ZAKON

O SREDNjEM OBRAZOVANjU I VASPITANjU

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

(1) Ovim zakonom ureuje se djelatnost srednjeg obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: srednje obrazovanje) kao dio jedinstvenog sistema obrazovanja, osnivanje i prestanak

rada srednje kole (u daljem tekstu: kola), status uenika, nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika, rukovoenje i upravljanje kolom, finansiranje i nadzor nad radom kola i druga pitanja u vezi sa srednjim obrazovanjem.

(2) Srednje obrazovanje djelatnost je od opteg drutvenog interesa. (3) Djelatnost srednjeg obrazovanja obuhvata razliite vrste i oblike obrazovanja kojim

se nakon zavrene osnovne kole stiu znanja i sposobnosti potrebna za rad u struci i za dalje obrazovanje pojedinca.

(4) Djelatnost srednjeg obrazovanja obavljaju kole kao javne ustanove.

lan 2.

(1) Srednje obrazovanje dostupno je svima pod jednakim uslovima, u skladu sa ovim

zakonom i sposobnostima pojedinca.

(2) Srednje obrazovanje nije obavezno.

lan 3.

Strani dravljani i lica bez dravljanstva imaju pravo na sticanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i vaeim propisima kao i konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim zemljama ili meunarodnim organizacijama.

lan 4.

Ciljevi srednjeg obrazovanja su:

a) sticanje srednjeg obrazovanja u skladu sa interesima i potrebama uenika, b) razvijanje svijesti o potrebi cjelovitog pristupa obrazovanju,

v) razvijanje svijesti o potrebi oblikovanja sopstvenog ivota u procesu cjeloivotnog uenja,

g) priprema za nastavak kolovanja na visokokolskim ustanovama, d) razvijanje i jaanje znanja, sposobnosti i vjetina potrebnih za rad u struci, ) podrka uenicima u izboru odgovarajueg zanimanja, u skladu sa potrebama trita rada, e) razvijanje interesa za teorijska znanja kao i za njihovu praktinu primjenljivost, ) podsticanje sveukupnog potencijala i motivacije uenika za razvijanje kritikog miljenja i otvorenosti za nova znanja, z) izgradnja vlastitih standarda obrazovanja koji e biti usklaeni sa standardima obrazovanja u zemljama Evropske unije,

i) sticanje internacionalno uporedivih nivoa znanja,

j) razvijanje svijesti o znaaju potrebe zatite i ouvanja prirodne i ivotne

sredine,

k) razumijevanje i njegovanje sistema drutvenih i moralnih vrijednosti koji je zasnovan na drutvu tolerantnosti, l) razvijanje kulture komunikacije, konstruktivnog rjeavanja problema i djelovanja u timu,

lj) razvijanje potovanja razliitosti o pitanju pola, sposobnosti, rasnog, nacionalnog, vjerskog i socijalnog statusa i njegovanje praga tolerancije na razliitost, m) njegovanje i razvijanje potreba za kulturom i ouvanjem kulturnog i duhovnog nasljea uz potovanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije, n) potovanje prava i razumijevanje sopstvenih obaveza koje proistiu iz prava i razumijevanja sebe kao linosti koja ivi u drutvu koje se kontinuirano mijenja i

nj) potivanje prava djece, ljudskih i graanskih prava i osnovnih sloboda, te razvijanje sposobnosti za ivot u demokratski ureenom drutvu.

lan 5.

(1) U srednjem obrazovanju ne moe se vriti diskriminacija u pristupu obrazovanju djece na osnovu rase, boje, pola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu invalidnosti ili na bilo kojoj drugoj osnovi.

(2) Republika Srpska (u daljem tekstu: Republika) i jedinice lokalne samouprave, zajedno sa

kolom, odgovorne su za obezbjeenje kolskog prostora, opreme i pratee infrastrukture za nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu lica sa posebnim obrazovnim potrebama.

lan 6.

(1) U srednjem obrazovanju promovie se i razvija stalno partnerstvo kole, roditelja i sredine u kojoj ive u svim pitanjima od znaaja za ostvarivanje funkcije kole i interesa i potreba uenika.

(2) kola, roditelji, uenici i jedinice lokalne samouprave promoviu i sprovode programe zajednikog i organizovanog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, trgovine ljudima, borbi protiv droge, alkoholizma, puenja i drugih toksikomanija, maloljetnike delinkvencije, te svih drugih pojava koje ugroavaju zdravlje i ivot uenika.

lan 7.

Organizacija, nain rada i kuni red u koli blie se ureuju statutom, pravilnicima i drugim optim aktima kole koji se donose uz uee uenika, roditelja i nastavnika, a u skladu sa vaeim propisima.

lan 8.

(1) Rad kole je javan. (2) U koli nije dozvoljeno politiko organizovanje, djelovanje i koritenje kolskog

prostora u te svrhe, u vrijeme odravanja nastave. lan 9.

(1) Nastava u srednjem obrazovanju izvodi se na slubenim jezicima konstitutivnih naroda uz koritenje oba slubena pisma irilice i latinice.

(2) U kolama se ne moe vriti diskriminacija uenika pri prijemu, ueu u aktivnostima kole ili u bilo kojoj drugoj odluci koja se odnosi na tog uenika, na osnovu toga to u koli, u pisanom ili usmenom izraavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.

(3) U kolama se ne moe vriti diskriminacija nastavnika ili nekog drugog zaposlenog pri imenovanju, uslovima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj drugoj odluci koja se odnosi

na to lice na osnovu toga to u koli, u pisanom ili usmenom izraavanju koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.

lan 10.

(1) Radi unapreivanja kvaliteta srednjeg obrazovanja i vaspitanja formira se Savjet za razvoj srednjeg obrazovanja i vaspitanja kao savjetodavno tijelo ministra prosvjete i kulture.

(2) Ministar donosi Pravilnik o strukturi, nainu formiranja i nadlenostima Savjeta za razvoj srednjeg obrazovanja i vaspitanja.

lan 11.

Jezik i kultura nacionalnih manjina u Republici potovae se u srednjem obrazovanju u skladu sa Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina.

lan 12.

Vaspitno-obrazovni rad u srednjem obrazovanju za lica koja koriste jezik znakova izvodi

se na jeziku znakova i pomou sredstava tog jezika.

II OSNIVANjE I PRESTANAK RADA KOLE

lan 13.

(1) kola se moe osnovati kao javna ili kao privatna kola. (2) Javne i privatne kole osnivaju se pod jednakim uslovima. (3) Javnu kolu osniva Republika. (4) Privatnu kolu moe osnovati svako domae ili strano pravno ili fiziko lice, pod

uslovima utvrenim ovim zakonom. (5) Osniva kole ne moe biti lice protiv koga se vodi krivini postupak, ili je pravosnano

osueno na kaznu propisanu Krivinim zakonom (,,Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 49/03, 108/04, 37/06 i 70/06).

lan 14.

(1) Javna ili privatna kola osniva se i poinje da radi ako: a) postoji potreba za kolovanjem odreenih smjerova, struka i zanimanja, b) je broj uenika usklaen sa pedagokim standardima, v) su obezbijeena sredstva za osnivanje i rad kole, prostor, oprema i nastavna sredstva u

skladu sa pedagokim standardima i normativima za odgovarajui smjer, struku i zanimanje,

g) je obezbijeen potreban broj strunog kadra nastavnika i saradnika,

d) su obezbijeeni uslovi za obavljanje praktine nastave u srednjim strunim i tehnikim kolama,

) je odobrena primjena nastavnog plana i programa i e) ima fiskulturnu salu i najmanje jedno igralite na otvorenom prostoru. (2) Ministar prosvjete i kulture (u daljem tekstu: ministar) donosi Pravilnik o uslovima za

poetak rada srednje kole. (3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), na prijedlog Ministarstva prosvjete i

kulture Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo) donosi uredbu o pedagokim standardima i normativima za srednje obrazovanje.

(4) Ministar rjeenjem utvruje ispunjenost uslova za poetak rada kole. (5) Rjeenje ministra je konano.

lan 15.

(1) Inicijativu za osnivanje javne kole moe pokrenuti jedinica lokalne samouprave na ijem podruju se planira otvaranje kole ili vie jedinica lokalne samouprave zajedno, najkasnije do 31. decembra tekue godine za narednu kolsku godinu. (2) Uz inicijativu iz stava 1. ovog lana prilae se: a) elaborat o opravdanosti osnivanja kole i b) rjeenje ministra o ispunjenosti uslova za poetak rada kole. (3) Inicijativa za osnivanje javne kole sa prilozima iz stava 2. ovog lana dostavlja se Vladi na razmatranje i usvajanje.

(4) Elaborat o opravdanosti osnivanja kole sadri: a) dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju drutvene potrebe osnivanja kole na tom podruju, imajui u vidu postojeu mreu kola, b) vrstu kole, naziv smjera, struke i zanimanja, v) nain ispunjavanja propisanih uslova za rad kole, g) dokaz o obezbijeenosti sredstava za rad, d) analizu isplativosti osnivanja i

) ostale podatke znaajne za rad i osnivanje kole. (5) Na osnovu usvojenog elaborata i rjeenja iz stava 2. ovog lana Vlada donosi odluku

o osnivanju kole do 31. januara tekue godine za narednu kolsku godinu. (6) Javna kola upisuje se u sudski registar kod nadlenog suda nakon donoenja rjeenja

iz stava 2. taka b) ovog lana i odluke Vlade iz stava 5. ovog lana.

lan 16.

(1) Privatna kola osniva se odlukom osnivaa, uz saglasnost Ministarstva. (2) Privatna kola u osnivanju, uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za osnivanje, Ministarstvu najkasnije do 31. decembra tekue godine za narednu kolsku godinu podnosi: a) elaborat o opravdanosti osnivanja kole, b) akt o osnivanju,

v) prijedlog statuta i

g) odluku o imenovanju lica ovlatenog za zastupanje. (3) Elaborat o opravdanosti osnivanja kole sadri:

a) dokaz o opravdanosti osnivanja, odnosno o postojanju drutvene potrebe osnivanja kole na tom podruju, imajui u vidu postojeu mreu kola, b) vrstu kole, naziv smjera, struke i zanimanja, v) nain ispunjavanja propisanih uslova za rad kole,

g) dokaz o obezbijeenosti sredstava za rad za najmanje etiri kolske godine, d) analizu isplativosti osnivanja i

) ostale podatke znaajne za rad i osnivanje kole. (4) Na osnovu usvojenog elaborata i rjeenja iz lana 14. stav 4. ovog zakona Ministarstvo daje saglasnost za poetak rada privatne kole, najkasnije do 31. januara tekue godine za narednu kolsku godinu. (5) Privatna kola upisuje se u sudski registar i stie svojstvo pravnog lica na osnovu akta o osnivanju i saglasnosti Ministarstva.

lan 17.

(1) Ako Ministarstvo utvrdi da kola iz l. 15. i 16. ne ispunjava neki od uslova iz lana 14. ovog zakona, odredie rok u kojem je osniva duan da otkloni utvrene nedostatke. (2) Ministar e donijeti rjeenje kojim se odbija zahtjev osnivaa za poetak rada kole ako osniva u roku iz stava 1. ovog lana ne otkloni utvrene nedostatke. (3) Rjeenje iz stava 2. ovog lana je konano.

lan 18.

(1) koli koja ispunjava uslove za rad propisane ovim zakonom izdaje se rjeenje o odobrenju za poetak rada kole. (2) Na osnovu rjeenja iz stava 1. ovog lana kola se upisuje u registar srednjih kola, koji vodi Ministarstvo.

(3) Ministar donosi Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra srednjih kola. (4) kole koje nisu upisane u registar srednjih kola ne mogu izdavati svjedoanstva i druge javne isprave o zavretku srednjeg obrazovanja. (5) Spisak kola koje su dobile dozvolu da rad objavljuje se u ,,Slubenom glasniku Republike Srpske i na Internet stranici Ministarstva.

lan 19.

