 132

Zahtjev disciplinskog tužioca za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja se notaru protiv koga se pokreće postupak.

Notar iz stava 1 ovog člana može u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka da se pismeno izjasni na navode iz zahtjeva.

44

ZastaraČlan 133

Disciplinski tužilac podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka najkasnije u roku od 30 dana od dana saznanja, odnosno u roku od tri mjeseca od dana kada je povreda učinjena.

Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska komisija će odbaciti.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara mora se okončati u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

Izvršavanje disciplinskih odlukaČlan 134

Notar kome je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje službe, briše se iz imenika Komore. Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik Komore.

Disciplinska mjera pismene opomene će se brisati iz imenika po isteku jedne godine, od dana konačnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera, novčana kazna po isteku tri godine a druge disciplinske mjere po isteku pet godina.

Ako je pravosnažnom disciplinskom odlukom izečena kazna privremenog oduzimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanja prava obavljanja notarskih poslova Komora izrečene kazne objavljuje u «Službenom listu Republike Crne Gore».

Shodna primjenaČlan 135

Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na zamjenike notara.

Uređivanje disciplinskog postupkaČlan 136

Pravilnik o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara, donosi Komora.

45

GLAVA XI

NAKNADA ZA RAD I NAKNADA TROŠKOVA

Notarska tarifaČlan 137

Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu troškova u vezi sa obavljanjem poslova.

Vrsta i visina naknade iz stava 1 ovog člana određuje se notarskom tarifom. Do donošenja notarske tarife naknada će se obračunavati u visini od 50% iznosa utvrđenog Zakonom o sudskim taksama.

Dospjelost nagrade i naknade troškovaČlan 138

Plaćanje naknade za rad i naknade troškova notaru vrši se odmah po obavljenom poslu, a notar može tražiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preuzimanja posla.

Notar je obavezan izdati potvrdu o plaćenoj naknadi i troškovima.Na svakoj ispravi i svakom izvodu notar će upisati iznos naplaćena

naknade.

GLAVA XII

ORGANIZOVANJE NOTARSKOG ISPITA

Uslovi za polaganje notarskog ispitaČlan 139

Notarski ispit može da polaže lice koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao diplomirani pravnik od čega najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Ispitna komisijaČlan 140

Notarski ispit se polaže pred Ispitnom komisijom (u daljem tekstu: Komisija) koju rješenjem obrazuje ministar.

46

Rješenjem iz stava 1 ovog člana utvrđuje se sastav Komisije. Stručne poslove za Komisiju vrši sekretar Komisije.Pedsjedniku, članovima Komisije, njihovim zamjenicima i sekretaru

pripada naknada za rad u Komisiji u visini koju utvrdi ministar.

Podnošenje zahtjevaČlan 141

Zahtjev za polaganje notarskog ispita sa dokazima o ispunjavanju uslova podnosi se ministarstvu.

Rješenje o odobravanju polaganja notarskog ispitaČlan 142

Ministarstvo donosi rješenje kojim odobrava polaganje notarskog ispita licima koja ispunjavaju zakonom predviđene uslove.

Program i način polaganja notarskog ispitaČlan 143

Program i način polaganja notarskog ispita uređuje ministarstvo posebnim aktom.

UvjerenjeČlan 144

O položenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje.

EvidencijaČlan 145

Ministarstvo vodi evidenciju o licima koja su položila notarski ispit.

47

GLAVA XIII

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 146

Broj sjedišta notara odrediće Ministarstvo u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 147

Propisi za sprovodjenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 148

Polaganje notarskog ispita Ministarstvo će organizovati u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 149

Ministarstvo je dužno da raspiše prvi konkurs za imenovanje notara u roku od 18 mjeseci dana od dana na stupanja na snagu ovog zakona.

Ministarstvo će raspisivati i sprovoditi konkurse za prvo imenovanje notara sve do osnivanja Komore.

Do osnivanja Komore imenovanje notara vrši ministar na predlog tročlane komisije u kojoj po jednog člana imenuju ministarstvo,Vrhovni sud i Advokatska komora.

Član 150

Komora će se konstituisati i početi sa radom kada poslovanje prema ovom zakonu započne najmanje 20 notara.

Prvu sjednicu Skupštine Komore saziva ministar.

Član 151

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom listu Republike Crne Gore», a primjenjivaće se po isteku roka od dvije godine od dana stupanja na snagu.

48