ZAKON O HRVATSKOM DRAVLJANSTVU

ZAKON O HRVATSKOM DRAVLJANSTVU

(Uredniki proieni tekst, Narodne novine, broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93 - Odluka USRH, 4/94 - Odluka USRH i 130/11)

I. OPE ODREDBE

lanak 1. Ovim zakonom ureuje se hrvatsko dravljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak.

lanak 2. Dravljanin Republike Hrvatske koji ima i strano dravljanstvo, smatra se pred tijelima dravne vlasti Republike Hrvatske iskljuivo hrvatskim dravljaninom.

II. STJECANJE DRAVLJANSTVA

lanak 3. Hrvatsko dravljanstvo stjee se: 1. podrijetlom; 2. roenjem na podruju Republike Hrvatske; 3. priroenjem; 4. po meunarodnim ugovorima.

lanak 4. Podrijetlom stjee hrvatsko dravljanstvo dijete:, 1. ija su oba roditelja u trenutku njegova roenja hrvatski dravljani; 2. iji je jedan od roditelja u trenutku roenja djeteta hrvatski dravljanin, a dijete je roeno u Republici Hrvatskoj ; 3. iji je jedan od rodltelja u trenutku roenja djeteta hrvatski dravljanin, drugi bez dravljanstva, ili nepoznatog dravljanstva a dijete je roeno u inozemstvu.Podrijetlom stjee hrvatsko dravljanstvo i dijete stranog dravljanstva ili bez dravljanstva ako su ga prema odredbama posebnog zakona usvojili hrvatski dravljani sa srodnikim uinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim dravljaninom od trenutka roenja.

lanak 5. Podrijetlom stjee hrvatsko dravljanstvo dijete roeno u inozemstvu, iji je jedan roditelj u trenutku njegova roenja hrvatski dravljanin ako do navrene 18 godine ivota bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski dravljanin kod nadlenog tijela Republike Hrvatske u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili se nastani u Republici Hrvatskoj. Dijete, roeno u inozemstvu, iji je jedan roditelj u trenutku njegova roenja hrvatski dravljanin, a ne udovoljava jednoj od pretpostavki iz stavka 1. ovoga lanka, stjee hrvatsko dravljanstvo ako bi ostalo bez dravljanstva. Dijete, koje stjee hrvatsko dravljanstvo prema stavku 1. ili 2. ovoga lanka, smatra se hrvatskim dravljaninom od trenutka roenja.

lanak 6. (Brisan.)

lanak 7. Hrvatsko dravljanstvo stjee dijete koje je roeno ili naeno na podruju Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog dravljanstva ili su bez dravljanstva. Djetetu e prestati hrvatsko dravljanstvo ako se do navrene 14. godine njegova ivota utvrdi da su mu oba roditelja strani dravljani.

lanak 8. Priroenjem moe stei hrvatsko dravljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko dravljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama: 1. da je navrio 18 godina ivota te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost; 2. da ima otpust iz stranog dravljanstva ili da podnese dokaz da e otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko dravljanstvo; 3. da ivi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnoenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;4. da poznaje hrvatski jezik i latinino pismo, hrvatsku kulturu i drutveno ureenje;5. Da se iz njegova ponaanja moe zakljuiti da potuje pravni poredak i obiaje u Republici Hrvatskoj. Smatrat e se da je udovoljeno pretpostavci iz toke 2. stavka 1. ovoga lanka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez dravljanstva ili koja e ga prema zakonu zemlje iji je dravljanin izgubiti samim priroenjem. Ako strana drava ne doputa otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne moe udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog dravljanstva odrie stranog dravljanstva. Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka, utvruje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latininog pisma, kulture i drutvenog ureenja.Osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati pretpostavke iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka.

lanak 8a.Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko dravljanstvo, a u trenutku podnoenja zahtjeva nema otpust iz stranog dravljanstva ili nema dokaz da e otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko dravljanstvo, moe se izdati zajamenje primitka u hrvatsko dravljanstvo ako udovoljava ostalim pretpostavkama iz lanka 8., stavka 1., ovoga zakona. Zajamenje se izdaje s rokom vaenja od dvije godine.

