zakon o sudijama 2014
DESCRIPTION
Zakon o sudijamaTRANSCRIPT
ZAKON O SUDIJAMA("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 58/2009 - odluka US, 104/2009, 101/2010, 8/2012 - odluka US, 121/2012, 124/2012 - odluka US, 101/2013, 111/2014 - odluka US i 117/2014)
Glava prva
NAELA
Nezavisnost
lan 1
Sudija je nezavisan u postupanju i donoenju odluke.
Sudija sudi i presuuje na osnovu Ustava, zakona i drugih optih akata, potvrenih meunarodnih ugovora, opteprihvaenih pravila meunarodnog prava.
Stalnost i nepremestivost
lan 2
Sudija svoju funkciju vri kao stalnu, izuzev kada se prvi put bira za sudiju.
Sudija vri funkciju u sudu za koji je izabran.
Bez svoje saglasnosti sudija ne moe biti premeten ni upuen u drugi sud, osim u sluajevima predvienim ovim zakonom.
Sudija moe, uz svoju saglasnost, biti upuen na rad u drugi dravni organ ili ustanovu, u skladu sa ovim zakonom.
Odravanje poverenja u nezavisnost i nepristrasnost
lan 3
Sudija je duan da u svakoj prilici odri poverenje u svoju nezavisnost i nepristrasnost.
Sudija je duan da nepristrasno vodi postupak po svojoj savesti, u skladu sa vlastitom procenom injenica i tumaenjem prava, uz obezbeenje pravinog suenja i potovanje procesnih prava stranaka garantovanih Ustavom, zakonom i meunarodnim aktima.
Slube, poslovi i postupci nespojivi sa dunou sudije odreuju se zakonom.
Sudije su dune da se u svakoj prilici pridravaju Etikog kodeksa, koji donosi Visoki savet sudstva.
Svi dravni organi i funkcioneri duni su da svojim postupanjem i ponaanjem odravaju poverenje u nezavisnost i nepristrasnost sudija i sudova.
Materijalna nezavisnost
lan 4
Sudija ima pravo na platu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i njegovom odgovornou.
Plata sudije znai garanciju njegove nezavisnosti i sigurnosti njegove porodice.
Imunitet
lan 5
Sudija ne moe biti pozvan na odgovornost za izraeno miljenje ili glasanje prilikom donoenja sudske odluke, osim ako se radi o krivinom delu krenja zakona od strane sudije.
Sudija ne moe biti lien slobode u postupku pokrenutom zbog krivinog dela uinjenog u obavljanju sudijske funkcije bez odobrenja Visokog saveta sudstva.
Odgovornost za tetu
lan 6
Za tetu koju sudija prouzrokuje nezakonitim ili nepravilnim radom odgovara Republika Srbija.
Ako je Republika Srbija na osnovu pravnosnane sudske odluke, odnosno poravnanja zakljuenog pred sudom ili drugim nadlenim organom, isplatila tetu iz stava 1. ovog lana, moe traiti od sudije naknadu isplaenog iznosa, ako je teta prouzrokovana namerno.
Ako je odlukom Ustavnog suda, Evropskog suda za ljudska prava ili drugog meunarodnog suda, utvreno da su u toku sudskog postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i da je presuda zasnovana na takvom krenju ili da je presuda izostala zbog krenja prava na suenje u razumnom roku, Republika Srbija moe traiti od sudije naknadu isplaenog iznosa, ako je teta uinjena namerno.
Na zahtev ministra nadlenog za pravosue, Republiki javni pravobranilac je duan da pokrene parnini postupak pred nadlenim sudom za naknadu isplaenog iznosa iz st. 2. i 3. ovog lana, po prethodno pribavljenom miljenju Visokog saveta sudstva. Visoki savet sudstva daje miljenje u roku od 30 dana.
Pravo na udruivanje
lan 7
Sudije imaju pravo da se udruuju u strukovna udruenja radi zatite svojih interesa i ouvanja nezavisnosti i samostalnosti u radu.
Pravo strukovnog udruivanja podrazumeva i uee u aktivnostima strukovnih udruenja u toku radnog vremena, ako se time ne remeti rad u sudu.
Uee u donoenju odluka od znaaja za rad sudova
lan 8
Sudija ima pravo da uzme uee u donoenju odluka od znaaja za rad sudova i za odreivanje i rasporeivanje sredstava za funkcionisanje sudova.
Pravo na struno usavravanje i obuku
lan 9
Sudija ima pravo i obavezu na struno usavravanje i obuku o troku Republike Srbije, u skladu sa posebnim zakonom.
Obuka sudija je organizovano sticanje i usavravanje teorijskih i praktinih znanja i vetina potrebnih za samostalno, struno i efikasno vrenje sudijske funkcije.
Obuka je obavezna na osnovu zakona ili odluke Visokog saveta sudstva u sluaju promene specijalizacije, bitnih promena propisa, uvoenja novih tehnika rada i radi otklanjanja nedostataka u radu sudije uoenih prilikom vrednovanja njegovog rada.
Sadraj programa obuke odreuje se u zavisnosti od profesionalnog iskustva sudije.
Izbor i prestanak funkcije i broj sudija i sudija porotnika
lan 10
Sudiju i predsednika suda bira i o prestanku njihove funkcije odluuje Narodna skuptina, odnosno Visoki savet sudstva, u skladu sa ovim zakonom.
Broj sudija i sudija porotnika za svaki sud odreuje Visoki savet sudstva.
Broj sudija prekrajnih, Prekrajnog apelacionog i Upravnog suda odreuje se i za svako odeljenje izvan sedita suda.
Visoki savet sudstva preispituje potreban broj sudija i sudija porotnika u svakom sudu na pet godina.
Po sopstvenoj inicijativi ili na predlog predsednika suda, predsednika neposredno vieg suda, predsednika Vrhovnog kasacionog suda i ministra nadlenog za pravosue, a na osnovu godinjeg priliva predmeta, Visoki savet sudstva moe preispitati potreban broj sudija i sudija porotnika i pre isteka roka od pet godina.
Prava iz radnog odnosa sudije
lan 11
Sudija ostvaruje prava iz radnog odnosa u skladu sa propisima koji ureuju prava iz radnog odnosa izabranih lica, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Glava druga
POLOAJ SUDIJE
I STALNOST SUDIJSKE FUNKCIJE
1. Pojam
lan 12
Sudijska funkcija traje neprekidno od prvog izbora za sudiju do navrenja radnog veka.
Posle izbora sudijska funkcija moe prestati pod uslovima predvienim ovim zakonom.
Izuzetno, lice koje se prvi put bira za sudiju, bira se na tri godine.
2. Smanjenje broja sudija
lan 13
Sudijska funkcija ne prestaje ako bude smanjen broj sudija u sudu u kome obavlja sudijsku funkciju.
3. Udaljenje sa sudijske funkcije
Razlozi za udaljenje
lan 14
Sudija se udaljuje sa funkcije kad mu je odreen pritvor.
Sudija moe biti udaljen sa funkcije kad je pokrenut postupak za njegovo razreenje ili krivini postupak za delo zbog koga moe biti razreen.
Odluka o udaljenju
lan 15
O obaveznom udaljenju sudije odluuje predsednik suda, a o obaveznom udaljenju predsednika suda - predsednik neposredno vieg suda.
Ako udaljenje nije obavezno, o njemu odluuje predsednik Vrhovnog kasacionog suda.
O udaljenju predsednika Vrhovnog kasacionog suda odluuje Opta sednica.
Trajanje udaljenja
lan 16
Sudija se udaljuje sa funkcije do ukidanja pritvora, okonanja postupka za razreenje ili okonanja krivinog postupka.
