GODINA 18 TUZLA, SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011. GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ 17

629Na osnovu lana 24. stav 1. taka c) Ustava Tuzlanskog kantona

(Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97, 3/99 i Slubene novine Tuzlanskog kanton, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj 22.12.2011. godine, donosi

Z A K O NO SREDNJEM OBRAZOVANJU I ODGOJU

I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1.(Predmet zakona)

(1) Ovim zakonom ureuje se obavljanje djelatnosti srednjeg opeg obrazovanja, srednjeg strunog obrazovanja, obuke i odgoja u srednjoj koli, osnivanje, organizacija i finansiranje rada srednje kole, prava i obaveze roditelja, autonomija srednje kole, uloga i obaveze srednje kole, organizovanje i izvoenje obrazovno-odgojnog rada u srednjoj koli, osnovna pitanja nastavnih planova i programa, standardi ocjenjivanja i ispiti, nain imenovanja i nadlenost organa srednje kole, status nastavnika, strunih saradnika i saradnika, status uenika, obrazovanje i obuka odraslih i druga pitanja u vezi sa obavljanjem djelatnosti srednjeg obrazovanja i odgoja na podruju Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton).

(2) Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za lica u mukom rodu su neutralni i odnose se na muka i enska lica.

lan 2.

(Svrha obrazovanja i odgoja)(1) Srednje ope i struno obrazovanje i odgoj je djelatnost od

posebnog drutvenog interesa.(2) Svrha srednjeg opeg i strunog obrazovanja i odgoja je

da kroz intelektualni, fiziki, moralni i drutveni razvoj pojedinca, u skladu s njegovim mogunostima i sposobnostima, doprinese stvaranju drutva zasnovanog na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom drutveno-ekonomskom razvoju koji e doprinijeti unapreenju ivotnog standarda graana.

lan 3.(Opi ciljevi obrazovanja i odgoja)

(1) Opi ciljevi srednjeg opeg i strunog obrazovanja i odgoja proizilaze iz univerzalnih vrijednosti demokratskog drutva, te vlastitih vrijednosti sistema zasnovanog na specifinostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje ive na podruju Kantona.

(2) Opi ciljevi srednjeg obrazovanja i odgoja su:a) omoguavanje pristupa izvorima znanja kao osnovi za

razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ivi;b) osiguravanje optimalnog razvoja za svako lice, ukljuujui i

ona sa posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogunostima i mentalnim i fizikim sposobnostima;

c) promocija potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i priprema svakog lica za ivot u drutvu koje potuje principe demokratije i vladavine zakona;

d) razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na nain primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajui i uvaavajui druge i drugaije, potujui razliitosti i njegujui meusobno razumijevanje, humanizam prema ovjeku i prirodi, toleranciju i solidarnost meu svim ljudima, narodima i zajednicama;

e) osiguranje jednakih mogunosti za obrazovanje i odgoj i mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodini status, vjeroispovijest, psihofizike i druge line osobine;

f) postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na meunarodnom, odnosno evropskom nivou, koji omoguavaju ukljuivanje i nastavak kolovanja u zemljama Evrope;

g) podsticanje cjeloivotnog uenja;h) promocija ekonomskog razvoja;i) ukljuivanje u proces evropskih integracija.j) osiguravanje pod jednakim uvjetima ueniku pravo na

srednje ope i struno obrazovanje i obuku u skladu s vlastitim interesom i sposobnostima,

k) pruanje podrke ueniku u izboru odgovarajueg zanimanja i integrisanja u drutveni ivot,

l) razvijanje svijesti uenika o potrebi za daljnjim obrazovanjem i obukom,

m) osiguravanje uvjeta za razvoj i promociju tradicionalnih zanata,

n) usklaivanje potreba sa zahtjevima i kretanjima na tritu rada,

o) dovoenje opeg i strunog obrazovanja i obuke na nivo obrazovanja kao u zemljama lanicama Evropske unije.

lan 4.

(Pravo djeteta na obrazovanje) (1) Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake

mogunosti uea u odgovarajuem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi.

(2) Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uvjeta i prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja.

(3) Odgovarajue obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje, u skladu s utvrenim standardima, osigurava djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne umne, fizike i moralne sposobnosti u oblasti obrazovanja.

lan 5.

(Definisanje pojmova)(1) Srednja kola (u daljem tekstu: kola) je ustanova u kojoj se

vri srednje ope obrazovanje i odgoj i srednje struno obrazovanje,

Broj 17 - Strana 1824 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 28. decembar 2011.god.

obuka i odgoj uenika koji su prethodno zavrili osnovnu kolu. Zavisno od vrste obrazovnog programa razlikuju se: gimnazija, umjetnika kola, tehnika kola, struna kola, vjerska kola i kola za obrazovanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

(2) Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) je samostalna upravna organizacija koja je nadlena za uspostavljanje standarda znanja, ocjenjivanje postignutih rezultata i razvoj zajednike jezgre nastavnih planova i programa u predkolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i za druge strune poslove u oblasti standarda znanja i ocjenjivanja kvaliteta koji su odreeni posebnim zakonima i drugim propisima.

(3) Srednje ope obrazovanje i odgoj i srednje struno obrazovanje, obuka i odgoj predstavljaju integralni dio obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, koje osigurava sticanje opeg obrazovanja, vjetina i znanja iz odreenih zanimanja i osnovu kontinuirane obuke s ciljem aktivnog ukljuivanja u proces rada ili nastavka daljeg obrazovanja, a podrazumijeva razliite vrste i oblike obrazovanja i odgoja, osposobljavanja i usavravanja kroz poetno kontinuirano, redovno ili vanredno obrazovanje i obavljanje prakse, a obuhvata i strunu obuku djece i odraslih.

(4) Klasifikacija zanimanja za srednje struno obrazovanje i obuku je akt kojim se utvruju porodice zanimanja, duina obrazovanja, nivo i oblik obrazovanja i vrsta kole. Klasifikacija se, prema potrebi, strukturira u skladu sa kretanjima na tritu rada i usaglaava sa evropskom praksom i evropskim klasifikacijskim okvirom za cjeloivotno uenje. Agencija inicira i predlae nadlenim organima struktuiranje i revidiranje klasifikacije zanimanja.

(5) Inkluzija podrazumijeva sveobuhvatno ukljuivanje nadarenih i talentiranih uenika i uenika sa posebnim obrazovnim potrebama, tekoama u uenju i uope tekoama socijalne integracije u odgojno-obrazovni sistem, svakodnevni ivot i drutvenu stvarnost.

(6) Redovan uenik je lice koje je zavrilo osnovnu kolu i koje u momentu upisa u prvi razred kole nije starije od 17 godina.

(7) Dijete sa posebnim obrazovnim potrebama je uenik kome je potrebno prilagoeno izvoenje obrazovnih programa uz strunu pomo ili posebni, individualni obrazovni program.

(8) Polaznik je lice koje je u momentu upisa starije od 18 godina koje se, pohaanjem nastave za odrasle ili polaganjem ispita, osposobljava u ustanovi za obrazovanje odraslih za sticanje odreenih zvanja ili zanimanja ili se struno usavrava.

(9) Nastavnici su lica koja realizuju nastavu u skladu sa nastavnim planom i programom.

(10) Struni saradnici su lica koja obavljaju strune, pedagoko-psiholoke i druge poslove u koli: pedagog, bibliotekar i lica sa zavrenim edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.

(11) Vannastavno osoblje su lica koja obavljaju administrativne, finansijske, operativno-tehnike i pomone poslove.

(12) Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih i registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju od fizikih lica sa ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Vezani obrt je obrt za ije se obavljanje trai odgovarajua struna sprema. Obrazovanje za vezane obrte se realizuje po nastavnom planu i programu struktuiranom kombinacijom vie srodnih zanimanja.

(13) Nastavnim planom i programom se propisuju predmeti, broj asova za realizaciju sadraja predmeta, profil i struna sprema nastavnika, sadraj i nain provoenja maturskog/zavrnog ispita, i odreuju ciljevi, aktivnosti, zadaci, metodiko-didaktike smjernice i rezultati uenja po nivoima obrazovanja, odobreni od strane nadlenih organa.

(14) Tripartitno savjetodavno vijee je organ koji se osniva sa ciljem da se osigura veza izmeu srednjeg strunog obrazovanja, obuke i odgoja i trita rada.

(15) Savjetodavno vijee je organ strune kole koji pomae koli u planiranju sadraja programa i pomae jaanju veza izmeu kole i lokalnog trita rada.

(16) Trite rada je trite gdje se kroz ponudu i potranju osigurava zapoljavanje u drutvu te odreuje osnovna cijena rada za pojedine poslove. Ukljuuje organizacije i institucije koje nude

zaposlenje i metode koje povezuju potencijalne zaposlenike sa izvorima posla i zapoljavanja.

(17) Eksterna matura je standardizirani eksterni ispit. Izvoenjem nastavnog procesa nastavnici pripremaju uenike za ispite, ali ih sami ne ispituju i ne ocjenjuju.

lan 6.(Potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda)

kola je nadlena i odgovorna da, u koli i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju takve kulture koja potuje ljudska prava i osnovne slobode svih graana kako je to utemeljeno Ustavom i meunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koje je potpisala Bosna i Hercegovina.

lan 7.(Obaveza izvoenja nastave na slubenim

jezicima Bosne i Hercegovine)(1) Nastava u koli se izvodi na slubenim jezicima Bosne i

Hercegovine: bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, ijekavskog izgovora, uz upotrebu oba slubena pisma (latinice i irilice), a u zavisnosti od potreba uenika, u upotrebi je i znakovno pismo.

(2) Jezik i kultura svake manjine koja ivi na podruju Kantona, potivat e se i uklapati u kolu u skladu s Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina, ovim zakonom i Zakonom o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Tuzlanskom kantonu.

(3) kola ne smije vriti diskriminaciju:a) nastavnika ili drugog zaposlenika pri izboru, zaposlenju,

obavljanju poslova radnog mjesta ili napredovanja na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika Bosne i Hercegovine.

b) uenika pri prijemu, ueu u aktivnostima kole ili u bilo kojoj drugoj aktivnosti vezanoj za tog uenika, na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika ili slubenih pisama Bosne i Hercegovine.

(4) Nastavnik se posebno osposobljava da prepozna i tumai razlike izmeu tri slubena jezika Bosne i Hercegovine, u mjeri u kojoj je to bitno za predmete koje predaju.

(5) Udbenici koji su u upotrebi u kolama, moraju u potpunosti potivati razlike izmeu tri slubena jezika Bosne i Hercegovine.

(6) Nastavu bosanskoga jezika, hrvatskoga jezika i srpskoga jezika realizuju nastavnici koji imaju odgovarajui profil i strunu spremu utvrenu nastavnim planom i programom.

(7) Izuzetno, meunarodne i privatne kole mogu nastavu izvoditi na stranom jeziku uz obavezno izuavanje jezika iz stava (1) ovog lana.

lan 8.(Nastava maternjeg jezika za pripadnike nacionalnih manjina)

(1) Ueniku, dravljaninu Bosne i Hercegovine, koji se izjanjava pripadnikom nacionalne manjine, bit e osigurana nastava maternjeg jezika u koli u koju je upisan u skladu sa zakonom.

(2) Uenik, iz stava (1) ovog lana, koji eli pohaati nastavu iz maternjeg jezika, pri upisu e obavijestiti kolu da je pripadnik nacionalne manjine i kola e to prihvatiti kao injenicu bez daljih provjera ili dokaza.