(1) kola moe da vri statusne promjene, promjene naziva ili sjedita. (2) Odluku o promjeni naziva ili sjedita kole donosi kolski odbor uz saglasnost osnivaa. (3) kola ne moe mijenjati naziv i sjedite u toku nastavne godine. (4) kole mogu da sarauju i da se udruuju u ostvarivanju zajednikih interesa, pod uslovom da svaka kola zadri svoj pravni subjektivitet. (5) kola moe da obavlja djelatnost i van sjedita, uz saglasnost Ministarstva.

lan 20.

(1) kola ima statut kojim se utvruje: nain obavljanja djelatnosti kole, djelokrug i nain rada organa upravljanja i rukovoenja, strunih tijela kole, te druga pitanja od znaaja za djelatnost i poslovanje kole u skladu sa aktom o osnivanju kole. (2) Statut kole donosi kolski odbor, uz saglasnost Ministarstva.

lan 21.

(1) kola moe da obavlja i drugu djelatnost koja je u funkciji obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: proirena djelatnost), pod uslovom da se uenici angauju u okviru praktine nastave i da se ovim radom ne ometa normalno ostvarivanje vaspitno-obrazovnog procesa.

(2) Proirena djelatnost kole moe da bude davanje usluga, proizvodnja, prodaja i druga djelatnost kojom se unapreuje ili doprinosi kvalitetnijem procesu obrazovanja i vaspitanja.

(3) Odluku o proirenoj djelatnosti kole donosi kolski odbor uz saglasnost Ministarstva i upisuje se u sudski registar.

(4) Odluka o proirenoj djelatnosti kole sadri plan prihoda koji e se ostvariti i plan rashoda za obavljanje te djelatnosti, kao i nain i plan koritenja ostvarenih sredstava u skladu sa finansijskim propisima.

(5) kola moe osnovati ueniku zadrugu radi razvijanja vannastavnih aktivnosti i drutveno korisnog rada uenika.

(6) Sredstva ostvarena u obavljanju proirene djelatnosti kole i radom uenike zadruge uplauju se na raun javnih prihoda na organizacioni kod kole i koriste se namjenski za:

a) unapreivanje kvaliteta nastave, b) nagraivanje najboljih uenika i radnika, v) pomo socijalno ugroenim i oboljelim uenicima i radnicima, g) izlete i ekskurzije uenika i d) obavljanje i razvoj djelatnosti kole u skladu sa optim aktima kole.

lan 22.

(1) kola je samostalna u pogledu zapoljavanja nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika u skladu sa vaeim propisima. (2) U srednjem obrazovanju potuje se sloboda nastavnika da izvodi nastavu na nain koji smatra odgovarajuim, pri emu se mora voditi rauna o pedagokim standardima i primjeni savremenih oblika i metoda rada u izvoenju nastave.

lan 23.

Vlada na prijedlog Ministarstva donosi odluku kojom se utvruje broj, struktura i prostorni raspored kola (u daljem tekstu: mrea kola), najmanje svake etiri godine, a najkasnije do 31. marta tekue godine.

lan 24.

Mjerila i kriterijumi za utvrivanje mree kola su: a) broj i uzrast uenika koji zavravaju osnovnu kolu na odreenom podruju, b) dostupnost i jednaki uslovi za sticanje obrazovanja i vaspitanja,

v) specifinost podruja (brdsko-planinsko, pogranino, nedovoljno razvijeno podruje), g) razvojne specifinosti podruja na osnovu utvrenih potreba za zapoljavanje, d) obezbjeene komunikacije, ) ekonominost i racionalnost u koritenju kadra, sredstava, prostora i opreme, e) finansijske mogunosti osnivaa i ) interes i potrebe jedinice lokalne samouprave i drutvenih partnera.

lan 25.

(1) kola moe prestati da radi pod uslovima i po postupku utvrenim ovim zakonom. (2) Ispunjenost uslova za nastavak rada i obavljanje djelatnosti kole utvruje se po potrebi, a obavezno svake etiri godine u saradnji sa organima iz lana 132. ovog zakona. (3) U sluajevima da kola ne ispunjava uslove za nastavak rada predviene ovim zakonom, duna je da otkloni nepravilnosti i nedostatke u roku koji ne moe biti dui od jedne godine.

(4) Ako kola u roku iz stava 3. ovog lana ne otkloni utvrene nedostatke, Ministarstvo e predloiti osnivau da donese odluku o prestanku rada kole. (5) Odluku o prestanku rada kole osniva dostavlja Ministarstvu. (6) Ako osniva ne donese odluku o prestanku rada kole u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga iz stava 4. ovog lana, ministar e donijeti rjeenje o brisanju kole iz Registra srednjih kola. (7) Rjeenje o brisanju kole iz Registra srednjih kola je konano.

lan 26.

(1) Odlukom o prestanku rada kole odreuje se rok i nain prestanka njenog rada. (2) kola moe prestati da radi na kraju kolske godine u kojoj je donesena odluka o prestanku rada ili postupno.

(3) U sluaju postupnog prestanka rada kole, odlukom o prestanku rada kole odreuje se kolska godina u kojoj prestaje rad kole. (4) U sluaju prestanka rada kole osniva je duan da zateenim uenicima osigura zavretak obrazovanja u drugoj koli, pod uslovima koji su vaili prilikom njihovog upisa. (5) kole koje prestaju da rade briu se iz Registra srednjih kola. (6) Prestanak rada kole i brisanje kole iz Registra srednjih kola objavljuje se u ,,Slubenom glasniku Republike Srpske i na Internet stranici Ministarstva.

III VRSTE KOLA lan 27.

(1) U zavisnosti od vrste nastavnog plana i programa kola moe biti osnovana i registrovana kao:

a) gimnazija,

b) umjetnika kola, v) struna tehnika kola,

g) struna kola, d) vjerska kola, ) kola za uenike sa posebnim potrebama i e) kola za obrazovanje odraslih. (2) kola moe biti organizovana i kao centar srednjih kola u ijem sastavu se nalazi

vie kola sa vie smjerova, struka i zanimanja.

lan 28.

(1) U gimnaziji se stie opte obrazovanje u etvorogodinjem trajanju za nastavak obrazovanja na visokokolskim ustanovama. Zavravanjem gimnazije uenik stie srednju spremu.

(2) U umjetnikoj koli ostvaruje se odgovarajui opteobrazovni program i program iz oblasti umjetnosti (muzika, likovna, baletska ili neka druga grana umjetnosti), to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i programa koji se izvodi u etovorogodinjem trajanju i ijim zavravanjem uenik stie srednju spremu.

(3) U strunoj tehnikoj koli ostvaruje se odgovarajui opteobrazovni program, struno-teorijski i praktini program u etvorogodinjem trajanju, ijim zavravanjm uenik stie srednju spremu odgovarajue struke i zanimanja.

(4) U strunoj koli ostvaruje se opteobrazovni, struno-teorijski i praktini program u trogodinjem trajanju, ijim zavravanjem uenik stie srednju spremu odgovarajue struke i zanimanja.

(5) U vjerskoj koli ostvaruje se odgovarajui opteobrazovni program i poseban program za obrazovanje vjerskih slubenika, ijim zavravanjm uenik stie srednju spremu.

(6) U koli za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama ostvaruju se struni, posebno prilagoeni programi za specijalno obrazovanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

(7) kola za obrazovanje odraslih obuhvata posebne programe za sticanje srednje strune spreme, programe prekvalifikacije, dokvalifikacije, verifikacije, certifikacije i programe

osposobljavanja za struna zvanja majstora i specijaliste i programe usavravanja odraslih.

IV VASPITNO-OBRAZOVNI RAD

lan 29.

(1) Rad u koli u toku kolske godine realizuje sa na osnovu Godinjeg programa rada kole. (2) Godinjim programom rada kole utvruje se: a) mjesto,

b) vrijeme,

v) nain i g) nosioci ostvarivanja Nastavnog plana i programa.

(3) kolski odbor na prijedlog Nastavnikog vijea usvaja Godinji program rada kole.

lan 30.

kola dostavlja godinji program rada kole najkasnije do 30. septembra: a) Ministarstvu,

b) Republikom pedagokom zavodu, v) skuptini jedinice lokalne samouprave i g) osnivau (ako je privatna kola).

lan 31.

(1) Programi srednjeg obrazovanja ostvaruju se na osnovu Nastavnog plana i programa.

(2) Nastavnim planom i programom iz stava 1. ovog lana utvruju se: a) svrha programa,

b) cilj programa,

v) nastavni predmeti i sadraji, g) trajanje i osnovni oblici izvoenja programa, d) broj asova nastave,

) broj asova za svaki predmet i e) didaktiki uslovi za izvoenje programa. (3) U razvoju Nastavnih planova i programa stavlja se teite na ostvarivanje utvrenih ciljeva, rezultata uenja i standarda zanimanja. (4) U srednjim strunim kolama Nastavni planovi i programi podrazumijevaju primjenu modularne metodologije koja omoguava brzo reagovanje na promjene u drutvu i tehnologiji. (5) Dio nastavnih programa za struno obrazovanje u iznosu do 30 % utvruje Nastavniko vijee na prijedlog strunih aktiva, pri emu se vodi rauna o potrebama trita rada jedinice lokalne samouprave.

(6) Nastavni planovi i programi treba da budu uporedivi sa programima zemalja

Evropske unije i da promoviu ideju cjeloivotnog uenja. (7) Nastavni plan i program mora biti usklaen sa zajednikim jezgrima Nastavnih planova i programa iz l. 42 i 43. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (,,Slubeni list Bosne i Hercegovine, broj 18/03). (8) Ministar donosi Nastavni plan i program za sve vrste kola, a Nastavni plan i program za vjerske kole donosi na prijedlog odgovarajue vjerske zajednice.

(9) Ministar daje saglasnost na Nastavni plan i program koji se u cjelini ili u jednom

dijelu izvodi na stranom jeziku.

lan 32.

(1) Nastavni plan i program sadri obavezne, izborne i fakultativne oblike vaspitno-obrazovnog rada.

(2) Obavezni oblici vaspitno-obrazovnog rada su:

a) teorijska nastava,

b) struno-teorijska nastava, v) praktina nastava i vjebe, g) izborna nastava,

d) as odjeljenske zajednice, ) dodatna nastava, e) dopunska nastava i

) praksa i praktini rad kada su odreeni Nastavnim planom i programom. (3) Obavezni oblici vaspitno-obrazovnog rada za redovnog uenika koji se upuuje na polaganje popravnog, razrednog ispita i za vanrednog uenika su: a) pripremna nastava,

b) praktina nastava i v) konsultativno-instruktivni rad.

(4) Dodatna nastava ostvaruje se za uenike koji postiu izuzetne rezultate i pokazuju otvorenost za sticanje novih znanja.

(5) Dopunsku nastavu kola ostvaruje sa uenicima koji zaostaju u savladavanju programa iz pojedinih nastavnih oblasti.

(6) Fakultativna nastava je:

a) nastava jezika narodnosti sa elementima nacionalne kulture,

b) nastava drugog stranog jezika u kolama u kojima uenici izuavaju jedan strani jezik u strunim kolama i treeg stranog jezika u gimnazijama i u kolama u kojima uenici izuavaju dva strana jezika i

v) nastava iz predmeta potrebnih za dalje kolovanje, struno osposobljavanje ili razvoj uenika.

(7) Fakultativni oblici vaspitno-obrazovnog rada obavezni su za uenike koji se za njih opredijele.

(8) Izbornu nastavu biraju uenici na kraju treeg razreda tekue kolske godine sa spiska predmeta za izbornu nastavu.

(9) Spisak predmeta za izbornu nastavu definisan je Nastavnim planom i programom.

lan 33.

(1) U koli se uenicima omoguavaju vannastavne aktivnosti da bi se razvili njihovi kreativni potencijali i da im se pomogne u sticanju znanja, vjetina i sposobnosti kojima e se koristiti u ivotu. (2) Vannastavne aktivnosti su: izleti, ekskurzije, uenike organizacije, udruenja, sekcije, sportske i druge aktivnosti.