lanak 9. Osoba koja je roena na podruju Republike Hrvatske i ivi u Republici Hrvatskoj te ima odobren stalni boravak, moe priroenjem stei hrvatsko dravljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz lanka 8. stavka 1. toke 1., 3. i 4. ovoga Zakona.

lanak 10. Stranac koji je u braku s hrvatskim dravljaninom i kojem jeodobren stalni boravak i ivi na podruju Republike Hrvatske, moe priroenjem stei hrvatsko dravljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz lanks 8. stavka 1. toaka 1-4. ovoga zakona.

lanak 11. Iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi brani drugovi mogu priroenjem stei hrvatsko dravljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz lanka 8. stavka 1. toke 1., 2. i 3. ovoga Zakona.Iseljenik iz stavka 1. ovoga lanka je osoba koja se iselila s podruja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno ivi.Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s podruja Republike Hrvatske na temelju meunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog dravljanstva te osoba koja je promijenila prebivalite u druge drave koje su u to vrijeme bile u sastavu dravne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska.

lanak 12. Stranac ije bi primanje u hrvatsko dravljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, moe priroenjem stei hrvatsko dravljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz lanka 8. stavka 1. toaka 1. -4. ovoga zakona. Hrvatsko dravljanstvo moe stei i brani drug osobe iz stavka 1. ovoga lanka koja je stekla hrvatsko dravljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz lanka 8. stavka 1. toaka 1-4. ovoga zakona.Nadleno ministarstvo daje miljenje o postojanju interesa za primitak u hrvatsko dravljanstvo strancu iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 13. Priroenjem stjee hrvatsko dravljanstvo maloljetno dijete: 1. ako oba roditelja stjeu dravljanstvo priroenjem, ili 2. ako priroenjem stjee dravljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete ivi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak, ili 3. ako priroenjem stjee dravljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez dravljanstva ili nepoznatog dravljanstva, a dijete ivi u inozemstvu.

lanak 15. Hrvatski dravljanin koji je traio i ishodio otpust iz hrvatskog dravljanstva radi stjecanja kojeg stranog dravljanstva, to mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana drava u kojoj ima prebivalite, moe ponovo stei hrvatsko dravljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz lanka 8. stavka 1. toaka 1.-4. ovoga zakona te ivi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.

lanak 16. Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, moe stei hrvatsko dravljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz lanka 8. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona.Pripadnost hrvatskom narodu utvruje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navoenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zatitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

III. PRESTANAK DRAVLJANSTVA

lanak 17. Hrvatsko dravljanstvo prestaje: 1. otpustom; 2. odricanjem; 3. po meunarodnim ugovorima.

lanak 18. Otpust iz hrvatskog dravljanstva moe se dati osobi koja je podnijel zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama: 1. da je navrila 18 godina ivota; 2. da nema smetnji glede vojne obveze; 3. da je podmirila dune poreze, takse i druge javne dadbine te obveze prema pravnim i fizikim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvrni naslov; 4. da je pravno uredila imovinske obveze iz branog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim dravljanima i prema osobama koje ostaju ivjeti u Republici Hrvatskoj ; 5. da ima strano dravljanstvo ili da je dokazala da e biti primljena u strano dravljanstvo. Otpust iz hrvatskog dravljanstva ne moe dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po slubenoj dunosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdri.

lanak 19. Rjeenje o otpustu iz hrvatskog dravljanstva ukinut e se na zahtjev osobe koja je dobila otpust ako ona u roku od tri godine nije stekla strano dravljanstvo, a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila diplomatsku misiju ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadleno za donoenje rjeenja o otpustu.

lanak 20. Djetetu do navrene 18. godine ivota prestaje otpustom hrvatsko dravljanstvo: 1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko dravljanstvo prestalo otpustom; ili 2. ako je hrvatsko dravljanstvo prestalo na taj nain jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani dravljanin. Dijete do navrene 18. godine ivota, usvojeno od stranih dravljane, otpustit e se iz hrvatskog dravljanstva na zahtjev usvojitelja.

