zakljucak novcani posticaji pp -...
TRANSCRIPT
Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine
Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina
KANTON SARAJEVO Vlada
CANTON SARAJEVO Government
Broj: 02-05-11640-13/13 Sarajevo, 10.05.2013. godine Na osnovu čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 24/03 - Prečišćeni tekst), Vlada Kantona Sarajevo, na 21. sjednici održanoj 10.05.2013. godine, donijela je sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvata se Izvještaj o provođenju Zakona o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo u 2012. godini. 2. Izvještaj iz tačke 1. ovog Zaključka dostavlja se Skupšini Kantona Sarajevo na razmatranje i usvajanje. P R E M I J E R Suad Zeljković Dostaviti: 1. Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo 2. Skupština Kantona Sarajevo 3. Premijer Kantona Sarajevo 4. Ministarstvo privrede 5. Ministarstvo finansija 6. Evidencija 7. A r h i v a
web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i HercegovineKANTON SARAJEVOMinistarstvo privrede
IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU ZAKONA O NOVČANIM PODSTICAJIMA U POLJOPRIVREDI
NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO ZA 2012. GODINU
Sarajevo, april, 2013. godine
S A D R Ž A JStrana
UVOD 3
I ZAKONSKI OSNOV 5
II REALIZACIJA KANTONALNIH PODSTICAJA 10 1. Realizacija podsticaja po modelima proizvodnje 132. Realizacija podsticaja po općinama Kantona Sarajevo 253. Realizacija podsticaja po kategoriji kandidata 39
III EFEKTI PODSTICAJA NA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU 40A/MODEL PODSTICAJA PROIZVODNJI 40
ANIMALNA PROIZVODNJA 411. Farma zatov junadi i farma za tov piladi 422. Farma mliječnih krava 423. Vlastiti uzgoj priplodnih junica 43 4. Farma ovaca 45
BILJNA PROIZVODNJA 45
1. Zasijane površine merkantilnim žitaricama 45 2. Zasijane površine heljdom 46 3. Zasijane površine merkantilnim krompirom 46 4. Plastenička proizvodnja 475. Voćarstvo (zasnivanje novih i održavanje starih zasada voća) 47
B/ MODEL KAPITALNIH ULAGANJA 49
IV REALIZACIJA FEDERALNIH NOVČANIH PODRŠKI 50V ZAKLJUČAK 52
UVOD
Kanton Sarajevo zauzima površinu od 126.994,59 ha. Smješten je u jugoistočnom dijelu Bosne iHercegovine i čini ga devet općina: Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Ilidža,Hadžići, Trnovo, Vogošća i Ilijaš.
Od ukupnog teritorija Kantona Sarajevo na poljoprivredno i šumsko zemljište odnosi se 92%teritorije, dok se svega 8% površine odnosi na urbani prostor. Međutim, većina stanovnikaKantona Sarajevo, tačnije 88,6 %, živi u urbanom dijelu Kantona Sarajevo. Općine Trnovo,Ilidža, Hadžići i Ilijaš zauzimaju više od 50% površine Kantona i većim dijelom su ruralne štoukazuje na činjenicu da je veliko prostranstvo nenaseljeno stanovništvom koje je sposobno zaobavljanje privredne djelatnosti.
Struktura zemljišnih površina ha
Poljoprivredno zemljište 48.118,97
Šumsko zemljište 68.588,24
Neplodno zemljište 10.287,38
Ukupna površina Kantona 126.994,59
Iz navedenog pregleda može se vidjeti da Kanton raspolaže značajnim površinamapoljoprivrednog zemljišta. Stoga poljoprivredna djelatnost treba da bude okosnica razvojaprivrede Kantona, a posebno ruralnih područja.
U strukturi poljoprivrednog zemljišta dominiraju livade i pašnjaci sa oko 69 % ili 33.202 ha, dokna zemljište više prirodne efikasnosti (oranice, vrtovi i voćnjaci) otpada 31 % ili 14.916.97 ha.Međutim, većina poljoprivrednog zemljišta nalazi se u brdskim i planinskim područjima, dok jeneznatan dio uz vodotoke i ima karakteristike ravničarskog zemljišta, tako da se sukladnozemljišnim i klimatskim uslovima ovih područja razvijaju i vidovi poljoprivredne proizvodnje.
3
ZEMLJIŠNE POVRŠINE IZRAŽENE U PROCENTIMA
Poljoprivredno zemljište
38%
Šumsko zemljište
54%
Neplodno zemljište
8%
Posebno treba istaći činjenicu da se određena područja Kantona karakterišu kao ekološki čistasredina, što daje mogućnost za proizvodnju ekološke hrane koja je sve više tražena na tržištu.
I pored navedenih poljoprivrednih resursa, isti nisu iskorišteni u punoj mjeri i na adekvatan način.Stoga se nameće potreba stavljanja u funkciju navedenih zemljišnih resursa s ciljemsnadbijevanja tržišta Kantona Sarajevo poljoprivrednim proizvodima sa ovog područja, teangažovanja što više radno sposobnog stanovništva u poljoprivredi i stvaranja ekonomskestabilnosti stanovništva.
Današnje porodične farme su u prosjeku veličine 2-5 ha, rasute na po 5-7 parcela na kojimadominiraju mješovito stočarski sistemi. Mali i usitnjeni posjedi doprinose niskom nivouproduktivnosti na farmi i ograničavaju mogućnosti farmera da prihvate moderne sistemeupravljanja.
Iako klimatski, zemljišni i drugi uslovi područja Kantona Sarajevo nisu najpovoljniji, Kanton imapogodnosti za proizvodnju krompira, mesa i mlijeka, nekih vrsta voća i povrća, meda i drugihpčelinjih proizvoda, ljekovitog bilja, vode za piće, slatkovodnih riba i sl.
Pored zemljišnih, Kanton Sarajevo raspolaže i značajnim proizvodnim i prerađivačkimkapacitetima prehrambene industrije, mada njihove proizvodne mogućnosti nisu u cjelostiiskorištene, te sirovine moraju osiguravati sa drugih područja, pa i iz inostranstva.
U oblasti poljoprivredne proizvodnje trenutno na području Kantona Sarajevo djeluje nekolikovećih farmi i registrovanih proizvođača kao što su: KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“ kojeposjeduje oko 550 muznih grla, ZZ „Malešićanka“ sa 55 muznih grla, IPP „Mlinkos“ sa 35muznih grla, ZZ „Tarčin“ sa 20 muznih grla. Osnovna djelatnost ovih proizvođača je proizvodnjamlijeka i proizvodnja priplodnog podmlatka.
Poljoprivredna proizvodnja stvara sirovinu, a prerada je njeno najbolje tržište za potrošnju.Od kapaciteta za preradu mlijeka na području Kantona Sarajevo djeluju slijedeći privrednisubjekti-mljekare: „Milcos“, „Pucan“ i „Agromilk“ d.o.o. koje imaju mogućnost prerade odnekoliko desetina miliona litara mlijeka godišnje.
Od kapaciteta za preradu mesa na području Kantona Sarajevo locirano je nekoliko kompanijakoje se, pored prerade, bave i klanjem stoke kao što su: „Akova-group“ Ilidža, „Brajlović“ Ilidža,„Mujanovići“ d.o.o. Sarajevo, „A.E.M.S“ d.o.o. Hadžići, „Petitor“ d.o.o. Hadžići, „Brojler“d.o.o. Sarajevo.
Za otkup i preradu jagodastog voća, šumskih plodova i ljekovitog bilja, značajnije kapaciteteizgradili su: “Klas”, “Halilović”, “Boletus”, “Bos-Agro Food” i dr.Značaj ovih firmi u ukupnom razvoju Kantona je izuzetno važan jer iste apsorbuju veći brojnezaposlenog stanovništva.
Takođe je i značajnije angažovanje nezaposlenog stanovništva u primarnoj poljoprivrednojproizvodnji i to sa jasnom tržišnom orjentacijom. Međutim, poljoprivreda i njene aktivnosti samepo sebi nisu dovoljne da osiguraju razvoj sela i omoguće vraćanje populacije ili njeno
4
zadržavanje u takvom okruženju. Zato je potrebno uporedo obezbijediti razvoj infrastrukture,poljoprivrede i nepoljoprivrednih aktivnosti.
Potrebe Kantona Sarajevo za većom proizvodnjom hrane opredijelile su Vladu Kantona daposlednjih nekoliko godina podstiče povećanje proizvodnje hrane. Povećanje poljoprivredneproizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proteklom periodu je velikim dijelomostvaren zahvaljujući podsticajnim mjerama Kantona.
Vlada Kantona Sarajevo je još 2004. godine definisala poljoprivredu kao jedan od strateškihciljeva daljnjeg razvoja Kantona Sarajevo. U tom cilju su u kontinuitetu izdvajana ne malabudžetska sredstva za podsticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.I Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela nekoliko sistemskih zakona iz oblastipoljoprivrede i u kontinuitetu obezbjeđuje značajna budžetska sredstva za podsticaje upoljoprivredi.
Međutim, činjenica je da je najviše poljoprivrednih proizvoda na tržištu BiH, a i KantonaSarajevo, uvezeno iz zemalja okruženja, koje daleko značajnijim iznosima obezbjeđuju različitesubvencije i podsticaje svojim poljoprivrednim proizvođačima što je dovelo do toga da su takviproizvodi znatno jeftiniji od domaćih. Samim tim su se domaći proizvođači našli u nepovoljnompoložaju, odnosno postali su nekonkurentni kako na domaćem tako i na stranom tržištu. Stoga suneophodna još veća ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju putem usklađenih mjera ekonomskepolitike i bržeg razvoja ruralnog područja.
I ZAKONSKI OSNOV
Iznosi novčanih podsticaja za pojedine vidove proizvodnje određivani su na bazi raspoloživihbudžetskih sredstava.Strategijom razvoja ruralnih dijelova Kantona Sarajevo, a koju je Skupština Kantona Sarajevousvojila oktobra 2007. godine, definisano je nekoliko strateških ciljeva, čijom realizacijom će sepostići intenzivniji razvoj svih segmenata života ruralnih područja.
Jedan od prioritetnih ciljeva, definisan ovom Strategijom, je razvoj proizvodnih aktivnosti ururalnim područjima, a jedna od prihvaćenih mjera za realizaciju ovog cilja je podrška razvojuprimarne poljoprivredne proizvodnje.Na bazi ovakvih strateških opredjeljenja, Skupština Kantona Sarajevo je početkom 2008. godine,usvojila Zakon o novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na područjuKantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj 9/08) koji je bio u primjeni dopočetka 2012. godine.
Obzirom da je federalnim Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju(“Službene novine Federacije BiH”, broj 42/10) propisano da kantonalna ministarstva ne mogupodsticati proizvodnje koje podstiče Federacija, a što je do tada bio slučaj, to se već u 2011.godini intenzivno radilo na pripremi novog kantonalnog Zakona o novčanim podsticajima kojimbi se podsticale poljoprivredne proizvodnje od kantonalnog interesa, a koje nisu podsticane od
5
strane Federacije.Shodno tome, Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 09.01.2012.godine donijela Zakon o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo(“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 1/12), a koji se primjenjuje na zahtjeve podnesene poovom zakonu od 01.01. 2012. godine.
Zakonom su utvrđeni modeli podsticaja proizvodnji i pojedini vidovi poljoprivredne proizvodnjekoji se podstiču u okviru utvrđenih modela, te opšti i posebni uslovi koje kandidat mora ispuniti ucilju ostvarenja prava na novčani podsticaj. Posebno je bitno naglasiti da se ovim Zakonomstvorila motivacija-predispozicija za brojniju registraciju poljoprivrednih proizvođača (poZakonu o privrednim društvima, Opštem zakonu o zadrugama ili Zakonu o obrtu) zato što jenovčani podsticaj po jedinici poljoprivredne proizvodnje za pravna i registrovana fizička licauvećan za 30%, odnosno za 20% u odnosu na neregistrovana fizička lica.Ovom odrednicom uZakonu o većem iznosu podsticaja za ovakve kandidate htjelo se postići to da se više podstaknuupravo oni kandidati koji putem poreza i drugih obaveza vraćaju dio novca državi, odnosnoKantonu. Ovo je dovelo do toga da je u 2012. godini znatan broj poljoprivrednih proizvođačaregistrovao firme, a samim tim su morali ispuniti sve zakonske i druge obaveze vezane zaregistraciju.
Podzakonski akt-Pravilnik o posebnim uslovima za ostvarenje prava na novčani podsticaj- kojimsu propisani posebni uslovi i potrebna dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje opštih iposebnih uslova za ostvarenje prava na novčani podsticaj objavljen je 20.04.2012. godine. Isti jeu septembru 2012.god. izmjenjen i dopunjen sa jednom izmjenom (“Službene novine KantonaSarajevo”, br. 17/12 i 41/12).
Vlada Kantona Sarajevo je na 72. sjednici održanoj 31.05.2012. godine, a nakon provedene javnerasprave po Prijedlogu odluke, donijela Odluku o iznosima novčanih podsticaja, minimalnimuslovima za početak proizvodnje, minimalnim uslovima za investiranje i rokovima podnošenjazahtjeva za 2012. godinu kojom su propisani iznosi novčanih podsticaja, minimalni uslovi započetak proizvodnje, minimalne površine za investiranje i rokovi podnošenja zahtjeva na novčanipodsticaj (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 27/12).
Cilj i efekti donesenog Zakona i podzakonskih akata manifestiraju se kroz pokazatelje oostvarenim pojedinim proizvodnjama. Zbog toga je i akcenat u ovom Izvještaju dat naprezentaciju pokazatelja o ostvarenim proizvodnjama i realiziranim iznosima novčanih podsticajaza pojedine proizvodnje.
Analitički pregled poljoprivrednih proizvođača koji su ostvarili pravo na novčane podsticaje zapojedine segmente poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini, prezentirani su na web straniciMinistarstva privrede ( www.ks.gov.ba ).
U tabeli 1. naveden je iznos novčanih podsticaja za pojedine vidove poljoprivredne proizvodnje,minimalni uslovi za početak proizvodnje, minimalne površine za investiranje i rokovi podnošenjazahtjeva na novčani podsticaj za 2012. godinu.