Visoki savet sudstva moe sudiju vratiti na funkciju pre okonanja postupka za razreenje.
Pravo na prigovor
lan 17
Na odluku o udaljenju sudija ima pravo prigovora Visokom savetu sudstva, u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.
Visoki savet sudstva odluuje o prigovoru iz stava 1. ovog lana u roku od osam dana od dana dostavljanja prigovora.
II NEPREMESTIVOST SUDIJE
1. Pojam
lan 18
Sudija ima pravo da stalno svoju funkciju vri u sudu za koji je izabran, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.
Sudija samo uz svoju saglasnost moe biti premeten ili upuen iz jednog u drugi sud, drugi dravni organ, ustanovu ili meunarodnu organizaciju u oblasti pravosua.
Saglasnost se daje u pismenom obliku i mora da prethodi donoenju reenja o premetaju ili upuivanju.
2. Premetaj
lan 19
Sudija moe, uz svoju pismenu saglasnost, biti premeten u drugi sud iste vrste i istog ili nieg stepena, ukoliko postoji potreba za hitnom popunom upranjenog sudijskog mesta, koja se ne moe reiti izborom ili upuivanjem sudije, uz pribavljenu saglasnost predsednika oba suda.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, sudija moe bez svoje pismene saglasnosti biti premeten u drugi sud u sluaju ukidanja suda ili ukidanja pretenog dela nadlenosti suda za koji je izabran.
Sudu je ukinut preteni deo nadlenosti kada je zbog promene stvarne nadlenosti, zbog osnivanja novog suda ili zbog promene podruja na kojem sud vri nadlenost izmenjen potreban broj sudija u sudu.
U sluaju iz stava 2. ovog lana sudija moe biti premeten samo u sud istog stepena koji preuzima nadlenost suda koji je ukinut ili kojem je ukinut preteni deo nadlenosti, na osnovu kriterijuma koje propisuje Visoki savet sudstva.
Sudija trajno nastavlja funkciju u sudu u koji je premeten.
Reenje o premetaju donosi Visoki savet sudstva.
3. Upuivanje u drugi sud
lan 20
Sudija moe biti upuen na rad samo u drugi sud iste vrste i istog ili neposredno nieg stepena, najdue godinu dana.
Izuzetno, sudija moe biti upuen u sud neposredno vieg stepena, ako ispunjava zakonom propisane uslove za izbor za sudiju suda u koji se upuuje.
Sudija se upuuje u sud u kome nedostatak, spreenost, izuzee sudija ili drugi razlozi oteavaju ili usporavaju rad suda.
Reenje o upuivanju sudije iz st. 1. do 3. ovog lana, uz saglasnost sudije, donosi Visoki savet sudstva.
Pre donoenja reenja o upuivanju sudije iz st. 1. do 3. ovog lana, Visoki savet sudstva e pribaviti miljenje sednice svih sudija suda u koji je sudija izabran i suda u koji se upuuje.
4. Upuivanje u drugi dravni organ, instituciju nadlenu za obuku u pravosuu ili meunarodnu organizaciju
lan 21
Sudija moe biti upuen, radi obavljanja strunih poslova, u Visoki savet sudstva, ministarstvo nadleno za pravosue, instituciju nadlenu za obuku u pravosuu i meunarodnu organizaciju u oblasti pravosua.
Upuivanje iz stava 1. ovog lana vri se na predlog rukovodioca organa, odnosno institucije ili organizacije u koju se sudija upuuje, po pribavljenom miljenju predsednika suda u kome sudija vri svoju funkciju, uz saglasnost sudije.
Upuivanje moe trajati najdue tri godine.
Reenje o upuivanju donosi Visoki savet sudstva.
Za vreme upuivanja sudija se moe osloboditi vrenja sudijske funkcije, na osnovu odluke Visokog saveta sudstva.
U sluaju upuivanja u ministarstvo nadleno za poslove pravosua sudija se obavezno oslobaa vrenja sudijske funkcije.
III MEUSOBNA NEZAVISNOST SUDIJA
1. Pojam
lan 22
Sudija je slobodan u zastupanju svog shvatanja, utvrivanju injenica i primeni prava, u svemu o emu odluuje.
Sudija nije duan da ikome, pa ni drugim sudijama i predsedniku suda, objanjava svoja pravna shvatanja i utvreno injenino stanje, izuzev u obrazloenju odluke ili kad to zakon posebno nalae.
2. Neizmenjivost vrste posla i dodela predmeta sluajem
Neizmenjivost godinjih poslova
lan 23
Sudija ima pravo da mu se vrsta sudijskog posla odredi godinjim rasporedom poslova i da se ne menja tokom godine.
Izuzetno, zbog izbora novog sudije, dueg odsustva sudije, znatno poveanog ili smanjenog priliva predmeta u toku godine po pojedinim pravnim oblastima ili upranjenog sudijskog mesta, sudiji moe tokom godine biti promenjena pravna oblast u kojoj postupa.
Godinji raspored poslova i njegova izmena se odreuju s obzirom na potrebe suda i sposobnost sudije za uspeno obavljanje poslova na koje se rasporeuje.
Raspodela predmeta sluajem
lan 24
Sudija predmete prima prema redosledu nezavisnom od linosti stranaka i okolnosti pravne stvari.
Sudiji se predmeti poveravaju na osnovu rasporeda poslova u sudu, u skladu sa Sudskim poslovnikom, prema redosledu unapred utvrenim za svaku kalendarsku godinu, iskljuivo na osnovu oznake i broja predmeta.
Niko nema prava da sudska vea obrazuje i predmete dodeljuje mimo rasporeda poslova i redosleda prijema predmeta.
Odstupanja
lan 25
Od redosleda prijema predmeta moe se odstupiti u sluajevima predvienim zakonom, kao i u sluaju optereenosti ili opravdane spreenosti sudije, u skladu sa Sudskim poslovnikom.
U skladu sa Sudskim poslovnikom, sudiji moe biti oduzet predmet: ako je zbog njegovog dueg odsustva potrebno postupiti po predmetu koji je hitan po zakonu ili po svojoj sutini; ako je ugroeno efikasno funkcionisanje suda; ako je sudiji pravnosnano izreena disciplinska sankcija zbog disciplinskog prekraja neopravdanog odugovlaenja postupka, kao i u drugim sluajevima predvienim zakonom.
Oduzeti predmet iz stava 2. ovog lana dodeljuje se u rad drugom sudiji, u skladu sa Sudskim poslovnikom.
Pravo na prigovor
lan 26
Na godinji raspored poslova, promenu vrste posla, odstupanje od redosleda prijema predmeta ili oduzimanje predmeta, sudija ima pravo na prigovor predsedniku neposredno vieg suda, u roku od tri dana od dana saznanja.
O prigovoru sudije Vrhovnog kasacionog suda odluuje Opta sednica.
Pravo na prigovor zbog oduzimanja predmeta ima i stranka, u roku od tri dana od dana saznanja.
Odluka po prigovoru donosi se u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Dunost obavetavanja predsednika neposredno vieg suda
lan 27
Predsednik suda je duan da o svakom odstupanju od redosleda prijema predmeta pismeno obavesti predsednika neposredno vieg suda.
3. Obavetavanje o trajanju postupka
lan 28
Sudija je duan da predsednika suda obavesti zato prvostepeni postupak nije okonan u roku od jedne godine i da ga zatim na svaka tri meseca obavetava o daljem razvoju postupka.
Prvo obavetenje u postupku po pravnom leku sudija daje predsedniku suda posle dva meseca, a naredna na svakih 30 dana.