(3) Vannastavne aktivnosti raunaju se u radne dane. (4) Ministar donosi Pravilnik o izvoenju ekskurzija i izleta.

lan 34.

(1) U koli se organizuju slobodne aktivnosti uenika ukljuivanjem u razne oblike rada koji se zasnivaju na dobrovoljnom izjanjavanju uenika. (2) Nevladine organizacije mogu realizovati projekte u kolama uz saglasnost Ministarstva.

lan 35.

(1) kolska godina traje od 1. septembra do 31. avgusta naredne kalendarske godine. (2) Vaspitno-obrazovni rad u gimnaziji ostvaruje se:

a) u I, II i III razredu u 36 petodnevnih nastavnih sedmica i

b) u IV razredu u 32 petodnevne nastavne sedmice.

(3) Vaspitno-obrazovni rad u strunim tehnikim kolama i strunim kolama ostvaruje se:

a) u I i II razredu trogodinjeg i I, II i III razredu etvorogodinjeg obrazovanja u 36 petodnevnih nastavnih sedmica i

b) u III razredu trogodinjeg i IV razredu etvorogodinjeg obrazovanja u 32 petodnevne nastavne sedmice.

(4) Vaspitno-obrazovni rad u umjetnikim kolama ostvaruje se: a) u I, II i III razredu u 35 petodnevnih nastavnih sedmica i

b) u IV razredu u 33 petodnevne nastavne sedmice.

(5) Nastava i drugi oblici vaspitno-obrazovnog rada ostvaruju se u dva polugodita. (6) U prvom polugoditu nastava poinje prvog ponedjeljka u septembru. (7) U kolskoj godini uenici imaju: zimski raspust koji traje tri sedmice, proljetni raspust

koji traje jednu sedmicu i ljetni raspust koji traje od zavretka nastave u drugom polugoditu do poetka nastave naredne kolske godine.

(8) Ministar donosi Pravilnik o kolskom kalendaru za svaku kolsku godinu i objavljuje ga najkasnije 60 dana prije poetka kolske godine.

(9) kola moe odstupiti od donesenog kolskog kalendara samo iz opravdanih razloga i uz saglasnost Ministarstva.

lan 36.

(1) kola je duna da realizuje predvieni fond nastavnih asova u obimu ne manjem od 95 %.

(2) Ako se utvrdi da kola nije ostvarila fond nastavnih asova u obimu iz stava 1. ovog lana produie nastavu dok se ne ostvari potreban godinji fond nastavnih asova. (3) kola koja ne ostvari predvieni godinji fond nastavnih asova u obimu iz stava 1. ovog lana ne moe izdati svjedoanstvo o zavrenom razredu, odnosno srednjem obrazovanju.

lan 37.

(1) Broj uenika u odjeljenju utvruje se u skladu sa pedagokim standardima. (2) Optimalan broj uenika u odjeljenju je 24. (3) Odjeljenje u koli moe imati minimalno 16 uenika. (4) Odjeljenje u koli moe imati maksimalno 32 uenika. (5) Odjeljenje, odnosno vaspitna grupa uenika sa posebnim obrazovnim potrebama moe imati do osam uenika, a ako je rije o uenicima sa viestrukom ometenou, odjeljenje moe imati do est uenika. (6) U odjeljenje redovne nastave mogu biti ukljuena najvie tri uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

(7) Ako je u odjeljenje redovne nastave ukljuen jedan uenik sa posebnim obrazovnim potrebama, odjeljenje ne moe imati vie od 29 uenika. (8) Ako su u odjeljenje redovne nastave ukljuena dva uenika sa posebnim obrazovnim potrebama odjeljenje ne moe imati vie od 26 uenika, a sa tri ukljuena uenika sa posebnim potrebama odjeljenje ne moe imati vie od 23 uenika. (9) Ministar moe, u izuzetnim okolnostima, dati saglasnost za formiranje odjeljenja sa manjim brojem uenika od propisanog u stavu 3. ovog lana.

lan 38.

(1) Dnevno optereenje uenika regulie se rasporedom asova i ne moe iznositi vie od 30 asova sedmino. (2) Nastava poinje po pravilu u 07.30 asova, a zavrava se do 19.00 asova. (3) U umjetnikim kolama, zbog spefinog oblika nastave kao to je: a) individualna nastava,

b) nastava hora,

v) nastava orkestra i

g) nastava kamerne muzike i drugo,

moe se utvrditi i drugo vrijeme za poetak i zavretak nastave. (4) as teorijske nastave, vjebi i praktine nastave u koli traje 45 minuta. (5) Praktina nastava koja se izvodi u preduzeima i drugim institucijama izvan kole traje 60 minuta.

(6) Za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama as traje 40 minuta, ako se nastava odvija u posebnim odjeljenjima.

(7) Svi oblici nastave za uenike organizuju se u jednoj smjeni. (8) Ministar moe, u izuzetnim okolnistima, odluiti da produi ili skrati trajanje asova u pojedinim ili svim kolama.

lan 39.

(1) kolski udbenik je osnovno i obavezno nastavno sredstvo i izvor uenja propisan Nastavnim planom i programom.

(2) Uz udbenik, kao osnovno nastavno sredstvo, koriste se prirunik, radna sveska, zbirka zadataka i druga literatura.

(3) U srednjem obrazovanju koriste se udbenici i nastavna sredstva koje odobri ministar. (4) Udbenici se objavljuju u katalogu udbenika za odreenu kolsku godinu, po prethodno sprovedenom konkursu za pribavljanje rukopisa udbenika i tenderu za izbor izdavaa.

(5) Udbenik mora odgovarati savremenim obrazovnim, drutvenim i kulturnim zahtjevima.

lan 40.

Ministarstvo svake godine do 31. marta objavljuje spisak odobrenih udbenika koji mogu biti u upotrebi u sljedeoj kolskoj godini.

lan 41.

(1) Zaposleni u Ministarstvu i Republikom pedagokom zavodu, zbog sukoba interesa, ne mogu biti autori udbenika.

(2) Ministar nee odobriti upotrebu udbenika iji je autor u sukobu interesa na osnovu stava 1. ovog lana.

lan 42.

(1) kola ima biblioteku u okviru kole ili ima pristup biblioteci kao sastavnom dijelu svojih ukupnih vaspitno-obrazovnih aktivnosti.

(2) kolska biblioteka je sastavni dio vaspitno-obrazovnog procesa i ukljuena je u nastavne i slobodne aktivnosti.

V UENICI lan 43.

(1) U prvi razred kole upisuje se lice koje je zavrilo osnovnu kolu i ne moe biti starije od 17 godina.

(2) Lica koja se upisuju u kole za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama mogu imati drugu starosnu granicu za upis u prvi razred.

(3) Upis uenika vri se na osnovu javnog konkursa. (4) Status redovnog uenika moe se stei samo u jednoj koli. (5) Izuzetak od stava 4. ovog lana moe biti odlian uenik koji ima status redovnog

uenika u jednoj koli i moe u isto vrijeme da se upie i u umjetniku kolu.

lan 44.

(1) kolski odbor predlae osnivau najkasnije do 28. februara prijedlog plana upisa za narednu kolsku godinu.

(2) Pri izradi prijedloga plana upisa, kolski odbor e uzeti u obzir miljenje drutvenih parnera.

(3) Osniva najkasnije do 31. marta donosi plan upisa za narednu kolsku godinu koji sadri:

a) u gimnazijama broj odjeljenja i uenika po smjerovima koji se planira za upis u narednoj kolskoj godini,

b) u strunim tehnikim kolama i strunim kolama broj struka i zanimanja, broj odjeljenja i uenika koji se planira za upis u narednoj kolskoj godini,

v) u umjetnikim kolama broj odjeljenja i uenika po odsjecima koji se planira za upis u narednoj kolskoj godini,

g) u vjerskim kolama broj odjeljenja i uenika po smjerovima koji se planira za upis u narednoj kolskoj godini i

d) u kolama za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama broj struka i zanimanja, broj odjeljenja i uenika koji se planira za upis u narednoj kolskoj godini.

(4) Osniva privatne kole podnosi zahtjev Ministarstvu radi davanja saglasnosti na plan upisa uenika najkasnije do 31. marta.

(5) Ministarstvo najkasnije do 30. aprila daje saglasnost na plan upisa uenika u privatnim kolama.

(6) Ministar donosi Pravilnik o upisu uenika u prvi razred srednjih kola.

lan 45.

(1) Upis redovnih uenika vri se u junskom i julskom roku, na osnovu javnog konkursa koji raspisuje osniva. (2) Osniva objavljuje konkurs za upis redovnih uenika u prvi razred do 31. maja, u sredstvima javnog informisanja.

lan 46.

(1) Uesnik konkursa za upis u prvi razred ili njegov roditelj, staratelj ili usvojilac (u daljem tekstu: roditelj) koji smatra da konkurs za upis nije sproveden na utvreni nain i u skladu sa zakonom, te da su time povrijeena njegova prava, ima pravo da podnese prigovor direktoru u roku od osam dana od dana objavljivanja spiska primljenih uenika. (2) Direktor kole donosi rjeenje po prigovoru u roku od 24 asa. (3) Uenik koji je nezadovoljan rjeenjem direktora kole moe podnijeti albu kolskom odboru u roku od tri dana od dana prijema rjeenja iz stava 2. ovog lana. (4) kolski odbor donosi odluku po albi iz stava 3. ovog lana u roku od tri dana od dana prijeme albe. (5) Odluka kolskog odbora je konana.

lan 47.

(1) U muziku, odnosno baletsku kolu moe da se upie lice koje je zavrilo osnovnu muziku, odnosno baletsku kolu, a lice koje nije zavrilo tu kolu, ako prethodno poloi ispit na nivou programa tog obrazovanja.

(2) Ako je uenik prije zavretka osnovne kole zavrio osnovnu muziku ili baletsku kolu, moe da se upie u muziku, odnosno baletsku kolu radi pohaanja nastave iz umjetnikih i strunih predmeta.

lan 48.

(1) Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na srednje obrazovanje.

(2) Obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama sastavni je dio

jedinstvenog obrazovnog sistema.

(3) U kolu za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama upisuje se lice na osnovu rjeenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje a koje donosi nadlena ustanova. (4) Prijedlog za utvrivanje, odnosno ponovno utvrivanje vrste i stepena ometenosti u razvoju moe da podnese roditelj, staratelj, lan porodice, zdravstvene slube, ustanove socijalne i djeje zatite, kole i druge javne, nevladine i privatne organizacije, kao i pojedinac. (5) Rjeenjem o utvrivanju vrste i stepena ometenosti u razvoju uenika, u skladu sa vrstom i stepenom ometenosti u razvoju predlae se kolovanje i profesionalno usmjeravanje uenika. (6) Obrazovanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama odvija se u redovnim kolama ili specijalnim kolama. (7) Uenici sa posebnim potrebama imaju pravo da budu u redovnom razredu ako je to u skladu sa njihovim potrebama i psihofizikim mogunostima. (8) Rad sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama moe se organizovati u manjim grupama u koli ili pojedinanim radom sa nastavnikom specijalistom. (9) Ministar donosi Nastavni plan i program za uenike sa posebnim potrebama za svaku vrstu i stepen ometenosti u razvoju uenika.

lan 49.

(1) kola je odgovorna za utvrivanje i opis posebnih obrazovnih potreba uenika, kao i za opti plan zadovoljavanja tih potreba uz pomo specijalizovane strune slube kole sa pedagokim, psiholokim i defektolokim znanjem, zdravstvene ili druge ustanove.