6
Tabela 1. Odluka o iznosima novčanih podsticaja, minimalnim uslovima za početak proizvodnje, minimalnimuslovima za investiranje i rokovima podnošenja zahtjeva za 2012. godinu (“Službene novine KantonaSarajevo”, broj 27/12)
MODELI PODSTICAJAObračunska
jedinica
Novčani iznos podsticaja po jedinici proizvodnje
Neregistovanikandidati
Registovanikandidati(dopunskadjelatnost
Registrovanikandidati(osnovna
djelatnost)
I MODEL PODSTICAJA PROIZVODNJI
1 ANIMALNA PROIZVODNJA
a) Farma mliječnih krava (500 litara-1500 litara)Farma mliječnih krava (preko 1500 litara)
Mliječno grlo 105,00
126,00
120,00
144,00
150,00
180,00
b) Vlastiti uzgoj teladi namijenjenih daljem tovu
Tele starosti od6 mjeseci 140,00 160,00 200,00
c) Vlastiti uzgoj priplodnih junica za remont osnovnog stada mli.krava ili za proširenje osnovnog stada mli. krava
Priplodnajunica
280,00 320,00 400,00
d) Farma za tov junadi Tovno june 210,00 240,00 300,00
e)Uzgoj priplodnih junica za proširenje osnovnog stada mli.krava
Priplodnajunica
280,00 320,00 400,00
f) Farma ovacaOvce (ovce,
ovnovi ijagnjad starija
od 6 mj.)
14,00 16,00 20,00
g)Farma koza samo u stajskomuzgoju ili pod nadzorom uograđenim prostorima
Koze (koze,jarci i jarići
stariji od 6 mj.)17,50 20,00 25,00
h) Farma za tov svinja Tovno grlo 14,00 16,00 20,00i) Farma za tov piladi Tovno pile 0,154 0,177 0,22j) Inkubacijska proizvodnja
jednodnevnih pilićaJednodnevno
pile 0,049 0,056 0,07
k) Farma koka nosiljaKoka nosilja
(18-stonedjeljna)
pilenka
0,56 0,64 0,80
l) Pčelinjak Pčelinjedruštvo
11,90 13,60 17,00
m) Organizovani otkup svježeg mlijeka l / / 0,08
n) Proizvodnja sirove vune
7
Kg 0,49 0,56 0,702 BILJNA PROIZVODNJAa) Ratarska proizvodnja1) Zasijane površine
merkantilnim žitaricana ha 490,00 560,00 700,002. Zasijane površine heljdom
ha 350,00 400,00 500,003. Zasijane površine ljekovitim
biljem ha 560,00 640,00 800,00b) Povrtlarska proizvodnja1) Zasnijane površine
merkantilnim krompirom ha 1.750,00 2.000,00 2.500,002) Zasijane površine ostalim
povrtnim kulturama ha 1.400,00 1.600,00 2.000,00c) Plastenička proizvodnja m2 0,49 0,56 0,70d) Voćarska proizvodnja
1) Zasnivanje novih zasada krošnjasog voća
haPoluintenzivni 3.500,00Intenzivni4.900,00
Poluintenzivni4.000,00Intenzivni5.600,00
Poluintenzivni5.000,00Intenzivni7.000,00
2) Održavanje zasada krošnjastog voća ha 1.050,00 1.200,00 1.500,00
3) Zasnivanje novih zasada jagodičastog voća ha 2.800,00 3.200,00 4.000,00
4) Realizacija proizvodnjekrošnjastog voća kg 0,07 0,08 0,10
5) Realizacija proizvodnjejagodičastog voća kg 0,28 0,32 0,40
3 GLJIVARSKA PROIZVODNJAa) U okviru gljivarske
proizvodnje podstiče se proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoru
t 35,00 40,00 50,00
4 ORGANSKA PROIZVODNJAa) U okviru organske
proizvodnje podstiče se certificiranje organske proizvodnje u tekućoj godini
Certificiranje Umanjen30%
Umanjen 20% Cijeli iznos
II MODEL KAPITALNIH ULAGANJA1. U okviru modela kapitalnih ulaganja u tekućoj godini podstiče se:a) Plaćanje rente za uređenje građevinskog zemljišta za poljoprivredne objekte sa završenim
grubim građevinskim radovima preko 50% i to za:1) Štalske objekti za uzgoj
goveda, ovaca, koza i peradi u okviru poljopri- vrednog gazdinstva
m2 Umanjen30%
Umanjen 20% Cijeli iznos
2) Objekte za skladištenje, hlađenje i sušenje poljoprivrednih proizvoda u m2 Umanjen Umanjen 20% Cijeli iznos
8
okviru poljoprivrednog gazdinstva
30%
3) Izgradnju ribnjaka m2 Umanjen30%
Umanjen 20% Cijeli iznos
b) Rekonstrukcija štalskih objekata za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi u cilju usklađivanja sa Pravilnikom o mjerama za unapređenje stočarske proizvodnje na području Kantona Sarajevo
m2 35,00 40,00 50,00
2. U okviru modela kapitalnih ulaganja podstiče se kupovina u tekućoj godini:a) Kupovina poljoprivre- dnog
zemljišta isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, a u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje
ha
Njiva1.050,00
livada 700,00pašnjak560,00
Njiva1.200,00
livada 800,00pašnjak640,00
Njiva 1.500,00livada 1.000,00pašnjak 800,00
b) Novog staklenika ili plastenika Po računu 17,5% 20% 25%
c) Nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji
Po računu 17,5% 20% 25%
d) Nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u animalnoj proizvodnji
Po računu 17,5% 20% 25%
e) Za peradarstvo: novi sistem za pojenje, sistem za hranjenja i ventilatore za rashlađivanje
Po računu 17,5% 20% 25%
III MODEL OSTALIH VRSTA NOVČANIH PODSTICAJAU okviru ostalih vrsta novčanih podsticaja, a u zavisnosti od raspoloživih sredstava Vlada može podsticati:
a) Realizacija pojedinačnih projekata iz oblasti poljoprivrede
50.000,00
b) Aktivnosti različitih organizacija, udruženja ili asocijacija, a koje su u funkciji razvoja poljoprivrede na području Kantona Sarajevo
100.000,00
c) Sufinansiranje učešća poljoprivrednika na sajmovima iz oblasti poljoprivrede koji se organizuju na području Kantona Sarajevo ili podučjuBosne i Hercegovine
50.000,00
9
II. REALIZACIJA KANTONALNIH PODSTICAJA U 2012. GODINI
Implementaciju novčanih podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji (kantonalni i federalnih) vršiMinistarstvo privrede Kantona Sarajevo putem Odjeljenja za poljoprivredne stručne poslove. UOdjeljnju je uposleno 6 (šest) državnih službenika - diplomiranih inžinjera poljoprivrede i 2 (dva)namještenika. Odjeljenje je smješteno u prostorijama Federalnog zavoda za poljoprivredu naButmiru.Obim poljoprivredne proizvodnje, a samim tim i obim rada službenika koji rade na provođenjupodsticaja od 2004. godine do 2012. godine je uvećan skoro 3 puta, a broj službenika je uvećanza jedno lice. Stoga je neophodno kadrovsko i materijalno - tehničko jačanje Odjeljenja.
Procedura rješavanja zahtjeva obavlja se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, Zakonom onovčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te drugih zakona i propisa izokvira rada organa uprave.
Za svaki formalno–pravno ispravan zahtjev, službenici Odjeljenja izlaze na lice mjesta i utvrđujučinjenično stanje, te zapisnički konstatuju proizvodnju. Nakon provedenog postupka utvrđivanjačinjeničnog stanja i provjere navoda iz svakog zahtjeva, Ministarstvo privrede donosi Rješenje oostvarenju ili neostvarenju prava na novčani podsticaj u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji zaproizvodnju navedenu u Zahtjevu.
Na osnovu donesenog Rješenja, nalog za doznaku novčanih sredstava na žiro–računpoljoprivrednog prozvođača, dostavlja se Ministarstvu finansija na realizaciju.
Pored poslova na provođenju materijalnih propisa iz oblasti novčanih podsticaja službeniciOdjeljenja aktivno učestvuju na izradi koncepcija i osnova za donošenje opštih akata i prijedlogaza odlučivanje o preduzimanju odgovarajućih mjera u realizaciji novčanih podsticaja, učestvuju upripremi prednacrta, nacrta i prijedloga propisa kojima se reguliše materija iz oblasti novčanihpodsticaja u poljoprivredi, učestvuju u davanju usmenih objašnjenja za pravilnu primjenu propisaiz oblasti novčanih podsticaja, rješavaju pitanja ocjene i realizacije projekata i novčanihpodsticaja u poljoprivredi, prate realizaciju predloženih mjera za novčane podrške i dr.
Inspekcijski nadzor nad provođenjem Zakona o podsticajima i propisa donesenih na osnovu ovogZakona vrše kantonalni poljoprivredni inspektori.
U 2012. godini ukupno je zaprimljeno 2189 zahtjeva za ostvarenje prava na kantonalni novčanipodsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji.
U tabeli 2. dat je pregled zaprimljenih, pozitivno i negativno riješenih zahtjeva na novčanipodsticaj za poljoprivrednu proizvodnju po općinama Kantona Sarajevo u 2012. godini.
10
Tabela 2. Pregled zaprimljenih zahtjeva na novčani podsticaj u 2012. godini po općinama Kantona Sarajevo
OpćineKantonaSarajevo
Ukupan brojzaprimljenihzahtjeva u2012. god
%udio
općine
Brojpozitivnoriješenihzahtjeva
% udiopozitivnoriješenihzahtjeva
Brojnegativnoriješenihzahtjeva
Broj zahtjevaod kojih sukandidatiodustali
Broj zahtjevaprenesenih u2013. godinu
Stari Grad 36 1,6 27 1,5 5 4 0
Centar 78 3,6 55 3,1 9 11 3
Novo Sarajevo 20 1,0 19 1,1 0 1 0
Novi Grad 173 7,9 134 7,5 15 16 8
Ilidža 152 6,9 114 6,3 20 13 5
Vogošća 241 11,0 195 10,8 11 15 20
Hadžići 621 28,4 521 29,1 57 29 14
Ilijaš 635 29,0 540 30,1 30 44 21
Trnovo 233 10,6 188 10,5 22 23 0
UKUPNO 2189 100 1793 100 169 156 71
U tabeli 3. dat je pregled obrađenih zahtjeva na kantonalni novčani podsticaj po vidovimapoljoprivredne proizvodnje.
Tabela 3. Pregled obrađenih zahtjeva na novčani podsticaj po vidovima poljoprivredne proizvodnje (zaprimljeni u2012. godini i preneseni iz 2011. godine)
Rb. Vid poljoprivredne proizvodnjePozitivnoriješeni iz2012. g
Negativnoriješeni iz 2012. g.
Prenos u2013. god.
OdustaliUkupno
zaprimljenou 2012. god
1. Farma mliječnih krava (500 l do 1500 l; preko 1500 l mlijeka) 327 49 0 47 423
2. Vlastiti uzgoj teladi namijenjenih daljem tovu 8 1 13 3 25
3. Vlastiti uzgoj priplodnih junica za remont osnovnog stada mliječnih krava
337 18 1 18 374
4. Farma za tov junadi 46 4 39 11 1005. Uzgoj priplodnih junica za proši-
renje osnovnog stada mliječnih krava
9 0 0 0 9
6. Farma ovaca 278 9 0 8 2957. Farma koza 9 0 0 0 98. Farma za tov svinja 0 0 0 0 09. Farma za tov piladi 104 1 12 1 11810. Inkubacijska proizvodnja
jednodnevnih pilića 5 0 0 0 511. Farma koka nosilja 10 0 3 0 1312. Pčelinjak 152 4 0 2 15
11
13. Organizovani otkup svježeg mlijeka
14 0 0 2 16
14. Proizvodnja sirove vune 0 0 0 0 015. Zasijane površine merkantilnim
žitaricama 168 22 1 22 21316. Zasijane površine heljdom 43 1 0 3 4717. Zasijane površine ljekovitim biljem 1 3 0 1 518. Zasijane površine merkantilnim
krompirom 84 21 0 9 11419. Zasijane površine ostalim povrtnim
kulturama 25 10 0 17 5220. Plastenička proizvodnja 7 2 0 5 1421. Zasnivanje novih zasada
krošnjastog voća 15 2 0 3 2022. Održavanje zasada krošnjastog
voća 10 3 0 1 1423. Zasnivanje novih zasada
jagodičastog voća 17 2 0 1 2024. Realizacija proizvodnje
jagodičastog voća 0 3 0 0 325. Proizvodnja gljiva u zatvorenom
prostoru 19 0 1 0 2026. Certificiranje organske proizvodnje 17 4 1 0 2227. Plaćanje rente za izgradnju
poljoprivrednih objekata 1 1 0 1 328. Rekonstrukcija štalskih objekata 0 3 0 0 329. Kupovina poljoprivrednog
zemljišta0 1 0 1 2
30. Kupovina novog staklenika ili plastenika 4 1 0 0 5
31. Kupovina nove poljoprivredne mehanizacije u biljnoj i animalnoj proizvodnji 83 4 0 0 87UKUPNO OBRAĐENO IZ 2012. 1793 169 71 156 2189PRENOS IZ 2011. GODINE 103SVE UKUPNO OBRAĐENO 1896 169 71 156 2292
Kao što se vidi iz tabele 3. ukupno je u 2012. godini obrađeno 2292 zahtjeva.Od ukupnog brojazahtjeva na kantonalni novčani podsticaj koji su zaprimljeni u 2012. godini, 169 zahtjeva jeodbijeno iz razloga što ne zadovoljavaju uslove propisane Zakonom o novčanim podsticajima napodručju Kantona Sarajevo, a 1793 zahtjeva su pozitivno riješena. Takođe, 103 zahtjeva koji suzaprimljeni u 2011. godini, zbog dužeg trajanja ciklusa proizvodnje, preneseni su na rješavanje u2012. godinu i svi su pozitivno rješeni, tako da je u 2012. godini pozitivno rješeno ukupno 1896zahtjeva.