U prvostepenom postupku predsednik suda je duan da obavesti predsednika neposredno vieg suda o svakom postupku koji nije okonan u roku od dve godine i razlozima za to.
U postupku po pravnom leku koji nije okonan u roku od jedne godine, predsednik suda je duan da obavesti predsednika Vrhovnog kasacionog suda.
Rok za obavetavanje u izvrnim, vanparninim i drugim nespornim stvarima odreuje se Sudskim poslovnikom.
Dunost obavetavanja iz ovog lana tee od dana prijema predmeta u sud.
4. Pravo sudije na pritubu
lan 29
Sudija moe Visokom savetu sudstva izjaviti pritubu ako mu je povreeno pravo za koje ovim zakonom nije predvien poseban postupak zatite.
Prituba se dostavlja licu na koga se prituba odnosi i koje se moe izjasniti u roku od tri dana od dana prijema.
Visoki savet sudstva odluuje o pritubi u roku od 15 dana i odmah upoznaje sa odlukom sudiju podnosioca pritube, predsednika suda, predsednika neposredno vieg suda i predsednika Vrhovnog kasacionog suda. Ako je prituba osnovana, Visoki savet sudstva preduzima mere radi zatite prava sudije.
IV ODNOS SUDIJSKE FUNKCIJE I DRUGIH SLUBI, POSLOVA I POSTUPAKA
1. Odnos drugih slubi, poslova i postupaka sa sudijskom funkcijom
lan 30*
Sudija ne moe biti na funkcijama u organima koji donose propise i organima izvrne vlasti, javnim slubama i organima pokrajinske autonomije i jedinica lokalne samouprave. Sudija ne moe biti lan politike stranke, niti politiki delovati na drugi nain, baviti se bilo kojim javnim ili privatnim plaenim poslom, niti pruati pravne usluge ni davati pravne savete uz naknadu.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, sudija moe biti lan organa upravljanja institucije nadlene za obuku u pravosuu, na osnovu odluke Visokog saveta sudstva, u skladu sa posebnim zakonom.
Sa sudijskom funkcijom nespojive su i druge slube, poslovi i postupci koji su opreni dostojanstvu i nezavisnosti sudije ili tete ugledu suda.
Visoki savet sudstva odluuje koji su postupci opreni dostojanstvu i nezavisnosti sudije i tetni po ugled suda, na osnovu Etikog kodeksa.
Sudija moe, van radnog vremena, da se bez posebnog odobrenja bavi nastavnom i naunom delatnou, uz naknadu.
U sluajevima odreenim zakonom, sudija moe, u toku radnog vremena, da obavlja nastavnu i naunu delatnost u instituciji nadlenoj za obuku u pravosuu.
Sudija moe u toku radnog vremena, po odobrenju predsednika suda, da uestvuje u radu strunih tela obrazovanih u skladu sa posebnim propisima i radnih grupa za izradu zakona i drugih akata.
Sudija moe biti upuen na studijsko, odnosno drugo struno putovanje u inostranstvo, na osnovu odluke Visokog saveta sudstva, uz pribavljeno miljenje predsednika suda, pri emu se posebno uzimaju u obzir ocene o radu iz linog lista sudije, kao i poznavanje stranog jezika.
2. Postupak odluivanja o nespojivosti
Dunost obavetavanja i podnoenje prijave
lan 31
Sudija je duan da pismeno obavesti Visoki savet sudstva o svakoj slubi ili poslu za koje postoji mogunost da su nespojivi sa sudijskom funkcijom.
Visoki savet sudstva obavetava predsednika suda i sudiju o postojanju nespojivosti slube ili posla sa sudijskom funkcijom.
Predsednik suda duan je da podnese disciplinsku prijavu im sazna da sudija vri slubu ili posao ili ini postupke za koje postoji mogunost da su nespojivi sa njegovom funkcijom.
V VREDNOVANJE RADA SUDIJA
lan 32
Rad svih sudija i predsednika sudova podlee redovnom vrednovanju.
Vrednovanje obuhvata sve aspekte sudijskog posla, odnosno poslova predsednika suda i predstavlja osnovu za izbor, obaveznu obuku sudija i razreenje.
Vrednovanje se vri na osnovu javno objavljenih, objektivnih i jedinstvenih kriterijuma i merila, u jedinstvenom postupku u kome je obezbeeno uee sudije, odnosno predsednika suda iji se rad vrednuje.
Kriterijume, merila i postupak za vrednovanje rada sudija, odnosno predsednika sudova utvruje Visoki savet sudstva.
Organi nadleni za vrednovanje
lan 33
Komisije Visokog saveta sudstva vrednuju rad sudija i predsednika sudova.
Komisije su sastavljene od tri lana, u kojima sudije sudova vieg stepena vrednuju rad sudija i predsednika sudova nieg stepena.
O prigovorima na ocenu odluuje komisija od tri lana koju imenuje Visoki savet sudstva iz reda sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Protiv odluke komisije iz stava 3. ovog lana moe se pokrenuti upravni spor.
Sastav i nain rada komisija iz stava 1. ovog lana ureuju se aktom Visokog saveta sudstva.
lan 34
(Brisano)Period za koji se vri vrednovanje
lan 35
Rad sudija na stalnoj funkciji i predsednika sudova redovno se vrednuje jednom u tri godine, a sudija koji su prvi put izabrani jednom godinje.
Izuzetno, na osnovu odluke Visokog saveta sudstva, sudija moe biti i vanredno vrednovan.
Ocene
lan 36
Vrednovanje se izraava ocenom.
Ocene koje se odnose na vrednovanje sudija, su: "izuzetno uspeno obavlja sudijsku funkciju", "uspeno obavlja sudijsku funkciju" i "ne zadovoljava".
Ocene koje se odnose na vrednovanje predsednika suda, su: "izuzetno uspeno obavlja funkciju predsednika suda", "uspeno obavlja funkciju predsednika suda" i "nezadovoljavajue obavlja funkciju predsednika suda".
Ocena se upisuje u lini list sudije, odnosno predsednika suda.
VI MATERIJALNI POLOAJ SUDIJE
Osnovna plata
lan 37
Sudija ima pravo na platu sudije suda za koji je izabran.
Plata sudije odreuje se na osnovu osnovne plate.
Osnovna plata odreuje se mnoenjem koeficijenata za obraun i isplatu plata sa osnovicom za obraun i isplatu plata.
Osnovica za obraun i isplatu plata sudije utvruje se Zakonom o budetu.
Koeficijent za obraun i isplatu plate odreuje se time to se svaki sudija razvrstava u jednu od pet platnih grupa.
Osnovna plata, prema ovom zakonu, jeste vrednost u koju se ne uraunava procenat za vrednovanje minulog rada.
Sudija ne moe da uz platu prima i penziju ostvarenu u skladu sa posebnim propisima.
Platne grupe sudija
lan 38
Sudije su razvrstane u est platnih grupa, koji su izraeni u koeficijentima.
U prvoj platnoj grupi su sudije prekrajnih sudova.
U drugoj platnoj grupi su sudije osnovnih sudova.
U treoj platnoj grupi su sudije privrednih, viih i Prekrajnog apelacionog suda.
U etvrtoj platnoj grupi su sudije Privrednog apelacionog, apelacionih sudova i Upravnog suda.
U petoj platnoj grupi su sudije Vrhovnog kasacionog suda.
U estoj platnoj grupi je predsednik Vrhovnog kasacionog suda.
Koeficijenti
lan 39
Prva platna grupa ima koeficijent 2,50.
Druga platna grupa ima koeficijent 3,00.
Trea platna grupa ima koeficijent 3,50.
etvrta platna grupa ima koeficijent 4,00.