(2) Redovna kola moe se obratiti Republikom pedagokom zavodu za savjet i obuku nastavnika i strunih saradnika za pomo u obrazovanju uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

(3) Ministarstvo moe organizovati obuku nastavnika i strunih saradnika putem seminara, obuke na radnom mjestu u kraim ili duim periodima, pojedinanog usmjeravanja i drugih aktivnosti kojima je cilj da pomognu kolama. (4) Roditelji uenika sa posebnim obrazovnim potrebama prisustvuju po potrebi radu strunog tima kole i kontinuirano sarauju sa nastavnicima i strunim saradnicima. (5) Roditeljima se svakog polugodita dostavlja pisani izvjetaj o postignutim rezultatima uenika. (6) Ministar donosi Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim

potrebama i Pravilnik o jeziku znakova.

lan 50.

(1) Redovan uenik umjetnike kole koji ima odlian uspjeh moe istovremeno da se koluje na dva odsjeka. 2) Ministarstvo moe na zahtjev kole dozvoliti da se u postojeim kolama formiraju posebna odjeljenja za talentovane i nadarene uenike. (3) Ministar donosi Pravilnik o utvrivanju kriterijuma za izbor nadarenih i talentovanih uenika.

lan 51.

Upis u drugi, trei i etvrti razred vri se svake godine prije poetka kolske godine, a broj uenika odreuje se u skladu sa lanom 37. ovog zakona.

lan 52.

(1) Pravo na brigu o fizikom i mentalnom zdravlju i bezbjednosti uenika u koli ima prvenstvo nad drugim pravima.

(2) kola, nastavnici i drugi zaposleni u koli odgovorno brinu o zdravstvenom stanju uenika i obavezni su da obavijeste roditelje i zdravstvene ustanove ako je nekom ueniku potrebna medicinska pomo. (3) kola obavlja aktivnosti na zdravstvenoj zatiti u skladu sa vaeim zakonima o zdravstvu i propisima ustanova socijalne zatite i organizacija za zatitu prava djece i porodice. (4) Uenik koji iz zdravstvenih razloga ne moe uestvovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi, ako bi takva aktivnost ili vjeba mogla da ugrozi njegovo zdravlje bie trajno ili privremeno osloboen od takvih aktivnosti ili vjebi. (5) Odluku o oslobaanju uenika od odreenih fizikih aktivnosti na period dui od dvije sedmice donosi odjeljensko vijee, na prijedlog nadlene zdravstvene ustanove.

lan 53.

(1) Svi uenici sa teritorije Republike i Bosne i Hercegovine konkuriu pod jednakim uslovima za upis u prvi razred javne ili privatne kole bez obzira na to gdje su zavrili osnovnu kolu.

(2) kola omoguava svakom ueniku da na najbolji nain razvija svoja znanja, sposobnosti i vjetine.

(3) Uenik je obavezan da redovno pohaa nastavu i izvrava kolske obaveze, ponaa se u skladu sa ovim zakonom, te podzakonskim aktima kojima se reguliu prava i obaveze uenika i odgovorno se odnosi prema uenicima, nastavnicima, drugim radnicima kole i prema imovini kole.

lan 54.

(1) U srednjem obrazovanju e se potovati jezik i kultura svake brojnije nacionalne manjine.

(2) Vlada donosi uredbu o organizovanju i izvoenju nastave na jezicima nacionalnih manjina, na prijedlog Ministarstva.

(3) U srednjem obrazovanju nee se koristiti didaktiki i drugi materijali niti davati izjave od nastavnog i drugog osoblja koje bi se mogle smatrati uvredljivim za bilo koju nacionalnu i

etniku grupu ili religiju.

lan 55.

(1) Roditelji imaju pravo i obavezu da se brinu o obrazovanju svoje djece i najvaniji su vaspitai svoje djece. (2) Uenik, uz pisani pristanak roditelja, moe da potpie ugovor sa preduzeem ili ustanovom za stipendiranje tokom kolovanja. (3) Pravo roditelja je da odaberu vrstu obrazovanja koju e njihova djeca sticati u skladu sa mogunostima djeteta i pod uslovom da je takvim izborom ostvareno pravo djeteta na odgovarajue obrazovanje. (4) Roditelji su obavezni da kontinuirano kontaktiraju i sarauju sa kolom.

lan 56.

(1) Roditelji ne mogu svoje pravo na izbor obrazovanja djece ostvarivati na nain kojim promoviu predrasude na polnoj, rasnoj, nacionalnoj, vjerskoj i socijalnoj osnovi, kao i na nain protivan odredbama ovog zakona.

(2) Roditelji imaju pravo i obavezu da u interesu svoje djece, putem svojih predstavnika u

kolskim organima i tijelima na svim nivoima uestvuju u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje srednjeg obrazovanja.

lan 57.

(1) U koli se vri vrednovanje uenikih znanja, vjetina i sposobnosti i njihove primjene.

(2) Uenici se vrednuju praenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem. (3) Ocjenjivanje se izraava brojanom i opisnom ocjenom. (4) U koli se ocjenjuje vladanje uenika na osnovu praenja odnosa uenika prema

pravima drugih, prema radu i prema sebi.

(5) Ocjenjivanje vladanja izraava se opisnom ocjenom. (6) Uenici koji su prema Pravilniku o razvrstavanju razvrstani kao lica sa viestrukim

smetnjama, autizmom, te kao tee mantalno zaostala lica ocjenjuju se opisno.

lan 58.

(1) Uspjeh redovnih uenika prati se i ocjenjuje tokom nastave. (2) Nastavnik ocjenjuje uenika na asu, sa obrazloenjem, a ocjena je javna i dostupna

ueniku i njegovom roditelju. (3) Ocjena se upisuje u odjeljensku knjigu brojevima od 1 do 5 bez dodatnih znakova, sa

datumom kada je izvreno provjeravanje uenika. (4) Zakljunu ocjenu za svaki predmet nastavnik predlae javno u odjeljenju na kraju

polugodita i kolske godine, na osnovu praenja i ocjenjivanja tokom polugodita, odnosno kolske godine. (5) Uspjeh uenika u uenju iz nastavnih predmeta u toku nastave i na kraju svakog polugodita ocjenjuje se opisnom i brojanom ocjenom: a) odlian (5), b) vrlodobar (4),

v) dobar (3),

g) dovoljan (2) i

d) nedovoljan (1).

(6) Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna.

(7) Zakljune ocjene iz predmeta na prijedlog predmetnih nastavnika utvruje odjeljensko vijee, a verifikuje Nastavniko vijee. (8) Opti uspjeh uenika utvruje odjeljensko vijee, a verifikuje Nastavniko vijee. (9) Vladanje uenika ocjenjuje se opisnom ocjenom: a) primjerno,

b) dobro,

v) zadovoljava i

g) loe. (10) Zakljunu ocjenu vladanja na prijedlog odjeljenskog starjeine utvruje odjeljensko vijee, a verifikuje Nastavniko vijee.

lan 59.

(1) Opti uspjeh uenika koji ima sve ocjene pozitivne utvruje se aritmetikom sredinom pozitivnih ocjena svih obaveznih predmeta, i to:

a) odlian uspjeh ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50, b) vrlodobar uspjeh ako ima srednju ocjenu od 3,50 do 4,49,

v) dobar uspjeh ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49 i

g) dovoljan uspjeh ako ima srednju ocjenu od 2,00 do 2,49.

(2) Ocjene iz fakultativnih predmeta ne utiu na opti uspjeh uenika. (3) Srednja ocjena opteg uspjeha sa dvije decimale upisuje se u propisanu evidenciju, kao i u svjedoanstvo i diplomu. (4) Uenik je zavrio razred kada na kraju kolske godine ima pozitivne ocjene iz svih predmeta.

(5) Popravni ispit polae uenik koji na kraju drugog polugodita ili na razrednom ispitu ima do dvije nedovoljne ocjene iz obaveznih predmeta.

(6) Uenik u avgustu polae popravni ispit u koli u kojoj stie obrazovanje, a uenik zavrnog razreda u junskom ili avgustovskom ispitnom roku. (7) Uenik zavrnog razreda koji nije poloio popravni ispit zavrava razred u narednoj kolskoj godini u istoj koli kao vanredni uenik polaganjem ispita iz predmeta iz kojeg nije poloio ispit uz nadoknadu trokova. (8) Redovan uenik se upuuje da ponavlja razred kada na kraju drugog polugodita ima najmanje tri negativne ocjene iz obaveznih predmeta, kada ne pristupi polaganju razrednog,

odnosno popravnog ispita ili ako ga ne poloi. (9) Redovan uenik ima pravo jednom da ponovi razred u toku kolovanja. (10) Uenik iz st. 4. i 8. ovog lana ima pravo da se upie u odgovarajui razred najkasnije do 31. avgusta.

(11) kola je duna da dostavi Ministarstvu, Republikom pedagokom zavodu i jedinici lokalne samouprave izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine.

lan 60.

(1) Uenik koji je nezadovoljan zakljunom ocjenom na kraju drugog polugodita moe zahtijevati od direktora kole da ga ispita i ocijeni komisija. (2) Zahtjev se podnosi u roku od dva dana od dana upoznavanja uenika sa zakljunom ocjenom.

(3) Direktor kole u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva odluuje o zahtjevu uenika. (4) Ako direktor odobri ueniku polaganje ispita pred komisijom, formirae komisiju koja ima najmanje tri lana, u kojoj je najmanje jedan lan verifikovani nastavnik iz tog predmeta. (5) Nastavnik koji je ocijenio uenika ocjenom kojom je uenik nezadovoljan ne moe biti lan komisije. (6) Ispit iz stava 4. ovog lana obavlja se u roku od dva dana od dana odobrenja polaganja ispita pred komisijom.

(7) Ocjena komisije je konana. (8) Direktor moe donijeti rjeenje kojim odbija zahtjev uenika predvien u stavu 1. ovog lana, na koje uenik moe izjaviti albu kolskom odboru u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

(9) Rjeenje kolskog odbora je konano. (10) Eksterno ocjenjivanje uenika vri se prema standardima koje donosi Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine. (11) Ministar donosi Pravilnik o ocjenjivanju uenika u nastavi i polaganju ispita u srednjoj koli koji se primjenjuje u svim javnim i privatnim kolama.

lan 61.

(1) Radi kontinuiranog praenja rada i razvoja uenika, kola formira i vodi dosije za svakog uenika, sa poetnim podacima preuzetim iz osnovne kole. (2) Po zavretku svakog razreda u koli ueniku koji sa pozitivnim uspjehom zavri razred, kola izdaje svjedoanstvo o zavrenom razredu. (3) Na kraju srednjeg obrazovanja, poslije poloenog zavrnog ispita ili maturskog ispita, kola izdaje ueniku diplomu o zavrenom obrazovanju. (4) Uenik koji je tokom cijelog srednjeg obrazovanja imao odlian uspjeh i primjerno vladanje oslobaa se polaganja maturskog, odnosno zavrnog ispita. (5) Ministar donosi Pravilnik o voenju uenikog dosijea.

lan 62.

(1) Zbog zdravstvenog stanja, uenik moe biti trajno ili privremeno osloboen obaveze savladavanja svih ili pojedinih sadraja nastavnog predmeta ako ti sadraji nisu iz osnovnih predmeta struke.

(2) Ocjenjivanje uenika u sluajevima iz stava 1. ovog lana vrie se na osnovu drugih elemenata tog predmeta, kojih uenik nije osloboen. (3) Odjeljensko vijee donosi odluku o oslobaanju uenika od odreenih aktivnosti na period dui od dvije sedmice, na prijedlog nadlene zdravstvene ustanove.

lan 63.

(1) U srednjoj koli uenici polau sljedee ispite: a) razredni,

b) zavrni, v) maturski,

g) popravni,

d) dopunski i

) godinji ispit. (2) Razredni ispit polae: a) redovan uenik koji iz opravdanih razloga nije prisustvovao redovnoj nastavi vie od jedne treine predvienog godinjeg fonda asova, b) redovan uenik koji je iz opravdanih razloga ostao neocijenjen na kraju kolske godine,

v) vanredan uenik iz svih predmeta jednog razreda, odnosno obrazovanja po odgovarajuem nastavnom planu i programu i g) redovan uenik iz predmeta iz kojeg nije organizovana nastava najmanje za jednu treinu ukupnog godinjeg fonda asova nastave, kao i iz predmeta iju nastavu izvodi neverifikovano lice.