Najviše zaprimljenih i odbijenih zahtjeva na kantonalni novčani podsticaj ima upravo iz onihopćina Kantona Sarajevo koje imaju najviše ruralnih područja koje ujedno raspolažu i sa najvišeobradivog poljoprivrednog zemljišta i drugim prirodnim resursima, a to su općine Ilijaš, Hadžići,Vogošća i Trnovo. Ohrabruje činjenica da iz općina, koje su pretežno urbane, takođe ima dosta
12
pristiglih zahtjeva što ukazuje na činjenicu da se stanovništvo ovih općina sve više okreće kapoljoprivrednoj proizvodnji kupujući ili uzimajući u zakup poljoprivredno zemljište u ruralnimpodručjima Kantona Srajevo. Takve su općine Ilidža i Novi Grad.
Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva na novčani podsticaj u 2012. godini, 71 zahtjev je, zbogtrajanja ciklusa proizvodnje, prenesen u 2013. godinu. 156 zahtjeva na novčani podsticaj sugreškom podneseni ili su kandidati naknadno odustali od svojih zahtjeva.
1. Realizacija podsticaja po modelima proizvodnje
Budžetom Kantona Sarajevo za 2012. godinu za podsticaje u poljoprivredi planirana su sredstvau iznosu od 4.180.000,00 KM. Od planiranih sredstava za poljoprivrednu proizvodnjurealizovanu u 2012. godini po modelima podsticaja utrošeno je:
a) Model podsticaja proizvodnji ...........................2.949.605,82 KMb) Model kapitalnih ulaganja ...................................118.138,82 KMc) Model ostalih vrsta novčanih podsticaja .............. 45.040,00 KM
Po modelima podsticaja u 2012. godini ukupno je utrošeno 3.112.784,64 KM. Na preneseneobaveze za proizvodnje iz 2011. godine utrošeno je 480.300,32 KM, tako da je ukupno utrošeno3.593.084,96 KM od planiranih sredstva za podsticaje u poljoprivredi za 2012. godinu.
Tabela 4. Pregled iznosa novčanih podsticaja realizovanih u 2012.g. (u KM) po modelima proizvodnji kao i preglediznosa novčanog podsticaja za proizvodnje koje su prenesene iz 2011. godine
MODELI PODSTICAJANeregistro-vana lica
Registro-vana lica
(dopunskadjelatnost)
Registrovanalica (osnovna
djelatnost)
Neprofitneorganizacije
UKUPNOPO VIDO-
VIMA PRO-IZVODNJE
I- MODEL PODSTICAJA PROIZVODNJI
1. ANIMALNA PROIZVODNJA
1 Farma mliječnih krava (500 l do 1500 l mlijeka; preko 1500 l)
126.378,00 240,00 351.900,00 0,00 478.518,00
2 Vlastiti uzgoj teladi namijenjenih daljem tovu
1890,00 0,00 7.800,00 0,00 9.690,00
3 Vlastiti uzgoj priplodnih junica za remont ili proširenjeosnog stada mliječnih krava
122.920,00 320,00 106.800,00 0,00 230.040,00
4 Farma za tov junadi 65.130,00 0,00 7.910,00 0,00 73.040,00
5 Uzgoj priplodnih junica za proširenje osnovnog stada mliječnih krava
3360,00 0,00 1.200,00 0,00 4.560,00
6 Farma ovaca 463.876,00 14.880,00 90.380,00 0,00 569.136,00
13
7 Farma koza 5.915,00 0,00 1.475,00 0,00 7.390,00
8 Farma za tov svinja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
9 Farma za tov piladi 0,00 6.650,14 218.150,65 0,00 224.800,79
10 Inkubacijska proizvodnja jednodnevnih pilića
0,00 0,00 64.844,92 0,00 64.844,92
11 Farma koka nosilja 1.131,20 4.121,60 30.000,00 0,00 35.252,80
12 Pčelinjak 123.709,50 4.474,40 5.746,00 0,00 133.929,90
13 Organizovan otkup svježeg mlijeka
0,00 0,00 123.157,68 0,00 123.157,68
14 Proizvodnja sirove vune 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Ukupno animalna proizvodnja 914.309,7 30.686,14 1.009.364,25 0,00 1.954.360,09
2. BILJNA PROIZVODNJA
1 Zasijane površine merkantilnim žitaricama
132.191,90 8.596,00 135.329,00 0,00 276.116,90
2 Zasijane površine heljdom 97.422,50 1.760,00 26.840,00 0,00 126.022,50
3 Zasijane površine ljekovitim biljem
0,00 0,00 2.160,00 0,00 2.160,00
4 Zasijane površine merkantilnim krompirom
160.235,00 16.400,00 204.775,00 0,00 381.410,00
5 Zasijane površine ostalim povrtnim kulturama
22.372,00 0,00 34.060,00 0,00 56.432,00
6 Plastenička proizvodnja 2.772,70 0,00 3.332,00 0,00 6.104,70
7 Zasnivanje novih zasada krošnjastog voća
14.525,00 0,00 26.300,00 0,00 40.825,00
8 Održavanje zasada krošnjastog voća
12.400,50 0,00 1.125,00 0,00 13.525,50
9 Zasivanje novih zasada jagodičastog voća
3.293,28 0,00 33.920,00 0,00 37.213,28
10 Realizacija proizvodnje krošnjastog voća
866,54 0,00 0,00 0,00 866,54
11 Realizacija proizvodnje jago-dičastog voća
575,12 0,00 0,00 0,00 575,12
Ukupno biljna proizvodnja 446.654,54 26.756,00 467.841,00 0,00 941.251,54
3. GLJIVARSKA PROIZVODNJA
1 Proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoru
0,00 0,00 41.979,50 0,00 41.979,50
Ukupno gljivarska proizvodnja 0,00 0,00 41.979,50 0,00 41.979,50
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
1 Certificiranje organske proizvodnje
4.058,32 1.200,00 6.756,37 0,00 12.014,69
14
Ukupno organska proizvodnja 4.058,32 1.200,00 6.756,37 0,00 12.014,69
UKUPNO PODSTICAJA PROIZVODNJI 1.365.022,56
58.642,14 1.525.941,12 0,00 2.949.605,82
II- MODEL KAPITALNIH ULAGANJA
1 Plaćanje rente za izgradnju poljoprivrednih objekata
0,00 0,00 17.756,88 0,00 17.756,88
2 Rekonstrukcija štalskih objekata
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
3 Kupovina poljoprivrednog zemljišta
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
4 Kupovina novog staklenika iliplastenika
4.795,00 0,00 4.099,35 0,00 8.894,35
5 Kupovina nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u biljnoj i animalnoj proizvodnji
60.245,45 4.299,95 26.942,19 0,00 91.487,59
Ukupno kapitalna ulaganja 65.040,45 4.299,95 48.798,42 0,00 118.138,82
III-MODEL OSTALIH VRSTA NOVČANIH PODSTICAJA
1 Aktivnosti organizacija, udruženja ili asocijacija
- - - 23.000,00 23.000,00
2 Sufinansiranje učešća poljoprivrednika na sajmovima
22.040,00 22.040,00
UKUPNO OSTALE VRSTE NOVČANIH PODSTICAJA
45.040,00 45.040,00
SVE UKUPNO PO MODELIMA PODSTICAJA U 2012. GODINI
1.430.063,01 62.942,09 1.574.739,54 45.040,00 3.112.784,64
PRENOS IZ 2011. GODINE 480.300,32
UKUPNO ISPLAĆENO U 2012. GODINI
3.593.084,96
15
Red.br. Prenesene obaveze iz 2011. godine po proizvodnjama Iznos u KM
1. Uzgoj priplodnih junica 11.700,002. Tov junadi 48.450,003. Tov piladi 26.307,97
4. Inkubacijska proizvodnja jednodnevnih pilića 1.849,405. Držanje koka nosilja 3.525,006. Proizvodnja mlijeka 163.297,857. Otkup mlijeka 26.077,628. Nabavka mehanizacije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji 19.394,889. Proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoru 9.094,2010. Izgradnja štalskih kapaciteta za uzgoj stoke 147.822,0011. Izgradnja kapaciteta za skladištenje i sušenje poljoprivrednih proizvoda 22.781,40
U K U P N O : 480.300,32
Obzirom da je početkom 2012. godine usvojen novi Zakon o novčanim podsticajima upoljoprivredi na području Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 1/12) ukojem su propisani modeli podsticaja, to nismo u mogućnosti izvršiti prikaz uporednihpokazatelja o utrošku novčanih sredstava kroz period od 5 godina u jednoj tabeli.Zato su u slijedećoj tabeli dati uporedni pokazatelji ostvarenog prava na novčani podsticaj uperiodu od 2008. do 2011. godini po vidovima proizvodnje.
Tabela 5. Pregled iznosa ostavrenog prava na novčani podsticaj od 2008-2011. godine
VRSTA PROIZVODNJE
2008.g.(KM)
2009.g.(KM)
2010.g.(KM)
2011. g(KM)
I ANIMALNA PROIZVODNJA198.000,00
1. Držanje mliječnih krava 212.200,00 185.400,00 192.420,002. Uzgoj priplodnih junica 402.400,00 355.200,00 284.400,00 260.715,003. Tov junadi 151.250,00 168.500,00 232.000,00 239.020,004. Držanje ovaca 873.240,00 760.300,00 613.395,00 580.986,005. Držanje koka nosilja 70.600,00 65.350,00 32.559,10 27.023,006. Tov pilića ( brojlera ) 342.233,40 279.268,75 230.279,20 278.253,017. Tov purana 0,00 0,00 0,00 0,008. Inkubacijska proizvodnja
jednodnevnih pilića 49.269,30 57.413,70 28.542,40 33.527,599. Držanje pčelinjih
društava154.840,00 176.565,00 130.880,00 108.210,00
10. Proizvodnja svježeg mlijeka
664.002,88 921.892,21 916.984,08 717.708,06
11. Organizovani otkup mlijeka
118.475,28 176.558,13 172.815,84 122.392,81
12. Prerada svježeg mlijeka 154.742,88 171.287,63 83.771,79 12.061,02UKUPNO 3.179.053,74 3.344.535,42 2.911.027,41 2.572.316,49
II BILJNA PROIZVODNJA
16
1. Zasijane površine merkantilnim žitaricama
245.748,00 356.083,00 297.876,00 252.483,00
2. Zasijane površine ljekovitim biljem
98.400,00 58.050,00 8.900,00 735,00
3. Zasijane površine merkantilnim krompirom
119.278,00 162.925,00 312.984,00 200.775,00
4. Zasijane površine povrćem
16.375,00 34.775,00 90.600,00 130.365,00
5. Jagodasto voće (novi i stari zasadi)
9.782,16 13.532,47 10.839,72 17.648,43
6. Voćnjaci ( novi i stari ) 32.050,49 47.110,00 44.125,00 45.990,007. Proizvodnja gljiva (tone
komposta)34.532,15 56.891,64 23.206,20 26.381,00
UKUPNO 556.165,80 729.367,11 788.530,92 674.377,43 III INVESTIRANJE U POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA
1. Izgradnja objekata 348.922,70 132.060,60 70.759,80 126.935,402. Nabavka junica za
formiranje osnovnog stada
140.000,00 5.000,00 0,00 0,00
3. Nabavka mehanizacije i opreme
254.430,38 166.851,25 240.710,95 164.302,32
4. Projekti zasnivanja voća 0,00 0,00 0,00 0,00UKUPNO 745.356,08 303.911,85 311.470,75 291.237,72SVE UKUPNO 4.478.572,62 4.377.814,38 4.011.029,08 3.537.931,6
U tabeli 6. dati su uporedni pokazatelji realizacije obima poljoprivredne proizvodnje za koje su ostvareni podsticaji u 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. godini.
Tabela 6. Pregled realizacije obima proizvodnje od 2008.- 2012. godine.
VID POLJO.PROIZVO-DNJE
2008.g. 2009.g. 2010.g. 2011.g.
2012. god
Poljo.proizvo-
dnja
Neregi-strovana
lica
Registro-vana licadopunskadjelatno.
Registro-vana licaosnovnadjelatno.
Ukupno u2012.godini
ha/kom/ grla/litara
ha/kom/ grla/litara
ha/kom/ grla/litara
ha/kom/ grla/lit
ha/kom/ grla/litar/m2/t
ha/kom/ grla/litar/m2/t
ha/kom/ grla/litaram2/t
ha/kom/ grla/litar/m2/t
ANIMALNA PROIZVODNJA
1. Držanje mliječnih krava
1.980 2.122 2.060 2.138Farmamliječnihkrava
401 2 782 1185
2. Vla. uzgojteladi
14 0 39 53
3. Uzgoj priplodnih junica
1.006 888 948 869Vla. uzgoj priplo. junica
451 1 270 722
4. Tov junadi605 674 1.160 1.258
Farma za tov junadi 310 0 26 336
17
5. Držanje ovaca 43.602 38.015 40.893 44.691
Farmaovaca 33.134 930 4.519 38.583
6. Farmakoza
338 0 59 397
7. Držanje koka nosilja 70.600 65.350 46.513 54.046
Farmakokanosilja
2.020 6.440 37.500 45.960
8. Tov pilića 1.140.78 1.117.075 1.151.396 1.464.490
Farma zatov piladi 0 37.571 991.594 1.029.165
9.Inkubaci-jska proizvo-dnja jednodne-vnih pilića
492.693 574.137 570.848 838.190
Inkubaci-jskaproizvo-dnja jednodne- vnih pilića
0 0 926.356 926.356
10.Držanje pče. dru. 10.335 11.771 13.088 12.023
Pčelinjak10.396 329 338 11.063
11.Proizvo. svježeg mlijeka
5.533.357 6.145.948 6.113.227 5.313.585Organizo-van otkupsvježeg mlijeka
0 0 1.539.471
BILJNA PROIZVODNJA
12.Zasijane površine merkanti-lnim žitaricama
409,6 593,5 744,69 721,38Zasijanepovršinemerkanti-lnimžitarica-ma
270 15,3 193
13. Zasijapovršineheljdom
278,4 4,4 53,7 336,5
14.Zasijane površine ljekovitim biljem
65,6 38,7 8,9 1,47Zasijanepovršineljekovitimbiljem
0 0 2,7 2,7
15.Zasijane površine merkanti-lnimkrompirom
47,7 65,2 136,08 133,85Zasijane površine merkanti-lnim kro-mpirom
91,6 8,2 102,4 202,2
16.Zasijane površine povrćem
6,55 13.9 36,24 86,91Zasijanepovršineostalimpovrćem
16 0 17 33
17. Plasteni-čka proi-zvodnja
5.659 0 4.760 10.419
18.Jagodasto voće ( novi i 24,45 3.4 3,10 7,54
Jagodasto voće – novi 1,2 0 8,5 9,7
18
stari zasadi ) zasadi
19.Voćnjaci (novi i stari zasadi )
32,05 34,90 30,85 31,87Krošnja-sto voće- novi zasadi
4,4 0 5,3 9,7
20. Krošnja-sto voće-održava-nje
11,8 0 0,75 12,55
21. Realizaci-ja pro-izvodnjekro. voća
12.379 0 0 12.379
22. Realizaci-ja pro-izvodnje jago. voća
2.054 0 0 2.054
23.Proizvodnja gljiva 690,6 948.2 580,16 879,36
Proizvo-dnja gljiva
0 0 840
24. Certifici-ranje organske proizv.
9 3 3
25. Izgradnja objekata
2740 m2 1886,6 m2 1179,3 m2 2115,59 m2Renta za izgradnju objekata
0 0 1479,74 1479,74
26. Nabavka junica za formiranje osnovnog stada
280 grla 10 grla 0,00 0,00Reko-nstrukcijaobjekata
0 0 0 0
27.Nabavka mehanizacije iopreme
166 kom 115 kom 107 kom 119 komKupovinanove mehaniza-cije i opreme u biljnoj i animalnoj proizvo.