Peta platna grupa ima koeficijent 5,00.
esta platna grupa ima koeficijent 6,00.
Osnovna plata predsednika suda
lan 40
Osnovna plata predsednika suda se odreuje tako to se plata sudije tog suda uveava za:
- 10%, u sudu do 20 sudija;
- 15%, u sudu do 40 sudija;
- 20% u sudu do 60 sudija;
- 25% u sudu do 80 sudija;
- 30% u sudu preko 80 sudija.
Odredba stava 1. ovog lana se ne primenjuje na predsednika Vrhovnog kasacionog suda.
Plata sudije koji je premeten, odnosno upuen
lan 41
Sudija koji je premeten, odnosno upuen u drugi sud, ministarstvo nadleno za pravosue, ustanovu ili meunarodnu organizaciju ima pravo na osnovnu platu sudije suda, odnosno na osnovnu platu u ministarstvu nadlenom za pravosue, ustanovi ili meunarodnoj organizaciji u koju je premeten, odnosno upuen, ako je za njega povoljnija.
Naknade i ostala primanja sudije koji je premeten, odnosno upuen u drugi sud, ministarstvo nadleno za pravosue, ustanovu ili meunarodnu organizaciju propisuje Visoki savet sudstva.
Uveanje osnovne plate sudije
lan 42
Osnovna plata sudije koji obavlja funkciju u sudu u kome se ne mogu popuniti sudijska mesta moe se uveati do 50%.
Osnovna plata sudije koji postupa u predmetima krivinih dela sa elementom organizovanog kriminala i ratnog zloina, moe se uveati do 100%.
Odluku o uveanju osnovne plate iz st. 1. i 2. ovog lana donosi Visoki savet sudstva.
Osnovna plata zamenika predsednika suda uveava se za 50% uveanja iz lana 40. stav 1. ovog zakona.
Pravo na naknadu za odvojen ivot imaju sudije sudova republikog ranga i apelacionih sudova.
Pravo na naknadu iz stava 5. ovog lana utvruje Visoki savet sudstva.
Glava trea
IZBOR SUDIJE
I USLOVI ZA IZBOR
lan 43
Za sudiju moe biti izabran dravljanin Republike Srbije koji ispunjava opte uslove za rad u dravnim organima, koji je zavrio pravni fakultet, poloio pravosudni ispit i koji je struan, osposobljen i dostojan sudijske funkcije.
Potrebno radno iskustvo
lan 44
Posle poloenog pravosudnog ispita potrebno je radno iskustvo u pravnoj struci:
- dve godine za sudiju prekrajnog suda;
- tri godine za sudiju osnovnog suda;
- est godina za sudiju vieg suda, privrednog suda i Prekrajnog apelacionog suda;
- deset godina za sudiju apelacionog suda, Privrednog apelacionog suda i Upravnog suda;
- dvanaest godina za sudiju Vrhovnog kasacionog suda.
Ostali uslovi za izbor
lan 45
Ostali uslovi za izbor sudije su strunost, osposobljenost i dostojnost.
Strunost podrazumeva posedovanje teorijskog i praktinog znanja potrebnog za obavljanje sudijske funkcije.
Osposobljenost podrazumeva vetine koje omoguavaju efikasnu primenu specifinih pravnikih znanja u reavanju sudskih predmeta.
Dostojnost podrazumeva moralne osobine koje sudija treba da poseduje i ponaanje u skladu sa tim osobinama.
Moralne osobine koje sudija treba da poseduje su: potenje, savesnost, pravinost, dostojanstvenost, istrajnost i uzornost, a ponaanje u skladu sa tim osobinama podrazumeva uvanje ugleda sudije i suda u slubi i izvan nje, svest o drutvenoj odgovornosti, odravanje nezavisnosti i nepristrasnosti, pouzdanosti i dostojanstva u slubi i izvan nje i preuzimanje odgovornosti za unutranju organizaciju i pozitivnu sliku o sudstvu u javnosti.
Kriterijume i merila za ocenu strunosti, osposobljenosti i dostojnosti propisuje Visoki savet sudstva, u skladu sa zakonom.
Zabrana diskriminacije
lan 46
Prilikom izbora i predlaganja za izbor sudije zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu.
Pri izboru i predlaganju za izbor sudija vodi se rauna o nacionalnom sastavu stanovnitva, odgovarajuoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju strune pravne terminologije na jeziku nacionalne manjine, koji je u slubenoj upotrebi u sudu.
II POSTUPAK ZA IZBOR
Oglaavanje izbora
lan 47
Izbor sudija oglaava Visoki savet sudstva.
Oglas se objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srbije" i drugom sredstvu javnog obavetavanja koje pokriva celu Republiku Srbiju.
Podnoenje prijava
lan 48
Prijave za izbor se podnose Visokom savetu sudstva, u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
Uz prijavu se podnose i dokazi o ispunjavanju uslova za izbor.
Pribavljanje podataka i miljenja
lan 49
Visoki savet sudstva pribavlja podatke i miljenja o strunosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata.
Podaci i miljenja pribavljaju se od organa i organizacija u kojima je kandidat radio u pravnoj struci, a za kandidate koji dolaze iz sudova obavezno je pribavljanje miljenja sednice svih sudija suda iz koga potie kandidat, kao i miljenje sednice svih sudija neposredno vieg suda, u koje kandidat ima pravo uvida pre izbora.
Predlaganje sudija koji se prvi put biraju
lan 50****
Prilikom predlaganja kandidata za sudije koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju, pored strunosti, osposobljenosti i dostojnosti, Visoki savet sudstva e posebno ceniti i vrstu poslova koje je kandidat obavljao nakon poloenog pravosudnog ispita.
Za kandidate koji dolaze iz reda sudijskih pomonika obavezno se pribavlja ocena rada.
Pre predlaganja, Visoki savet sudstva e obaviti razgovor sa prijavljenim kandidatima.
Visoki savet sudstva predlae Narodnoj skuptini jednog kandidata za izbor na jedno sudijsko mesto.
Odluka o predlogu Visokog saveta sudstva mora biti obrazloena i objavljena na internet stranici Visokog saveta sudstva.
Izbor sudije koji se prvi put bira
lan 51
Narodna skuptina bira sudiju, koji se prvi put bira, meu kandidatima koje je predloio Visoki savet sudstva.
Odluka o izboru iz stava 1. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
Izbor sudije na stalnu funkciju
lan 52
Sudije na stalnu funkciju bira Visoki savet sudstva.
Sudija koji je prvi put biran i tokom trogodinjeg mandata je ocenjen sa ocenom "izuzetno uspeno obavlja sudijsku funkciju" obavezno se bira na stalnu funkciju.
Sudija koji je prvi put biran i tokom trogodinjeg mandata je ocenjen ocenom "ne zadovoljava" ne moe biti biran na stalnu funkciju.
Svaka odluka o izboru mora biti obrazloena i objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
III ZAKLETVA SUDIJE I STUPANJE NA FUNKCIJU
Polaganje zakletve
lan 53
Pre stupanja na funkciju, sudija polae zakletvu pred predsednikom Narodne skuptine.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda polae zakletvu pred Narodnom skuptinom.
Sudija koji je izabran na stalnu sudijsku funkciju ne polae ponovo zakletvu.
Tekst zakletve
lan 54
Zakletva sudije glasi: "Zaklinjem se svojom au da u svoju funkciju vriti verno Ustavu i zakonu, po najboljem znanju i umeu i sluiti samo istini i pravdi".
Stupanje na funkciju
lan 55
Sudija koji je izabran stupa na funkciju na sveanoj sednici svih sudija u sudu za koji je izabran.