(3) Zavrni ispit polau uenici koji su uspjeno zavrili trei razred strunog obrazovanja.

(4) Maturski ispit polau uenici koji su uspjeno zavrili etvrti razred srednjeg obrazovanja.

(5) Dopunski ispit polae se iz odreenih predmeta u sluajevima promjene i daljeg nastavka kolovanja, te nakon sprovedenog postupka nostrifikacije. (6) Godinji ispit polau uenici umjetnikih kola na kraju svakog razreda. Ukoliko uenik dobije nedovoljnu ocjenu na godinjem ispitu iz glavnog predmeta, upuuje se na ponavljanje razreda.

(7) Ministar donosi: Pravilnik o sadraju i nainu polaganja zavrnog i maturskog ispita u srednjim strunim i tehnikim kolama, Pravilnik o sadraju i nainu polaganja maturskog ispita u gimnaziji i Pravilnik o sadraju i nainu polaganja maturskog ispita u umjetnikim kolama.

lan 64.

(1) Uenik koji se istie u uenju i vladanju pohvaljuje se ili nagrauje. (2) kolski odbor, na prijedlog Nastavnikog vijea utvruje vrste pohvala i nagrada, kao i uslove za njihovo dodjeljivanje.

(3) Ueniku koji je naroito uspjean u vaspitno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima u koli moe se dodijeliti pohvala, nagrada i diploma prema kriterijumima utvrenim statutom kole. (4) Za ostvarene rezultate uenik moe dobiti pohvalu: a) odjeljenskog starjeine, b) odjeljenskog vijea i v) Nastavnikog vijea. (5) Redovan uenik koji tokom obrazovanja pokae izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh, moe bre napredovati, odnosno zavriti dva razreda u toku jedne kolske godine. (6) Nastavniko vijee utvruje ispunjenost uslova za ostvarivanje prava iz stava 5. ovog lana. (7) Za uenika generacije bira se uenik koji je tokom cjelokupnog srednjeg obrazovanja u svojoj generaciji imao sve najvie ocjene i postignua u uenju, vladanju, te u vannastavnim i vankolskim aktivnostima. (8) Ministar donosi Pravilnik o izboru uenika generacije u srednjoj koli.

lan 65.

(1) Uenik moe odgovarati disciplinski i materijalno. (2) Za povredu obaveze ueniku se moe izrei sljedea vaspitno-disciplinska mjera:

a) ukor odjeljenskog starjeine, b) ukor odjeljenskog vijea, v) ukor direktora,

g) ukor Nastavnikog vijea i d) iskljuenje iz kole. (3) Vaspitno-disciplinska mjera izrie se za kolsku godinu u kojoj je utvrena povreda obaveze od uenika, a moe se u toku kolske godine ublaiti ili ukinuti. (4) Uenik moe odgovarati samo za povredu obaveze koja je dokazana i koja je u vrijeme izvrenja bila utvrena ovim zakonom i optim aktom kole. (5) Uenik nee odgovarati za materijalnu tetu i teta se ne moe naplatiti od uenika ako nije dokazano da je tetu uinio sam ili sa drugim uenicima. (6) U sluaju da je uenik odgovoran za priinjenu materijalnu tetu u koli, odluku o visini nadoknade donosi kolski odbor.

(7) Direktor kole moe osloboditi uenika obaveze da nadoknadi priinjenu tetu, ako se dokae da uenik tetu nije uinio namjerno. (8) Iskljuenje iz kole, kao vaspitno-disciplinska mjera moe se izrei samo za teu povredu obaveze uenika. (9) Tea povreda obaveze uenika je:

a) prepravka podataka u svjedoanstvu, diplomi i drugim javnim ispravama koje izdaje kola,

b) prepravka ili dopisivanje podataka u evidenciji koju vodi kola, v) politiko organizovanje i djelovanje uenika u koli,

g) kraa imovine kole, preduzea, ustanove, druge organizacije ili drugog uenika, d) davanje i upotreba alkohola ili narkotikih sredstava, kao i podstrekavanje na njihovu upotrebu,

) vrnjako nasilniko ponaanje, e) nasilniko ponaanje prema nastavnicima i ostalom radnom osoblju za vrijeme

nastave,

) posjedovanje oruja, z) izraavanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, i) neopravdano izostajanje sa nastave i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada i

j) koritenje mobilnog telefona u vrijeme nastave. (10) Nastavniko vijee donosi odluku o iskljuenju uenika iz kole. (11) Uenik ili njegov roditelj ima pravo da podnese albu na rjeenje o iskljuenju uenika iz kole kolskom odboru u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. (12) Rjeenje kolskog odbora je konano. (13) kola je obavezna da na poetku kolske godine upozna uenike i roditelje sa njihovim pravima, odnosno dunostima i odgovornostima utvrenim ovim zakonom i pravilima kole.

lan 66.

(1) Redovan uenik moe u toku kolovanja prei u drugu kolu radi zavravanja poetog kolovanja. (2) Uenik koji prelazi u drugu kolu ima obavezu da polae dopunske ispite iz predmeta koji nisu bili utvreni Nastavnim planom i programom koji je uenik poeo da savladava, u rokovima i na nain utvren odlukom Nastavnikog vijea. (3) Redovan uenik poslije zavrenog prvog, odnosno drugog razreda moe da pree u istoj koli u drugu struku, odnosno zanimanje, ili u istoj struci u drugo zanimanje, ako je u prethodnim razredima imao najmanje vrlodobar uspjeh i ako mu to odobri Nastavniko vijee. (4) Prilikom odobravanja prelaska uenika iz stava 3. ovog lana, Nastavniko vijee vodi rauna o broju uenika u odjeljenjima koji ne moe prei maksimalan broj utvren stavom 4. lana 37. ovog zakona. (5) Uenik kojem je odobren prelazak u skladu sa ovim lanom obavezan je da poloi razliku predmeta najkasnije do 30. aprila tekue godine, a ako ne poloi do tog roka gubi status redovnog uenika. (6) kola e omoguiti prelazak uenika iz kole i nastavak kolovanja u drugoj koli ako je mjesto u kojem se nalazi kola postalo mjesto prebivalita roditelja uenika. Ukoliko uenik prelazi u odjeljenje u kojem je maksimalan broj uenika utvren stavom 4. lana 37. ovog zakona, za prelazak je potrebna saglasnost Ministarstva.

(7) Ueniku iz stava 6. ovog lana dozvolie se nastavak kolovanja u drugoj koli ako u mjestu u koje uenik prelazi ne postoji kola koju je prethodno pohaao, uz obavezu da poloi ispite iz predmeta koji nisu bili zastupljeni u koli iz koje dolazi. (8) Redovan uenik koji zavri srednju strunu kolu moe se upisati u etvrti razred srednje tehnike kole iste struke ako je sva tri razreda u srednjoj strunoj koli zavrio sa najmanje vrlodobrim uspjehom.

(9)U enik iz stava 8. ovog lana obavezan je da poloi razliku predmeta iz prvog, drugog i treeg razreda do 30. aprila tekue godine, a ako ne poloi do tog roka, gubi status redovnog uenika. (10) Prava utvrena ovim lanom jednaka su za sve uenike sa podruja Bosne i Hercegovine.

lan 67.

(1) Uenik prelazi u drugu kolu na osnovu ispisnice i svjedoanstava o zavrenom prethodnom razredu.

(2) Ispisnica se izdaje u roku od pet dana od dana podnoenja zahtjeva roditelja za izdavanje ispisnice.

(3) U toku postupka iskljuenja uenika iz kole, kola ne moe ueniku izdati ispisnicu do konane odluke kolskog odbora.

lan 68.

(1) Uenik gubi status redovnog uenika: a) zavravanjem obrazovanja, b) ispisivanjem iz kole, v) iskljuenjem iz kole i g) naputanjem kole. (2) Ueniku koji je ispisan iz kole izdaje se ispisnica koja sadri podatke o njegovom uspjehu.

(3) Postupak i uslovi za utvrivanje prestanka statusa redovnog uenika utvruju se aktima kole.

lan 69.

Redovan uenik koji je iskljuen iz kole nema pravo da se upie u istu ili drugu kolu kao redovan ili vanredan uenik ili kao uenik za obrazovanje odraslih u istoj kolskoj godini.

lan 70.

(1) Ueniki domovi su vaspitno-obrazovne ustanove u kojima se u sklopu vaspitno-obrazovnog programa za uenike osigurava i primjeren boravak, smjetaj i ishrana tokom pohaanja srednjeg obrazovanja. (2) Vaspitno-obrazovni program u domu uenika je podrka i pomo ueniku i roditelju u postizanju to kvalitetnijeg ukupnog razvoja i obrazovanja uenika. Program ostvaruju nastavnici vaspitai, te pedagozi, psiholozi, zdravstveni i ostali radnici. (3) Ostala pitanja u vezi sa radom doma uenika regulisana su Zakonom o uenikom standardu (,,Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 93/06).

VI OBRAZOVANjE ODRASLIH I VANREDNO OBRAZOVANjE UENIKA

lan 71.

(1) Lice starije od 17 godina koje ne pohaa redovnu kolu moe pohaati srednje obrazovanje za odrasle na osnovu posebnih Nastavnih planova i programa, koje donosi ministar.

(2) U kolama za obrazovanje odraslih obavlja se struno osposobljavanje za: a) zavretak srednjeg obrazovanja i sticanje kvalifikacije; b) dokvalifikaciju;

v) prekvalifikaciju;

g) certifikaciju;

d) verifikaciju;

) sticanje zvanja majstor odreenog zanimanja, poslije zavretka strune kole (treeg stepena) i dvije godine rada u tom zanimanju i

e) sticanje zvanja specijalista odreenog zanimanja, poslije zavretka strune tehnike kole (etvrtog stepena) i dvije godine rada u tom zanimanju.

(3) Obrazovanje odraslih mogu da obavljaju i kole koje ispunjavaju propisane uslove, uz saglasnost Ministarstva.

lan 72.

(1) U strunim kolama moe se vriti i osposobljavanje odraslih za rad u trajanju od est mjeseci do dvije godine, te struno osposobljavanje putem kurseva. (2) Sticanjem obrazovanja iz stava 1. ovog lana ne stie se srednja struna sprema. (3) Ministar donosi Nastavne planove i programe za obrazovanje i osposobljavanje iz stava

1. ovog lana na inicijativu kole ili drutvenih partnera.

lan 73.

(1) Srednje kole mogu obavljati i srednje obrazovanje vanredih uenika uz saglasnost Ministarstva.

(2) Vanredni uenik moe biti lice mlae od 18 godina koje nema status redovnog uenika.

(3) Ispiti za vanredne uenike su: a) razredni,

b) popravni,

v) zavrni, g) maturski i

d) dopunski ispit.

(4) Trokove obrazovanja odraslih polaznika i vanrednih uenika plaaju odrasli polaznici i vanredni uenici u skladu sa Pravilnikom o obrazovanju odraslih i vanrednom obrazovanju uenika. (5) Ministar donosi Pravilnik o obrazovanju odraslih i vanrednom obrazovanju uenika.

VII RADNICI KOLE

lan 74.

(1) Vaspitno-obrazovni rad u koli obavljaju nastavnici i struni saradnici. (2) Nastavnik obavlja sljedee poslove:

a) ostvaruje ciljeve i zadatke srednjeg obrazovanja i vaspitanja utvrene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima i drugim aktima,

b) planira i realizuje Nastavni plan i program u okviru 40-asovne radne nedjelje i Godinjeg programa rada kole, v) vrednuje uspjeh i vladanje uenika, g) vodi pedagoku evidenciju i dokumentaciju o vaspitno-obrazovnom radu i uenicima, d) sarauje sa strunom slubom kole, roditeljima uenika i drutvenim partnerima iji je rad znaajan za kvalitet rada kole, ) uestvuje u radu strunih organa kole radi unapreivanja rada kole i

e) izvrava i druge obaveze koje proizlaze iz optih akata kole i Godinjeg programa rada kole.