71 0 12 83
28.Projekti zasnivanja voća
0,00 0,00 0,00 0,00Kupovinanovog plastenika/stakleni.
2 0 2
Ovdje se mora napomenuti da su podaci o obimu proizvodnje za 2012. godinu prikazani u tabeli6. urađeni na osnovu podataka o isplaćenom pravu na novčani podsticaj s obzirom na kategorijulica, odnosno s obzirom na to da li se radi o neregistrovanom licu, registrovanom licu sa
19
poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću ili o registrovanom licu sa poljoprivredom kaoosnovnom djelatnošću. U tabeli nisu prikazani podaci o obimu proizvodnje koji se odnose naproizvodnje koje su prenesene iz 2011. godine i isplaćene u 2012. godini po osnovu Odluke iz2011. godine kada nije bilo razvrstavanja kandidata po kategorijama. Iz tog razloga je i obimproizvodnje nešto izmijenjen u odnosu na gore navedene pokazatelje tako da je obim proizvodnjekod uzgoja priplodnih junica 767 grla, tova junadi 591 grla, držanja koka nosilja 52.846 komada,tov pilića 1.156.259 komada, inkubacijska proizvodnja jednodnevnih pilića je 972.588 komada,organizovani otkup svježeg mlijeka je 1.974.090 litara, proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoruje 1.143 tone komposta.
Zato možemo reći da ni u 2012. godini i pored teške ekonomske situacije i prve godine primjenenovog Zakona o novčanim podsticajima, kod većine proizvodnji nije došlo do bitnog smanjenjaobima,a neke su se proizvodnje i znatno povećale.
Novim Zakonom o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo željelose postići to da kandidati više ulažu u osavremenjavanje svojih poljoprivrednih gazdinstava ifarmi radi usklađivanja sa međunarodnim standardima proizvodnje i poboljšanja zootehničkih izoohigijenskih uslova držanja stoke na području Kantona Sarajevo, kao i radi bolje primjeneagrotehničkih mjera u biljnoj proizvodnji.
U tabeli 7. prezentirano je procentualno učešće realizacije ostvarenih prava na novčane podsticajepo modelima podsticaja u 2012. godini.
Tabela 7. Procentualno učešće realizovanih podsticaja po modelima podsticaja u odnosu na cjelokupni iznosisplaćenih novčanih sredstava u 2012. godini
R.b. MODELI PODSTICAJA REALIZOVANO-KM % UČEŠĆA
1. Model podsticaja proizvodnji 2.949.605,82 82,10 %
2. Model kapitalnih ulaganja 118.138,82 3,30 %
3. Model ostalih vrsta novčanih podsticaja 45.040,00 1,20 %
4. Prenos obaveza za proizvo. iz 2011. godine 480.300,32 13,40 %
SVE UKUPNO 3.593.084,96 100,00 %
Kao što je vidljivo iz tabele 7. u 2012. godini 82,10 % novčanih sredstava je realizovano uModelu podsticaja proizvodnji, 3,30 % u Modelu podsticaja kapitalnih ulaganja, 1,20 % novčanihsredstava je isplaćeno u okviru Modela ostalih vrsta novčanih podsticaja, a 13,40 %novčanih sredstava je utrošeno na isplatu novčanih podsticaja za proizvodnje koje su započete u2011. godini, a čiji je proces proizvodnje završen u 2012. godini. Jasno je vidljivo da je najvišenovčanih sredstava namijenjenih podsticanju poljoprivrede na području Kantona Sarajevorealizovano u okviru Modela podsticaja proizvodnji, dok je u okviru Modela kapitalnih ulaganjarealizovano vrlo malo sredstava što se posebno odnosi na izgradnju objekata. U narednom izlaganju akcenat analize izvještaja dat je na utrošena novčana sredstva po osnovuZakona o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo (“Službenenovine Kantona Sarajevo” broj 1/12).
20
U tabeli 8. dat je pregled ostvarenog prava na novčani podsticaj u okviru Modela podsticajaproizvodnji sa procentualnim učešćem pojedinih vidova proizvodnje za 2012. godinu.
Tabela 8. Ostvareno pravo na novčani podsticaj i procenat učešča po pojedinim proizvodnjama u okviru Modela podsticaja proizvodnji za 2012.godinu
I- MODEL PODSTICAJA PROIZVODNJI Ostvareno pravo na novčanipodsticaj u KM
Učešća%
1. ANIMALNA PROIZVODNJA1. Farma mliječnih krava (500 l do 1500 l
mlijeka; farma mliječnih krava preko 1500 l) 478.518,00 16,222. Vlastiti uzgoj teladi namijenjenih daljem tovu 9.690,00 0,333. Vlastiti uzgoj priplodnih junica za remont ili
proširenje osnovnog stada 230.040,00 7,88
4. Farma za tov junadi 73.040,00 2,48
5. Uzgoj priplodnih junica za proširenje osnovnog stada krava
4.560,00 0,15
6. Farma ovaca 569.136,00 19,307. Farma koza 7.390,00 0,258. Farma za tov svinja 0,00 09. Farma za tov piladi 224.800,79 7,5410. Inkubacijska proizvodnja jednodnevnih pilića 64.844,92 2,2011. Farma koka nosilja 35.252,80 1,2012. Pčelinjak 133.929,90 4,5413. Organizovan otkup svježeg mlijeka. 123.157,68 4,2014. Proizvodnja sirove vune 0,00 0
UKUPNO ANIMALNA 1.954.360,09 66,292. BILJNA PROIZVODNJA15. Zasijane površine merkantilnim žitaricama 276.116,90 9,3616. Zasijane površine heljdom 126.022,5 4,2717. Zasijane površine ljekovitim biljem 2.160,00 0,0718. Zasijane površine merkantilnim krompirom 381.410,00 12,9319. Zasijane površine ostalim povrtnim kulturama 56.432,00 1,9120. Plastenička proizvodnja 6.104,7 0,2021. Zasnivanje novih zasada krošnjastog voća 40.825,00 1,3722. Održavanje zasada krošnjastog voća 13.525,5 0,4423. Zasivanje novih zasada jagodičastog voća 37.213,28 1,3024. Realizacija proizvodnje krošnjastog voća 866,54 0,02
25. Realizacija proizvodnje jagodastog voća 575,12 0,02
UKUPNO BILJNA 941.251,54 31,89. GLJIVARSKA PROIZVODNJA26. Proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoru 41.979,50 1,424. ORGANSKA PROIZVODNJA27. Certificiranje organske proizvodnje 12.014,69 0,40
SVE UKUPNO 2.949.605,82 100,00
21
Ako se pokazatelji iz tabele 8. uporede sa pokazeteljima za 2011. godinu koji su prezentirani utabeli 5. vidjet će se da je u oblasti animalne proizvodnje u 2012. godini realizovano manje zac.c.a. 617.000,00 KM u odnosu na 2011. godinu. S druge strane, iznos realizovanih novčanihsredstava u okviru biljne proizvodnje (ubrajajući i proizvodnju gljiva) je veći za c.c.a. 266.000,00 KM u odnosu na predhodnu godinu.
U narednoj tabeli dat je pregled ostvarenog prava na novčani podsticaj u okviru Modelakapitalnih ulaganja sa procentualnim učešćem za 2012. godinu.
Tabela 9. Ostvareno pravo na novčani podsticaj i procenat učešča za 2012. godinu u okviru Modela kapitalnihulaganja
II- MODEL KAPITALNIH ULAGANJA Ostvareno pravo na novčanipodsticaj
% učešća
1. Plaćanje rente za poljo. objekte 17.756,88 15,04 %2. Rekonstrukcija štalskih objekata 0,00 0 %3. Kupovina poljoprivrednog zemljišta 0,00 0 %
4. Kupovina novog staklenika ili plastenika 8.894,35 7,52 %
5. Kupovina nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u biljnoj i animalnoj proizvodnji 91.487,59 77,44 %UKUPNO 118.138,82 100 %
Interesantno je napomenuti da je obim izgradnje poljoprivrednih objekata, nakon trenda rasta u2011. godini, znatno smanjen u 2012. godini što će se posebno negativno odraziti na stvaranjeuslova za konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnje.Ovdje se mora posebno istaći činjenica da je u 2012. godini započeto sa izgradnjom samo jednogpoljoprivrednog objekta, odnosno radi se o izgradnji objekta za tov pilića, dok izgradnje objekataza skladištenje, hlađenje i sušenje poljoprivrednih proizvoda i rekonstrukcije štalskih objekata u2012. godini uopšte nije bilo. Ovo je veoma zabrinjavajuća činjenica pogotovo što se zna da suadekvatni štalski i drugi objekti osnova za napredniju i savremeniju poljoprivrednu proizvodnju.
22
Grafički prikaz realizovanih novčanih sredstava u okviru Modela podsticaja
proizvodnji
66,29%
31,89%
1,42% 0,40%0,00%
10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%
1954360,09KM
941251,54 KM 41979,5 KM 12014,69 KM
Animalna Biljna Gljivarska Organska
Postavlja se i pitanje zašto je u 2012. godini došlo do ovakvog stanja u oblasti izgradnjepoljoprivrednih objekata i rekonstrukcije štalskih objekata, pogotovo ako se zna da je u 2011.godini izgrađeno 7 štalskih objekata i 2 objekta za skladištenje, hlađenje i sušenje poljoprivrednihproizvoda, a i tada je to ocijenjeno kao stagnacija u izgradnji.
Na ovo pitanje odgovor se može tražiti prvenstveno u ekonomskoj krizi i vrlo teškoj finansijskojsituaciji poljoprivrednih proizvođača. Domaći poljoprivredni proizvođači su se našli u situaciji danjihova proizvodnja ne može pokriti troškove proizvodnje zbog stalnog povećanja cijena repro-materijala, te se ne usuđuju vršiti dodatna ulaganja u izgradnju novih objekata i rekonstrukcijustarih radi proširenja proizvodnje.
U 2012. godini izdvajana su novčana sredstva za kupovinu novih staklenika i plastenika štopredhodnih godina nije bio slučaj, a sve u cilju motivisanja poljoprivrednih proizvođača da seviše orijentišu na plasteničku proizvodnju povrća. Obzirom na to da su raspoložive zemljišneparcele naših poljoprivrednih proizvođača relativno male i njihova proizvodnja je ograničenavremenskim uslovima, mišljenja smo da bi ovakva proizvodnja povrća imala puno veći efekat odproizvodnje na većim otvorenim parcelama.
U tabeli 10. dati su uporedni pokazatelji o realizovanim iznosima novčanih podsticaja iprocentima realizacije po vidovima proizvodnji u periodu od 2008. do 2012. godine.
Tabela 10. Uporedni pokatzatelji realizovanog novčanog podsticaja po vidovima proizvodnji od 2008.- 2012. godine.
Vidproizvo.
2008 2009 2010 2011 2012IznosKM %
IznosKM %
IznosKM %
IznosKM %
IznosKM %
Animalna proizvo.
3.179.053,74 70,99 3.344.535,42 76,40 2.911.027,41 72,58 2.572.316,49 72,71 1.954.360,09 63,70
Biljna pro-izvodnja
521.633,65 11,65 672.475,47 15,36 765.324,72 19,08 647.996,43 18,32 941.251,54 30,70
Gljivarska proizvo.
34.532,15 0,78 56.891,64 1,30 23.206,20 0,58 26.381,00 0,75 41.979,50 1,40
Organska proizvo.
0 0 0 0 0 0 0 0 12.014,69 0,40
Kapitalna ulaganja
745.356,08 16,56 303.911,85 6,86 311.470,75 7,8 291.237,72 8,24 118.138,82 3,80
UKUPNO 4.478.572,62 100 4.377.814,38 100 4.011.029,08 100 3.537.931,64 100 3.067.744,64 100
Na osnovu navedenih pokazatelja u tabeli 10. dat je grafički prikaz realizovanog iznosa novčanogpodsticaja po vidovima proizvodnji.
23
24
3.179.053,74
70,99%
3.344.535,42
76,40%
2.911.027,41
72,58%
2.572.316,49
72,71%
1.954.360,09
63,70%
0,00
500.000,00
1.000.000,00
1.500.000,00
2.000.000,00
2.500.000,00
3.000.000,00
3.500.000,00
2008god
2009god
2010god
2011god
2012god
Animalna proizvodnja
521.633,65
11,65%
672.475,47
15,36%
765.324,72
19,08%
647.996,43
18,32%
941.251,54
30,70%
0,00
100.000,00
200.000,00
300.000,00
400.000,00
500.000,00
600.000,00
700.000,00
800.000,00
900.000,00
1.000.000,00
2008god
2009god
2010god
2011god
2012god
Biljna proizvodnja
2. Realizacija podsticaja po općinama Kantona Sarajevo
U tabelama 11., 12. i 13. prezentirana je realizacija novčanih podsticaja po vidovima ostvarenepoljoprivredne proizvodnje po općinama Kantona Sarajevo s obzirom na kategoriju kandidata nanovčani podsticaj, odnosno tabele za fizička lica, registrovana lica-dopunska djelatnost iregistrovana lica -osnovna djelatnost.