(3) Nastava maternjeg jezika moe biti organizovana u matinoj koli ili za vie kola na za to podesnom mjestu i realizuje se u odjeljenju, grupi ili pojedinano.

(4) Nastavnik, koji realizuje nastavu iz stava (1) ovog lana, mora imati odgovarajuu strunu spremu kojom se osigurava da predmet moe predavati uz odgovarajui standard.

(5) Nastavni plan i program nastave i dodatne nastave na jeziku nacionalne manjine donosi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) i osigurava nastavna sredstva za obrazovanje manjina, na prijedlog Pedagokog zavoda Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Pedagoki zavod), i uz ocjenu i miljenje Vijea nacionalnih manjina Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vijee nacionalnih manjina).

Srijeda, 28. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 17 - Strana 1825

(6) U koli u kojoj se obrazuju samo uenici jedne nacionalne manjine, cjelokupna nastava se realizuje na jeziku te manjine, uz obavezno izuavanje jezika iz lana 7. stav (1) ovog zakona.

(7) U koli u kojoj uenici pripadnici jedne nacionalne manjine ine najmanje jednu treinu ukupnog broja uenika u koli samo za pripadnike te manjine Ministarstvo e osigurati obrazovanje na jeziku te manjine, a ako ine jednu petinu, osigurati dodatnu nastavu o jeziku, knjievnosti, historiji, geografiji i kulturi manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva veina njihovih roditelja.

(8) Blii propis o obrazovanju i odgoju djece pripadnika nacionalnih manjina donosi ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljem tekstu: ministar).

lan 9.(Vjerske slobode, tolerancija i kultura dijaloga)

(1) kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.

(2) Imajui u vidu razliitost i slobodu vjerskih uvjerenja u Bosni i Hercegovini, uenici mogu, u skladu s njihovim uvjerenjem ili uvjerenjem njihovih roditelja, pohaati asove vjeronauke.

(3) kola ne smije preduzimati mjere i aktivnosti kojima bi se ograniavala sloboda izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih uvjerenja.

(4) kola e uenicima koji ne ele pohaati nastavu iz predmeta vjeronauka omoguiti da pohaaju nastavu iz predmeta historija religija.

lan 10.(Zabrana koritenja uvredljivih didaktikih

i drugih materijala)U nastavnim i drugim aktivnostima u koli se ne mogu

upotrebljavati ili izlagati didaktiki i drugi materijali, niti davati izjave od strane nastavnika i drugog kolskog osoblja, iji sadraj bi se opravdano mogao smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju uenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, odnosno etnikoj grupi ili religiji.

lan 11.(Obrazovanje stranih dravljana)

Strani dravljani i lica bez dravljanstva, kada se moe osnovano zakljuiti da e takva lica u Bosni i Hercegovini boraviti due od tri mjeseca, imaju pravo da stiu srednje obrazovanje i odgoj na podruju Kantona, po odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim dravama ili meunarodnim organizacijama.

lan 12.(Strategija razvoja srednjeg obrazovanja i odgoja)

(1) Razvoj djelatnosti srednjeg obrazovanja i odgoja utvruje se Strategijom razvoja srednjeg obrazovanja i odgoja (u daljem tekstu: Strategija) koju donosi Skuptina Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina Kantona) nakon provedene javne rasprave na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona)

(2) Strategijom se naroito utvruje obim potreba za obrazovanjem i odgojem odreenog profila kadrova, kao i vrsta i broj ustanova srednjeg obrazovanja i odgoja.

II. OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA KOLE

lan 13.(Osnivanje kole)

(1) Djelatnost srednjeg obrazovanja i odgoja, u skladu sa ovim zakonom, obavlja kola.

(2) kolu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice, u svim oblicima svojine, u skladu sa ovim zakonom i Strategijom.

(3) Vjersku kolu moe osnovati crkva ili vjerska zajednica.(4) kolu, kao javnu ustanovu, osniva Skuptina Kantona ili

opinsko vijee, odnosno Skuptina Kantona ili opinsko vijee u svojstvu suosnivaa kada osiguraju sredstva za osnivanje i rad kole.

(5) Izuzetno, kolu kao javnu ustanovu, moe osnovati crkva ili vjerska zajednica, kao i drugo domae i strano pravno ili fiziko lice, samostalno ili sa drugim pravnim ili fizikim licem, kada Skuptina Kantona ocijeni da za osnivanje kole postoji javni interes.

(6) Meusobna prava i obaveze osnivaa i kole ureuju se ugovorom.

(7) kolu mogu osnovati dva ili vie osnivaa.(8) Ako kolu osnivaju dva ili vie osnivaa, njihova

meusobna prava, obaveze i odgovornosti ureuju se ugovorom.(9) Umjetnika kola moe se organizovati kao pravno lice

koje realizuje programe osnovnog i srednjeg obrazovanja.(10) Meunarodna privatna kola moe imati nastavne

planove i programe koji u potpunosti ne pokrivaju zajedniko jezgro nastavnih planova i programa i izvoditi ih na stranom jeziku.

(11) kola se ne moe osnivati u svrhu promovisanja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vriti na nain protivan zakonu, odnosno na nain kojim se navedene predrasude promoviu.

lan 14.(Akt o osnivanju kole)

(1) Aktom o osnivanju kole utvruje se naziv, djelokrug rada i druga pitanja od znaaja za rad kole.

(2) Prije donoenja akta o osnivanju kole koja nema status javne ustanove, osniva mora pribaviti saglasnost Ministarstva.

lan 15.(Pedagoki standardi i normativi)

(1) kola na podruju Kantona osniva se i radi u skladu sa Pedagokim standardima i normativima za srednje obrazovanje i odgoj (u daljem tekstu: Pedagoki standardi i normativi).

(2) Pedagoke standarde i normative, iz stava (1) ovog lana, nakon prethodno provedene javne rasprave uz obavezno uee sindikata, donosi ministar, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.

(3) Osniva kole osigurava finansiranje plata i drugih naknada koje nemaju karakter plata zaposlenika, njihovo struno usavravanje, srednje obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, opremanje radionica, rad eksperimentalne kole, odravanje kolskih takmienja, prostora kole, nabavku kolske opreme i uila u skladu sa Pedagokim standardima i normativima.

lan 16.(Elaborat)

(1) Prije donoenja akta o osnivanju kole kao javne ustanove, osniva izrauje i usvaja elaborat o drutveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja kole (u daljem tekstu: elaborat).

(2) Elaborat obavezno sadri: potrebe drutva za obrazovanjem uenika za sticanje odreenog strunog zvanja ili zanimanja, duinu trajanja obrazovanja, profil i stepen strune spreme koji se stie po zavretku obrazovanja, ope i posebne uvjete po Pedagokim standardima i normativima i odgovarajuim normativima i sredstva potrebna za osnivanje i rad kole.

lan 17.

(Komisija za pripreme i poetak rada kole)(1) Osniva je duan da prilikom osnivanja kole formira

komisiju i druga radna tijela koja e, u skladu sa ovim zakonom, izvriti pripreme za poetak rada kole.

(2) Kod osnivanja kole kao javne ustanove, komisiju iz stava (1) ovog lana u ime osnivaa imenuje Ministarstvo.

(3) Zadatak komisije iz stava (1) ovog lana je:a) izraditi prijedloge nastavnih planova i programa, b) objaviti konkurs i provesti proceduru izbora nastavnika i

strunih saradnika,c) predloiti minimalni broj odjeljenja za upis.

(4) Blii propis o radu komisije iz stava (1) ovog lana donosi ministar.

lan 18.(Uvjeti za osnivanje kole)

(1) kola se moe osnovati ako ima:

Broj 17 - Strana 1826 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 28. decembar 2011.god.

a) odobren nastavni plan i program;b) dovoljan broj odjeljenja u skladu sa Pedagokim

standardima i normativima (ako se radi o javnoj ustanovi);c) odgovarajui struni nastavni kadar u skladu sa nastavnim

planovima i programima;d) sredstva za ostvarivanje odgovarajueg nastavnog plana i

programa;e) kolske prostorije, opremu i nastavna sredstva u skladu sa

odgovarajuim normativima.(2) Broj uenika u odjeljenjima i grupama u okviru kojih se

ostvaruje obrazovanje i odgoj u koli kao javnoj ustanovi, utvruje se Pedagokim standardima i normativima.

lan 19.(Provjeravanje uvjeta za poetak i rad kole)

(1) kola moe poeti sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti predvieni odredbama lana 18. ovog zakona i Pedagokim standardima i normativima.

(2) Provjeravanje uvjeta iz stava (1) ovog lana vri Ministarstvo.(3) Provoenje postupka i utvrivanje injeninog stanja,

vezanog za ispunjavanje uvjeta iz lana 18. ovog zakona, vri se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

(4) Novoosnovana kola poinje sa radom poetkom kolske godine.

(5) Uvoenje novog nastavnog plana i programa, odnosno proirivanje djelatnosti ili promjena obrazovanja i odgoja u okviru rada kole, zahtijeva utvrivanje odgovarajuih uvjeta rada u skladu sa lanom 18. stav (1) ovog zakona.

lan 20.(Upis u sudski registar i Registar srednjih kola)

(1) Pored upisa u sudski registar, kola koja ispunjava uvjete za rad, upisuje se u Registar srednjih kola (u daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo.

(2) Nakon upisa u Registar, kola stie pravo da izdaje svjedodbe i druge javne isprave o zavretku pojedinih razreda i zavretku obrazovanja.

(3) Spisak srednjih kola upisanih u Registar objavljuje se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

(4) Blie propise o postupku utvrivanja uvjeta rada i o sadraju i nainu voenja Registra donosi ministar.

lan 21.(Statusne promjene kole)

(1) kola moe proiriti ili promijeniti djelatnosti, kao i vriti statusne promjene: spajanje, pripajanje, podjelu i izdvajanje.

(2) Odluku o statusnim promjenama donosi osniva nakon usvajanja elaborata.

(3) Proirivanje ili promjena djelatnosti, kao i statusne promjene kole koje se odnose na obrazovno-odgojni rad, vae od poetka naredne kolske godine.

lan 22.(Organizacija obrazovno-odgojnog rada izvan sjedita kole)

(1) kola moe organizovati obrazovno-odgojni rad po odgovarajuem programu kole i izvan svog sjedita ukoliko u toj lokalnoj zajednici nema kole takve vrste, a postoje drutvene potrebe i uvjeti za obrazovanjem uenika.

(2) kola je duna za organizovanje obrazovno-odgojnog rada iz stava (1) ovog lana, prethodno pribaviti saglasnost Ministarstva.

(3) Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog lana moe otpoeti kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad u skladu sa ovim zakonom.

lan 23.(Organizacija rada odjeljenja kole drugog kantona,

odnosno entiteta)(1) kola iz drugog kantona, entiteta ili Brko distrikta Bosne

i Hercegovine (u daljem tekstu: Brko distrikt) moe organizovati rad odjeljenja srednjeg obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona u skladu sa ovim zakonom.

(2) Rad odjeljenja iz prethodnog stava, organizuje se uz prethodnu saglasnost Ministarstva po nastavnim planovima i programima koje su donijeli nadleni organi drugog kantona, entiteta ili Brko distrikta.

(3) Odjeljenja koja organizuju kole iz drugih kantona, entiteta ili Brko Distrikta mogu poeti sa radom tek kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.

lan 24.(Javnost rada kole, peat i natpisna ploa)

(1) Rad kole je javan.(2) kola ima peat u skladu sa aktom o osnivanju kole.(3) kola je obavezna na vidnom mjestu pri ulazu u kolski

objekat istaknuti natpisnu plou koja sadri naziv i sjedite kole, a natpisna ploa kole iji je osniva Skuptina Kantona, osim naziva i sjedita, sadri i grb Kantona ispisana na oba pisma jezicima konstitutivnih naroda.