lanak 21. Punoljetni hrvatski dravljanin koji ima prebivalite u inozemstvu, a ima i strano dravljanstvo, moe se odrei hrvatskog dravljanstva.

lanak 22. Djetetu do navrene 18. godine ivota prestaje odricanjem hrvatsko dravljanstvo: 1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko dravljanstvo prestalo odricanjem; ili 2. ako je hrvatsko dravljanstvo prestalo na taj nain jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani dravljanin. Djetetu do navrene 18. godine ivota, usvojenom od stranih dravljana sa srodnikim uinkom prestat e hrvatsko dravljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja.

lanak 23. Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko dravljanstvo prema lanku 20. ili 22. ovoga zakona, stjee ponovno hrvatsko dravljanstvo ako najmanje jednu godinu neprekidno boravi na podruju Republike Hrvatske i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim dravljaninom.

IV. POSTUPOVNE ODREDBE

lanak 24. Osobe koje su hrvatsko dravljanstvo stekle podrijetlom ili roenjem na podruju Republike Hrvatske, u evidenciju o dravljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu roenih. Zahtjev za upis u evidenciju moe se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.Poslove stjecanja hrvatskog dravljanstva podrijetlom i roenjem na podruju Republike Hrvatske obavljaju nadleni uredi dravne uprave, odnosno gradski ured Grada Zagreba.Zahtjev za stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem ili za prestanak hrvatskog dravljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je rije o osobi s invaliditetom, kada se moe podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlatenog opunomoenika.Zahtjev za stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem ili za prestanak hrvatskog dravljanstva moe se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

lanak 24a. Priroenjem hrvatsko dravljanstvo stjee se danom uruenja rjeenja o primitku u hrvatsko dravljanstvo. Hrvatsko dravljanstvo steeno na temelju dane izjave stjee se danom davanja izjave. Otpustom hrvatsko dravljanstvo prestaje danom uruenja rjeenja o otpustu iz hrvatskog dravljanstva. Odricanjem hrvatsko dravljanstvo prestaje danom davanja izjave o odricanju hrvatskog dravljanstva.

lanak 25. Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja poslove u svezi sa stjecanjem hrvatskog dravljanstva priroenjem i po meunarodnim ugovorima te poslove u svezi s prestankom hrvatskog dravljanstva.

lanak 26. Ministarstvo unutarnjih poslova odbit e zahtjev za stjecanje ili za prestanak dravljanstva ako nisu ispunjene pretpostavke, osim ako je to ovim zakonom drugaije ureeno. Ministarstvo unutarnjih poslova moe odbiti zahtjev za stjecanje ili za prestanak dravljanstva iako su ispunjene pretpostavke, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih se zahtjev za stjecanje ili za prestanak dravljanstva treba odbiti. U obrazloenju rjeenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje dravljanstva ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje zahtjeva. Napomena: Sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-206/1992, U-I-207/1992, U-I-209/1992. i U-I-222/1992. od 8. prosinca 1993.(Nar. nov., br. 113/93), ukida se odredba l. 26 st. 3 Zakona o hrvatskom dravljanstvu (Nar. nov., br. 53/91 i 28/92).

lanak 27. O hrvatskom dravljanstvu vodi se evidencija.Evidenciju o dravljanstvu vodi matini ured.Osobe roene u Republici Hrvatskoj upisuju se u evidenciju o dravljanstvu koju vodi matini ured prema mjestu roenja te osobe.Osobe roene u inozemstvu upisuju se u evidenciju o dravljanstvu koju vodi matini ured prema mjestu prebivalita osobe koja podnosi zahtjev za stjecanje hrvatskog dravljanstva.U sredinju evidenciju upisuju se osobe koje stjeu hrvatsko dravljanstvo na temelju odredaba ovoga Zakona, a nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj.Sredinju evidenciju vodi tijelo nadleno za poslove ope uprave u Gradu Zagrebu.Ispravci podataka u evidenciji o hrvatskom dravljanstvu mogu se izvriti samo na temelju rjeenja nadlenog tijela koje je odredilo upis u knjigu dravljana..