25
34.532,15
0,78%
56.891,64
1,30%
23.206,20
0,58%
26.381,00
0,75%
41.979,50
1,40%
0,00
10.000,00
20.000,00
30.000,00
40.000,00
50.000,00
60.000,00
2008god
2009god
2010god
2011god
2012god
Gljivarska proizvodnja
745356,08
16,56%
303911,85
6,86%
311470,75
7,80%
291237,72
8,24%
118138,82
3,80%
0,00
100000,00
200000,00
300000,00
400000,00
500000,00
600000,00
700000,00
800000,00
2008god
2009god
2010god
2011god
2012god
Kapitalna ulaganja
Tabela 11. IZVJEŠTAJ O OSTAVRENOM PRAVU NA NOVČANI PODSTICAJ PO OPĆINAMA KANTONA SARAJEVO U 2012. GODINI ZA
NEREGISTROVANE KANDIDATE
PROIZVODNJA HADŽIĆI ILIDŽA TRNOVO VOGOŠĆA ILIJAŠ N.GRAD
NOVOSARA-JEVO S.GRAD CENTAR UKUPNO
ANIMALNAFarma mliječnih krava(500l-1500l); Farma mliječnih krava (preko1500 l) 38.367,00 5.670,00 15.372,00 9.555,00 54.684,00 0,00 0,00 1.050,00 1.680,00 126.378,00Vlastiti uzgoj teladi namjenjen daljem tovu 0,00 0,00 0,00 0,00 630,00 1.260,00 0,00 0,00 0,00 1.890,00Vlastiti uzgoj priplod-njih junica za remont osnovnog stada mli-ječnih krava ili za pro-širenje osnovnog stada mliječnih krava 28.280,00 8.120,00 7.840,00 25.200,00 31.640,00 15.960,00 560,00 1.680,00 3.640,00 122.920,00
Farma za tov junadi 2.670,00 2.100,00 0,00 12.060,00 43.330,00 2.310,00 0,00 0,00 2.660,00 65.130,00Uzgoj priplodnih ju-nica za proširenje os-novnog stada mli-ječnih krava 560,00 0,00 0,00 560,00 1.680,00 280,00 0,00 0,00 280,00 3.360,00
Farma ovaca 133.616,00 19.894,00 95.502,00 43.868,00 114.086,00 34.482,00 742,00 8.120,00 13.566,00 463.876,00Farma koza 1.050,00 1.032,50 0,00 1.400,00 927,50 0,00 997,50 0,00 507,50 5.915,00
Farma za tov svinja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Farma za tov piladi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Inkubcijska proizvod-nja jednodnevnih pil-ića 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Farma koka nosilja 0,00 0,00 560,00 0,00 571,20 0,00 0,00 0,00 0,00 1.131,20
Pčelinjak 15.481,90 13.173,30 3.534,30 15.446,20 18.028,90 35.696,70 8.211,00 3.962,70 10.174,50 123.709,50Organizovani otkup sviježeg mlijeka 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Proizvodnja sirove vune 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
UKUPNO ANIMALNA 220.024,90 49.989,80 122.808,30 108.089,20 265.577,60 89.988,70 10.510,50 14.812,70 32.508,00 914.309,70
BILJNAZasijane površine merkantilnim žitari-cama 15.170,40 9.338,90 4.819,50 4.625,60 87.027,00 906,50 0,00 2.254,00 8.050,00 132.191,90Zasijane površine heljdom 9.747,50 0,00 1.050,00 4.690,00 75.110,00 0,00 0,00 0,00 6.825,00 97.422,50Zasijane površine ljekovitim biljem 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Zasijane površine merkantilnim krom-pirom 20.002,50 2.700,00 13.090,00 10.150,00 100.467,50 10.500,00 0,00 525,00 2.800,00 160.235,00Zasijane površine povrtnim kulturama 4.410,00 280,00 2.030,00 0,00 11.522,00 2.870,00 0,00 0,00 1.260,00 22.372,00Plastenička proizvod-nja 0,00 0,00 539,00 0,00 1.900,50 0,00 0,00 333,20 2.772,70Zasnivanje novih za-sada krošnjastog voća 4.550,00 1.050,00 0,00 1.050,00 2.275,00 1.050,00 1.050,00 0,00 3.500,00 14.525,00Održavanje zasada krošnjastog voća 0,00 1.050,00 1.218,00 1.050,00 6.877,50 840,00 0,00 1.365,00 0,00 12.400,50Zasnivanje novih za-sada jagodičastog voća 997,28 0,00 840,00 0,00 840,00 280,00 336,00 0,00 0,00 3.293,28Realizacija proizvod-nje krošnjastog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 325,64 0,00 0,00 540,90 866,54Realizacija proizvod-nje jagodičastog voća 575,12 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 575,12
UKUPNO BILJNA 55.452,80 14.418,90 23.047,50 22.104,60 284.119,00 18.672,64 1.386,00 4.144,00 23.309,10 446.654,54Proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoru 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Certificiranje organskeproizvodnje u tekućoj godini 560,00 700,00 0,00 350,00 0,00 2.448,32 0,00 0,00 0,00 4.058,32
27
UKUPNO- PODSTI-CAJ PROIZVODNJI 276.037,70 65.108,70 145.855,80 130.543,80 549.696,60 111.109,66 11.896,50 18.956,70 55.817,10 1.365.022,56KAPITALNA ULA-
GANJAŠtalski objekti za uz-goj goveda, ovaca, koza i peradi u okviru polj. Gazdinstva 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Objekti za skladi-štenje, hlađenje i su-šenje poljoprivrednih proizvoda u okviru poljoprivrednog azdin-stva 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Izgradnja ribnjaka 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Rekonstrukcija štal-skih objekata za uzgojgoveda, koza, ovaca i peradi u cilju usklađi-vanja sa Pravilnikom o mjerama za unapre-đenje stočarske proizvodnje na podru-čju Kantona Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Kupovina poljoprivrednog zemlji-šta isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, a u cilju povećavanja polj. Proizvodnje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Novog staklenika ili plastenika 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.795,00 4.795,00Nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji
33.187,37 5.170,71 6.156,71 2.754,33 5.663,78 3.995,48 0,00 640,50 0,00 57.568,88
28
Nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u animalnoj proizvodnji 965,30 163,80 178,15 309,40 742,29 174,13 0,00 0,00 143,50 2.676,57Za preradarstvo novi sistem za pojenje, sis-tem za hranjenje i ventilator za rashlađi-vaje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
UKUPNO KAPI-TALNA 34.152,67 5.334,51 6.334,86 3.063,73 6.406,07 4.169,61 0,00 640,50 4.938,50 65.040,45
Realizacija pojedi-načnih projekata iz oblasti poljoprivrede, a koje se ocijene zna-čajnim za razvoj poljoprivredne proizvodnje na podru-čju Kantona 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Aktivnosti različitih or-ganizacija, udruženja ili asocijacija, a koje su u funkciji razvoja polj. na području Kan-tona Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Sufinansiranje učešćapoljoprivrednika na sajmovima i drugim manifestacijama iz oblasti poljoprivrede koji se organizuju na području Kantona ili području Bosne i Hercegovine 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
S V E U K U P N O: 310.190,37 70.443,21 152.190,66 133.607,53 556.102,67 115.279,27 11.896,50 19.597,20 60.755,60 1.430.063,01
29
Tabela 12. IZVJEŠTAJ O OSTAVRENOM PRAVU NA NOVČANI PODSTICAJ PO OPĆINAMA KANTONA SARAJEVO U 2012. GODINI ZA REG-
ISTROVANE KANDIDATE-DOPUNSKA DJELATNOST
ANIMALNA PROIZVODNJA HADŽIĆI ILIDŽA TRNOVOVO-GOŠĆA ILIJAŠ
N.-GRAD
NOVO SARA-JEVO S.GRAD CENTAR UKUPNO
Farma mliječnih krava (500l-1500l); Farma mliječnih krava (preko 1500 l) 0,00 0,00 240,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 240,00Vlastiti uzgoj teladi namjenjen dal-jem tovu
0,00 0,00 0,00 0,000,00 0,00 0,00
0,00 0,00 0,00
Vlastiti uzgoj priplodnjih junica za remont osnovnog stada mliječnih krava ili za proširenje osnovnog stada mliječnih krava 0,00 0,00 0,00 320,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 320,00Farma za tov junadi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Uzgoj priplodnih junica za proširenje osnovnog stada mliječnihkrava 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Farma ovaca 0,00 0,00 0,00 4.512,00 10.368,00 0,00 0,00 0,00 0,00 14.880,00Farma koza 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Farma za tov svinja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Farma za tov piladi 6.650,14 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 6.650,14Inkubcijska proizvodnja jednod-nevnih pilića
0,00 0,00 0,000,00 0,00 0,00 0,00
0,00 0,00 0,00
Farma koka nosilja 3.200,00 0,00 921,60 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.121,60Pčelinjak 0,00 1.768,00 0,00 938,40 0,00 0,00 1.768,00 0,00 0,00 4.474,40Organizovani otkup sviježeg mlijeka 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Proizvodnja sirove vune 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00UKUPNO ANIMALNA PROIZVOD-NJA
9.850,14 1.768,00 1.161,605.770,40 10.368,00 0,00 1768,00
0,00 0,00 30.686,14
BILJNA PROIZVODNJAZasijane površine merkantilnim ži-taricama
0,00 0,00 0,000,00 8.596,00 0,00 0,00
0,00 0,00 8.596,00
30
Zasijane površine heljdom 0,00 0,00 0,00 0,00 1.760,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.760,00
Zasijane površine ljekovitim biljem 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Zasijane površine merkantilnim krompirom 0,00 0,00 1.200,00 15.200,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 16.400,00Zasijane površine povrtnim kul-turama 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Plastenička proizvodnja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Zasnivanje novih zasada krošnjas-tog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Održavanje zasada krošnjastog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Zasnivanje novih zasada jagodičas-tog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Realizacija proizvodnje krošnjastog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Realizacija proizvodnje jagodičas-
tog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
UKUPNO BILJNA PROIZVODNJA 0,00 0,00 1.200,00 15.200,00 10.356,00 0,00 0,00 0,00 0,00 26.756,00Proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoru 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Certificiranje organske proizvodnje u tekućoj godini 800,00 400,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.200,00UKUPNO-PODSTICAJ PROIZVODNJI 10.650,14 2.168,00 2.361,60 20.970,40 20.724,00 0,00 1768,00 0,00 0,00 58.642,14
KAPITALNA ULAGANJAŠtalski objekti za uzgoj goveda, ovaca, koza i peradi u okviru polj. Gazdinstva 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Objekti za skladištenje, hlađenje i sušenje poljoprivrednih proizvoda u okviru poljoprivrednog gazdinstva 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Izgradnja ribnjaka 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
31
Rekonstrukcija štalskih objekata ua uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi u cilju usklađivanja sa Pravilnikom omjerama za unapređenje stočarske proizvodnje na području Kantona Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Kupovina poljoprivrednog zemljišta isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, a u cilju povećavanja polj. Proizvodnje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Novog staklenika ili plastenika 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u biljnoj proizvodnji 0,00 0,00 0,00 4.299,95 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.299,95
Nove poljoprivredne mehanizacije i opreme u animalnoj proizvodnji 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Za preradarstvo novi sistem za po-jenje, sistem za hranjenje i ventila-tor za rashlađivaje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00UKUPNO KAPITALNA ULA-GANJA 0,00 0,00 0,00 4.299,95 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.299,95Realizacija pojedinačnih projekata iz oblasti poljoprivrede, a koje se ocijene značajnim za razvoj poljoprivredne proizvodnje na po-dručju Kantona 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Aktivnosti različitih organizacija, udruženja ili asocijacija, a koje su u funkciji razvoja polj. na području Kantona Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Sufinansiranje učešća poljoprivred-nika na sajmovima i drugim mani-festacijama iz oblasti poljoprivrede koji se organizuju na području Kan-tona ili području Bosne i Herce-govine 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
S V E U K U P N O: 10.650,14 2.168,00 2.361,60 25.270,35 20.724,00 0,00 1.768,00 0,00 0,00 62.942,09
32
Tabela 13.