(4) Natpisna ploa kole iji je osniva opina ili dugo pravno ili fiziko lice, osim naziva i sjedita sadri i znak osnivaa.

(5) kola ima svojstvo pravnog lica.

lan 25.(Prestanak rada kole)

(1) kola prestaje sa radom:a) ako je koli izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti,

zbog toga to ne ispunjava uvjete potrebne za rad, propisane ovim zakonom, i zadatke radi kojih je osnovana, ili, ako ne postoji potreba za njenim daljim radom,

b) ako se pravosnanom odlukom suda utvrdi nitavost upisa u sudski registar,

c) ako nije u mogunosti da ispunjava zakonom propisane obaveze, a aktom o osnivanju nije utvrena odgovornost osnivaa za te obaveze,

d) ako se pripoji drugoj koli ili spoji sa drugom ustanovom,e) ako se organizuje u privredno drutvo,f) u drugim sluajevima odreenim zakonom ili aktom o

osnivanju.(2) Akt o prestanku rada kole donosi osniva.(3) Kada Ministarstvo utvrdi da kola ne ispunjava uvjete koji

su propisani ovim zakonom, odredit e rok u kojem osniva mora otkloniti utvrene nedostatke.

(4) Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni u odreenom roku, Ministarstvo e predloiti osnivau da donese akt o prestanku rada kole.

(5) Ako osniva kole, u roku od tri mjeseca od dana podnoenja prijedloga iz stava (4) ovog lana, ne donese akt o prestanku rada kole, Ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada kole i provodi postupak brisanja te kole iz Registra.

(6) Ako se Skuptina Kantona, za kole iji je osniva odnosno suosniva, ne izjasni o prijedlogu iz stava (4) ovog lana u roku od tri mjeseca, Ministarstvo donosi akt o prekidu rada u koli koji je privremenog karaktera i vai do konane odluke Skuptine Kantona.

(7) Aktom o prestanku odnosno prekidu rada kole, odredit e se rok prestanka odnosno prekida rada kole, koji ne moe biti krai od roka predvienog za zavretak tekue kolske godine.

(8) U sluaju prestanka odnosno prekida rada kole, osniva je duan da uenicima omogui nastavak i zavravanje zapoetog obrazovanja u trajanju najdue dvije godine po okonanju obrazovanja posljednje generacije redovnih uenika.

(9) Nain na koji e biti omoguen nastavak i zavretak zapoetog obrazovanja iz stava (8) ovog lana blie se ureuje aktom o prestanku odnosno prekidu rada kole.

(10) Akt o prestanku rada kole objavljuje se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

lan 26.(Primjena propisa o ustanovama)

Na osnivanje, rad i prestanak rada kole primjenjuju se opi propisi o ustanovama, ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano.

Srijeda, 28. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 17 - Strana 1827

lan 27.(Tripartitno savjetodavno vijee)

(1) Ministarstvo osigurava da se potrebe i zahtjevi trita rada usaglaavaju s potrebom osnivanja i organizacijom rada kola za srednje struno obrazovanje, preko slubi zapoljavanja, profesionalnog usmjeravanja i informisanja o izboru zanimanja.

(2) Da bi se osigurale veze izmeu srednjeg strunog obrazovanja i obuke i trita rada na nivou Kantona osniva se tripartitno savjetodavno vijee, koje ima devet lanova.

(3) Tripartitno savjetodavno vijee ine tri predstavnika poslodavaca od kojih dva predlae Privredna komora i jednog Obrtnika komora Tuzlanskog kantona, tri predstavnika kola, jedan predstavnik Slube za zapoljavanje Tuzlanskog kantona, jedan predstavnik Ministarstva i jedan predstavnik sindikata srednjeg obrazovanja.

(4) Tripartitno savjetodavno vijee bira jednog predstavnika iz reda svojih lanova, u pravilu iz reda zaposlenika u ustanovama srednjeg obrazovanja, koji e ga zastupati pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine kao koordinatora zajednikih sastanaka tripartitnih vijea, osnovanih na nivou entiteta, Brko distrikta i kantona u Bosni i Hercegovini.

(5) Mandat tripartitnog savjetodavnog vijea traje etiri godine.

(6) Odluku o osnivanju tripartitnog savjetodavnog vijea donosi Vlada Kantona.

III. PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

lan 28.(Prava i obaveze roditelja i staratelja)

(1) Roditelji i staratelji (u daljem tekstu: roditelji) osnovni su odgajatelji svoje djece. Prava i obaveze koja proistiu iz te uloge, roditelji ostvaruju u skladu sa ovim zakonom.

(2) Roditelj ima pravo i obavezu starati se o obrazovanju i odgoju svoje djece.

(3) Pravo je roditelja da, u skladu s njihovim uvjerenjima o tome ta je u najboljem interesu njihove djece, koliko je to dostupno, odaberu vrstu obrazovanja koju e njihova djeca sticati, pod uvjetom da je takvim izborom ostvareno pravo djeteta na odgovarajue obrazovanje.

(4) Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj koli.

lan 29.(Ogranienje prava roditelja)

(1) U ostvarivanju svojih prava, roditelj ne moe ograniiti prava svoje djece da imaju pristup i da uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima.

(2) Svoje pravo na izbor obrazovanja djece roditelj ne moe ostvarivati na nain kojim se ispoljavaju predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi, kao i na nain protivan ovom zakonu.

lan 30.(Pravo na informisanje i praenje obrazovnog

napretka djeteta)(1) Pravo i obaveza roditelja je redovno informisanje,

konsultovanje i praenje obrazovnog napretka svoje djece, kao i pravo praenja rada kole u cjelini.

(2) Roditelj ima pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim organima i tijelima ili putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje obrazovnog sistema uope.

IV. ULOGA I OBAVEZE KOLE

lan 31.(Uloga i obaveze kole)

(1) kola svoju ulogu i obaveze stvara u okruenju u kome razvija motivaciju za svakog lana uz sticanje i proirivanje znanja

koje potuje i podrava individualnost svakog uenika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest.

(2) kola obezbjeuje osjeaj sigurnosti uenika u kojem ne postoji bilo kakav oblik njegova zastraivanja, zlostavljanja, fizikog kanjavanja, vrijeanja, poniavanja, degradiranja ili tete po zdravlje, ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom alkohola ili drugih opojnih i zakonom zabranjenih sredstava.

lan 32.

(Zabrana diskriminacije djece)(1) kola je duna da potuje Konvenciju o pravima djeteta

i ne smije vriti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom ueu u obrazovnom procesu na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga to su djeca sa posebnim potrebama, ili na bilo kojoj drugoj osnovi.

(2) Osniva kole, zajedno sa kolom, osigurava funkcionalni smjetaj i prateu infrastrukturu za nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu licima sa potekoama u razvoju.

lan 33.(Promovisanje jednakih mogunosti)

kola promovie jednake mogunosti za sve svoje uenike, nastavnike i ostale zaposlenike, uvaavajui i promoviui istovremeno i pravo na razliitosti meu njima. U tom cilju kola, uz saglasnost Ministarstva, utvruje i provodi vlastite programe koji podravaju i njeguju razliite kulture, jezike i vjerska uvjerenja svojih uenika i zaposlenika.

lan 34.(Partnerstvo kole, roditelja i lokalne zajednice)

(1) kola promovie i razvija stalno i dinamino partnerstvo kole, roditelja i lokalne zajednice u svim pitanjima od znaaja i interesa za ostvarivanje funkcije kole i potreba uenika.

(2) kola, roditelji, uenici i lokalna zajednica, naroito promoviu i provode programe zajednikog i organizovanog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, borbi protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, puenja, maloljetnike delikvencije, i meuvrnjakog nasilja te svih drugih pojava koje ugroavaju zdravlje i ivot uenika.

V. AUTONOMIJA KOLE

lan 35.(Autonomija kole)

(1) kola ima odgovarajui stepen autonomije, u skladu sa vaeim propisima.

(2) kola je duna da potuje slobodu nastavnika da izvode nastavu na nain koji smatraju odgovarajuim, pri emu kola mora voditi rauna o standardima i odrivosti postojeih i primjeni novih oblika i metoda u nastavnom procesu.

(3) kola je duna da prui nastavnicima optimalnu podrku pri ostvarivanju profesionalnih standarda u izvoenju nastave.

lan 36.(Zabranjene aktivnosti u koli)

(1) U koli je zabranjeno politiko organizovanje i djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka.

(2) Simboli koji se ne mogu isticati u prostorijama kole su:a) simboli drugih drava (zastave, grbovi stranih drava i

sl.),b) bilo kakvi simboli, fotografije ili objekti koji se odnose na

politike stranke, pokrete, lidere, vjerska i rasna obiljeja i sl.,c) simboli, fotografije ili objekti koji se odnose na bilo koji

rat, osim uila u kabinetima koji su nuni za izuavanje programskih sadraja,

d) ratne spomen-ploe i spomenici koji sadre detalje, interpretacije, kvalifikacije ili veliaju rat, kao i u drugim sluajevima predvienim kriterijima za kolske nazive i simbole.

Broj 17 - Strana 1828 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 28. decembar 2011.god.

(3) Izuzetno, u kolama se mogu isticati simboli drugih drava za vrijeme meunarodnih takmienja.

(4) Naoruanim licima zabranjen je pristup i boravak u prostorijama kole, bez prethodne saglasnosti direktora kole.

VI. OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD KOLE

lan 37.(Lica koja se obrazuju u koli)

U koli se obrazuju:a) redovni uenici;b) polaznici i c) lica koja ele da se struno usavravaju, dopunski obrazuju

i struno osposobljavaju.

lan 38.(Nastavni plan i program)

(1) Nastavnim planom i programom odgovarajue kole (u daljem tekstu: nastavni plan i program), utvruje se svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni predmeti, sadraji, trajanje i osnovni oblici izvoenja programa, godinji i sedmini broj asova nastave, praktine obuke, broj asova za svaki predmet, didaktiki i drugi uvjeti za izvoenje programa, ishodi znanja, sadraj i nain polaganja maturskog/zavrnog ispita, te profil i struna sprema nastavnika za realizaciju plana i programa.

(2) Nastavni plan i program moe imati modularnu strukturu.

lan 39.(Odnos teorijske, praktine i fakultativne nastave)

(1) Nastavnim planom i programom, za svaku vrstu kole, utvruju se, u zavisnosti od vrste obrazovanja, odnos opeobrazovnog, struno-teorijskog i praktinog dijela programa, nastavni predmeti, sedmini broj asova za svaki predmet i razred i broj asova fakultativne nastave sa vannastavnim aktivnostima.

(2) Uenik na poetku kolske godine, sa liste koju utvruje Ministarstvo za svaku vrstu kole, bira fakultativni predmet.

(3) Po izjanjavanju uenika o odabiru fakultativnog predmeta, fakultativni predmet postaje obavezan za uenika za tu kolsku godinu.

lan 40.

(Specifini sadraji nastavnog plana i programa)(1) Sastavni dio nastavnog plana i programa srednjeg

obrazovanja i odgoja za svaku vrstu kole, grupu nastavnih predmeta odnosno predmet, ine i specifini sadraji iji obim ne moe biti vei od 30% u odnosu na zajedniko jezgro nastavnih planova i programa.