lanak 28. Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko dravljanstvo, a izdaje je matini ured.

lanak 29. Hrvatsko dravljanstvo se dokazuje vaeom osobnom iskaznicom, vojnom iskaznicom ili putovnicom. Hrvatski dravljanin koji nema ni jednu od isprava iz stavka 1. ovoga lanka dokazuje hrvatsko dravljanstvo domovnicom koju, na temelju evidencije o dravljanstvu, izdaje matini ured.

V. PRIJELAZNE I ZAKLJUNE ODREDBE

lanak 30. Hrvatskim dravljaninom smatra se osoba koja je to svojstvo stekla po propisima vaeim do dana stupanja na snagu ovoga zakona. Hrvatskim dravljaninom smatra se pripadnik hrvatskog naroda koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nema hrvatsko dravljanstvo, a na dotini dan ima prijavljeno prebivalite u Republici Hrvatskoj, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim dravljaninom.Pisana izjava iz stavka 2. ovoga lanka predaje se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji opine na ijem podruju osoba ima prebivalite.Utvrivanje pretpostavki iz stavka 1. i 2. ovoga lanka obavlja policijska uprava odnosno policijska postaja. Ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke naloit e upis u evidenciju o dravljanstvu bez donoenja pisanog rjeenja. Ako utvrdi da nisu ispunjene sve pretpostavke odbit e zahtjev rjeenjem.

lanak 31. Obrasce o voenju evidencije o dravljanstvu, sadraju domovnice i nainu voenja evidencije propisuje ministar unutarnjih poslova.Ministar unutarnjih poslova utvruje cijenu kotanja obrasca domovnice koju snosi podnositelj zahtjeva.

lanak 32. Smetnje za otpust iz dravljanstva glede vojne obveze (lanak 18. stavak 1. toka 2.) propisuje ministar obrane uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra unutarnjih poslova.

lanak 33. Propisi u smislu odredbi lanaka 31. i 32. ovoga zakona donijet e se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

lanak 34. Podaci u evidencijama o dravljanstvu prema lanku 4. stavku 2. i lanku 20. stavku 2. ovoga zakona slubena su tajna.

lanak 35. Postupci pokrenuti temeljem Zakona o dravljanstvu Socijalistike Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/77) dovrit e se prema odredbama ovoga zakona.

lanak 36. Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona provode ministarstvo nadleno za unutarnje poslove i ministarstvo nadleno za upravu.Ministarstvo nadleno za unutarnje poslove nadzire provedbu odredbi koje se odnose na stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem i po meunarodnim ugovorima te prestanak hrvatskog dravljanstva.Ministarstvo nadleno za upravu nadzire provedbu odredbi koje se odnose na stjecanje hrvatskog dravljanstva podrijetlom i roenjem na podruju Republike Hrvatske.

lanak 37. Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje vaiti Zakon o dravljanstvu Socijalistike Republike Hrvatske ("Narodne novine",br. 32/77).Do donoenja propisa iz lanka 31. ovoga zakona primjenjivat e se Pravilnik o nainu voenja evidencije, obrascu za voenje evidencije i obrascu uvjerenja o dravljanstvu ("Narodne novine", br. 7/78. 42/81).

lanak 38. Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-206/1992, U-I-207/1992, U-I-209/1992. i U-I-222/1992. od 8. prosinca 1993.

(Narodne novine, broj 113/93)I. Ukida se odredba lanka 26. stavak 3. Zakona o hrvatskom dravljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91 i 28/92). II. Ova odluka objavit e se u "Narodnim novinama", slubenom listu Republike Hrvatske.

Obrazloenje I. Rjeenjem od 24. svibnja 1993. godine broj : U - I -147, 148, 206, 207, 209 i 222/1992, objavljenim u.Narodnim novinama", broj 48, od 26. svibnja 1993. godine Sud je prihvatio prijedloge Srpske narodne stranke. Predraga Joanovia. Slae Miia i Socijalno-demokratske unije i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti odredbe - lanka 26. stavak 3. Zakona o hrvatskom dravljanstvu koja glasi: "U obrazloenju rjeenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje dravljanstva ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje zahtjeva."