IZVJEŠTAJ O OSTVARENOM PRAVU NA NOVČANI PODSTICAJ PO OPĆINAMA KANTONA SARAJEVO U 2012. GODINI ZAREGISTROVANE KANDIDATE-OSNOVNA DJELATNOST
ANIMALNAPROIZVODNJA HADŽIĆI ILIDŽA TRNOVO VOGOŠĆA ILIJAŠ N.GRADNOVO
SARAJEVOS.GRAD CENTAR UKUPNO
Farma mliječnih krava (500l-1500l); Farma mliječnih krava (preko 1500 l) 8.550,00 264.630,00 8.520,00 18.450,00 51.750,00 0,00 0,00 0,00 0,00 351.900,00Vlastiti uzgoj teladi namjen-jen daljem tovu 1.400,00 0,00 0,00 4.000,00 2.400,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7.800,00Vlastiti uzgoj priplodnjih ju-nica za remont osnovnog stada mliječnih krava ili za proširenje osnovnog stada mliječnih krava 6.800,00 75.600,00 400,00 5.600,00 18.400,00 0,00 0,00 0,00 0,00 106.800,00
Farma za tov junadi 0,00 0,00 0,00 760,00 7.150,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7.910,00Uzgoj priplodnih junica za proširenje osnovnog stada mliječnih krava 0,00 0,00 0,00 1.200,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.200,00Farma ovaca 18.540,00 0,00 35.880,00 21.720,00 11.900,00 0,00 0,00 0,00 2.340,00 90.380,00Farma koza 0,00 0,00 0,00 1.475,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.475,00Farma za tov svinja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Farma za tov piladi 152.285,92 36.365,83 21.822,46 1.828,86 5.847,58 0,00 0,00 0,00 0,00 218.150,65Inkubcijska proizvodnja jednodnevnih pilića 0,00 24.512,60 0,00 40.332,32 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 64.844,92
Farma koka nosilja 4.400,00 0,00 0,00 3.200,00 12.160,00 0,00 10.240,00 0,00 0,00 30.000,00Pčelinjak 0,00 0,00 0,00 0,00 2.890,00 2.856,00 0,00 0,00 0,00 5.746,00Organizovani otkup sviježegmlijeka 74.812,44 0,00 7.135,04 8.265,08 0,00 0,00 0,00 0,00 32.945,12 123.157,68Proizvodnja sirove vune 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00UKUPNO ANIMALNA PROIZVODNJA 266.788,36 401.108,43 73.757,50 106.831,26 112.497,58 2.856,00 10.240,00 0,00 35.285,12 1.009.364,25
BILJNA PROIZVODNJAZasijane površine merkantil- 19.570,00 35.490,00 6.335,00 0,00 73.934,00 0,00 0,00 0,00 0,00 135.329,00
33
nim žitaricama
Zasijane površine heljdom 0,00 0,00 1.200,00 0,00 25.640,00 0,00 0,00 0,00 0,00 26.840,00Zasijane površine ljekovitim biljem 0,00 0,00 0,00 0,00 2.160,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2.160,00Zasijane površine merkantil-nim krompirom 32.100,00 26.425,00 11.000,00 19.250,00 116.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 204.775,00Zasijane površine povrtnim kulturama 1.200,00 0,00 1.760,00 0,00 31.100,00 0,00 0,00 0,00 0,00 34.060,00
Plastenička proizvodnja 588,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2.744,00 0,00 0,00 0,00 3.332,00Zasnivanje novih zasada krošnjastog voća 5.000,00 19.800,00 0,00 0,00 1.500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 26.300,00Održavanje zasada krošn-jastog voća 0,00 0,00 0,00 1.125,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.125,00Zasnivanje novih zasada jagodičastog voća 0,00 29.920,00 0,00 0,00 4.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 33.920,00Realizacija proizvodnje krošnjastog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Realizacija proizvodnje jagodičastog voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00UKUPNO BILJNA PROIZVODNJA 58.458,00 111.635,00 20.295,00 20.375,00 254.334,00 2.744,00 0,00 0,00 0,00 467.841,00Proizvodnja gljiva u zatvorenom prostoru 0,00 9.966,00 0,00 3.960,50 0,00 12.131,00 0,00 15.922,00 0,00 41.979,50Certificiranje organske proizvodnje u tekućoj godini 0,00 0,00 0,00 0,00 6.756,37 0,00 0,00 0,00 0,00 6.756,37UKUPNO PODSTICAJ PROIZVODNJI 325.246,36 522.709,43 94.052,50 131.166,76 373.587,95 17.731,00 10.240,00 15.922,00 35.285,12 1.525.941,12
KAPITALNA ULAGANJAŠtalski objekti za uzgoj goveda, ovaca, koza i peradi u okviru polj. Gazdin-stva 0,00 0,00 17.756,88 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 17.756,88Objekti za skladištenje, hlađenje i sušenje poljoprivrednih proizvoda u 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
34
okviru poljoprivrednog gazdinstva
Izgradnja ribnjaka 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Rekonstrukcija štalskih ob-jekata ua uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi u cilju usklađivanja sa Pravilnikom o mjerama za unapređenje stočarske proizvodnje na području Kantona Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Kupovina poljoprivrednog zemljišta isključivo za poljoprivrednu proizvodnju, a u cilju povećavanja polj. Proizvodnje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Novog staklenika ili plas-tenika 0,00 0,00 0,00 0,00 4.099,35 0,00 0,00 0,00 0,00 4.099,35Nove poljoprivredne meha-nizacije i opreme u biljnoj proizvodnji 1.677,50 0,00 978,75 750,00 1.025,00 338,00 0,00 0,00 0,00 4.769,25Nove poljoprivredne meha-nizacije i opreme u animal-noj proizvodnji 1.248,75 2.268,69 3.851,00 0,00 0,00 14.804,50 0,00 0,00 0,00 22.172,94Za preradarstvo novi sistem za pojenje, sistem za hran-jenje i ventilator za rashlađi-vaje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00UKUPNO KAPITALNA ULAGANJA 2.926,25 2.268,69 22.586,63 750,00 5.124,35 15.142,50 0,00 0,00 0,00 48.798,42Realizacija pojedinačnih projekata iz oblasti poljoprivrede, a koje se oci-jene značajnim za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području Kantona 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
35
Aktivnosti različitih organi-zacija, udruženja ili asoci-jacija, a koje su u funkciji razvoja polj. na području Kantona Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Sufinansiranje učešća poljoprivrednika na saj-movima i drugim mani-festacijama iz oblasti poljoprivrede koji se orga-nizuju na području Kantona ili području Bosne i Herce-govine 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
S V E U K U P N O: 328.172,61 524.978,12 116.639,13 131.916,76 378.712,30 32.873,50 10.240,00 15.922,00 35.285,12 1.574.739,54
36
3.Realizacija podsticaja po kategoriji kandidata
U narednoj tabeli dat je pregled visine ostvarenog prava na novčani podsticaj u 2012. godiniza sve tri kategorije kandidata sa područja Kantona Sarajevo.
Tabela 14. Pregled ostvarenog prava na novčani podsticaj u 2012. godini za tri kategorije kandidata po vidovimapoljoprivredne proizvodnje
Vid proizvodnjeNeregistrovanikandidati (KM)
Registrovani kandidati-dopunska djelatnost (KM)
Registrovani kandidati-osnovna djelatnost (KM)
Animalnaproizvodnja (An)
914.309,70 30.686,14 1.009.364,25
Biljna proizvodnja(Bi)
446.654,54 26.756,00 467.841,00
Gljivarskaproizvodnja (Glj)
0,00 0,00 41.979,50
Organskaproizvodnja (Or)
4.058,32 1.200,00 6.756,37
Kapitalna ulaganja(Ka)
65.040,45 4.299,95 48.798,42
UKUPNO 1.430.063,01 62.942,09 1.574.739,54
Grafički prikaz ostvarenog prava na novčani podsticaj po kategoriji kandidata
An
An
Bi
Bi
Or Or OrKa
Ka KaGlj Glj Glj
An
Bi
0,00
200.000,00
400.000,00
600.000,00
800.000,00
1.000.000,00
1.200.000,00
Neregistrovani Registrovani-dopunska
Registrovani-osnovna
Iz tabele 14. i priloženog grafikona može se jasno vidjeti da se približno ista svota novcaizdvaja za podsticanje animalne i biljne proizvodnje za neregistrovana i registrovana lica kojisu registrovali poljoprivredu kao osnovnu djelatnost.Proizvodnjom gljiva se bave samoregistrovani kandidati sa osnovnom djelatnošću, dok u kupovini nove poljoprivrednemehanizacije još uvijek prednjače neregistrovani kandidati, odnosno fizička lica.
III EFEKTI PODSTICAJA NA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU
Sva ekonomska, privredna i politička dešavanja u BiH u periodu 1991. do 2000. godineostavila su duboke negativne tragove i u sektoru poljoprivredne proizvodnje. Ti negativnitragovi se očituju kroz: višegodišnje tehnološko zaostajanje za svijetom, materijalne gubitke ustočarskoj proizvodnji, poljoprivrednoj mehanizaciji i prerađivačkim kapacitetima, pokidanetrgovinske veze i gubitak tržišta, nestanak velikih radnih organizacija i stručnih institucijanositelja proizvodnje i razvoja novih tehnologija, devastacija poljoprivrednih zemljišta imasovno napuštanje ruralnih područja. Tadašnja ulaganja u poljoprivredu karakterišu senizom polovičnih i nesistemskih mjera u rekonstrukciji farmi, nabavci stočnog fonda iosnovne poljoprivredne mehanizacije, a podrška u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji bilaje minimalna i imala je socijalni karakter. Iz tog razloga bio je prisutan trend padapoljoprivredne proizvodnje u svim oblastima.Od 2004. godine počinje se intenzivnije i sistemski raditi na prevazilaženju nastale situacije upoljoprivredi donošenjem zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti novčanih podrški nanivou Federacije i Kantona, a koji imaju za cilj njeno unapređenje, zaštitu domaćepoljoprivredne proizvodnje, stabilizaciju tržišta, garantovano i sigurno snabdijevanjestanovništva prehrambrenim proizvodima, smanjenje zavisnosti od uvoza onihpoljoprivrednih proizvoda koji se mogu proizvesti na području Kantona, zapošljavanje izadržavanje stanovništva na selu i ukupni ruralni razvoj u Kantonu Sarajevo, čime sezaustavlja trend opadanja poljoprivredne proizvodnje i postiže se njeno oporavljanje ipostepeni rast. Ekonomska kriza koja je okarakterisala 2009., 2010., 2011. i 2012. godinu, negativno seodrazila i na poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, i pored navedene krize, analizompodataka o ostvarenim proizvodnjama i realiziranim podsticajima u proteklom periodu, možese konstatovati povećanje proizvodnje u određenim oblastima poljoprivrede, ali takođe i blagipad određenih proizvodnji.
U nastavku je data analiza kretanja obima nekih od podsticanih poljoprivrednih proizvodnji.
A/ MODEL PODSTICAJA PROIZVODNJI
ANIMALNA PROIZVODNJA
U strukturi poljoprivredne proizvodnje stočarstvo je zastupljeno sa 90 % kod poljoprivrednihgazdinstava na području Kantona Sarajevo. Ovo je naročito značajno i sa aspekta
38
zapošljavanja stanovništva ruralnih područja jer u toku cijele godine zapošljava radnu snagu.Takođe, oko 90% biljne proizvodnje direktno se oslanja na stočarsku proizvodnju i najvećidio prehrambrene industrije u Kantonu vezan je direktno za stočarstvo kroz korištenjesirovina iz stočarstva kao što su mlijeko i meso. Upoređivanjem brojnog stanja stoke u predhodnih nekoliko godina vidljivo je da se povećalobrojno stanje stoke: goveda, ovaca, košnica pčela, a naročito peradi čije su se prerađivačkikapaciteti povećali za 2,5 puta. Analizirajući vremenski period od kada je počelo povećanjebrojnog stanja stočnog fonda može se slobodno reći da je to period od kada su kantoni iFederacija BiH počeli značajnije da podstiču poljoprivrednu proizvodnju.
1. Farma za tov junadi i farma za tov piladi opremljeni za te vrste proizvodnji
Proizvodnja svježeg goveđeg i pilećeg mesa u Kantonu Sarajevo su jedne odnajorganizovanijih poljoprivrednih proizvodnji koje se obavljaju u namjenskim objektimaopremljenim za te vrste proizvodnji.
Tov piladi i tov junadi su proizvodnje koje su možda najviše ovisne od podsticajnih mjera.Naime, poljoprivrednici neznatan dio hrane za uzgoj obezbjeđuju na vlastitoj farmi, što značida su isti prinuđeni kupovati hranu sa drugih područja bez dugoročno definisane nabavnecijene. Imajući u vidu da je došlo do znatnog povećanja cijene kabaste krme kao ikoncentrata, sigurno je da će u narednom periodu biti teško proizvesti konkurentan proizvodbez adekvatne podrške. Uzgoj junadi i peradi se obavlja u objektima koji moraju imatidovoljne površine za nesmetani smještaj životinja, moraju imati adekvatnu osvijetljenost,prozračnost i vlažnost, te u toku tova životinje moraju biti pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom. Iz tog razloga je u 2012. godini novčani podsticaj baziran nastvarnju što boljih zoohigijenskih uslova na farmi odnosno njihovog osavremenjavanja, saciljem intenziviranja proizvodnje.
U 2012. godini vršeno je i podsticanje uzgoja teladi namijenjenih daljem tovu što predstavljadodatni podstrek poljoprivrednim proizvođačima da se nastave baviti proizvodnjom goveđegmesa u još većem obimu.
Iz tabele 6. može se vidjeti da je tov junadi na području Kantona Sarajevo sve do 2012.godine konstantno bio u porastu. Upravo iz razloga naglog povećanja cijena ulaznogmaterijala za tov i drugog repromaterijala, kabaste i koncetrovane hrane u 2012. godini jedošlo do pada domaće proizvodnje junećeg mesa čime je velikim trgovačkim lancimaotvorena mogućnost masovnijeg uvoza mesa sumnjivog kvaliteta.I pored problema koji se negativno odražavaju na proizvodnju pilećeg mesa, od kojih seposebno ističe povećanje cijena hrane i repro materijala, a istovremeno cijena pilećeg mesa jeostala na istom nivou ili je čak i smanjena zbog povećane konkurencije, obim oveproizvodnje se nije bitno smanjio u odnosu na predhodnu godinu tako da su podsticajne mjereimale najvećeg efekta upravo na ovu proizvodnju.
39
Nadati se da je zabilježena stagnacija i blagi pad proizvodnje goveđeg mesa u 2012. godiniprolaznog karaktera i da će u narednom periodu ponovo doći do povećanja proizvodnje, timprije što postojanje ovih vidova poljoprivredne proizvodnje indirektno utiče na poboljšanjestandarda i zdravlje stanovništva.
Obzirom da se proizvodnjom goveđeg i pilećeg mesa pretežno bave specijalizirane farmekoje su registrovane, indirektno poboljšanje standarda stanovništva ogleda se krozzapošljavanje ljudi na tim farmama kao i kroz punjenje budžeta i penzionog fonda.Podsticanjem domaće proizvodnje mesa indirektno se podstiče zdravlje ljudi jer našiproizvođači proizvode zdravo i nezaraženo meso, te kupovinom mesa i mesnih prerađevinaod domaćih proizvođača stanovništvo konzumira zdravu hranu, za razliku od uvezenog mesasumnjivog kvaliteta. Iz tog razloga, kao i relativno velike potražnje za navedenimproizvodima na tržištu, neophodno je i u narednom periodu nastaviti sa podsticanjem farmikoje se bave proizvodnjom goveđeg i pilećeg mesa.
2. Farma mliječnih krava
Proizvodnja mlijeka, koja se obavlja na farmama sa većim ili manjim brojem mliječnih grla,je strateška grana poljoprivrede kako za Kanton Sarajevo tako i za Federaciju BiH, te zatoprogram podsticajnih mjera farmi mliječnih krava treba da ima jedan kontinuitet i u narednomperiodu.