(3) Nastavnici i struni saradnici duni su da preduzimaju mjere zatite prava djeteta, te da o svakom krenju tih prava, posebno o svim oblicima nasilja nad djetetom, odmah obavijeste nadlenu socijalnu slubu.

lan 75.

(1) Poslove nastavnika i strunog saradnika ima pravo da obavlja lice koje osim uslova utvrenih Zakonom o radu Preieni tekst (,,Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 55/07), ispunjava i sljedee uslove:

a) ima odgovarajui nivo obrazovanja zavren prvi ciklus studijskog programa i struno zvanje u odreenoj oblasti ili ekvivalent, b) ima vaeu licencu, v) ima ljekarsko uvjerenje o psihikoj i fizikoj sposobnosti za rad sa uenicima i g) nije pravosnanom presudom osuivano za krivina djela uinjena protiv, dostojanstva linosti, morala, slubene dunosti, trgovine ljudima, zlostavljanja djeteta, polnog i drugog nasilja nad djetetom ili maloljetnim licem.

(2) Uslovi iz stava 1. ovog lana dokazuju se prije zasnivanja radnog odnosa. (3) Nastavnik, odnosno struni saradnik koji se prima kao pripravnik, prima se bez

licence.

(4) Diplome izdate u Bosni i Hercegovini, kao i diplome izdate u bivoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine sa istim stepenom i vrstom kolske spreme koja se trai za nastavnike i saradnike kole, imaju jednaku vrijednost, a na osnovu Zakona o vanosti javnih isprava u Bosni i Hercegovini (,,Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 23/04).

(5) Za dokazivanje uslova iz stava 1. taka v) ovog lana prihvata se samo ljekarsko uvjerenje o psihofizikoj sposobnosti radnika koje izda nadlena zdravstvena ustanova.

(6) Direktor, pomonik direktora i struni saradnici ne obavljaju poslove u nastavi.

lan 76.

(1) Direktor raspisuje konkurs za upranjeno mjesto nastavnika, odnosno strunog saradnika obavezno posredstvom Zavoda za zapoljavanje, a oglas se objavljuje i u dnevnim novinama.

(2) Direktor kole je duan da prije raspisivanja javnog konkursa na upranjeno radno mjesto sa punom ili nepunom sedminom normom rasporedi nastavnika, odnosno strunog saradnika za ijim je radom prestala potreba u drugoj koli, na podruju jedinice lokalne samouprave.

(3) Nastavnika, odnosno strunog saradnika bira direktor kole na osnovu obavljenog razgovora sa svim kandidatima koji ispunjavaju uslove predviene konkursom.

(4) Kandidat koji nije izabran ima pravo da podnese prigovor kolskom odboru u roku od osam dana od dana prijema odluke.

(5) Odluka kolskog odbora je konana. (6) Ukoliko se na konkurs ne prijavi nastavnik sa propisanom strunom spremom,

direktor moe primiti na odreeno vrijeme do kraja kolske godine nastavnika bez propisane strune spreme i sa najmanje etiri odsluana semestra tog predmeta u toku studija.

(7) Ministar donosi Pravilnik o vrsti strune spreme nastavnika i strunih saradnika.

lan 77.

(1) Nastavnik i struni saradnik koji nema radno iskustvo u nastavi ima status pripravnika.

(2) kola moe pripravnika primiti na obavljanje pripravnikog staa i bez zakljuivanja ugovora o radu volonterski rad, a u skladu sa Zakonom o radu.

(3) Pripravniki rad u koli traje 12 mjeseci i po zavretku pripravnikog rada, pripravnik polae struni ispit.

(4) Nastavnik i struni saradnik koji je stekao radno iskustvo van kole moe da bude izabran za nastavnika, odnosno strunog saradnika ako poloi struni ispit.

(5) Lice iz stava 4. ovog lana ne zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika, a struni ispit je obavezan da poloi u roku od godinu dana.

(6) Nastavniku i strunom sardniku iz st. 3. i 4. ovog lana prestaje radni odnos ako u roku od jedne godine od zasnivanja radnog odnosa u koli ne poloi struni ispit.

(7) Direktor kole obavezan je da donese rjeenje o prestanku radnog odnosa radniku iz stava 6. ovog lana.

(8) Ministarstvo odreuje koje kole mogu da se angauju za pruanje nastavnike prakse studentima visokokolskih ustanova koji se obrazuju za nastavnika zanimanja i u kojim kolama se polae struni ispit.

lan 78.

(1) Nastavnici, struni saradnici i ostali radnici kole moraju obaviti ljekarski sistematski pregled svake godine prije poetka redovne nastave. Sistematski pregledi nastavnika, strunih saradnika i ostalih radnika kole obavljaju se u zdravstvenim ustanovama koje za to ispunjavaju zakonske uslove.

(2) Nastavnici, struni saradnici i ostali radnici koji boluju od zarazne ili duevne bolesti, korisnici droge i alkoholiari ne mogu raditi u koli.

(3) Ako postoji osnovana sumnja da je nastavniku ili strunom saradniku narueno psihiko ili fiziko zdravlje, zbog ega je smanjena njegova sposobnost obavljanja vaspitno-obrazovnog rada, kolski odbor na prijedlog direktora, Nastavnikog vijea, Savjeta uenika ili Savjeta roditelja donosi odluku o upuivanju radnika na komisijski ljekarski pregled.

(4) Ako nadlena zdravstvena ustanova utvrdi da je psihiko ili fiziko zdravlje lica iz stava 3. ovog lana narueno i bitno smanjena njegova sposobnost za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada, kolski odbor donosi odluku o oslobaanju radnika od neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa uenicima.

(5) Ako kola ne moe obezbijediti drugi posao koji odgovara strunoj spremi i preostaloj radnoj sposobnosti licu iz stava 4. ovog lana, kao i ostalim radnicima za koje je utvreno da je njihovo psihiko ili fiziko zdravlje narueno, obezbjeuje se materijalna i socijalna sigurnost u skladu sa Zakonom o radu, Optim kolektivnim ugovorom (,,Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 27/06) i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske (,,Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 17/08).

(6) Nastavnici, struni saradnici i ostali radnici koji odbiju da odu na komisijski ljekarski pregled ine teu povredu radne dunosti.

lan 79.

(1) Prva licenca za vaspitno-obrazovni rad izdaje se na osnovu diplome, uvjerenja o

poloenom strunom ispitu i ljekarskog uvjerenja. (2) Licenca traje etiri godine. (3) Licenca se produava na zahtjev nastavnika i strunog saradnika. (4) O zahtjevu nastavnika i strunog saradnika za produavanje licence odluuje ministar

u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva.

lan 80.

(1) Nastavniku i strunom saradniku kojem nije produena licenca ostavlja se rok od godinu dana da ispuni uslove za dobijanje licence, a ako ih ne ispuni u tom roku, prestaje mu

radni odnos.

(2) Nastavniku i strunom saradniku kojem radi psihike i fizike bolesti nije produena licenca obezbjeuje se drugi posao koji odgovara njegovoj strunoj spremi, a ako to nije mogue, osniva kole mu obezbjeuje materijalnu i socijalnu sigurnost u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti

obrazovanja i kulture Republike Srpske.

lan 81.

(1) Nastavniku i strunom saradniku miruje licenca tokom: a) bolovanja dueg od est mjeseci, b) porodiljskog bolovanja i odsustva sa rada radi njege djeteta,

v) imenovanja, odnosno izbora na javnu funkciju i

g) trajanja sudskog postupka zbog otkazivanja ugovora o radu nastavniku, odnosno

strunom saradniku a koji je okonan pravosnanom presudom u korist nastavnika, odnosno strunog saradnika. (2) Nastavniku kojem prestane radni odnos zbog uinjene tee povrede radnih obaveza iz

ovog zakona prestaje vaenje izdate licence. (3) Registar nastavnika i saradnika kojima je izdata licenca vodi Republiki pedagoki

zavod.

(4) Ministar donosi Pravilnik o licenciranju nastavnika i strunih saradnika.

lan 82.

(1) Radno vrijeme nastavnika i strunog saradnika iznosi 40 asova u okviru radne nedjelje.

(2) Strukturu i raspored obaveza nastavnika i strunog saradnika u okviru radne nedjelje kao i nedjeljni i godinji fond asova utvruje kolski odbor Godinjim programom rada kole.

(3) kola do 30. septembra izdaje nastavnicima i strunim saradnicima rjeenje o 40-asovnoj radnoj nedjelji.

(4) Ministar donosi Pravilnik o 40-asovnoj radnoj nedjelji rada u koli.

lan 83.

(1) Ako kola ne moe da obezbijedi nastavnika i strunog saradnika za broj asova koji je vei od predviene norme asova, direktor ih moe rasporediti nastavnicima i strunim saradnicima tog predmeta do kraja kolske godine, ali broj asova sedmino i godinje ne smije biti vei od broja propisanog Zakonom o radu.

(2) Nastavnik i struni saradnik koji odbije da izvodi nastavu prema ovom lanu ini teu povredu radne dunosti.

lan 84.

(1) Direktori, nastavnici i struni saradnici i kola obuhvaeni su obaveznim programom obuke, usavravanja i provjere radi sticanja novih znanja, usavravanja i profesionalnog razvoja.

(2) Direktor, nastavnik, odnosno saradnik duan je da se usavrava radi uspjenijeg ostvarivanja i unapreivanja vaspitno-obrazovnog rada.

lan 85.

(1) Direktor, nastavnik i struni saradnik mogu stei struno zvanje mentor, savjetnik i vii savjetnik.

(2) Ministar donosi Pravilnik o strunom usavravanju, ocjenjivanju i napredovanju vaspitaa, nastavnika, strunih saradnika i direktora u predkolskim ustanovama, u osnovnim i srednjim kolama i domovima uenika.

lan 86.

(1) Direktor kole pokree disciplinski postupak protiv nastavnika, strunog saradnika i ostalih radnika koji uine povredu radne dunosti.

(2) Disciplinski postupak sprovodi disciplinska komisija u skladu sa optim aktom kole, kojim se utvruju i lake i tee povrede radnih dunosti.

(3) Direktor donosi konanu odluku i izrie disciplinsku mjeru.

lan 87.

(1) Tee povrede radnih dunosti su: a) neostvarivanje ciljeva i zadataka vaspitno-obrazovnog rada,

b) odbijanje radnika da izvrava svoje radne obaveze odreene ugovorom o radu i rjeenjem o 40-asovnoj radnoj nedjelji, v) odbijanje nastavnika i strunog saradnika da izvodi nastavu u skladu sa lanom 83. ovog zakona,

g) odbijanje nastavnika, strunog saradnika i ostalih radnika da odu na komisijski ljekarski pregled,

d) kraa, namjerno unitenje, oteenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima kole, kao i nanoenje tete treim licima koju je kola duna da nadoknadi, ) zloupotreba poloaja, sa materijalnim ili drugim posljedicama za kolu, e) odavanje poslovne ili slubene tajne, ) nasilno ponaanje prema uenicima, radnicima i treim licima, z) koritenje alkoholnih pia ili droga za vrijeme radnog vremena, i) neopravdan izostanak sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,

j) organizovanje pripremne (instruktivne) nastave i kurseva za uenike kole u kojoj radi, k) ispitivanje i ocjenjivanje uenika suprotno ovom zakonu i pravilnicima, l) dovoenje neprimjerenim ponaanjem u pitanje osnovnih moralnih vrijednosti, lj) organizovanje uenika u politike svrhe, m) izazivanje nacionalne ili vjerske netrpeljivosti,

n) vrijeanje na asu ili u koli uenika, cijelog odjeljenja, roditelja uenika ili radnih kolega,

nj) organizovanje ili uestvovanje u prodaji knjiga ili druge robe uenicima, o) primanje bilo kojeg oblika materijalne koristi od uenika, njegovih roditelja ili od drugih lica,

p) onemoguavanje kontrole strunim savjetnicima i inspekcijskim organima, r) unoenje oruja u kolski prostor i s) seksualno uznemiravanje ili zlostavljanje uenika, (2) Ukoliko se utvrdi da je nastavnik, odnosno saradnik izvrio teu povredu radne

dunosti, direktor kole otkazuje ugovor o radu nastavniku.

lan 88.