Stupanjem na funkciju sudiji prestaje ranija funkcija u drugom sudu.
Sudija vieg suda koji je izabran za predsednika nieg suda moe da se posle prestanka te dunosti vrati na funkciju sudije vieg suda.
Kad se smatra da sudija nije izabran
lan 56
Smatra se da sudija nije izabran ako bez opravdanih razloga ne stupi na funkciju u roku od 30 dana od dana izbora.
Odluku o tome donosi Visoki savet sudstva na predlog predsednika suda i o njoj obavetava Narodnu skuptinu, ako se radi o sudiji koji je prvi put biran.
Sudija ima pravo albe Ustavnom sudu na odluku Visokog saveta sudstva.
Glava etvrta
PRESTANAK SUDIJSKE FUNKCIJE
1. Svi razlozi
lan 57
Sudijska funkcija prestaje na zahtev sudije, kad sudija navri radni vek, kad trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje sudijske funkcije, kad ne bude izabran na stalnu funkciju ili kad bude razreen.
Odluku o prestanku sudijske funkcije donosi Visoki savet sudstva i protiv nje sudija moe izjaviti prigovor Visokom savetu sudstva u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.
Visoki savet sudstva moe odbaciti prigovor ako nije izjavljen u roku, usvojiti prigovor i izmeniti odluku o prestanku funkcije ili odbiti prigovor i potvrditi odluku o prestanku funkcije.
Odluka o prestanku sudijske funkcije postaje pravnosnana kada je potvrena u postupku po prigovoru ili istekom roka za izjavljivanje prigovora ako prigovor nije izjavljen.
2. Prestanak funkcije na zahtev sudije
lan 58
Sudija koji eli da mu funkcija prestane podnosi pismeni zahtev Visokom savetu sudstva.
Zahtev moe biti povuen dok funkcija sudiji ne prestane odlukom Visokog saveta sudstva ili istekom roka predvienog ovim zakonom.
Ako o zahtevu za prestanak funkcije ne bude odlueno u roku od 30 dana, smatra se da je funkcija sudiji prestala istekom roka od 30 dana od dana podnoenja zahteva.
U ostalim sluajevima sudijska funkcija prestaje onog dana koji Visoki savet sudstva navede u svojoj odluci.
Ako sudija posle pokrenutog postupka za razreenje podnese zahtev za prestanak funkcije, on se ne razmatra do okonanja postupka za razreenje.
3. Navrenje radnog veka
lan 59
Sudiji prestaje radni vek kad navri 65 godina ivota, po sili zakona.
4. Trajni gubitak radne sposobnosti za obavljanje sudijske funkcije
lan 60
Sudiji prestaje sudijska funkcija kada se na osnovu miljenja strune komisije nadlenog organa utvrdi da je zbog zdravstvenog stanja nesposoban za vrenje sudijske funkcije.
Odluku za upuivanje na obavezan zdravstveni pregled donosi Visoki savet sudstva, na predlog predsednika suda, predsednika neposredno vieg suda i samog sudije.
5. Prestanak funkcije sudiji koji je prvi put biran
lan 61
Sudiji koji je prvi put biran, a ne bude izabran na stalnu sudijsku funkciju, prestaje sudijska funkcija danom isteka trogodinjeg mandata, na osnovu obrazloene odluke Visokog saveta sudstva
6. Razreenje sudije
Razlozi za razreenje
lan 62
Sudija se razreava kad je osuen za krivino delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje est meseci ili za kanjivo delo koje ga ini nedostojnim sudijske funkcije, kad nestruno vri funkciju ili zbog uinjenog tekog disciplinskog prekraja.
Posebno o nestrunom vrenju funkcije
lan 63
Nestrunim se smatra nedovoljno uspeno vrenje sudijske funkcije, ako sudija dobije ocenu "ne zadovoljava", shodno kriterijumima i merilima za vrednovanje rada sudija.
Nadlenost i pokretanje postupka za razreenje
lan 64*
Inicijativu za razreenje sudije moe podneti svako lice.
Visoki savet sudstva, po slubenoj dunosti ili na predlog predsednika suda, predsednika neposredno vieg suda, predsednika Vrhovnog kasacionog suda, organa nadlenih za vrednovanje rada sudije i Disciplinske komisije pokree postupak za razreenje sudije.
Razloge za razreenje utvruje Visoki savet sudstva.
Predsednik prvostepenog suda pred kojim je voen krivini postupak protiv sudije, duan je da bez odlaganja dostavi Visokom savetu sudstva osuujuu pravnosnanu presudu.
Postupak pred Visokim savetom sudstva
lan 65
Visoki savet sudstva utvruje injenice i odluuje u postupku zatvorenom za javnost.
Visoki savet sudstva je duan da sprovede postupak i donese odluku u roku od 45 dana od dana dostavljanja akta kojim se postupak pokree.
Odluka Visokog saveta sudstva mora biti obrazloena.
Poloaj sudije u postupku
lan 66
Sudija ima pravo da odmah bude obaveten o razlozima za pokretanje postupka, da se upozna s predmetom, prateom dokumentacijom i tokom postupka i da sam ili preko zastupnika prui objanjenja i dokaze za svoje navode.
Sudija ima pravo da svoje navode usmeno izloi pred Visokim savetom sudstva.
7. alba na odluku o prestanku funkcije
alba Ustavnom sudu
lan 67
Protiv pravnosnane odluke Visokog saveta sudstva o prestanku funkcije, sudija ima pravo albe Ustavnom sudu, u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke.
Ustavni sud svojom odlukom moe odbiti albu ili usvojiti albu i ponititi odluku o prestanku funkcije.
Odluka Ustavnog suda je konana.
Odluka o prestanku funkcije
lan 68
Pravnosnana odluka o prestanku funkcije iz lana 57. stav 4. ovog zakona i konana odluka Ustavnog suda iz lana 67. stav 3. ovog zakona, objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike Srbije"
Glava peta
PREDSEDNIK SUDA
Uslovi za izbor predsednika suda
lan 69
Za predsednika suda moe biti izabran sudija koji se nalazi na stalnoj sudijskoj funkciji u sudu istog ili vieg stepena, i koji ima izraenu sposobnost za rukovoenje i organizaciju poslova u sudu, a u skladu sa kriterijumima koje donosi Visoki savet sudstva.
Predlaganje kandidata za predsednika suda
lan 70
Visoki savet sudstva predlae jednog kandidata za predsednika suda.
Pre utvrivanja predloga, Visoki savet sudstva pribavlja miljenje o prijavljenim kandidatima od sednice svih sudija suda za koji se predlae izbor predsednika.
Izbor predsednika suda
lan 71
Narodna skuptina bira predsednika suda, na predlog Visokog saveta sudstva.
Sudija koji je izabran za predsednika suda obavlja i sudijsku funkciju u tom sudu.
Trajanje funkcije
lan 72
Predsednik suda bira se na pet godina i ne moe biti ponovo izabran.
Vreme na koje je predsednik suda izabran tee od dana stupanja na funkciju.
Vrilac funkcije predsednika suda
lan 73
Kad predsedniku suda prestane funkcija, predsednik neposredno vieg suda postavlja sudiju koji vri funkciju predsednika dok novi predsednik suda ne stupi na funkciju, a najdue na est meseci.
Sudiju koji vri funkciju predsednika Vrhovnog kasacionog suda postavlja Opta sednica.
Prestanak funkcije predsednika suda
lan 74
Predsedniku suda prestaje funkcija prestankom sudijske funkcije, izborom za sudiju drugog suda, na lini zahtev, zbog ukidanja suda, istekom mandata i razreenjem sa funkcije predsednika suda.