(2) Prilikom kreiranja specifinih sadraja nastavnog plana i programa, uzimaju se u obzir potrebe lokalne zajednice i lokalnog trita rada.

(3) Specifine sadraje iz stava (1) ovog lana, utvruje nastavniko vijee kole, na prijedlog: kolskog odbora, osnivaa, savjetodavnog vijea, vijea roditelja, vijea uenika ili udruenja graana, nakon pribavljenog miljenja Pedagokog zavoda, i uz saglasnost Ministarstva.

(4) Izuzetno, u vjerskim kolama, specifini sadraji iz stava (1) ovog lana mogu biti i vei od 30% u odnosu na utvreni nastavni plan i program, ali ne vei od 35%.

lan 41.(Zajedniko jezgro nastavnih planova i programa)

(1) Nastavni plan i program kola iji je osniva Skuptina Kantona ili opina, donosi Ministarstvo, u skladu sa zajednikom jezgrom nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini, na prijedlog strunih aktiva i Pedagokog zavoda.

(2) Nastavni plan i program kole koju osniva drugo pravno ili fiziko lice donosi osniva, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

(3) Nastavni plan i program za predmet vjeronauka, donosi Ministarstvo na prijedlog crkve odnosno vjerske zajednice.

(4) Zajedniko jezgro nastavnih planova i programa:

a) osigurava da se u obrazovno-odgojnom procesu razvija odnos i osjeaj pripadnosti Bosni i Hercegovini;

b) garantuje i osigurava kvalitetno obrazovanje i dostizanje zadovoljavajueg standarda znanja, vjetina i sposobnosti za svu djecu;

c) osigurava dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim kolama;

d) osigurava zadovoljavajuu usklaenost nastavnih planova i programa kao i njihovu prilagodljivost u skladu sa specifinim potrebama kole i lokalne zajednice;

e) osigurava primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog naina ivota kao najveeg interesa uenika, roditelja, nastavnog osoblja i drutva;

f) osigurava slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;g) garantuje ekonominost i efikasnost u finansiranju i radu

kole.(5) Praenje, evaluaciju i poboljanje zajednikog jezgra

nastavnih planova i programa za srednje struno obrazovanje i obuku i predlaganje modularnih nastavnih planova i programa za strune predmete, vre Agencija i Pedagoki zavod.

lan 42.

(Trajanje nastave u toku kolske godine)(1) kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. augusta

naredne kalendarske godine.(2) Nastava se ostvaruje po polugoditima i traje 185 radnih

dana, s tim da se programski sadraji realizuju u okviru 175 nastavnih dana.

(3) Nastava u zavrnom razredu kole traje 160 radnih dana, s tim da se programski sadraji realizuju u okviru 150 nastavnih dana.

(4) Nastava u zavrnom razredu kole koja realizuje nastavu po modularnom nastavnom planu i programu traje 170 radnih dana, s tim da se programski sadraji realizuju u okviru 160 nastavnih dana.

(5) Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realizaciju posebnih programskih sadraja, obiljeavanje meunarodnih, dravnih i vjerskih praznika, za kulturnu i sportsku djelatnost kole planirane godinjim programom rada i kolskim kalendarom.

(6) kolski kalendar za svaku kolsku godinu donosi ministar prije poetka kolske godine.

(7) kolskim kalendarom utvruje se poetak nastave, poetak i zavretak polugodita i trajanje zimskog odmora uenika i dr.

(8) kola moe odstupiti od kolskog kalendara samo uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

(9) kolski kalendar se objavljuje u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

lan 43.(Poetak i organizacija nastave)

(1) Nastava u prvom polugoditu poinje prvog radnog dana u septembru a zavrava posljednjeg radnog dana u decembru.

(2) Zimski odmor za uenike traje etiri sedmice, a ljetni odmor traje od zavretka nastave u drugom polugoditu do poetka nastave naredne kolske godine.

(3) Izuzetno, Ministarstvo moe iz opravdanih razloga, za sve ili za pojedinu kolu, donijeti drugaiju odluku o organizaciji nastave i odmoru uenika (vjerski praznici, vremenske prilike, epidemije i drugo).

(4) kola organizuje nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici.(5) kola moe, u okviru jedne subote u toku mjeseca,

organizovati dodatnu nastavu, dopunsku nastavu, rad sekcija i rad uenikih organizacija.

lan 44.(Trajanje asa)

(1) Nastavni as opeobrazovne, struno-teorijske i praktine nastave u koli traje 45 minuta, a nastavni as praktine nastave u privrednim drutvima i drugim pravnim licima i licima koja samostalno obavljaju djelatnost traje 60 minuta.

Srijeda, 28. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 17 - Strana 1829

(2) Izuzetno, u kolama i ustanovama za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, nastavni as traje 40 minuta.

lan 45.(Optereenje uenika)

kola je duna obezbijediti da ukupno optereenje uenika nastavom i ostalim vidovima neposrednog obrazovno-odgojnog rada ne moe iznositi vie od 35 asova sedmino, s tim to u toku dana uenik ne moe imati vie od sedam nastavnih asova.

lan 46.(Godinji fond nastavnih asova)

(1) kola je duna ostvariti godinji fond nastavnih asova i realizovati programske sadraje predviene nastavnim planom i programom.

(2) Ako se utvrdi da kola nije ostvarila godinji fond nastavnih asova i realizovala programske sadraje u okviru predvienog broja nastavnih dana, produit e nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih asova.

(3) kola koja ne ostvari predvieni godinji fond nastavnih asova, ne moe izdati svjedodbu o zavrenom razredu, odnosno obrazovanju.

lan 47.(Prekid rada u toku kolske godine)

Ministarstvo moe iz opravdanih razloga donijeti odluku o prekidu obrazovno-odgojnog rada kole zbog vremenskih prilika, epidemije ili drugih opravdanih razloga.

lan 48. (Produenje i skraenje odmora uenika)

Ministarstvo moe odobriti, zavisno od vremenskih prilika i drugih uvjeta, raniji poetak ili produetak ljetnog i zimskog odmora, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond nastavnih asova i realizovani sadraji predvieni nastavnim planom i programom.

lan 49.(Godinji program rada kole)

(1) Rad kole u toku kolske godine utvruje se godinjim programom rada koji sadri oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada, obim i sadraj rada, obaveze nastavnika, strunih saradnika i saradnika, struno usmjeravanje uenika, slobodne aktivnosti uenika kao i druge aktivnosti.

(2) Metodologiju izrade godinjeg programa rada za svaku vrstu kole utvruje Pedagoki zavod.

(3) Godinji program rada kole koji utvrdi nastavniko vijee, a donese kolski odbor, kola je obavezna dostaviti Ministarstvu i Pedagokom zavodu najkasnije do 1. oktobra za tekuu kolsku godinu.

(4) Izvjetaj o radu kole za prethodnu kolsku godinu iji je osniva Skuptina Kantona, kola je duna dostaviti Ministarstvu i Pedagokom zavodu najkasnije do 1. oktobra kalendarske godine.

(5) Izvjetaj o uspjehu uenika u uenju i vladanju, kola iji je osniva Skuptina Kantona, je duna dostaviti Pedagokom zavodu najkasnije deset dana nakon zavretka prvog polugodita odnosno najkasnije deset dana nakon odranih popravnih ispita u mjesecu augustu.

(6) kola je odgovorna za blagovremeno dostavljanje akata iz stavova (3), (4) i (5) ovog lana i vjerodostojnost podataka.

lan 50.(Izlet, struna posjeta, ekskurzija i logorovanje)

(1) kola organizuje izlete, strune posjete, ekskurzije i logorovanja, u skladu sa godinjim programom rada i Naelima o planiranju i organizovanju izleta, ekskurzija i logorovanja (u daljem tekstu: Naela).

(2) Izleti, strune posjete, ekskurzije i logorovanja, koja se izvode u skladu sa Naelima a predviena su godinjim programom rada kole, raunaju se u radne dane.

(3) Strune posjete i strune ekskurzije uraunavaju se u nastavne dane uenicima iz predmeta iz kojih je realizovana struna posjeta, odnosno struna ekskurzija.

(4) Naela donosi ministar na prijedlog Pedagokog zavoda.

lan 51.(Slobodne aktivnosti uenika)

(1) U koli, uenicima se u cilju razvoja njihovih kreativnih sposobnosti, navika i vjetina koje prezentuju uestvujui u kolskim i vankolskim kulturnim i javnim manifestacijama, omoguava ukljuivanje u razliite vidove slobodnih aktivnosti.

(2) Slobodne aktivnosti uenika ostvaruju se dobrovoljnim ukljuivanjem uenika u rad sekcija, klubova, druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika organizovanja.

(3) Zadaci i programski sadraji slobodnih aktivnosti utvruju se godinjim programom rada, u skladu sa Pedagokim standardima i normativima i pravilima kole.

(4) kola moe organizovati manifestaciju, koja nije utvrena godinjim programom rada, uz dostavljeni program manifestacije i saglasnost Ministarstva.

lan 52.(Uenika zadruga)

(1) Uenici kole mogu, u skladu sa posebnim zakonom organizovati ueniku zadrugu.

(2) Sredstva uenike zadruge i sredstva ostvarena praktinim radom uenika u kolskim radionicama, ne ulaze u ukupan prihod kole.

lan 53.(Eksperimentalna kola)

(1) Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada, na osnovu elaborata i strunog miljenja Pedagokog zavoda, Ministarstvo moe jednu ili vie srednjih kola, jedno ili vie odjeljenja, proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu kolu.

(2) Aktom o osnivanju eksperimentalne kole ili aktom o proglaenju kole eksperimentalnom, utvruje se eventualno odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika nastavnim asovima, nain vrednovanja i ocjenjivanja znanja uenika, organizovanje odjeljenja i primjena nastavnog plana i programa.

(3) Osnivanje i rad eksperimentalne kole i proglaenje postojeih kola odnosno odjeljenja eksperimentalnim, blie se ureuje propisom koji donosi ministar.

lan 54.(kola - vjebaonica)

(1) Za kontinuiranu obuku nastavnika, strunih saradnika i saradnika i za izvoenje pedagoko-metodike prakse studenata, na prijedlog Pedagokog zavoda i odgovarajuih fakulteta - akademija, kola se moe odrediti kao kola - vjebaonica.

(2) Uvjeti obavljanja pedagoko-metodike prakse u vjebaonici blie se ureuju propisom koji donosi ministar.

lan 55.(kolski udbenik, zbirka zadataka, prirunik,

radna sveska ili druga literatura)(1) U koli se upotrebljava kolski udbenik, zbirka zadataka,

prirunik, radna sveska ili druga literatura, koja je dodatak udbeniku, izraena u skladu sa koncepcijom udbenika.

(2) U koli iji je osniva Skuptina Kantona ili opina, upotrebu kolskih udbenika, zbirki zadataka, prirunika, radnih sveski i druge literature, koja je dodatak udbeniku ili zamjenjuje udbenik, odobrava Ministarstvo.

(3) Zaposleni u Ministarstvu i Pedagokom zavodu, zbog sukoba interesa, ne mogu biti autori i koautori nastavnih sredstava iz stava (1) ovog lana, koja se primjenjuju u kolama, na podruju Kantona.

(4) Ministarstvo nee odobriti upotrebu nastavnih sredstava iz stava (1) ovog lana u nastavi iji je autor ili koautor zaposlenik Ministarstva ili Pedagokog zavoda.