Nastavniku ili saradniku za ijim radom je djelimino ili potpuno, odnosno privremeno ili trajno prestala potreba zbog promjene u Nastavnom planu i programu, smanjenog broja uenika ili statusne promjene kole, pripadaju sva prava radnika u skladu sa Zakonom o radu, Optim kolektivnim ugovorom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u obrazovanju, nauci i

kulturi.

lan 89.

(1) kola ima sekretara i raunovou. (2) Sekretar i raunovoa kole primaju se na osnovu konkursa koji se objavljuje

posredstvom Zavoda za zapoljavanje i u dnevnim novinama. (3) Sekretara i raunovou bira direktor kole na osnovu obavljenog razgovora sa svim

kandidatima koji ispunjavaju uslove za prijem u radni odnos.

lan 90.

(1) Poslove sekretara kole moe obavljati lice sa zavrenim prvim ciklusom studijskog programa ili ekvivalent Pravni fakultet.

(2) Poslove raunovoe kole moe obavljati lice sa zavrenim prvim ciklusom studijskog programa u oblasti finansija i raunovodstva ili ekvivalent Ekonomski fakultet.

lan 91.

Broj ostalih radnika u koli, nivoi i vrste obrazovanja potrebni za obavljanje ostalih poslova u koli, nain prijema i rasporeivanje ostalih radnika utvruju se aktom kole uz saglasnost Ministarstva.

lan 92.

(1) Nastavnici, struni saradnici, kao i drugi radnici kole koji su zakljuili ugovor o radu sa kolom imaju pravo da protiv akata donesenih o njihovim pravima, obavezama i odgovornostima izjave prigovor kolskom odboru u roku od osam dana od dana dostavljanja akta.

(2) Odluka kolskog odbora je konana.

lan 93.

(1) Sva pitanja koja se odnose na prava, obaveze i odgovornosti radnika kole, a koja nisu regulisana ugovorom o radu i ovim zakonom, reguliu se Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske.

(2) Nastavnici, struni saradnici i ostali radnici svoja prava na trajk ostvaruju u skladu sa Zakonom o trajku (,,Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 10/98).

VIII RUKOVOENjE I UPRAVLjANjE KOLOM

lan 94.

(1) kolski odbor je organ upravljanja kolom koji je odgovoran za utvrivanje i sprovoenje politike kole. (2) Djelokrug rada i nain odluivanja kolskog odbora ureuje se aktom o osnivanju i statutom kole u skladu sa ovim zakonom. (3) kolski odbor:

a) donosi Godinji program rada kole i prati njegovo izvrenje, b) odluuje o koritenju finansijskih sredstava kole u skladu sa zakonskim propisima, v) usvaja izvjetaj o poslovanju kole i godinji obraun, g) odluuje o koritenju sredstava za investicije i investiciono odravanje, d) pokree inicijativu za izbor direktora, ) donosi odluku o raspisivanju konkursa za izbor direktora, e) imenuje direktora kole u skladu sa ovim zakonom, ) donosi statut i druge opte akte kole, z) donosi prijedlog plana upisa uenika, i) rjeava albe uenika o iskljuenju iz kole, j) rjeava prigovore na odluke o izboru i rasporeivanju na radno mjesto, k) pokree inicijativu za razrjeenje direktora, l) razrjeava dunosti direktora kole u skladu sa ovim zakonom, lj) vri imenovanje vrioca dunosti direktora u skladu sa ovim zakonom, m) izvrava rjeenja, odluke i zahtjeve Ministarstva, n) prati i kontrolie sve druge aktivnosti propisane ovim zakonom, statutom i osnivakim aktom kole i nj) pokree postupak kod nadlenih zdravstvenih ustanova za ocjenu radne i zdravstvene sposobnosti radnika.

lan 95.

(1) kolski odbor ima sedam lanova koje za javne kole u ime osnivaa imenuje Ministarstvo, od kojih:

a) dva lana kolskog odbora iz reda zaposlenih u koli, b) dva lana kolskog odbora bira Ministarstvo u ime osnivaa, v) dva lana kolskog odbora iz reda roditelja i g) jednog lana kolskog odbora na prijedlog jedinice lokalne samouprave.

(2) Sastav kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog osoblja, optine, odnosno jedinice lokalne samouprave u kojoj se kola nalazi. (3) lanovi kolskog odbora ne mogu biti lica koja u istoj koli obavljaju poslove: a) direktora,

b) pomonika direktora, v) sekretara i

g) raunovoe. (4) kolski odbor se bira na mandat od etiri godine. (5) Svim lanovima kolskog odbora prestaje mandat istekom roka od etiri godine od

dana konstituisanja kolskog odbora. (6) Po isteku mandata, lan kolskog odbora moe biti ponovo biran za lana kolskog

odbora jo jedan mandat. (7) lanove kolskog odbora razrjeava predlaga po svojoj inicijativi, inicijativi drugih

organa u koli ili na osnovu inspekcijskog nalaza, ako se utvrdi da ne izvravaju obaveze iz ovog zakona.

(8) Rad lana kolskog odbora je dobrovoljan i ne plaa se. (9) kolski odbor donosi Poslovnik o radu kolskog odbora. (10) Ministar donosi Pravilnik o izboru i radu kolskog odbora.

lan 96.

(1) Direktor rukovodi kolom. (2) Za direktora kole moe da bude izabrano lice koje:

a) ima zavren prvi ciklus studijskog programa steen nakon etiri godine studija ili ekvivalent,

b) ima najmanje pet godina radnog iskustva u prosvjeti,

v) nije osuivano pravosnanom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora i g) ima predloen program rada i istie se svojim radom i sposobnostima za organizovanje vaspitno-obrazovnog rada kole. (3) Nakon izbora direktor kole mora proi obaveznu edukaciju po Programu koji propisuje ministar.

lan 97.

(1) Konkurs za izbor direktora raspisuje se najmanje tri mjeseca prije isteka mandata

direktora.

(2) kolski odbor raspisuje konkurs za izbor direktora u dnevnim novinama. (3) kolski odbor duan je da razmotri prijave i predloi jednog od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za imenovanje direktora, te zatrai saglasnost ministra.

(4) Obaveza kolskog odbora je da uz zahtjev za davanje saglasnosti, ministru dostavi sve blagovremene i potpune prijave sa kompletnom dokumentacijom, u roku od deset dana od dana

sainjavanja prijedloga. (5) kolski odbor donosi odluku o izboru direktora, nakon dobijanja prethodne saglasnosti od ministra za jednog od kandidata koji ispunjava uslove konkursa.

(6) Odluka kolskog odbora je konana. (7) Ukoliko ministar u roku od trideset dana od dana dostavljanja zahtjeva za davanje

saglasnosti ne odlui o podnesenom zahtjevu, smatrae se da je dao saglasnost za predloenog kandidata.

(8) Ako ministar donese akt o odbijanju davanja saglasnosti za bilo kojeg od kandidata sa

dostavljene liste, kolski odbor donosi odluku o raspisivanju novog konkursa i imenuje vrioca dunosti direktora. (9) Uesnik na konkursu koji je nezadovoljan odlukom kolskog odbora o izboru direktora kole moe pokrenuti postupak pred nadlenim sudom. (10) Direktor kole bira se na period od etiri godine i po isteku mandata moe biti ponovo izabran jo jedan mandat u istoj koli. (11) Mandat direktora odvija se od dana stupanja na dunost. (12) Ministar donosi Pravilnik o uslovima i nainu izbora direktora kole.

lan 98.

(1) kolski odbor privatne kole imenuje direktora kole bez saglasnosti ministra. (2) Lice koje je imenovano za direktora kole mora ispunjavati uslove iz lana 96. stav 2. ovog zakona.

lan 99.

(1) Direktor je odgovoran za zakonitost rada i za uspjeno obavljanje djelatnosti kole. (2) Direktor za svoj rad odgovara kolskom odboru i ministru. (3) Osim poslova utvrenih Zakonom o sistemu javnih slubi i statutom kole, direktor: a) planira, organizuje i odgovara za ostvarivanje Nastavnog plana i programa,

b) organizuje i brine se o osiguranju kvaliteta i unapreivanju vaspitno-obrazovnog rada,

v) organizuje pedagoko-instruktivni uvid i nadzor i preduzima mjere za unapreivanje i usavravanje rada nastavnika, odnosno saradnika i za spreavanje njihovog negativnog uticaja na uenike i druge nastavnike, odnosno saradnike, g) preduzima mjere radi izvravanja naloga prosvjetnog inspektora i strunog savjetnika kao i u sluaju nedolinog ponaanja zaposlenog i njegovog negativnog uticaja na uenike, d) sarauje sa Ministarstvom, jedinicom lokalne samouprave, roditeljima uenika i drutvenim partnerima za ije potrebe se koluju uenici, ) saziva i rukovodi sjednicama Nastavnikog vijea, usmjerava i usklauje rad strunih organa u koli,

e) odgovara za sprovoenje odluka kolskog odbora i strunih organa kole, ) obezbjeuje zatitu prava uenika, zatitu zdravlja uenika i njihovu sigurnost u koli, z) obezbjeuje zatitu prava nastavnika i ostalih radnika, zatitu zdravlja nastavnika i ostalih radnika i njihovu sigurnost u koli, i) organizuje sprovoenje ispita, upisa i ocjenjivanja uenika u koli u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima,

j) obezbjeuje namjensko troenje sredstava u koli, k) donosi odluke o slobodnim radnim mjestima,

l) prima u radni odnos nastavnike, strune saradnike i ostale radnike, lj) organizuje uvanje i brigu o kolskom objektu, inventaru i opremi, m) odgovoran je za izdavanje svjedoanstava, diploma i drugih dokumenata,

kao i za uredno voenje i uvanje odjeljenskih i matinih knjiga, ljetopisa kole i drugih dokumenata kole, n) sprovodi odluke, zakljuke i rjeenja Ministarstva i prosvjetne inspekcije,

nj) sarauje sa vladinim, nevladinim i drugim organizacijama uz saglasnost Ministarstva i

o) preduzima mjere zatite prava uenika, te o svakom krenju tih prava, posebno o svim oblicima nasilja nad uenikom odmah obavjetava nadlenu socijalnu slubu.

lan 100.

(1) Dunost direktora prestaje: a) istekom mandata,

b) na lini zahtjev ostavkom, v) sticanjem uslova za prestanak radnog odnosa,

g) razrjeenjem i d) ako je ocijenjen ocjenom nezadovoljava u skladu sa Pravilnikom o strunom usavravanju, ocjenjivanju i napredovanju vaspitaa, nastavnika, strunih saradnika i direktora u predkolskim ustanovama u osnovnim i srednjim kolama i domovima uenika.

(2) Odluku o prestanku dunosti direktora donosi kolski odbor. (3) Inicijativu za razrjeenje direktora kole mogu pokrenuti: a) ministar,

b) kolski odbor, v) sindikalna organizacija kole, g) gradonaelnik/naelnik optine, d) Savjet roditelja,

) prosvjetna inspekcija i e) Republiki pedagoki zavod. (4) Inicijativa za razrjeenje direktora dostavlja se kolskom odboru. (5) kolski odbor duan je da u roku od 15 dana razmotri inicijativu za razrjeenje direktora, utvrdi da li su ispunjeni uslovi predvieni ovim zakonom za razrjeenje direktora, donese odgovarajuu odluku i o tome obavijesti predlagaa inicijative.

lan 101.