II. Sabor Republike Hrvatske, iako pozvan, nije se izjasnio o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti navedene odredbe Zakona. III. Nastavljajui pokrenuti postupak u odnosu na odredbu lanka 26. stavak 3. Zakona o hrvatskom dravljanstvu Sud je naao da ta odredba nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ustav) Slijedom toga Sud je odredbu ukinuo. Razlozi su slijedei: Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak. reeno je ve, ureuje se zakonom (lanak 9. stavak 1. Ustava). Sabor Republike Hrvatske je to i uinio donosei Zakon o hrvatskom dravljanstvu.

Tim zakonom djelomino su ureena i odreena pitanja (upravnog) postupka stjecanja i gubitka dravljanstva. Tako su odredbama osporenog lanka 26. propisana ovlatenja Ministarstva unutarnjih poslova: - da odbije zahtjev stranke ako nisu ispunjene pretpostavke, osim ako je to ovim zakonom drugaije ureeno (stavak 1); - da moe odbiti zahtjev stranke i kada su ispunjeni" pretpostavke, ako ocijeni da postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih se zahtjev za stjecanju ili za prestanak dravljanstva treba odbiti (stavak 2) i - da u obrazloenju rjeenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje dravljantva ne mora navoditi razloge za odbijanje zahtjeva (stavak 3). Slijedi dakle da upravni organ po slovu tog propisa nije duan nikada (ne mora) navoditi razloge za odbijanje zahtjeva bez obzira da li je rije o sluajevima iz stavka 1. (kada nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke) ili stavka 2. (dodue ispunjene su pretpostavke, ali postoje razlozi od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih zahtjev treba odbiti).

Ustav graanima jami pravo na albu protiv pojedinanih akata ovlatenih tijela donesenih u postupku prvog stupnja (l. 18. st. 1), a Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih zajednica i manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 34/92 od 7. lipnja 1992.) pravo na djelotvoran pravni lijek odreen zakonom i dostupan svim osobama ija su ljudskg prava prekrena (lanak. 21). , Ti akti moraju biti utemeljeni na zakonu (l. 19. st.1., l. 115. st. 3. Ustava). Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno ako je osigurana druga pravna zatita (l.18. st. 2), a u svakom se sluaju jami sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata ovlatenih upravnih vlasti (l. 19. st. 2. Ustava). U konkretnom sluaju je pravo na albu isljueno ali je osigurana druga pravna zatita tubom sudu u upravnom sporu (nije. naime. protiv odbijajueg rjeenja Ministarstva unutarnjih poslova doputena alba. ali se moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske - l. 224. st. 1. Zakona o opeem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP) i l. 3. i 8. Zakona o upravnim sporovima (dalje u tekstu: ZUS). Upravni spor vodi se protiv upravnog akta (l. 6. ZUSa).

Ovdje se upravni spor pojavljuje, slobodnije govorei. u dvije ustavne funkcije; ostvaruje dva ustavna prava: pravo na albu (l.18. st.1) i pravo na kontrolu zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti (l. 19. st. 2). Ali kako da neka osoba,ostvari to svoje pravo i kako da sud obavi svoju dunost (kontrolu zakonitosti) kada MUP nije duan navesti (i obrazloiti) koju to od veeg broja zakonom predvienih pretpostavki ta osoba nije ispunila. Rjeenje bez obrazloenja. rjeenje koje ne sadri ni utvrene injenice, ni pravne propise i razloge zbog kojih nije uvaen zahtjev stranke, teko da moe biti valjana podloga za djelotvoran pravni lijek.