Broj 17 - Strana 1830 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 28. decembar 2011.god.

lan 56.(kole)

(1) Na podruju Kantona mogu se osnovati sljedee kole:a) gimnazija u kojoj se, pored opeobrazovnog programa,

ostvaruju i posebni programi prema tipu gimnazije;b) umjetnika kola u kojoj se, pored odgovarajueg

opeobrazovnog programa, ostvaruje i program iz oblasti muzike, baletske ili likovne umjetnosti;

c) tehnika kola u kojoj se, pored odgovarajueg opeobrazovnog programa, ostvaruju i struni programi za sticanje odgovarajuih zvanja IV stepena strune spreme;

d) struna kola u kojoj se, pored odgovarajueg opeobrazovnog programa, ostvaruje struni program III stepena strune spreme, te stiu zanimanja odgovarajue struke;

e) kola za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, u kojoj se ostvaruju struni programi prilagoeni za obrazovanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama,

f) vjerska kola u kojoj se, pored odgovarajueg opeobrazovnog programa, ostvaruje i poseban program za srednje vjerske kole;

g) mjeovita kola u kojoj se, pored odgovarajueg opeobrazovnog programa, mogu ostvarivati programi gimnazije, srednje tehnike kole, srednje umjetnike kole i srednje strune kole.

h) kola posebne namjene (policijska i druga kola), je kola u kojoj se obrazuju uenici za struno zvanje ili zanimanje, koje je od posebnog interesa za Kanton.

(2) U koli, pored realizovanja programa opeobrazovnog i odgovarajueg strunog dijela iz stava (1) ovog lana mogu se realizovati i programi strunog usavravanja, dopunskog obrazovanja, kao i strunog osposobljavanja putem kurseva.

VII. SREDNJE OPE I SREDNJE STRUNO OBRAZOVANJE

lan 57.(Gimnazija)

(1) Gimnazija je kola savremenog opeg etverogodinjeg obrazovanja koja priprema uenike za nastavak obrazovanja na visokokolskim ustanovama.

(2) U gimnaziji se obrazuju uenici po opeobrazovnim programima i programima prema tipu gimnazije.

(3) U gimnaziji se mogu ostvariti obrazovni programi za sljedee tipove gimnazije:

a) opa gimnazija;b) jezika gimnazija;c) prirodno-matematika gimnazija;d) matematiko-informatika gimnazija;e) sportska gimnazija;f) pedagoka gimnazija;g) gimnazija primijenjenih umjetnosti.

(4) U gimnaziji se ne moe vriti istovremeno obrazovanje po programu druge vrste kole.

lan 58.(Umjetnika kola)

(1) U umjetnikoj koli obrazuju se uenici po opeobrazovnom programu i posebnom programu iz muzike, baletske ili likovne umjetnosti u trajanju od etiri godine za sticanje odgovarajueg zvanja i za nastavak obrazovanja na visokokolskim ustanovama.

(2) Nastavnim planom i programom umjetnike kole utvruje se odnos opeobrazovnih sadraja i dijela programskih sadraja za obrazovanje iz odreene oblasti umjetnosti.

lan 59.(Vjerska kola)

(1) U vjerskoj koli obrazuju se uenici u trajanju od etiri godine po programu opeobrazovnih predmeta i posebnom programu za vjerske kole.

(2) U vjerskim kolama, u zavisnosti od tipa, uenici stiu zvanje u skladu sa nastavnim planom i programom.

(3) Uenik koji zavri vjersku kolu osposobljen je za nastavak obrazovanja.

(4) U vjerskoj koli ne moe se vriti istovremeno obrazovanje po programu druge vrste kole.

(5) Vjerska kola moe se organizovati kao kola sa domom za uenike.

(6) Na vjersku kolu sa domom za uenike primjenjuju se odredbe lanova 152., 153. i 154. ovog zakona koje se odnose na rad doma uenika kao javnih ustanova.

lan 60.(Tehnika kola)

(1) U tehnikoj koli obrazuju se uenici za sloenije zahtjeve rada u trajanju od etiri godine po opeobrazovnom i strunom programu srednjeg strunog obrazovanja na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije.

(2) Nastavnim planom i programom tehnike kole, za svaki tip kole, utvruje se odnos opeobrazovnog i sadraja struno-teorijskog i praktinog dijela nastave.

(3) U tehnikoj koli stiu se odgovarajua struna zvanja (IV stepen strune spreme).

(4) Uenik koji zavri tehniku kolu, osposobljen je za rad i za nastavak obrazovanja.

lan 61.(Struna kola)

(1) U strunoj koli obrazuju se uenici za odgovarajua zanimanja u trogodinjem ili etvorogodinjem trajanju.

(2) Nastavnim planom i programom strune kole, za svaki tip kole, utvruje se odnos opeobrazovnog i sadraja struno-teorijskog i praktinog dijela nastave.

(3) U strunoj koli stiu se odgovarajua struna zanimanja (III stepen strune spreme).

lan 62.(Prelazak iz jednog u drugi obrazovni program)

Uenik moe prei iz jednog obrazovnog programa u drugi ukoliko razlika predmeta iz prethodnih razreda nije vea od osam predmeta, a kola je duna da mu omogui polaganje eventualne razlike predmeta najkasnije do poetka drugog polugodita tekue kolske godine.

lan 63.(Praktina nastava)

(1) Praktina nastava u tehnikoj i strunoj koli izvodi se u skladu sa nastavnim planovima i programima u kolskim radionicama, laboratorijama i kabinetima, te drugim objektima za nastavu, opremljenim u skladu sa odgovarajuim normativima.

(2) Praktina nastava izvodi se pod strunim nadzorom kole i u ustanovama, privrednim drutvima, drugim pravnim licima i licima koja samostalno obavljaju djelatnost a koja imaju odgovarajuu savremenu opremu, tehniko-tehnoloka sredstva i druge odgovara-jue uvjete, u skladu s nastavnim planom i programom.

(3) Uvjeti, oblici, metode i postupci izvoenja praktine nastave te vrenje strunog nadzora, reguliu se ugovorom koji su kole obavezne zakljuiti sa privrednim drutvom, drugim pravnim licima ili licem koje samostalno obavlja djelatnost.

(4) Izuzetno, uvjete za obavljanje praktine nastave za izuavanje tradicionalnih zanata koji su od posebnog znaaja za Kanton, posebnim propisom utvruje ministar.

lan 64.(Ferijalna praksa uenika)

(1) Nastavnim planom i programom tehnike i strune kole, mogu se utvrditi obaveze, program, vrijeme i trajanje obavljanja ferijalne prakse uenika.

(2) Uvjeti izvoenja ferijalne prakse za uenike kole utvruju se ugovorom sa javnim preduzeem, privrednim drutvom, ustanovom ili licem koje samostalno obavlja djelatnost, u zavisnosti od toga gdje se ona izvodi.

Srijeda, 28. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 17 - Strana 1831

lan 65.(Obrazovanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama)

(1) Djeca i mladi sa posebnim obrazovnim potrebama stiu obrazovanje u kolama prema programima prilagoenim njihovim mogunostima i sposobnostima.

(2) U sluajevima kad je nemogue pruiti odgovarajue obrazovanje u redovnim kolama, djeca i mladi sa teim smetnjama i potekoama u razvoju mogu se, djelimino ili u cjelini, obrazovati u ustanovama namijenjenim za obrazovanje i odgoj lica sa potekoama u fizikom i psihikom razvoju.

(3) Obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema.

(4) Blii propis o obrazovanju i odgoju djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama donosi ministar.

lan 66.(Nastavni plan i program i trajanje obrazovanja za uenike

sa posebnim obrazovnim potrebama)(1) Nastavnim planom i programom za obrazovanje uenika

sa posebnim obrazovnim potrebama utvruje se zanimanje, trajanje obrazovanja, odnos opeobrazovnih, struno-teorijskih i sadraja praktine nastave i ishodi uenja.

(2) U koli za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama obrazovanje traje od jedne do etiri godine po prilagoenim programima za odgovarajue profile I, II i III stepena strune spreme.

(3) Uenici oteenog sluha i govora, obrazuju se kao redovni uenici i polaznici po nastavnim planovima i programima I, II, III i IV stepena strune spreme.

VIII. SREDNJE STRUNO OBRAZOVANJEI OBUKA ODRASLIH

lan 67.

(Obrazovanje i obuka odraslih)(1) Obrazovanje i obuku odraslih mogu provoditi strune

i tehnike kole, kole za obrazovanje odraslih, ustanove za obrazovanje, smjetaj i brigu lica s potekoama u fizikom i psihikom razvoju (u daljnjem tekstu: ustanove za obrazovanje i obuku odraslih).

(2) Ustanove za obrazovanje i obuku odraslih mogu organizovati obrazovanje i obuku odraslih u okviru svoje registrovane djelatnosti ako ispunjavaju prostorne, kadrovske i materijalne uvjete propisane ovim zakonom, standardima i normativima uz saglasnost Ministarstva.

(3) Obrazovanje i obuka odraslih za sticanje zanimanja odgovarajue struke, struno usavravanje, prekvalifikacija, dopunsko obrazovanje i struno osposobljavanje putem kurseva realizuje se u skladu sa nastavnim planovima i programima.

(4) Odgovarajuim nastavnim planom i programom za obrazovanje ili obuku odraslih utvruje se svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni predmeti, sadraj, trajanje obrazovanja, fond asova struno-teorijske i praktine nastave, didaktiki i drugi uvjeti za izvoenje programa, nain i sadraj polaganja maturskog/zavrnog ispita, te profil i struna sprema lica koja izvode struno-teorijsku i praktinu nastavu.

(5) Program se moe izvoditi: redovnom nastavom, konsultativno-instruktivnom nastavom i praktinom nastavom.

(6) Program moe imati modularnu strukturu.(7) Nastavne planove i programe iz stava (3) ovog lana

donosi Ministarstvo na prijedlog Pedagokog zavoda.(8) Nastavne planove i programe privatnih ustanova za

obrazovanje i odgoj odraslih donosi osniva na osnovu strunog miljenja Pedagokog zavoda i saglasnosti Ministarstva.

lan 68.(Polaznici)

(1) Lice starije od 18 godina koje ne pohaa redovnu kolu moe pohaati srednje obrazovanje za odrasle u svojstvu polaznika.

(2) Status polaznika stie se upisom u odgovarajui razred kole po odreenom programu.

(3) Status polaznika prestaje zavretkom programa, ispisom iz programa ili na drugi nain predvien ugovorom o obrazovanju kojim polaznik i ustanova za obrazovanje odraslih ureuju meusobna prava i obaveze.

lan 69.(Vidovi strunog osposobljavanja)

U ustanovama za obrazovanje i obuku odraslih obavlja se obrazovanje i struno osposobljavanje za:

a) zavretak srednjeg obrazovanja i sticanje kvalifikacije;b) dokvalifikaciju;c) prekvalifikaciju;d) certifikaciju;e) sticanje zvanja majstor odreenog zanimanja, poslije

zavretka strune kole (treeg stepena) i dvije godine rada u tom zanimanju i

f) sticanje zvanja specijalista odreenog zanimanja, poslije zavretka tehnike kole (etvrtog stepena) i dvije godine rada u tom zanimanju.

lan 70.(Struno osposobljavanje putem kurseva)

(1) U ustanovama za obrazovanje i obuku odraslih moe se vriti i osposobljavanje odraslih za rad u trajanju od est mjeseci do dvije godine, te struno osposobljavanje putem kurseva.

(2) Sticanjem obrazovanja iz stava (1) ovog lana ne stie se srednja struna sprema.

lan 71.(Trokovi obuke)

(1) Polaznik obuke za odrasle ili pravno lice koje upuuje polaznika na obuku snosi trokove obuke i polaganja ispita.