Odluku o prestanku funkcije predsednika suda donosi Narodna skuptina.
Kad predsedniku suda prestane funkcija, Visoki savet sudstva je duan da bez odlaganja predloi kandidate za izbor predsednika suda.
Razlozi za razreenje predsednika suda
lan 75
Predsednik suda razreava se te funkcije zbog krenja obaveza ustanovljenih propisima za obavljanje poslova sudske uprave, naruavanja naela nezavisnosti sudije, postupanja suprotno propisima o dodeljivanju predmeta, odstupanja od propisa kojim se ureuje godinji raspored sudija, tekog disciplinskog prekraja u vrenju funkcije predsednika suda ili nestrunog vrenja funkcije predsednika suda.
Smatra se da predsednik suda nestruno obavlja funkciju predsednika suda kada, shodno kriterijumima i merilima za vrednovanje rada predsednika sudova, njegov rad bude vrednovan ocenom "ne zadovoljava".
Postupak za utvrivanje razloga za razreenje predsednika suda
lan 76
Svako lice moe podneti inicijativu za razreenje predsednika suda.
Postupak za utvrivanje razloga za razreenje predsednika suda pokree i vodi Visoki savet sudstva.
Postupak za utvrivanje razloga za razreenje predsednika suda pokree se po predlogu predsednika neposredno vieg suda, sednice svih sudija suda iji je predsednik, ministra nadlenog za pravosue, organa nadlenog za vrednovanje rada predsednika suda i Disciplinske komisije.
Odluka o razreenju predsednika suda
lan 77
Odluku o razreenju predsednika suda donosi Narodna skuptina, na osnovu predloga Visokog saveta sudstva, nakon sprovedenog postupka u kome su utvreni razlozi za razreenje.
Poloaj po prestanku funkcije predsednika suda
lan 78
Predsednik suda koji ne bude ponovo izabran, koji se razrei sa te funkcije ili mu funkcija prestane na lini zahtev, nastavlja da obavlja sudijsku funkciju.
Kad sudiji vieg suda koji je izabran za predsednika nieg suda prestane funkcija predsednika ima pravo da nastavi sudijsku funkciju u viem sudu.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda
lan 79
Predsednika Vrhovnog kasacionog suda, meu sudijama tog suda, na predlog Visokog saveta sudstva, po pribavljenom miljenju Opte sednice i nadlenog odbora Narodne skuptine, bira Narodna skuptina.
Kandidat za predsednika Vrhovnog kasacionog suda, uz prijavu na konkurs za izbor, dostavlja i program unapreenja rada sudova u Republici Srbiji, koji se objavljuje na internet stranici Visokog saveta sudstva, zajedno sa podacima iz radne biografije kandidata.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda bira se na period od pet godina i ne moe biti ponovo biran.
Predsedniku Vrhovnog kasacionog suda prestaje funkcija pre isteka vremena na koje je izabran na lini zahtev, prestankom sudijske funkcije ili razreenjem iz ovim zakonom propisanih razloga za razreenje predsednika suda.
Postupak za razreenje predsednika Vrhovnog kasacionog suda pokree se predlogom Opte sednice.
Postupak za utvrivanje razloga za razreenje predsednika Vrhovnog kasacionog suda vodi i odluku o tome donosi Visoki savet sudstva.
Odluku o razreenju predsednika Vrhovnog kasacionog suda sa te funkcije, donosi Narodna skuptina na predlog Visokog saveta sudstva.
Odluku o prestanku funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda iz drugih razloga, donosi Narodna skuptina.
Primena odredaba o sudijama
lan 80
Odredbe ovog zakona o izboru i razreenju sudija, shodno se primenjuju i na izbor i razreenje predsednika suda.
Ostale odredbe ovog zakona, koje se odnose na sudije, primenjuju se i na predsednike sudova.
Glava esta
POSEBNE ODREDBE O SUDIJI POROTNIKU
Uslovi za imenovanje i trajanje funkcije
lan 81
Za sudiju porotnika moe biti imenovan punoletni dravljanin Republike Srbije koji je dostojan funkcije sudije porotnika.
Sudija porotnik ne moe biti lan politike stranke, niti politiki delovati na drugi nain.
Pri imenovanju vodi se rauna o polu, starosti, zanimanju i drutvenom poloaju kandidata, o znanju, strunosti i sklonosti ka pojedinim vrstama sudskih stvari.
Sudija porotnik imenuje se na pet godina i moe biti ponovo imenovan.
Postupak imenovanja
lan 82
Sudiju porotnika imenuje Visoki savet sudstva, na predlog ministra nadlenog za pravosue.
Pre predlaganja, ministar pribavlja miljenje suda za koji se imenuje sudija porotnik.
Za sudiju porotnika moe biti imenovano punoletno lice koje, u momentu imenovanja ima manje od sedamdeset godina ivota.
Zakletva
lan 83
Sudija porotnik polae zakletvu pred predsednikom suda za koji je imenovan.
Zakletva glasi: "Zaklinjem se svojom au da u svoju funkciju vriti verno Ustavu i zakonu, savesno, predano i nepristrasno".
Udaljenje sa funkcije
lan 84
Predsednik suda udaljuje sudiju porotnika sa funkcije ako je protiv njega pokrenut postupak za krivino delo zbog koga moe biti razreen ili postupak za razreenje.
Udaljenje traje do okonanja postupka.
Nespojivost sa drugim slubama, poslovima i postupcima
lan 85
Sudija porotnik ne moe biti advokat ni pruati pravne usluge i strune savete uz naknadu.
Sa funkcijom sudije porotnika nespojive su i druge slube, poslovi i postupci koji su opreni dostojanstvu i nezavisnosti sudije ili tetni po ugled suda.
Prestanak funkcije
lan 86
Funkcija sudije porotnika prestaje ako bude ukinut sud u kome obavlja funkciju, razreenjem i istekom mandata.
Funkcija sudije porotnika ne prestaje zbog navrenja radnog veka.
Postupak u kome se utvruju razlozi za prestanak funkcije sudije porotnika pokree se na osnovu predloga predsednika suda, predsednika neposredno vieg suda, predsednika Vrhovnog kasacionog suda ili ministra nadlenog za pravosue.
Postupak pokree, vodi i odluku donosi Visoki savet sudstva.
Naknade i nagrade sudija porotnika
lan 87
Sudija porotnik ima pravo na naknadu trokova nastalih na funkciji, naknadu za izgubljenu zaradu i pravo na nagradu.
Uslove i visinu naknade i nagrade propisuje Visoki savet sudstva.
Shodna primena odredaba o sudijama
lan 88
Na sudije porotnike shodno se primenjuju odredbe o sudijama.
Glava sedma
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA
Disciplinski prekraj
lan 89
Disciplinski prekraj je nesavesno vrenje sudijske funkcije ili ponaanje sudije nedostojno sudijske funkcije, koji je propisan ovim zakonom.