Takvo rjeenje zapravo upuuje na zakljuak da nije utemeljeno na zakonu (l.19. st.1. Ustava) to ima za posljedicu da se ni samo ustavno pravo na albu ne moe na uinkovit nain ostvariti (l. 18 st. 1. Ustava). Moe se zapravo govoriti i da dovodi do povrede ustavnog prava na jednak poloaj pred sudovima i drugim dravnim organima (l. 26. Ustava) jer su oigledno u povoljnijem poloaju one osobe koje su u prilici da se ale protiv onih pojedinanih pravnih akata koji sadre (i) valjano obrazloenje od onih koji su prisiljeni tititi svoja prava pravnim sredstvima protiv pojedinanih akata koja ne sadre obrazloenje. Obrazloenje upravnog akta uvruje naelo zakonitosti (lanak 4. ZUP-a) i uklanja eventualnu samovolju. Ono je vano radi kontrole upravnog akta, bilo u albenom postupku ili u upravnom sporu. pa i u ustavnosudskom sporu, jer se preko obrazloenja najlake utvruje da li se upravni organ rukovodio naelom ustavnosti i zakonitosti i postupao tako da, pri voenju postupka i odluivanju, strankama omoguuje da to lake zatite svoja prava, vodei dakako rauna i o tome da ostvarenje njihovih prava ne bude u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom (lanak 5. stavak 1. ZUP-a), to bi se u konkretnom sluaju moglo razumjeti, s obzirom na odredbu stavka 2. lanak 26. Zakona, da ne bude protivno (i) interesu Republike Hrvatske.

Obaveza obrazlaganja rjeenja prinuuje upravni organ koji ga donosi da dobro promisli o rjeenju (odluci) koje ima donijeti. Stranka njime dobiva uporite za svoje opravdane pravne lijekove, ali moe i stei uvjerenje o opravdanosti rjeenja i bezizglednosti albe odnosno tube, a time se ostvaruje i naelo efikasnosti (lanak 6. ZUP-a) i naelo ekonominosti postupka (lanak 13. ZUP-a). Obveza obrazlaganja (i pravo na albu odnosno tubu) nije dato samo u interesu stranke radi zatite njenih zakonitih prava odnosno interesa ve i u interesu drutva odnosno drave radi zatite zakonitosti (l. 19. st. 1. Ustava). U potkrijepu stava da odredba st. 3. u vezi sa st.1. i 2. l. 26. Zakona vrijea i samo ustavno pravo na albu, odnosno pravo na pokretanje upravnog spora osobe iji je zahtjev stjecanje dravljanstva odbijen zbog toga to nisu ispunjene pretpostavke za njegovo stjecanje (l. 26. st.1. Zakona) uputiti je i na naela Ope deklaracije o pravima ovjeka (OUN. 10. prosinca 1948) koja u lanku 8. govori o pravu svakoga na uinkovito pravno sredstvo protiv injenja kojima se kre temeljna prava. priznata Ustavom i zakonom, kao i odredbe Europske konvencije o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda koja u lanku 13. takoer jami svakome uinkovito pravno sredstvo u sluaju krenja prava i sloboda koja su u njoj odreena. Ta se uinkovitost dakako najpotpunije postie ako nadleni organ navede i obrazloi u rjeenju koje dostavlja stranci razloge zbog kojih odbija zahtjev za primitak u dravljanstvo. Tada stranka moe u tubi u upravnom sporu uspjeno pobijati osporeno rjeenje, braniti svoja prava i na zakonu zasnovane interese. U protivnom joj je onemoguena ili bitno oteana uinkovita uporaba ustavnog prava na albu odnosno drugu pravnu zatitu (l. 18. Ustava).