U 2012. godini kroz podsticajne mjere nije bilo podsticanja proizvodnje svježeg kravljegmlijeka iz razloga, kao što smo naprijed naveli, što se kroz Federalnu novčanu podrškuizdvajaju sredstva za ovu proizvodnju. Zakonom o novčanim podsticajima u poljoprivredi napodručju Kantona Sarajevo podstiče se farma mliječnih krava sa minimalno dvagrla.Propisano je da je obračunska jedinica za podsticaj mliječna krava, zahtjevi na novčanipodsticaj se podnose kvartalno i farmeri su vezani za predaju mlijeka registrovanomotkupljivaču mlijeka u količinama koje su propisane Odlukom. Ovdje se naglašava da se kodove proizvodnje podstiču dvije vrste farmi mliječnih krava i to: farma koja kvartalnoostvaruje proizvodnju mlijeka u količini od 500 litara do 1500 litara mlijeka i farma kojakvartalno proizvodi preko 1500 litara mlijeka, a i novčani podsticaj po mliječnom grlu jerazličit, odnosno za 20% je veći podsticaj za farme koje kvartalno proizvode preko 1500litara mlijeka. Ovim se htjelo postići stimulisanje farmera koji predaju proizvedeno mlijekoregistrovanom otkupljivaču kao i ulaganje u mliječna grla kako bi postigli što većuproizvodnju mlijeka.
U 2012. godini se podsticao i organizovani otkup mlijeka čime je otkupljivač svježeg kravljegmlijeka stimulisan da vrši otkup mlijeka i od farmi sa manjim brojem grla i koje se nalaze uudaljenim krajevima.
Do podataka o proizvodnji mlijeka u 2012. godini došlo se na osnovu prikazane proizvodnjemlijeka kroz federalnu novčanu podršku, a prikazana proizvodnja mlijeka iznosi 5.068.921 l
40
mlijeka, te se može konstatovati da je u 2012. godini došlo do blagog pada proizvodnjesvježeg kravljeg mlijeka.
Više je razloga zašto je u ovoj proizvodnji došlo do blagog pada proizvodnje.Prema saznanjima do kojih je Odjeljenje došlo prilikom rada na terenu sa poljoprivrednimproizvođačima, jedan od glavnih razloga ovakvog stanja je taj što otkup i prerada mlijeka ururalnim područjima nisu sinhronizovani sa proizvodnjom, te velika količina mlijeka ostajeneotkupljena, a i za ono mlijeko koje je otkupljeno poljoprivrednici ne mogu da naplate svojapotraživanja. To je glavni razlog što poljoprivredni proizvođači ne žele i ne smiju znatnijepovećati broj muznih krava čime bi mogli doprinijeti znatnom povećanju proizvodnjemlijeka.
Na području Kantona Sarajevo otkup mlijeka u 2012. godini su vršili registrovaniotkupljivači svježeg kravljeg mlijeka: ZZ “Tarčin”, ZON “Kooperant“, PZ “Agrar“, “Milkos“DD, “Agromilk“ d.o.o., “Pucan“.U četvrtom kvartalu 2012. godine došlo je do prestanka rada zadruge ZON “Kooperant” kojaje vršila otkup kravljeg mlijeka sa područja općine Trnovo, te je njenim gašenjem prestao iotkup mlijeka sa područja koje je pokrivala.Izuzev mljekare “Milkos” i “Agromilk” d.o.o. koje su na pojedinim ruralnim područjimaKantona organizovale sabirne mreže za otkup kravljeg mlijeka, ostali otkupljivači mlijekanemaju interesa za takva ulaganja.Pored toga što za otkupljeno mlijeko poljoprivredni proizvođači duže vrijeme čekaju sanaplatom i otkupna cijena svježeg mlijeka je prilično niska, što je drugi bitan razlog zasmanjenje proizvodnje mlijeka.
Treći, ali ne manje bitan, razlog smanjenja proizvodnje svježeg mlijeka je taj što je u 2012.godini došlo do znatnog povećanja cijene stočnih koncetrata što je uticalo na ishranumliječnih grla. Naime, poljoprivredni proizvođači nisu bili u mogućnosti za svoja mliječnagrla obezbijediti optimalne obroke obogaćene koncetrovanom hranom koja utiče napovećanje mlječnosti, odnosno znatan dio obroka je zamijenjen kabastom krmom. Iz tograzloga se smanjila i proizvodnja mlijeka po jednom grlu što je u konačnici dovelo dostagniranja ukupne proizvodnje mlijeka. Zato se smatra da će novi pristup u podsticanju proizvodnje mlijeka putem podsticanja farmimliječnih krava u narednom periodu imati pozitivnog efekta u smislu većeg ulaganja uosavremenjavanje farmi i njihovom podizanju na jedan veći ekonomski nivo, a sve u ciljupovećanja proizvodnje mlijeka i stvaranja ekonomski samoodrživih farmi. Takvapoljoprivredna gazdinstva trebaju biti dugoročno i sistemski podsticana.
3. Vlastiti uzgoj priplodnih junica
Vlastita proizvodnja priplodnog podmlatka (junica) je u uskoj vezi sa održavanjem brojnogstanja stočnog fonda i njegovog porasta. Sigurno je da bi bez stimulisanja istog bilo upitno dali bi se zadržalo postojeće brojno stanje mliječnih krava ili bi za održavanje istog bilo nužno
41
obezbijediti priplodni pomladak putem uvoza što je ekonomski neopravdano i za društvo i zafarmera.U 2012. godini podstican je vlastiti uzgoja priplodnih junica za remont ili proširenjeosnovnog stada mliječnih krava čime su domaći farmeri motivisani da na vlastitim farmamaod vlastitog stada mliječnih krava proizvode mlada i zdrava grla sa poznatim genetskimpotencijalom koja će kasnije biti u funkciji proizvodnje mlijeka .
Na osnovu podataka o broju uzgojenih priplodnih junica može se vidjeti da je u 2012. godinidošlo do blagog pada u uzgoju junica i ima tendenciju stalnog opadanja. Razloga za pad obima uzgoja priplodnih junica ima više, a najznačajniji je taj što je za uzgojpriplodnih junica potreban duži vremenski period (oko dvije i po godine) da bi se od ženskogteleta uzgojilo odraslo grlo koje će biti uključeno u proizvodnju mlijeka i novog rasplodnogpodmlatka. Uzgoj priplodnih junica iziskuje znatna novčana ulaganja, a u periodu uzgojapoljoprivredni proizvođač nema nikakvu dobiti. Podsticajna sredstva su do sada davana pogrlu što znači da poljoprivredni proizvođač u periodu od godinu i po dana nema nikakvihpodsticajnih sredstava sve do momenta kada junica postane mliječno grlo tj. ne počne saproizvodnjom za koju je i namijenjena. Na području našeg kantona zastupljeno je šarenilo pasmina kod uzgoja priplodnih junica.Najčešće su to junice koje su dobijene križanjem, odnosno vještačkom oplodnjom krava našedomaće pasmine sjemenom holštajnske i simentalske pasmine, rjeđe montafonske pasmine, asve u cilju poboljšanja mliječnih i tovnih osobina potomaka. Međutim, u narednoj generaciji,tj. kod drugog osjemenjavanja, često se dešava da se priplodno grlo osjemini sjemenomsasvim druge pasmine, tako da se gube proizvodne osobine koje su već postignute. Ovdje se želi reći da se novim načinom podsticaja uzgoja priplodnih junica, kroz vlastitiuzgoj od vlastitih grla osnovnog stada mliječnih krava na farmi, poljoprivredni proizvođačistimulišu na farmski tip uzgoja sa tržišnom orjentacijom sa uređenim matičnimknjigovodstvom i sa strogim provođenjem selekcijskog odabira roditeljskih parova u pravcustvaranja grla izrazite mlječnosti čime se u globalu popravlja kvalitet cjelokupnog stočnogfonda.
4. Farma ovaca
U planinskom području Kantona Sarajevo ovčarstvo je najznačajniji oblik iskorištavanjaprirodnog resursa- pašnjaka. Mogućnost za razvoj ovčarstva leži u velikim planinskimpašnjacima i njihovim padinskim dijelovima.Prema podacima prezentovanim u tabeli 6. može se jasno vidjeti da je broj grla ovaca u 2012.godini otprilike na istom nivou kao i predhodne godine. Iz tog razloga može se slobodno rećida u ovčarstvu i pored teške ekonomske situacije nije došlo do pada brojnog stanja ovaca.Imajući u vidu da je 2009. godine bruceloza prepolovila broj ovaca na području KantonaSarajevo ohrabruje činjenica da se ovčarstvo oporavilo od pretrpljene štete, održava se kaoznačajna poljoprivredna djelatnost i ima tendenciju stalnog rasta.
42
Razvoj ovčarstva u Kantonu Sarajevo nije ograničen resursima poljoprivrednog zemljištapošto je najveći dio ruralnog prostora Kantona pogodan za poluintezivan i ekstenzivan načindržanja ovaca.U 2012. godini 278 domaćinstava iz ruralnih područja Kantona je ostvarilo pravo na novčanipodsticaj za farmu ovaca.Stimulisanje ovčarstva putem podsticanja farmi ovaca kao jednecjeline dalo je pozitivne efekte u smislu povećanja svijesti poljoprivrednih proizvođača označaju posjedovanja adekvatnih objekata za smještaj ovaca. Tako će se u narednom periodupoljoprivredni proizvođači više orjentisati na adaptiranje i dogradnju postojećih farmi radinjihovog približavanja evropskim standardima čime bi se, uz pojačanu veterinarsko-zdravstvenu zaštitu grla, stvorili uslovi za postepeni prelazak sa ekstenzivnog ipoluintenzivnog načina držanja ovaca na intenzivni način držanja čime bi se i proizvodnjaovčijih proizvoda povećala.
BILJNA PROIZVODNJA
Od raspoložive zemljišne površine na području Kantona Sarajevo koja je pogodna za sjetvuratarskih kultura prednjače općine Ilijaš, Hadžići i Ilidža. Ovo su općine koje po svojojkonfiguraciji terena imaju i najbolje preduslove za ratarsku proizvodnju u smislu primjenepoljoprivredne mehanizacije čime se postiže bolja produktivnost i veći prinosi po jedinicipovršine. Međutim, iste općine imaju i najviše neobrađenog zemljišta. Glavni razlog za ovo je velikarascjepkanost parcela. Tako npr. u općini Hadžići imamo situaciju da se površine parcelakreću od 0,2 do 0,6 ha, a vrlo rijetke su parcele koje imaju površinu veću od jednog hektara,što otežava primjenu mehanizacije čime se osigurava izdašnija proizvodnja i veći ekonomskiefekat.I pored navedenih problema, bitno je napomenuti da je značajnije pokretanje ratarskeproizvodnje inicirano novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
1. Zasijane površine merkantilnim žitaricama
Analizirajući visinu izdvojenih novčanih sredstava kroz podsticajne mjere Kantona Sarajevodolazi se do podatka da su merkantilne žitarice (pšenica, ječam, kukuruz, raž i zob) u 2012.godini zasijane na površini od 478 ha, što u odnosu na 227,96 ha zasijanih u 2011. godiniiznosi 54,4 % više.
Posebno ohrabruje činjenica da od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta zasijanogmerkantilnim žitaricama najveći dio otpada na površine zasijane pšenicom. Do ovog je došloprvenstveno zahvaljujući većim podsticajnim mjerama za sjetvu pšenice koja je osnovnažitarica u ishrani stanovništva. Ovdje se mora napomenuti da, iako Kanton Sarajevo neraspolaže povoljnim prirodnim uslovima za proizvodnju žitarica, oni resursi kojim raspolažeKanton nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni s obzirom na iskazane potrebe za hljebnim žitima.Iako trenutni ekonomski efekti proizvodnje merkantilnih žitarica nisu posebno značajni jer seostvaruju niski prinosi na malim površinama, ipak su povećanim podsticanjem, potrebe
43
Kantona za ovim žitaricama bile u značajnoj mjeri zadovoljene. Nastavkom realizacije ovihpodsticaja povećale bi se i zasijane površine ovim žitaricama.
2. Zasijane površine heljdom
U 2012. godini heljda je zasijana na površini od 336,5 ha što je za 156,92 ha, odnosno za31,81% manje u odnosu na 2011. godinu.Obzirom da je heljda u 2011. godini imala vodeće mjesto u ukupnoj površini parcela zasijanihžitaricama gore navedeni podatak govori da se u velikoj mjeri promijenila svijestpoljoprivrednih proizvođača o značaju vlastite proizvodnje hljebnih žitarica.
U neposrednom poslijeratnom periodu heljda je bila gotovo nepoznata žitarica na našimprostorima, a onda je imala naglu ekspanziju i u tome je bio njen poseban značaj zato što senjenom sjetvom u tom periodu postiglo to da su zapuštene poljoprivredne parcele ponovopostale obradive i ta zemljišta su dobila na kvalitetu i osposobljena su za sjetvu osnovnihžitarica kao što je pšenica.
Zbog posebnog značaja heljde u zdravoj ishrani ljudi treba i dalje nastaviti podsticanje njeneproizvodnje.
3. Zasijane površine merkantilnim krompirom
47,765,2
136,08 133,85
202,2
0
50
100
150
200
250
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Proizvodnja merkantilnog krompira
44
Analizirajući podatke prikazane u tabeli 6. vidi se da je u 2012. godini zasijano za 68,35 haviše poljoprivrednih površina merkantilnim krompirom u odnosu na 2011. godinu, odnosnomerkantilnim krompirom je zasijano za 33,81 % više poljoprivrednog zemljišta. Ovdje setreba napomenuti da je u 2012. godini povećan iznos novčanog podsticaja po jedinicipovršine za proizvodnju krompira što se pozitivno odrazilo i na povećanje površina zasijanihkrompirom.
I u narednom periodu proizvodnji krompira treba posvetiti posebnu pažnju, jer je ovaproizvodnja sa stanovišta raspoloživih prirodnih resursa i potreba tržišta opravdana te je trebanastaviti podsticati i unapređivati .
Gledajući u globalu cjelokupnu ratarsku proizvodnju, može se reći da se samo obezbjeđenjemsigurnog plasmana sa definisanjem cijene i nastavkom podsticanja ratarske proizvodnje možepostići veća proizvodnja u ovoj oblasti, a poljoprivrednici bi imali jasniju sliku o izvjesnosti iekonomskoj opravdanosti pokretanja proizvodnje.