Vrste disciplinskih prekraja
lan 90
Disciplinski prekraji su:
- povreda naela nepristrasnosti;
- proputanje sudije da trai izuzee u predmetima u kojima postoji razlog za izuzee, odnosno iskljuenje predvien zakonom;
- neopravdano kanjenje u izradi odluka;
- uzimanje predmeta u rad redom koji neopravdano odstupa od reda kojim su primljeni;
- neopravdano nezakazivanje roita ili pretresa;
- uestalo kanjenje na zakazana roita ili pretrese;
- neopravdano odugovlaenje postupka;
- neopravdano neobavetavanje predsednika suda o predmetima u kojima postupak due traje;
- oigledno nekorektno postupanje prema uesnicima u sudskim postupcima i zaposlenima u sudu;
- nepotovanje radnog vremena;
- prihvatanje poklona suprotno propisima koji reguliu sukob interesa;
- uputanje sudije u neprimerene odnose sa strankama ili njihovim pravnim zastupnicima u postupku koji vodi;
- davanje komentara o sudskim odlukama, postupcima ili predmetima u sredstvima javnog informisanja na nain suprotan zakonu i Sudskom poslovniku;
- obavljanje aktivnosti koje su zakonom odreene kao nespojive sa sudijskom funkcijom;
- neopravdano nepohaanje obaveznih programa obuke;
- dostavljanje nepotpunih ili netanih podataka od znaaja za rad i odluivanje Visokog saveta sudstva;
- neopravdana izmena godinjeg rasporeda sudijskih poslova u sudu i povreda principa sluajnog sudije suprotno zakonu;
- krenje odredaba Etikog kodeksa u veoj meri.
Teak disciplinski prekraj postoji ako je usled izvrenja disciplinskog prekraja iz stava 1. ovog lana dolo do ozbiljnog poremeaja u vrenju sudske vlasti ili obavljanja radnih zadataka u sudu ili do tekog naruavanja ugleda i poverenja javnosti u sudstvo, a naroito zastarevanja predmeta zbog nesavesnog rada sudije i ako je nastupila vea teta u imovini stranke u postupku, kao i u sluaju ponovljenog disciplinskog prekraja.
Pod ponovljenim disciplinskim prekrajem iz stava 2. ovog lana smatra se tri puta pravosnano utvrena odgovornost sudije za disciplinski prekraj.
Disciplinske sankcije
lan 91
Disciplinske sankcije su: javna opomena, umanjenje plate do 50% do jedne godine i zabrana napredovanja u trajanju do tri godine.
Disciplinska sankcija izrie se srazmerno teini uinjenog disciplinskog prekraja.
Javna opomena moe biti izreena samo kada se prvi put utvrdi odgovornost sudije za disciplinski prekraj.
Disciplinska sankcija umanjenje plate do 50% i disciplinska sankcija zabrana napredovanja u trajanju do tri godine mogu se izrei svaka posebno ili zajedno.
Pokretanje postupka za razreenje
lan 92
Kada utvrdi odgovornost sudije za teak disciplinski prekraj, Disciplinska komisija pokree postupak za razreenje sudije.
Disciplinski organi
lan 93
Disciplinski organi su: Disciplinski tuilac i njegovi zamenici i Disciplinska komisija, koje obrazuje Visoki savet sudstva.
lanove disciplinskih organa imenuje Visoki savet sudstva iz reda sudija.
Sastav, uslove za imenovanje, trajanje mandata i nain prestanka dunosti, nain rada i odluivanja u disciplinskim organima, ureuje Visoki savet sudstva, svojim aktom, koji objavljuje.
Disciplinski postupak
lan 94
Disciplinski postupak vodi Disciplinska komisija na predlog Disciplinskog tuioca.
Predlog za voenje disciplinskog postupka, Disciplinski tuilac podnosi na osnovu disciplinske prijave.
Disciplinski postupak je hitan i zatvoren za javnost, izuzev ukoliko sudija u odnosu na koga se postupak vodi ne zahteva da postupak bude javan.
Voenje disciplinskog postupka zastareva u roku od dve godine od dana kada je disciplinski prekraj uinjen.
Odluke Disciplinskog tuioca
lan 95
Disciplinski tuilac moe da odbaci disciplinsku prijavu kao neosnovanu ili da je prihvati i podnese predlog za voenje disciplinskog postupka.
Poloaj sudije u disciplinskom postupku
lan 96
Sudija ima pravo da odmah bude obaveten o predlogu Disciplinskog tuioca, da se upozna sa predmetom i prateom dokumentacijom i da sam ili preko zastupnika prui objanjenja i dokaze za svoje navode.
Sudija ima pravo da svoje navode usmeno izloi pred Disciplinskom komisijom.
Odluke Disciplinske komisije
lan 97
Nakon sprovedenog disciplinskog postupka Disciplinska komisija moe da odbije predlog Disciplinskog tuioca ili da usvoji predlog i izrekne disciplinsku sankciju.
Protiv odluke Disciplinske komisije, Disciplinski tuilac i sudija protiv koga se vodi disciplinski postupak, mogu izjaviti albu Visokom savetu sudstva, u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.
Odluke Visokog saveta sudstva
lan 98
Odluujui po albi, Visoki savet sudstva moe da potvrdi prvostepenu odluku Disciplinske komisije ili da je preinai.
Visoki savet sudstva je duan da o albi odlui u roku od 30 dana od dana dostavljanja albe.
Odluka Visokog saveta sudstva je konana.
Sudija kome je izreena disciplinska sankcija moe pokrenuti upravni spor.
Pravnosnana odluka kojom je izreena disciplinska sankcija upisuje se u lini list sudije.
Glava osma
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
I PRELAZNE ODREDBE
Nastavljanje sudijske funkcije, odnosno sudijske dunosti u optinskim organima za prekraje i Veima za prekraje
lan 99
Sudije izabrane po Zakonu o sudijama ("Slubeni glasnik RS", br. 63/01, 42/02, 17/03, 27/03, 29/04, 35/04, 44/04, 61/05, 101/05 i 46/06) i Zakonu o sudovima ("Slubeni glasnik Republike Srbije", br. 46/91, 60/91 - ispravka, 18/92 - ispravka, 71/92, 63/01, 42/02, 27/03 i 29/04) nastavljaju funkciju u sudovima za koje su izabrane do dana stupanja na funkciju sudija izabranih u skladu sa ovim zakonom.
Sudije u optinskim organima za prekraje i Veima za prekraje, imenovane po Zakonu o prekrajima ("Slubeni glasnik SRS", broj 44/89 i "Slubeni glasnik RS", br. 21/90, 11/92, 6/93, 20/93, 53/93, 67/93, 28/94, 16/97, 37/97, 36/98, 44/98, 62/01, 65/01 i 55/04), nastavljaju dunost u optinskim organima za prekraje i Veima za prekraje, do dana stupanja na funkciju sudija izabranih u skladu sa ovim zakonom.
Izbor sudija
lan 100
Odluku o broju sudija i sudija porotnika donosi Visoki savet sudstva, u skladu sa ovim zakonom, u roku od 30 dana od dana izbora prvog sastava Visokog saveta sudstva, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra nadlenog za pravosue.
Izbor sudija, u skladu sa ovim zakonom, izvrie se najkasnije do 1. decembra 2009. godine, izuzev sudija Vrhovnog kasacionog suda koji e biti izabrani u roku od 90 dana od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva.
Sudije izabrane u skladu sa ovim zakonom stupaju na funkciju 1. januara 2010. godine.
Prvim izborom sudije se smatra izbor na dunost sudije u skladu sa ranije vaeim zakonima. Imenovanje sudije za prekraje ne smatra se prvim izborom.
Izbor sudija na stalnu funkciju
lan 100a
Izuzetno od odredaba lana 52. ovog zakona, sudije koje su prvi put izabrane na sudijsku funkciju Odlukom o izboru sudija na trogodinji mandat u sudovima opte i posebne nadlenosti ("Slubeni glasnik RS", broj 111/09) i Odlukom o izboru sudija na trogodinji mandat u sudovima opte i posebne nadlenosti ("Slubeni glasnik RS", broj 52/10), a tokom trogodinjeg mandata nisu ocenjivane, Visoki savet sudstva e izabrati na stalnu sudijsku funkciju.
Odluku o izboru sudija iz stava 1. ovog lana Visoki savet sudstva donee najkasnije do 31. decembra 2012. godine.