Republika Hrvatska obvezala se naime spomenutim Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i gradanina, vladavine prava i svih ostalih najviih vrednota svog ustavnog i meunarodnog pravnog poretka, svim svojim dravljanima. a u skladu s meunarodnim dokumentima i sporazumima navedenim u lanku 1. istog Zakona, pa tako i ve navedenom Opom deklaracijom o pravima ovjeka i Konvencijom za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda, te protokolima uz tu Konvenciju (alineja 3. i 5. lanka 1. istog Zakona). Republika Hrvatska kao suverena drava prihvaa da ostvarivanje ljudskih prava nije vie samo unutranja stvar Republike Hrvatske (domaine reserve) nego i zajednika stvar meunarodne zajednice, ime prihvaa ona pravila koja danas vrijede u demokratskom svijetu iji je lan i Republika Hrvatska, pa tako i odredbu l. 13. Konvencije. Sumirajui izloeno Sud dolazi do zakljuSumirajui izloeno Sud dolazi do zakljuka da je zakonodavac, donosei, gledano sa stajalita graaninastranke, ovako ograniavajuu odredbu l. 26. st. 3. Zakona, prekoraio svoja ustavna ovlaenja iz l.16. Ustava prema kojem se slobode i prava mogu ograniiti samo zakonom da bi se zatitile slobode i prava drugih ljudi, te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Ovdje moe biti rije o ogranienju, kako nalazi ovaj Sud, samo sa stajalita zatite pravnog poretka, ali se taj pravni poredak neruava upravo propisivanjem ovakvih ogranienja, odnosno neogranienih ovlasti upravnim tijelima. Napomenuti je a bi prema stajalitu ovog Suda u odnosu na stavak 2. ovog lanka, zakonsko osloboenje od obveze obrazlaganja bilo mogue. ali tako da pretpostavke pod kojima se smatra da je izostanak razloga, zbog kojih zahtjev za. stjecanje ili prestanak dravljanstva treba odbiti u interesu Republike Hrvatske, budu navedene u zakonu. Naime, tek openitom naznakom". . . u interesu Republike Hrvatske. ." bez poblieg zakonskog odreenja ovog pravnog standarda, a uz izostanak obrazloenja u rjeenju, dovodi do bitnog ogranienja temeljnih elemenata prava na albu odnosno prava na pokretanje upravnog spora. Stoga postizanje ustavnog cilja - zatite interesa Republike (pravnog poretka - lanak 16. Ustava) mora biti usklaen s drugom ustavnom vrijednosti, ustavnim pravom na albu iz lanka 18. Ustava, odnosno pravom na sudsku kontrolu zakonitosti (upravni spor) pojedinanih akata upravnih vlasti (l.19 Ustava), to sada nedostaje u odredbi stavka 3. lanka 26. osporenog Zakona.

To su bili razlozi zbog kojih je Sud naao da ta odredba nije u skladu s odredbama lanka 16,18, 19. i 26 Ustava, pa je stoga odlueno kao u izreci pod I (l. 21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hlvatske - "Narodne novine". broj 13/91). IV Odluka pod II izreke zasnovana je na odredbi lanka 20. tog Ustavnog zakona. Broj : U-I-206/ 1992. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crni, v. r.

U-I-207/ 1992. U-I-209/ 1992. U-I-222/ 1992. Zagreb, 8. prosinca 1993. TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKSTZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRAVLJANSTVU(Narodne novine, broj 130/11 od 16.11.2011.)

lanak 18.Ministar nadlean za upravu donosi pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije o hrvatskom dravljanstvu, propisuje sadraj i oblik domovnice te utvruje cijenu obrasca domovnice.Ministar nadlean za unutarnje poslove pravilnikom e propisati obrasce zahtjeva za stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem i za prestanak hrvatskog dravljanstva te nain voenja i sadraj evidencije o stjecanju hrvatskog dravljanstva priroenjem i po meunarodnim ugovorima te evidencije o prestanku hrvatskog dravljanstva.Nain provjere poznavanja hrvatskog jezika i latininog pisma, kulture i drutvenog ureenja propisat e ministar nadlean za unutarnje poslove pravilnikom, uz suglasnost ministara nadlenih za obrazovanje i kulturu.Nadleni ministri donijet e propise iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 19.Smatra se da osobe koje su na dan 8. listopada 1991. imale prebivalite u Republici Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, ispunjavaju pretpostavke potrebnog boravka u postupcima stjecanja hrvatskog dravljanstva.

lanak 20.Svi postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se po odredbama Zakona o hrvatskom dravljanstvu (Narodne novine, br. 53/91., 70/91. ispravak, 28/92. i 113/93.).

lanak 22.Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2012.