(2) Visina naknade za obuku i polaganje ispita iz stava (1) ovog lana utvruje se posebnim aktom kojeg donosi ministar.

lan 72.(Pravilnik o obrazovanju i obuci odraslih)

Pravilnikom o obrazovanju i obuci odraslih kojeg donosi ministar, do donoenja Zakona o obrazovanju i obuci odraslih, blie se ureuju: programi obrazovanja odraslih, ustanove za obrazovanje odraslih, polaznici, praenje i razvoj obrazovanja odraslih, finansiranje obrazovanja odraslih, dokumentacija i evidencija o obrazovanju odraslih i nadzor nad strunim radom ustanova za obrazovanje odraslih.

IX. UENICI

lan 73.(Sticanje statusa uenika)

(1) Srednjokolsko obrazovanje je svima dostupno, u skladu sa postignutim uspjehom u osnovnoj koli, linim interesom i sposobnostima.

(2) Status uenika stie se upisom u odgovarajui razred kole.

(3) Status redovnog uenika moe se stei samo u jednoj koli.(4) Izuzetno, uenik koji ima status redovnog uenika u jednoj

koli, moe stei status redovnog uenika i u umjetnikoj koli.

lan 74.(Upis uenika u kolu)

(1) U prvi razred kole upisuje se lice kao redovan uenik koje je zavrilo osnovnu kolu i koje nije starije od 17 godina u momentu upisa.

(2) Lice koje se upisuje u kolu za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama moe se upisati bez konkursa kao redovan uenik koji je zavrio osnovnu kolu i koji nije stariji od 19 godina.

(3) Upis uenika u prvi razred kole vri se na osnovu konkursa koji se objavljuje u dnevnom listu najmanje dva mjeseca prije poetka kolske godine.

Broj 17 - Strana 1832 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 28. decembar 2011.god.

(4) Kriterije za upis u prvi razred kole donosi ministar.(5) Plan upisa u prvi razred kola iji je osniva Skuptina

Kantona, za svaku kolsku godinu, na prijedlog kolskog odbora, a nakon provedene javne rasprave donosi Ministarstvo uz saglasnost Vlade Kantona.

(6) Redovno srednjokolsko obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno.

(7) U umjetniku i vjersku kolu mogu se upisati uenici koji su sa uspjehom zavrili redovno osnovno obrazovanje i poloili prijemni ispit.

(8) U umjetniku (muziku) kolu mogu se upisati i uenici koji su sa uspjehom zavrili osnovnu muziku kolu i poloili prijemni ispit.

(9) Blii propis o nainu polaganja prijemnog ispita iz stavova (7) i (8) ovog lana u koli iji je osniva Skuptina Kantona donosi ministar.

(10) Akt o nainu polaganja prijemnog ispita u koli iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice donosi osniva uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

lan 75.(Prestanak statusa redovnog uenika kole)

(1) Status redovnog uenika kole prestaje:a) zavravanjem obrazovanja u koli;b) gubljenjem prava na dalje redovno obrazovanje u toj koli;c) iskljuivanjem iz kole;d) naputanjem kole ie) ispisivanjem iz kole.

(2) Postupak i uvjeti za utvrivanje naputanja kole utvruju se pravilima kole.

lan 76.(Ponavljanje razreda)

(1) Redovan uenik koji sa uspjehom ne zavri razred, ima pravo da ponovi razred.

(2) Redovan uenik u toku ukupnog srednjokolskog obrazovanja ima pravo dva puta ponavljati razred, s tim da isti razred moe ponoviti samo jedanput.

(3) Redovan uenik koji u toku obrazovanja zaostaje u savladavanju nastavnih sadraja ili ne zavri razred, moe se preusmjeriti na obrazovanje po jednostavnijem programu odlukom nastavnikog vijea.

(4) Lice koje je izgubilo status redovnog uenika, ukoliko eli da nastavi obrazovanje kao polaznik, snosi trokove svog obrazovanja.

lan 77.(Ispis uenika iz kole)

(1) Redovan uenik se moe ispisati iz kole uz pismenu saglasnost roditelja:

a) kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje;b) kada prelazi u drugu kolu.

(2) Redovan uenik se moe ispisati iz kole u sluaju promjene mjesta boravka i nastavka obrazovanja u drugoj koli, ali najkasnije dva mjeseca prije zavretka nastave u drugom polugoditu, odnosno dva mjeseca prije zavretka obrazovanja.

(3) kola uenicima iz stava (2) ovog lana, na pismeni zahtjev uenika ili roditelja, izdaje uvjerenje o postignutom uspjehu u uenju i vladanju do momenta ispisa iz kole.

lan 78.

(Odsustvovanje sa nastave po odobrenju)(1) kola moe uenicima, koji su proglaeni perspektivnim

ili vrhunskim sportistima, te nadarenim uenicima za pojedine nastavne oblasti koji su stekli pravo uea na meunarodnim ili dravnim takmienjima, kao i u drugim sluajevima, odlukom nastavnikog vijea kole, odobriti odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i uea na takmienjima pod uvjetima utvrenim pravilima kole.

(2) kola e uenicima iz stava (1) ovog lana omoguiti da, putem instruktivne nastave, konsultativne nastave, nastave na daljinu i polaganjem ispita u toku kolske godine, zavre odgovarajui razred.

lan 79.(Praenje i vrednovanje rezultata rada uenika)

(1) kola je duna da, u toku obrazovanja, sistematski prati razvoj uenika, njihove sklonosti i sposobnosti, da vrednuje rezultate njihovog rada i usmjerava ih u skladu sa potrebama trita rada i programom profesionalne orijentacije za izbor odgovarajueg obrazovanja.

(2) Program profesionalne orijentacije uenika donosi Pedagoki zavod.

lan 80.(Ocjenjivanje rada uenika)

(1) kola je odgovorna za redovno praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uenika i ravnomjernu optereenost u toku kolske godine.

(2) Ocjenjivanje uspjeha u uenju uenika u koli je brojano.(3) Ocjenjivanje u koli je javno i kontinuirano.(4) Prilikom ocjenjivanja uz brojanu ocjenu upisuje se i

datum.(5) Brojane ocjene iz predmeta ili oblasti su:odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna.(6) Izuzetno, ocjenjivanje uspjeha u uenju uenika sa

posebnim obrazovnim potrebama, ukoliko e to bolje izraziti rezultate u odnosu na ciljeve iz plana pored brojanog moe biti i opisno.

(7) Blie propise o praenju, vrednovanju i ocjenjivanju rezultata rada uenika donosi ministar.

lan 81.(Opi uspjeh uenika)

(1) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljuenih ocjena na kraju oba polugodita, a za uenike upuene na popravni ispit, poslije obavljenih popravnih ispita.

(2) Za uenike za koje se nastava ne izvodi po polugoditima, opi uspjeh utvruje se na zavretku razreda.

(3) Nastavniko vijee nakon svakog polugodita utvruje uspjeh u uenju i vladanju odjeljenja, razreda i kole.

lan 82.(Zakljuivanje ocjena)

(1) Zakljunu ocjenu iz pojedinih nastavnih predmeta utvruje odjeljensko vijee na prijedlog predmetnog nastavnika.

(2) Uenik i njegov roditelj, imaju pravo prigovora na zakljunu ocjenu.

(3) Prigovor se podnosi nastavnikom vijeu, u roku od tri dana od dana saopenja ocjene.

(4) Prigovorom se moe zahtijevati izuzee predmetnog nastavnika iz komisije za provjeru znanja.

(5) Nastavniko vijee duno je da u roku od tri dana donese odluku o prigovoru.

(6) Ako nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e provjeriti znanje uenika u roku od dva dana.

(7) Ocjena komisije je konana.

lan 83.(Nain utvrivanja opeg uspjeha uenika)

(1) Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih nastavnih predmeta.

(2) Uenik je zavrio razred:

Srijeda, 28. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 17 - Strana 1833

a) sa odlinim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50;

b) sa vrlo dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,50;

c) sa dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,50;

d) sa dovoljnim uspjehom ako ima prosjenu ocjenu najmanje 2,00.

(3) Odjeljensko vijee utvruje uspjeh uenika i vladanje na nivou odjeljenja, a nastavniko vijee utvruje postignuti uspjeh razreda i kole.

(4) Postignuti uspjeh utvruje se na osnovu prosjene ocjene zaokruene na dvije decimale za odjeljenje, razred i kolu.

(5) Na osnovu postignutog uspjeha iz stava (1) ovog lana i drugih postignua, a na osnovu pravilnika kojeg donosi ministar, na zavretku obrazovanja se proglaava uenik generacije kole.

lan 84.(Popravni ispit)

(1) Uenik koji na kraju drugog polugodita odnosno obrazovanja, ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene upuuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku.

(2) Izuzetno, uenik zavrnog razreda koji na kraju drugog polugodita odnosno obrazovanja, ima jednu nedovoljnu ocjenu, moe polagati popravni ispit 15 dana nakon zavretka nastavne godine, uz pismenu saglasnost roditelja odnosno staratelja ukoliko nije stekao punoljetstvo.

(3) Uenik koji ne poloi popravni ispit, upuuje se da ponovi razred.

(4) Izuzetno, ueniku koji prelazi u zavrni razred obrazovanja, a ne poloi popravni ispit iz jednog predmeta u redovnom augustovskom roku, na prijedlog odjeljenskog vijea, nastavniko vijee moe odobriti uvjetan upis u naredni razred, s tim da je obavezan najkasnije do kraja septembra tekue godine poloiti ispit iz predmeta iz kojeg je upuen na popravni ispit.

(5) U sluaju da ispit iz stava (4) ovog lana ne poloi, uenik se vraa u prethodni razred da ga ponovi.

lan 85.(Zavretak razreda odnosno obrazovanja)

Uenik je zavrio razred odnosno obrazovanje, kada je uspjeno zavrio sve obaveze utvrene nastavnim planom i programom.

lan 86.(Vladanje uenika)

(1) U koli se ocjenjuje i vladanje uenika.(2) Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlo dobro, dobro,

zadovoljava i loe.(3) Ocjenu iz vladanja utvruje odjeljensko vijee na prijedlog

razrednika.

lan 87.(Zavretak dva razreda u toku jedne kolske godine)(1) Uenik koji u toku obrazovanja pokazuje izuzetne

sposobnosti i ima odlian uspjeh, moe bre napredovati, odnosno zavriti dva razreda u toku jedne kolske godine.

(2) Bliim propisom koji donosi ministar utvruje se nain breg napredovanja, odnosno zavretka dva razreda u toku jedne kolske godine.

lan 88.(Dopunski, razredni i maturski/zavrni ispit)

(1) Ueniku kole moe se utvrditi obaveza polaganja dopunskog, razrednog i maturskog, odnosno zavrnog ispita.

(2) Dopunski ispit polae uenik iz odreenih predmeta ili oblasti u sluajevima promjene kole i daljeg nastavka obrazovanja, te nakon provedenog postupka ekvivalencije svjedodbe ili nostrifikacije diplome.

(3) Nastavniko vijee kole utvruje nastavne predmete iz kojih se polae dopunski ispit.

(4) Razredni ispit polau polaznici i redovni uenici.(5) Razredni ispit za redovne uenike se organizuje u sluajevima

kada je uenik na kraju nastavne godine odnosno obrazovanja ostao neocijenjen iz opravdanih razloga, odnosno opravdano izostao sa nastave vie od jedne treine planiranih asova u toku kolske godine, kao i uenik koji je pohaao instruktivnu nastavu.