Sudije iz stava 1. ovog lana stupaju na stalnu sudijsku funkciju danom isteka trogodinjeg mandata na koji su prvi put birane.
Odluka iz stava 2. ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
Prestanak dunosti i prava sudija koje su izabrane ili imenovane po ranijim zakonima
lan 101
Sudijama iz lana 99. st. 1. i 2. ovog zakona, koji nisu izabrani u skladu sa ovim zakonom, dunost prestaje danom stupanja na funkciju sudija izabranih u skladu sa ovim zakonom.
Sudije iz stava 1. ovog lana, imaju pravo na naknadu plate u trajanju od est meseci u visini plate koju su imali u trenutku prestanka dunosti.
Pravo na naknadu plate iz stava 2. ovog lana prestaje pre proteka roka od est meseci ako sudija kome je prestala dunost zasnuje radni odnos ili stekne pravo na penziju, a moe biti produeno za jo est meseci ako u tih est meseci stie pravo na penziju.
Izbor predsednika sudova
lan 102***
Visoki savet sudstva postavlja vrioca funkcije predsednika suda meu sudijama izabranim u skladu sa ovim zakonom.
Vrilac funkcije predsednika suda iz stava 1. ovog lana stupa na tu funkciju 1. januara 2010. godine.
Vrioci funkcije predsednika suda obavljaju ovu funkciju do izbora predsednika sudova u skladu sa ovim zakonom.
Predsednici sudova, u skladu sa ovim zakonom, bie izabrani u roku od tri meseca od isteka roka iz stava 2. ovog lana.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda stupa na tu dunost 1. januara 2010. godine. Predsednik Vrhovnog kasacionog suda postaje lan Visokog saveta sudstva danom izbora za predsednika Vrhovnog kasacionog suda.
Do 1. januara 2010. godine predsednik Vrhovnog kasacionog suda ima pravo na osnovnu platu jednaku osnovnoj plati predsednika Vrhovnog suda Srbije.
Izbor sudija porotnika
lan 103
Sudije porotnici imenovani po Zakonu o sudijama ("Slubeni glasnik RS", br. 63/01, 42/02, 17/03, 27/03, 29/04, 35/04, 44/04, 61/05, 101/05 i 46/06) nastavljaju funkciju u sudovima za koje su imenovani do izbora sudija porotnika u skladu sa ovim zakonom.
Sudije porotnici, u skladu sa ovim zakonom, bie imenovani najkasnije do 1. januara 2010. godine.
Donoenje podzakonskih propisa
lan 104
Podzakonske propise predviene ovim zakonom Visoki savet sudstva donee najkasnije u roku od 60 dana od dana konstituisanja prvog sastava Visokog saveta sudstva.
Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana primenjivae se propisi koje je doneo Visoki savet pravosua koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
II ZAVRNE ODREDBE
Prestanak vaenja ranijeg zakona
lan 105
Danom poetka primene ovog zakona prestaje da vai Zakon o sudijama ("Slubeni glasnik RS", br. 63/01, 42/02, 17/03, 27/03, 29/04, 35/04, 44/04, 61/05, 101/05 i 46/06).
Prestanak vaenja drugih zakona, odnosno odredaba drugih zakona
lan 106
Danom poetka primene ovog zakona prestaju da vae odredbe Zakona o platama u dravnim organima i javnim slubama ("Slubeni glasnik RS", br. 34/01, 62/06 - dr. zakon i 63/06 - ispravka dr. zakona) u delu koji se odnosi na nain utvrivanja plata, dodataka i naknada sudija.
Danom poetka primene ovog zakona prestaje da vai odredba lana 51. stav 2. Zakona o sudskim taksama ("Slubeni glasnik RS", br. 28/94, 53/95, 16/97, 34/01 - dr. zakon, 9/02, 29/04 i 61/05) u delu koji se odnosi na pravosudni dodatak.
Stupanje zakona na snagu
lan 107
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. januara 2010. godine, izuzev odredbe lana 20. stav 2. koja se primenjuje od stupanja ovog zakona na snagu i odredaba l. 43-54. i lana 81, lana 82. stav 1. i l. 83. i 88. ovog zakona, koje poinju da se primenjuju od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva.
Do konstituisanja Visokog saveta sudstva, odnosno do poetka primene ovog zakona, odluku o upuivanju u drugi sud iz lana 20. stav 2. ovog zakona donosi Visoki savet pravosua, odnosno Visoki savet sudstva, uz saglasnost sudije.
Samostalni lan Zakona o dopuni Zakona o sudijama
("Sl. glasnik RS", br. 104/2009)
lan 2[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. januara 2010. godine.
Samostalni lanovi Zakona o izmenama i dopunamaZakona o sudijama
("Sl. glasnik RS", br. 101/2010, 8/2012 - odluka US i 101/2013)
lan 5[s2]
Stalni sastav Visokog saveta sudstva preispitae odluke prvog sastava Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske dunosti sudija iz lana 101. stav 1. Zakona o sudijama ("Slubeni glasnik RS", br. 116/08, 58/09 - odluka US i 104/09), u skladu sa kriterijumima i merilima za ocenu strunosti, osposobljenosti i dostojnosti, koje e doneti stalni sastav Visokog saveta sudstva.
Postupci po albama, odnosno po ustavnim albama koje su sudije iz stava 1. ovog lana podnele Ustavnom sudu, okonavaju se stupanjem na snagu ovog zakona i predmeti se ustupaju Visokom savetu sudstva.
albe, odnosno ustavne albe iz stava 2. ovog lana smatrae se prigovorom na odluku Visokog saveta sudstva.
Sudije iz stava 1. ovog lana koje nisu podnele albu, odnosno ustavnu albu Ustavnom sudu, mogu izjaviti prigovor na odluku iz stava 1. ovog lana u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. O ovom prigovoru odluuje stalni sastav Visokog saveta sudstva.
U postupku po prigovoru iz st. 3. i 4. ovog lana, sudija iz stava 1. ovog lana ima pravo da se upozna sa predmetom, prateom dokumentacijom i tokom postupka, kao i da usmeno pred stalnim sastavom Visokog saveta sudstva izloi svoje navode. Odluka stalnog sastava Visokog saveta sudstva doneta po prigovoru mora biti obrazloena, u skladu sa lanom 17. stav 2. Zakona o Visokom savetu sudstva.
Protiv odluke stalnog sastava Visokog saveta sudstva donete po prigovoru iz st. 3. i 4. ovog lana, kojom se potvruje odluka prvog sastava Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske dunosti, sudija iz stava 1. ovog lana moe izjaviti albu Ustavnom sudu, u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke.
lan 6[s2]
(Prestao da vai)lan 7[s2]
Kriterijume i merila iz lana 5. stav 1. ovog zakona, donee stalni sastav Visokog saveta sudstva u roku od 15 dana od dana izbora lanova stalnog sastava Visokog saveta sudstva iz reda sudija.
lan 8[s2]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni lanovi Zakona o izmenama i dopunamaZakona o sudijama
("Sl. glasnik RS", br. 101/2013)
lan 34[s3]
Sudije Vieg prekrajnog suda nastavljaju rad kao sudije Prekrajnog apelacionog suda od 1. januara 2014. godine.
lan 35[s3]
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai lan 6. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama ("Slubeni glasnik RS", br. 101/10 i 8/12 - US).
lan 36[s3]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", osim odredaba l. 3, 15. i 17, koje poinju da se primenjuju od 1. januara 2014. godine.
Samostalni lan Zakona o izmeniZakona o sudijama
("Sl. glasnik RS", br. 117/2014)
lan 2[s4]
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
PAGE 11