(1) kolski odbor razrijeie dunosti direktora prije isteka mandata, ako: a) utvrdi da ne izvrava obaveze predviene ovim zakonom,

b) je kola, odnosno direktor odgovoran za prekraj iz ovog zakona, privredni prestup, ili je poinio krivino djelo u vrenju dunosti, v) je nadleni organ utvrdio da kola ne ostvaruje Godinji program rada kole, g) je nadleni organ utvrdio da direktor ne preduzima mjere za ostvarivanje ciljeva obrazovanja,

d) direktor ne postupi po nalogu, odnosno mjeri nadlenog organa za otklanjanje utvrenih nedostataka i nepravilnosti,

) nadleni organ utvrdi da direktor raspolae sredstvima kole, kolskim prostorom, opremom i imovinom kole na nezakonit nain, e) direktor predlaganjem nezakonitih odluka, nepotpunim, neblagovremenim i netanim obavjetavanjem ili sazivanjem sjednica, suprotno poslovniku, ometa

rad organa upravljanja i zaposlenih,

) direktor ne preduzima odgovarajue mjere prema nastavniku, strunom saradniku ili drugom zaposlenom radniku koji ne izvrava svoje radne obaveze,

z) se u koli vodi evidencija i izdaju javne isprave suprotno ovom zakonu, i) kola ne obezbijedi uvanje propisane evidencije i dokumentacije, j) kola ne sprovodi mjere bezbjednosti i zatite uenika,

k) kola naplati od uenika upisninu ili nadoknadu tete suprotno ovom zakonu, l) vri prijem radnika suprotno ovom zakonu,

lj) ne omogui obavljanje upravnog, struno-pedagokog i inspekcijskog nadzora ili ne otkloni nedostatke utvrene tim pregledom, m) kola dostavi Ministarstvu netane podatke o broju odjeljenja, uenika, asova i radnika,

n) se u koli obraun plate vri suprotno vaeim zakonskim propisima i kolektivnom ugovoru,

nj) kola ne izda svim radnicima rjeenje o 40-asovnoj radnoj sedmici i ako se radnicima svakog mjeseca ne uruuje obraunski list za platu,

o) kola izvri upis uenika suprotno ovom zakonu i planu upisa, p) kola obavi ispite suprotno ovom zakonu i pravilnicima i

r) uini teu povredu radnih obaveza utvrenih za nastavnika. (2) Ako kolski odbor ne postupi u skladu sa stavom 1. ovog lana ministar e na osnovu inicijative i utvrivanja uslova iz stava 1. ovog lana naloiti kolskom odboru da sprovede postupak razrjeenja direktora u roku od 30 dana. (3) Ministar e razrijeiti direktora i imenovati vrioca dunosti direktora ako kolski odbor ne postupi u skladu sa stavom 2. ovog lana, najdue na period od est mjeseci.

lan 102.

(1) U koli u kojoj je direktor razrijeen dunosti ili mu je istekao mandat, a nije raspisan konkurs ili nije izvren izbor, kolski odbor e imenovati vrioca dunosti direktora do imenovanja direktora, a najdue na est mjeseci, uz saglasnost Ministarstva. (2) Ministar e imenovati vrioca dunosti direktora ako kolski odbor ne imenuje vrioca dunosti direktora u skladu sa stavom 1. ovog lana. (3) Za vrioca dunosti direktora moe da bude imenovano lice koje ispunjava uslove za direktora kole. (4) Prava, obaveze i odgovornosti direktora kole odnose se i na vrioca dunosti direktora.

lan 103.

(1) Direktor kole kojem je prestala dunost zbog isteka mandata rasporeuje se na radno mjesto sa kojeg je postavljen na dunost direktora. (2) Ako je u meuvremenu mjesto sa kojeg je postavljen na dunost direktora ukinuto, lice iz stava 1. ovog lana rasporeuje se na mjesto koje odgovara njegovom nivou obrazovanja i strunom zvanju u odreenoj oblasti u istoj ili drugoj koli.

(3) Ako nema slobodnog radnog mjesta u istoj ili drugoj koli, lice iz stava 1. ovog lana ostaje nerasporeeno i ostvaruje pravo na platu u visini koju je ostvarilo za mjesec koji je prethodio mjesecu u kojem mu je prestala dunost, a najdue est mjeseci. (4) Direktoru kole kojem je prestala dunost razrjeenjem ili na lini zahtjev ostavkom, a koji ne moe biti rasporeen na radno mjesto koje odgovara njegovom nivou obrazovanja i vrsti strune spreme, prestaje radni odnos uz isplatu otpremnine u skladu sa vaeim Zakonom o radu, kao i drugim vaeim propisima.

lan 104.

(1) kola koja ima vie od dvadeset odjeljenja moe aktom o sistematizaciji predvidjeti radno mjesto pomonika direktora, uz saglasnost Ministarstva (2) Pomonika direktora kole imenuje direktor kole iz reda zaposlenih nastavnika i strunih saradnika koji imaju zavren prvi ciklus studijskog programa ili ekvivalent i najmanje pet godina rada u nastavi ili na poslovima strunog saradnika. (3) Izbor pomonika direktora regulie se optim aktom kole. (4) Pomonik direktora obavlja sljedee poslove: a) organizuje, rukovodi i odgovara za pedagoki rad kole, b) koordinira rad strunih organa kole i v) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i optim aktom kole.

lan 105.

(1) U koli se formira Savjet roditelja kao savjetodavno tijelo. (2) Savjet roditelja ini po jedan predstavnik roditelja svakog odjeljenja u koli. (3) Roditelji uenika imaju pravo a kola obavezu da pomognu roditeljima da formiraju Savjet roditelja, ije lanove biraju roditelji uenika.

(4) Savjet roditelja:

a) razmatra uspjeh uenika u uenju i vladanju, b) razmatra namjenu koritenja sredstava ostvarenih uenikim radom, proirenom djelatnou kole i od donacija i sredstava roditelja, v) razmatra kolski kalendar, g) razmatra plan ekskurzija i izleta uenika na poetku kolske godine, d) predstavlja stavove roditelja uenika kolskom odboru, ) podstie angaovanje roditelja u radu kole,

e) uestvuje u izradi i realizaciji odgovarajuih projekata kojima se podstie i unapreuje vaspitno-obrazovni rad u koli i ) promovie interese kole u lokalnoj zajednici na ijem se podruju kola nalazi. (5) Savjet roditelja ima pravo da svoje prijedloge, pitanja i stavove upuuje kolskom

odboru, direktoru, odnosno strunim organima kole. (6) Statutom kole definie se nain i procedura osnivanja i rada Savjeta roditelja. (7) lanovi kolaskog odbora iz reda Savjeta roditelja informiu Savjet roditelja o svom radu.

lan 106.

(1) Uenici u koli formiraju Savjet uenika. (2) Savjet uenika ini po jedan predstavnik uenika svakog odjeljenja u koli. (3) Obaveza kole je da prui pomo uenicima pri formiranju Savjeta uenika.

(4) lanove Savjeta uenika biraju uenici. (5) Savjet uenika:

a) promovie interese kole u lokalnoj zajednici na ijem podruju se nalazi kola, b) predstavlja stavove uenika kolskom odboru kole, v) podstie angaovanje uenika u radu kole,

g) informie kolski odbor prema svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno ili po zahtjevu kolskog odbora o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom,

d) promovie prava uenika i podstie drutveno koristan rad u zajednici, ) razmatra pitanja uspjeha uenika, rada uenike zadruge, ekskurzija i izleta uenika, uslova rada kole i drugih pitanja utvrenih aktima kole i

e) uestvuje u izradi i realizaciji odgovarajuih projekata kojima se podstie i unapreuje vaspitno-obrazovni rad u koli. (6) Savjet roditelja i Savjet uenika mogu djelovati u zajednikom savjetu u koji e biti ukljueni: roditelji, nastavnici, uenici, zaposleni u kolskoj administraciji i zainteresovani predstavnici lokalne zajednice

IX STRUNI ORGANI U KOLI

lan 107.

Struni organi kole su: a) odjeljensko vijee, b) Nastavniko vijee, v) struni aktivi nastavnika i g) pedagoko vijee doma uenika.

lan 108.

(1) Odjeljenska vijea ine nastavnici koji predaju u tom odjeljenju. (2) Odjeljenska vijea: a) utvruju zakljune ocjene iz predmeta i predlau ih Nastavnikom vijeu, b) predlau Nastavnikom vijeu ocjene iz vladanja i vaspitno-disciplinske mjere,

v) kontinuirano prate rad i napredovanje odjeljenja,

g) prate realizaciju nastavnih programa i predvienog fonda asova, d) usklauju rad nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu i ) analiziraju rad nastavnika i strunih saradnika i predlau mjere za

poboljanje vaspitno-obrazovnog rada.

lan 109.

(1) Nastavniko vijee ine nastavnici i struni saradnici u koli. (2) Nastavniko vijee: a) odluuje o organizaciji obrazovnog rada, b) prati ostvarivanje nastavnog programa kole, preduzima mjere za njegovu realizaciju i podnosi izvjetaj kolskom odboru, v) razmatra prijedlog Godinjeg programa rada kole,

g) vri podjelu odjeljenja i predmeta na nastavnike na osnovu prijedloga

strunih aktiva, d) analizira uspjeh uenika u uenju i vladanju i preduzima mjere za njihovo

poboljanje, ) razmatra i odluuje o vaspitnim i disciplinskim mjerama uenika, e) verifikuje zakljune ocjene iz svih oblika nastave i ispita, ) analizira rad odjeljenskog vijea i predlae mjere za unapreivanje vaspitno-obrazovnog rada,

z) odreuje varedni ispitni rok, i) imenije ispitne komisije za polaganje zavrnog ispita, maturskog ispita i

vanrednih ispita za vanredne uenike i za odrasle polaznike na prijedlog direktora i razmatra izvjetaj o polaganju ispita i j) analizira izvjetaje o izvrenom struno-pedagokom nadzoru i

inspekcijskom nadzoru.

lan 110.

Struni aktivi: a) vre podjelu predmeta po predmentnim nastavnicima, b) planiraju i programiraju nastavu,

v) vre evaluaciju uspjeha i vladanja uenika, g) prate razvoj novih oblika i metoda rada i primjenjuju ih u svom radu i

d) usavravaju tehnike ocjenjivanja.

lan 111.

(1) U domu uenika formira se Pedagoko vijee kao struni organ za ostvarivanje vaspitnog rada u domu uenika. (2) Pedagoko vijee ine vaspitai i struni sardnici, a vijeem rukovodi direktor doma uenika. (3) Pedagoko vijee:

a) predlae godinji program vaspitno-obrazovnog rada, kulturne i javne djelatnosti i sportske aktivnosti u domu,

b) koordinira rad vaspitaa i strunih saradnika, v) organizuje vaspitno-obrazovni proces u domu,

g) utvruje i prati realizaciju programa strunog individualnog i kolektivnog usavravanja vaspitaa i strunih saradnika, d) izrie vaspitno-disciplinske mjere prema uenicima i ) iznalazi najpogodnije metode za ostvarivanje vaspitno-obrazovnih i preventivno zdravstvenih ciljeva.

X PRIZNAVANjE STRANE KOLSKE ISPRAVE

lan 112.

(1) Dravljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji je u inostranstvu zavrio kolu ili pojedini razred, ima pravo da zahtijeva priznavanje diplome ili svjedoanstva nostrifikaciju ili priznavanje ekvivalencije tih isprava.

(2) Graani koji privremeno borave u Republici imaju pravo na srednje obrazovanje po Nastavnom planu i programu u Republici.

(3) Strani dravljani i lice bez dravljanstva ima pravo da zahtijeva nostrifikaciju priznavanje ekvivalencije diplome i svjedoanstva steenih u inostranstvu ako za to ima pravni interes.

lan 113.

(1) Predmet postupka nostrifikacije, odnosno priznavanja ekvivalencije jeste diploma ili

svjedoanstvo steeno u inostranstvu (u daljem tekstu: strana kolska isprava). (2) Nostrifikaciju, odnosno priznavanje ekvivalencije strane kolske isprave vri Ministarstvo.