(6) Maturski/ zavrni ispit se polae na zavretku obrazovanja.(7) Ukoliko se utvrde nepravilnosti nastale u postupku

provoenja ispita, nastavniko vijee ponitava ispite najkasnije u roku od 30 dana od dana polaganja ispita.

(8) Blie propise o organizovanju, nainu, vremenu i uvjetima polaganja ispita u koli donosi ministar.

lan 89.(Polaganje maturskog/zavrnog ispita u gimnaziji,

tehnikoj, umjetnikoj, vjerskoj i strunoj koli)(1) Na zavretku obrazovanja u gimnaziji, tehnikoj,

umjetnikoj i vjerskoj koli se polae maturski ispit.(2) Na zavretku obrazovanja u strunoj koli za sticanje III

stepena strune spreme polae se zavrni ispit sa praktinim radom. (3) Program i nain polaganja maturskog/zavrnog ispita

utvruje se nastavnim planom i programom za svaku vrstu kole. (4) Blii propis o polaganju maturskog/zavrnog ispita u

gimnaziji, tehnikoj, umjetnikoj i strunoj koli iji je osniva Skuptina Kantona donosi ministar na prijedlog Pedagokog zavoda.

(5) Program polaganja eksterne mature na prijedlog Pedagokog zavoda donosi ministar.

(6) Akt o polaganju maturskog ispita u koli iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice donosi osniva, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

lan 90.(Diploma za postignute rezultate)

(1) Ueniku koji u toku etverogodinjeg obrazovanja i odgoja po nastavnom planu i programu postigne odlian uspjeh iz svih nastavnih predmeta, primjerno vladanje u svim razredima kole, izuzetne rezultate u dodatnoj nastavi, slobodnim aktivnostima, kao i postignute izuzetne rezultate na takmienjima, smotrama i u drugim vannastavnim aktivnostima, izdaje se posebna diploma za postignute rezultate.

(2) Ueniku koji postie odline rezultate u obrazovno-odgojnom procesu mogu se dodjeljivati pohvale, priznanja i nagrade pod uvjetima i na nain utvren pravilima kole.

(3) Obrazac posebne diplome iz stava (1) ovog lana propisuje ministar.

lan 91.(Pedagoke mjere)

(1) Ueniku se zbog njegovog nedolinog ponaanja mogu izrei sljedee pedagoke mjere:

a) ukor razrednika,b) ukor odjeljenjskog vijea,c) ukor direktora,d) ukor nastavnikog vijea,e) premjetanje u drugo odjeljenje,f) iskljuenje iz kole.

(2) Pedagoka mjera iskljuenje iz kole se moe izrei samo za tee povrede obaveza uenika.

(3)Tea povreda obaveza uenika je: a) prepravka podataka u svjedoanstvu, diplomi ili drugim

javnim ispravama, b) prepravka ili dopisivanje podataka u evidenciju koju vodi

kola, c) politiko organizovanje ili djelovanje uenika u koli,d) kraa kolske i uenike imovine,e) davanje ili upotreba alkohola i narkotikih sredstava u

koli ili u kolskom dvoritu, kao i podstrekivanje na njihovu upotrebu,

f) vrnjako nasilniko ponaanje, g) nasilniko ponaanje i omalovaavanje nastavnika i

ostalih zaposlenika kole,

Broj 17 - Strana 1834 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 28. decembar 2011.god.

h) posjedovanje oruja, i) izraavanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, j) neopravdano izostajanje sa nastave i drugih oblika

obrazovno-odgojnog rada 30 i vie asova, k) zloupotreba mobilnog telefona ili drugih elektronskih

ureaja u toku nastavnog procesa,l) namjerno oteenje ili unitenje kolske imovine i m) lane dojave o podmetnutim eksplozivnim srestvima u

prostoru kole. (4) Pedagoke mjere ukor nastavnikog vijea, premjetanje u

drugo odjeljenje i iskljuenje iz kole, izrie nastavniko vijee, o emu kola donosi rjeenje.

(5) Uenik, odnosno njegov roditelj, na izreene pedagoke mjere ukor nastavnikog vijea, premjetanje u drugo odjeljenje ili iskljuenje iz kole, mogu podnijeti albu kolskom odboru.

(6) Odluka kolskog odbora je konana.

lan 92.(Pedagoke mjere i materijalna odgovornost uenika)(1) Izreena pedagoka mjera povlai sniavanje ocjene iz

vladanja uenika.(2) Pedagoka mjera vai za kolsku godinu za koju je

izreena, a u toku kolske godine moe se ublaavati ili ukinuti osim u vjerskim kolama.

(3) Uenik e odgovarati za materijalnu tetu uinjenu u koli ili kod pravnog ili fizikog lica kod koga obavlja praktinu nastavu, ako je istu uinio namjerno. Visinu uinjene tete i okolnosti pod kojim je teta uinjena utvruje komisija koju imenuje direktor kole.

(4) Odluku o odgovornosti uenika za tetu i visinu naknade, na prijedlog komisije donosi direktor, na koju uenik odnosno njegov roditelj moe uloiti prigovor kolskom odboru. Odluka kolskog odbora je konana.

(5) Blii propis o povredama discipline, postupku za utvrivanje odgovornosti uenika, duini trajanja pedagoke mjere, njenom ublaavanju, ukidanju i posljedinom odnosu na ocjenu iz vladanja uenika, kao i o naknadi uinjene materijalne tete, donosi ministar.

lan 93.(Obaveza upoznavanja uenika sa njihovim pravima,

dunostima i odgovornostima)kola je obavezna da, na poetku kolske godine odnosno

obrazovanja, upozna uenike sa njihovim pravima, dunostima i odgovornostima utvrenim ovim zakonom i pravilima kole.

X. PEDAGOKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJAI JAVNE ISPRAVE

lan 94.(Uenika knjiica)

(1) kola upisanim redovnim uenicima, na poetku obrazovanja, izdaje ueniku knjiicu koja vai do kraja odgovarajueg obrazovanja i odgoja.

(2) Uenika knjiica je javna isprava kojom se u toku srednjeg obrazovanja dokazuje status uenika kole.

lan 95.(Svjedodba i diploma)

(1) O zavrenom razredu odnosno obrazovanju, kola izdaje svjedodbu.

(2) Ueniku koji poloi sa uspjehom maturski odnosno zavrni ispit, izdaje se diploma o zavrenoj koli.

(3) Svjedodba odnosno diploma, koju izdaje kola, ima vanost javne isprave.

lan 96.(Validnost svjedodbe odnosno diplome)

Svjedodba odnosno diploma steena na teritoriji Bosne i Hercegovine, ima istu vrijednost kao i svjedodba odnosno diploma steena u odgovarajuim kolama na podruju Kantona.

lan 97.(Duplikat svjedodbe odnosno diplome)

Na zahtjev uenika ili njegovog roditelja, kola izdaje duplikat svjedodbe odnosno diplome na osnovu podataka iz matine knjige.

lan 98.(Dokumentacija i evidencija)

(1) kola vodi dokumentaciju i evidenciju o obrazovno-odgojnoj djelatnosti: matinu knjigu, registar, razrednu knjigu, dnevnik rada i dr.

(2) Podaci u matinoj knjizi su trajne vrijednosti.(3) kola izdaje svjedobe, diplome, uenike knjiice i druge

dokumente.(4) Blie propise o sadraju dokumentacije i nainu voenja

evidencije u koli iji je osniva Skuptina Kantona ili opina, donosi ministar uz prethodno struno miljenje Pedagokog zavoda.

(5) Akt o sadraju dokumentacije i nainu voenja evidencije u koli iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice donosi osniva uz prethodnu saglasnost Ministarstva i strunog miljenja Pedagokog zavoda.

XI. NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I SARADNICI

lan 99.(Poslovi nastavnika i strunih saradnika)

(1) Obrazovno-odgojni rad u koli obavljaju nastavnici i struni saradnici.

(2) Lica iz stava (1) ovog lana obavljaju sljedee poslove:a) ostvaruju ciljeve i zadatke obrazovanja i odgoja utvrene

ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima i drugim aktima,

b) realizuju nastavni plan i program u okviru 40-satne radne sedmice i godinjeg programa rada kole;

c) prate i vrednuju uspjeh u uenju i vladanju uenika,d) vode pedagoku evidenciju i dokumentaciju o obrazovno-

odgojnom radu,e) sarauju sa strunom slubom kole i roditeljima uenika

na poslovima obrazovanja i odgoja, f) uestvuju u radu strunih organa kole radi unapreivanja

rada kole ig) izvravaju i druge obaveze po nalogu direktora kole

koje proizlaze iz opih akata kole i godinjeg programa rada kole.

(3) Nastavnici i struni saradnici duni su da preduzimaju mjere radi zatite prava djeteta, te da o svakom krenju tih prava, posebno o svim oblicima nasilja nad djetetom, odmah obavijeste roditelje i nadlenu slubu socijalne zatite.

lan 100.(Uvjeti za izvoenje nastave)

(1) Poslove nastavnika i strunog saradnika moe obavljati lice koje osim uvjeta utvrenih Zakonom o radu, ispunjava i sljedee uvjete:

a) ima odgovarajui nivo obrazovanja u skladu sa nastavnim planom i programom,

b) ima poloen struni ispit za samostalan rad u obrazovanju,

c) zdrastveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika ili strunog saradnika,

(2) Uvjeti iz stava (1) ovog lana dokazuju se prije zasnivanja radnog odnosa.

(3) Na nastavnika, odnosno strunog saradnika koji se prima u svojstvu pripravnika, ne odnosi se traeni uvjet iz stava (1) taka b).

(4) Diplome izdate u Bosni i Hercegovini, kao i diplome izdate u bivoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine sa istim stepenom i vrstom kolske spreme koja se trai za nastavnike i strune saradnike kole, imaju jednaku vrijednost, a na osnovu Zakona o vanosti javnih isprava u Bosni i Hercegovini (,,Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 23/04).

Srijeda, 28. decembar 2011. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 17 - Strana 1835

(5) Za dokazivanje uvjeta iz stava (1) taka c) ovog lana priznaje se samo ljekarsko uvjerenje koje izdaje ovlatena zdravstvena ustanova.

lan 101.(Utvrivanje odgovarajue strune spreme)

(1) Programske sadraje opeobrazovnih nastavnih predmeta moe realizovati nastavnik koji ima odgovarajui nivo obrazovanja visoka struna sprema ili ekvivalent i struno zvanje u odreenoj oblasti i poloen struni ispit za samostalan rad u obrazovanju.

(2) Programske sadraje struno-teorijskih nastavnih predmeta moe realizovati nastavnik koji ima odgovarajui nivo obrazovanja visoka struna sprema ili ekvivalent i struno zvanje u odreenoj oblasti sa dopunskim pedagoko-psiholoko-metodiko-didaktikim obrazovanjem i poloen struni ispit za samostalan rad u obrazovanju.

(3) Programske sadraje praktine nastave mogu realizovati nastavnici koji imaju odgovarajui profil i strunu spremu (VI i VII stepen strune spreme), ili ekvivalent i struno zvanje u odreenoj oblasti sa dopunskim pedagoko-psiholoko-metodiko-didaktikim obrazovanjem i poloenim strunim ispitom za samostalan rad u obrazovanju i jednu godina radnog iskustva u struci poslije sticanja odgovarajue strune spreme.

(4) Praktinu nastavu u kolama mogu izvoditi nastavnici sa V stepenom strune spreme sa dopunskim pedagoko-psiholoko-metodiko-didaktikim obrazovanjem i poloenim strunim ispitom za samostalan rad u obrazovanju i pet godina radnog iskustva u struci poslije sticanja odgovarajue strune spreme.

(5) Praktinu nastavu u privrednim drutvima i drugim pravnim i fizikim licima po programu kole mogu izvoditi lica koja imaju odgovarajui profil i strunu spremu utvrenu nastavnim planom i programom i pet godina radnog iskustva u struci poslije sticanja odgovarajue strune spreme.

(6) Odgovarajua struna sprema za izvoenje nastave pojedinih predmeta utvruje se nastavnim planom i programom.

(7) Sporne sluajeve o strunoj spremi iz stava (1) ovog lana, rjeava Pedagoki zavod.

lan 102.(Struni saradnici)

Pedagoke, bibliotekarske i druge strune poslove u koli obavljaju struni saradnici sa zavrenim odgovarajuim stepenom i vrstom strune spreme utvrenom Pedagokim standardima i normativima, kao i poloenim odgovarajuim strunim ispitom.

lan 103.(Saradnici)

Za uestvovanje u obrazovno-odgojnom radu i obavljanju poslova pod neposrednim rukovodstvom nastavnika, kola moe angaovati za saradnika laboranta i drugo lice koje ima zavrenu srednju strunu spremu odgovarajueg usmjerenja i poloen struni ispit u struci.

lan 104.(Zapoljavanje u koli)

(1) kola kao javna ustanova je duna vriti prijem zaposlenika na osnovu javnog konkursa, odnosno oglasa, kojeg raspisuje Ministarstvo i objavljuje u dnevnom listu i istovremeno dostavlja Slubi za zapoljavanje Kantona.

(2) Lica iz stava (1) ovog lana mogu se primiti u radni odnos na odreeno ili neodreeno vrijeme i bez konkursa u sljedeim sluajevima:

a) kod preuzimanja zaposlenika za ijim radom je djelimino ili u cjelosti prestala potreba u drugoj koli na podruju Kantona, uz saglasnost Ministarstva.

b) radi obezbjeenja strune zastupljenosti nastave, do okonanja postupka po raspisanom konkursu, kola moe primiti lice koje ispunjava uvjete utvrene ovim zakonom na period ne dui od 90 dana,

c) radi zamjene odsutnog zaposlenika kole (bolovanje, neplaeno odsustvo i sl.), moe se primiti lice odgovarajueg profila i strune spreme do 90 dana,

d) kada zaposlenika koji je zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme u drugoj koli, na osnovu miljenja nadlene zdravstvene ustanove, nije mogue rasporediti na drugo odgovarajue radno mjesto u istoj koli, sporazumom izmeu kola,

e) prelazak iz jedne u drugu kolu radi zamjene zaposlenika na istim radnim mjestima na osnovu sporazuma potpisanog od strane oba zaposlenika, direktora kola i uz prethodnu saglasnost Ministarstva,

f) radi dopune do punog radnog vremena kada se radi o zaposleniku koji u toj koli ima zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme, uz prethodnu saglasnost Ministarstva,

g) prelazak zaposlenika iz jedne u drugu kolu na osnovu sporazuma direktora kola i prethodnu saglasnost Ministarstva.

(3) Angaovanjem zaposlenika u radni odnos na neodreeno vrijeme iz stava (2) take a), d), e) i g) ovog lana ne moe se ugroziti radno-pravni status zaposlenika koji su primljeni u radni odnos na neodreeno vrijeme u toj koli putem javnog konkursa.

(4) Izuzetno, ako se po okonanju konkursa ne bude mogao izabrati kandidat u skladu sa stavom (2) ovog lana, direktor kole moe angaovati lice na poslove instruktivne nastave za pripremanje uenika za polaganje razrednog ispita.

(5) Angaovanje lica iz stava (4) se vri u svojstvu zaposlenika na odreeno vrijeme, odnosno na period do kraja polugodita, u skladu sa kriterijima koje donosi ministar.

(6) Radno-pravni status zaposlenika kole iji je osniva Skuptina Kantona koji je ostao djelimino ili u cjelosti bez poslova i radnih zadataka u koli, rjeava se u skladu sa ovim zakonom i Programom zbrinjavanja zaposlenika za ijim je radom prestala potreba, kojeg donosi Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, uz uee sindikata.

(7) kola iji je osniva Skuptina Kantona je duna u skladu sa Pedagokim standardima i normativima dostaviti Ministarstvu podatke o potrebama za popunom upranjenih radnih mjesta, kao i podatke o zaposlenicima kole za ijim je radom djelimino ili u cjelosti prestala potreba na nivou kole.

(8) Propisom koji donosi ministar blie se ureuju uvjeti, kriteriji i postupak zapoljavanja u ustanovama srednjeg obrazovanja koje imaju status javne ustanove.

(9) kola kao javna ustanova je duna vriti prijem zaposlenika u skladu sa propisom iz stava (8) ovog lana.

lan 105.(Zabrana diskriminacije)

Zabranjuje se diskriminacija po bilo kojem osnovu u radu kole, u postupku zapoljavanja, utvrivanja plate i drugih naknada za isti rad, odnosno za rad jednake vrijednosti, napredovanja u poslu pod jednakim uvjetima obrazovanja, osposobljavanja i strunog usavravanja, uslova rada, te svake druge radnje koja predstavlja neki oblik direktne ili indirektne diskriminacije.

lan 106.(Sistematski i drugi ljekarski pregledi)

(1) kola je duna osigurati da zaposlenici kole izvre ljekarski pregled svake godine najkasnije do 30. septembra, te sistematski pregled najmanje jednom u etiri godine.

(2) Trokovi sistematskog i ljekarskog pregleda zaposlenika u koli iji je osniva Skuptina Kantona, padaju na teret budeta Kantona. Odluku o visini trokova sistematskog i ljekarskog pregleda donosi ovlatena zdrastvena ustanova, uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona.

(3) Ako se od strane ovlatene zdravstvene ustanove ustanovi da je nastavnik, struni saradnik ili saradnik obolio od zarazne bolesti ili duevne bolesti, da je sklon alkoholizmu ili narkomaniji ili ima ozbiljne poremeaje u ponaanju, to lice ne moe obavljati poslove koji podrazumijevaju rad sa uenicima, dok ovlatena zdravstvena ustanova ne utvrdi da su prestale okolnosti zbog kojih mu je rad sa uenicima zabranjen.

Broj 17 - Strana 1836 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Srijeda, 28. decembar 2011.god.

lan 107.(Upuivanje zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti)(1) U sluaju osnovane sumnje da je zaposleniku kole

psihofiziko zdravlje narueno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, direktor kole moe uputiti zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti.

(2) Na odluku o upuivanju na ocjenu radne sposobnosti nezadovoljni zaposlenik ima pravo podnijeti albu kolskom odboru.

(3) Odluka kolskog odbora po podnesenoj albi je konana.(4) Ako se ocjenom radne sposobnosti utvrdi da zaposlenik

nije u mogunosti uredno izvravati obaveze u obrazovno-odgojnom radu zbog trajno naruenog psihofizikog zdravlja, ponudit e mu se odgovarajui poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti, u skladu sa Zakonom.

lan 108.(Podobnost za rad sa djecom)

(1) Za rad sa djecom nepodoban je zaposlenik koji je pravosnanom presudom osuen na kaznu zatvora za krivino djelo protiv ustavnog poretka, protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv ivota i tijela, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv braka i porodice, protiv slubene i druge odgovorne dunosti osim ako je nastupila rehabilitacija po posebnom zakonu.

(2) Licu iz stava (1) ovog lana koje je pravosnanom presudom osueno na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od est mjeseci a zaposlenik je kole otkazat e se ugovor o radu bez obaveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka.

lan 109.(Raspored radnog vremena)

Pravilima kole utvruje se raspored radnog vremena zaposlenika u okviru 40-satne radne sedmice i koritenje dnevnog odmora u toku radnog dana, u skladu sa Pedagokim standardima i normativima.

lan 110.(Sedmino optereenje nastavnika)

(1) Nastavnik u okviru 40-satne radne sedmice ima najvie do 35 sati svih oblika obrazovno-odgojnog rada koji ukljuuju: nastavnu normu redovne nastave utvrenu Pedagokim standardima i normativima, vrijeme za pripremu za nastavu, ispravku i ocjenjivanje pismenih, kontrolnih i grafikih radova, asove odjeljenske zajednice, dopunske, dodatne i fakultativne nastave, kordiniranje rada sekcija, udruenja i drugih oblika uenikog organizovanja.

(2) Izuzetno, ukoliko se po okonanju konkursa nastava nije mogla struno zastupiti, niti se moglo angaovati lice na poslove instruktivne nastave, nastavnik moe, na zahtjev direktora, u toku jednog polugodita, raditi iznad nastavne norme utvrene Pedagokim standardima i normativima do est nastavnih asova sedmino.

(3) Rad iz stava (2) ovog lana smatra se prekovremenim radom.

lan 111.(Godinji odmor)

(1) Nastavnici i struni saradnici, u tekuoj kolskoj godini koriste kolektivni godinji odmor u vrijeme ljetnog raspusta u trajanju do 35 radnih dana, a saradnici i vannastavno osoblje do 30 radnih dana.

(2) Zaposlenici, koji zbog bolovanja i drugih opravdanih razloga ne iskoriste godinji odmor u vremenu utvrenom stavom (1) ovog lana, mogu koristiti godinji odmor, u trajanju do 30 dana, najkasnije do 30. juna naredne godine, po mogunosti u toku zimskog odmora uenika.

(3) Duina koritenja godinjeg odmora zaposlenika blie se ureuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu kole.

lan 112.(Prava i dunosti nastavnika)

Nastavnici imaju pravo i dunost da organizuju i obavljaju neposredan obrazovno-odgojni rad, prate, podstiu i pomau razvoj uenika, struno se usavravaju i izvravaju druge zadatke utvrene ovim zakonom i pravilima kole.

lan 113.(Pripravnik)

(1) Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se obrazovalo, radi strunog osposobljavanja za samostalan rad.

(2) U toku trajanja pripravnikog staa, pripravniku iz stava (1) ovog lana, za puno radno vrijeme, pripada plata u iznosu 80% plate radnog mjesta za koje se osposobljava kao i druge naknade koje nemaju karakter plate.

lan 114.(Volonterski rad)

Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, ustanova obrazovanja moe lice koje zavri obrazovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad) u skladu sa Zakonom.

lan 115.(Osposobljavanje pripravnika i volontera za samostalan rad)

(1) Nastavniko vijee kole utvruje program osposobljavanja za samostalan rad i imenuje mentora licu iz lanova 113. i 114. ovog zakona.

(2) Verifikovanje rada nastavnika, strunog saradnika i saradnika za vrijeme osposobljavanja za samostalan obrazovno-odgojni rad, vri mentor.

(3) Do momenta sticanja uvjeta za samostalan obrazovno-odgojni rad, nastavnik, struni saradnik ili saradnik radi po instrukcijama i pod nadzorom mentora.

(4) Duinu trajanja pripravnikog staa, nain i uvjete polaganja strunog ispita pripravnika i volontera, imenovanje i sastav komisije pred kojom se polae struni ispit, sadraj ispita, izdavanje uvjerenja o poloenom strunom ispitu, kao i voenje evidencije, blie se ureuje propisom Vlade Kantona.

(5) Za osposobljavanje pripravnika i volontera odgovorni su direktor i mentor.

(6) U osposobljavanju pripravnika i volo