4. Plastenička proizvodnja
Zakonom o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo propisanoje podsticanje proizvodnje povrća u plastenicima ili staklenicima. Podsticanjem proizvodnjepovrća u plastenicima ili staklenicima, data je mogućnost i poljoprivrednim proizvođačimakoji nemaju velike zemljišne površine da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju koja bi imosigurala sigurnu zaradu i zaposlenje. U 2012. godini zasađeno je 10 419 m2 povrtnimkulturama u plastenicima što je zadovoljavajuće s obzirom da je ovo prva godina podsticanjanavedene proizvodnje.
Zaključak je da se podsticanje plasteničke/stakleničke proizvodnje povrća treba nastaviti i unarednom periodu u još većem obimu iz razloga što se ovom proizvodnjom stvaraju uslovi zaobezbjeđenje stalnog zaposlenja i dobiti za sve članove poljoprivrednog gazdinstva.
5. Voćarstvo (zasnivanje novih zasada i održavanje starih zasada voća)
U strukruri poljoprivrednog zemljišta voćnjaci zauzimaju 7,5 % od ukupnih poljoprivrednihpovršina i uglavnom su to voćnjaci kruške, jabuke i šljive.
Većinu voćarske proizvodnje u Kantonu Sarajevo karakterišu niski prinosi, klasični uzgojnioblici sa dominacijom krošnjastih vrsta voća, ekstenzivnom proizvodnjom sa starim zasadimasa razmakom sadnje 5 X 5 metara, uglavno u okviru okućnica, prevaziđen sortiment, nizaknivo agro i pomotehnike, nedostatak mehanizacije.
Međutim, ohrabruje činjenica da je od 2004. godine došlo do povećanja broja proizvođačakoji su orijentisani na intenzivan vid proizvodnje sa novijim uzgojnim oblicima i savremenimsortimentom.
45
Ako se uporede pokazatelji o površini pod starim zasadom krošnjastog voća u periodu oddruge do pete godine sa pokazateljima o novom zasadu krošnjastog voća, a koji su urađeni naosnovu isplaćenih sredstava na ime podsticaja, može se vidjeti da se postepeno povećavapovršina pod novim zasadom krošnjastog voća koji su savremeni i gdje se primjenjujesavremena agro i pomotehnika. Tako je u 2009. godini pod novim zasadom bilo 5,84 ha,2010. g. 5,21 ha, 2011. godine 7,06 ha i u 2012. godini podignuto je 9,7 ha novih zasadakrošnjastog voća. Istovremeno, površine pod starim zasadom krošnjastog voća su sesmanjivale tako da je u 2009. godini bilo 29,05 ha, 2010. godine 25,54 ha, 2011. godine 24,81ha, a 2012. godine zabilježeno je da ima 12,55 ha površine pod krošnjastim voćem starosti oddruge do pete godine.
Niz je negativnih faktora koji opterećuju voćarsku proizvodnju zbog kojih se poljoprivrednicislabo opredjeljuju za podizanje voćnjaka, a ovdje ćemo nabrojati samo neke: velika ulaganjau pokretanje proizvodnje, relativno dug vremenski period od zasnivanja voćnjaka do početkaproizvodnje, nedostatak rasladnih i prerađivačkih kapaciteta, neorganizovan otkup, nelojalnakonkurencija. I pored ovih negativnih faktora na području Kantona postoji desetakpoljoprivrednih gazdinstava koja su se opredijelili za intenzivan način proizvodnje voća.
Uzgojni uslovi i raspoloživi zemljišni resursi Kantona Sarajevo pružaju povoljne uslove zarazvoj određenih vidova proizvodnje jagodastog voća prvenstveno jagode, maline, kupine kaoi nekih vrsta borovnice. Pojedini dijelovi Kantona, kao što su općine Ilijaš, Trnovo i Hadžići,imaju izuzetno povoljne uslove za plantažni način uzgoja jagodastog voća.Proizvodnjajagodastog voća uglavnom je zastupljena kao dopunska poljoprivredna djelatnost naimanjima poljoprivrednih gazdinstava sa ograničenim resursima poljoprivrednog
32,0534,9
30,85 31,87
22,25
0
5
10
15
20
25
30
35
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Voćnjaci (novi i stari zasad)
46
zemljišta.Ove proizvodnje na relativno malom prostoru mogu dati značajne prihodepoljoprivrednom gazdinstvu jer postoji značajno tržište za njihov plasman. Zato je potrebnouspostaviti rashladno-distributivne centre za voće koji bi omogućili pripremu, doradu,pakovanje i čuvanje voća do plasmana na tržište. Jedino je kompanija „Klas“ izgradila takavcentar, pokrenula projekat proizvodnje maline i obezbijedila tržište tako da je od jagodičastogvoća proizvodnja maline najzastupljenija kod poljoprivrednih gazdinstava na području našegKantona.
Može se slobodno reći da su podsticajne mjere uveliko doprinijele da se poljoprivredniproizvođači počnu masovnije baviti proizvodnjom voća. Od početka implementacijepodsticaja nastala su poljoprivredna gazdinstava koja su zasnovala voćnjake na nekolikohektara i koji su u okviru svog gazdinstva izgradili i prerađivačke kapacitete koji zapošljavajuznatan broj radne snage. Zato je neophodno dalje nastaviti sa podrškom voćarskojproizvodnji, prije svega kroz podršku zasnivanja novih zasada voća kako bi se oformilivoćnjaci sa plodonosnijim sortama voća.
B/ MODEL KAPITALNIH ULAGANJA
U 2012. godini su u okviru Modela kapitalnih ulaganja započetih u tekućoj godini izdvojenanovčana sredstva na ime podsticaja za:
• plaćanje rente za uređenje građevinskog zemljišta za poljoprivredne objekte sazavršenim grubim građevinskim radovima preko 50%,
• kupovinu novog staklenika ili plastenika • kupovinu nove mehanizacije i opreme u biljnoj i animalnoj proizvodnji.
Cilj uvođenja prava na novčani podsticaj za kapitalna ulaganja jeste postizanje većemotivisanosti poljoprivrednih proizvođača za ulaganjem u izgradnju objekata za smještajsitne i krupne stoke, izgradnju kapaciteta za skladištenje, sušenje i hlađenje poljoprivrednihproizvoda , za kupovinu poljoprivredne mehanizacije i plastenika/staklenika jer su toulaganja koja ostaju u okviru poljoprivrednog gazdinstva i koja podstiču poljoprivrednogproizvođača za nastavak poljoprivredne proizvodnje.
Međutim, teška ekonomska situacija koja je zadesila cjelokupnu privredu u posljedne trigodine najviše se negativno manifestovala upravo na kapitalna ulaganja u poljoprivrednagazdinstva, tako da imamo situaciju da se stalno smanjuje obim izgradnje poljoprivrednihobjekata i kupovine mehanizacije. Tako imamo situaciju da je u 2012. godini na imepodsticanja kapitalnih ulaganja u poljoprivredna gazdinstva utrošeno svega 118.138, 82 KMšto je za 173.098,90 KM manje u odnosu na 2011. godinu, odnosno manje za 59,44 %.
Obzirom da su poljoprivredni objekti i poljoprivredna mehanizacija jedan od osnovnihpreduslova konvencionalne poljoprivredne proizvodnje i dobrih prinosa po jedinici površineto se i nadalje treba nastaviti sa još većim podsticanjem poljoprivrednih prizvođača da
47
investiraju u svoja gazdinstva kako bi povećali proizvodnju i koliko-toliko zadovoljili potrebetržišta.
IV REALIZACIJA FEDERALNIH NOVČANIH PODRŠKI
Odjeljenje za poljoprivredne stručne poslove Kantona Sarajevo obrađuje i zahtjeve zaFederalnu novčanu podršku za područje Kantona Sarajevo. Federalne novčane podrškeimplementiraju se po osnovu Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnomrazvoju („Službene novine Federacije BiH“ broj. 42/10 ) i podzakonskih akata ( Programa iPravilnika ) kojima se definišu kriteriji za ostvarivanje podsticaja i novčani iznosi po jediniciproizvodnje.
Program utroška sredstava namijenjenih za poticaj u poljoprivredi sa kriterijima raspodjele za2012. godinu donesen je 23.05.2012. godine. U Programu su navedeni vidovi poljoprivredneproizvodnje za koje su Budžetom Federacije BiH izdvojena sredstva. Iz Programa se vidi da u2012. godini nisu izdvojena sredstva za kapitalna ulaganja i ruralni razvoj.
Pravilnik o načinu i uslovima ostvarenja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji,kojim se regulišu rokovi podnošenja zahtjeva, uslovi za ostvarivanje prava kao idokumentacija koja se treba dostaviti uz zahtjev na novčanu podršku, je objavljen29.06.2012. godine.
U tabeli 15. dat je prikaz o broju podnesenih zahtjeva za federalnu novčanu podršku, o brojuodbijenih zahtjeva, obimu proizvodnje i iznosu novčanih sredstava za svaki vid proizvodnjekoja je realizovana na području Kantona Sarajevo u 2012. godini. Tabela 15. Pregled obrađenih zahtjeva po Federalnom zakonu zaprimljenih u 2012. godini i pregled ostvarenogprava na novčanu podršku
Rb. Podsticanaproizvodnja
Pozitivnoriješeni zahtjevi
Odbijenizahtjevi
Zahtjevi od kojih su kandidatiodustali
Prenos u 2013.godinu
UKUPNO ZAPRIMLJENO
Obim proizvodnje(grlo, kom, kg, l, ha, kljun)
Realizovaniiznos (KM)
1. Osnovno stado ovaca i koza
195 3 23 0 221 9.473 189.460,00
2. Tov junadi 55 1 40 54 150 623 311.500,003. Uzgoj
rasplodnih junica
86 0 15 0 101 392 176.400,00
4. Držanje pčelinjih društava
0 45 97 0 142 0 00,00
5. 18-nedeljne
48
pilenke 1 0 2 2 5 16000 4.800,006. Proizvodnja
mlijeka 53 0 7 0 60 5.068.921 l 1.086.817,367. Sistem krava-
tele 0 0 4 0 4 0 00,008. Uzgoj
konzumne ribe
1 0 0 0 1 35.500 24.850,00
9. Proizvodnja hljebnih žitarica
4 1 64 0 69 17,87 10.722,00
10. Heljda i ljekovito bilje 25 5 33 0 63 206,34 82.536,00
11. Povrće0 1 4 0 5 0 00,00
12. Kukuruzna silaža 4 1 0 0 5 203,34 122.160,00
13. Novi zasadi voćnjaka 0 0 4 0 4 0 00,00
14. Proizvodnja gljiva 0 0 22 1 23 0 00,00
16. UKUPNO 424 57 315 57 853 2.009.245,36
U tabelarnom pregledu navedene su samo proizvodnje za koje su podnesene aplikacije zafederalnu novčanu podršku za klijente sa mjestom prebivališta na području Kantona Sarajevo.
U tabeli 16. navedeni su uporedni pokazatelji o realizaciji Federalnih novčanih podrški u2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. godini.
Tabela 16. Uporedni pokazatelji o ostvarenom pravu na Federalnu novčanu podršku od 2008-2012.godine
Rb.Vrsta podsticaja 2008. god
(KM)2009. god
(KM)2010. god
(KM)2011. god
(KM)2012. god
(KM)1. Osnovno stado
ovaca i koza 106.626,00 162.720,00 252.270,00 283.680,00 189.460,002. Tov junadi 123.637,50 131.600,00 326.100,00 151.200,00 311.500,00
3. Uzgoj rasplodnih junica 141.600,00 93.900,00 178.650,00 207.900,00 176.400,00
4. Držanje pčelinjih društava 77.820,00 98.340,00 128.190,00 101.200,00 00,00
5. 18-nedeljne pilenke 15.832,00 13.731,00 33.510,00 8.700,00 4.800,00
6. Proizvodnja mlijeka 858.986,44 1.060.233,02 903.298,80 985.219,79 1.086.817,36
7. Sistem krava- tele0,00 9.000,00 12.000,00 4.800,00 00,00
8. Uzgoj konzumne ribe 0,00 0,00 9.085,77 9.085,77 24.850,00
49
9. Proizvodnja hljebnih žitarica 1.600,00 0,00 4.413,24 0,00 10.722,00
10. Heljda i ljekovito bilje 111.822,00 101.430,00 250.485,00 246.710,00 82.536,00
11. Povrće250,00 0,00 0 1.679,69 00,00
12. Kukuruzna silaža0,00 0,00 0,00 1.500,00 122.160,00
13. Novi zasadi voćnjaka 0,00 19.700,00 32.240,00 0,00 00,00
14. Proizvodnja gljiva00,00
UKUPNO 1.438.173,94 1.811.784,02 2.130.242,81 2.001.675,25 2.009.245,36
Iz navedenih podataka može se vidjeti da je kod skoro svih vidova proizvodnji u periodu od2008. do 2010. godine došlo do kontinuiranog uvećanja izdvajanja novčanih sredstava zapodršku u poljoprivredi, što je odraz uvećanja obima proizvodnje svih vidova poljoprivrednedjelatnosti. Međutim, u 2011. i 2012. godini došlo je do smanjenja realizovanih federalnihnovčanih podrški u onim vidovima primarne poljoprivredne proizvodnje za koje je biopotreban račun kao dokaz o prodaji ostvarenih poljoprivrednih proizvoda. Ovo ne znači da jedošlo do smanjenja obima poljoprivredne proizvodnje, naprotiv, obim poljoprivredneproizvodnje je povećan.
Z A K LJ U Č A K
Posmatrajući sveobuhvatno stanje poljoprivredne proizvodnje na području Kantona, može sereći da je u proteklom periodu primjena Zakona o novčanim podsticajima u primarnojpoljioprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo dala jedan snažan impulsprimarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo. Posebno pozitivanodraz ovog Zakona ogleda se u: - obezbjeđenju hrane na području Kantona Sarajevo,- iskorištavanju poljoprivrednih resursa u većem obimu,- obezbjeđenju znatnog dijela sirovina za domaću prerađivačku industriju,- povećanju zapošljavanja u sektoru poljoprivrede,- povećanju tržišnosti poljoprivredne proizvodnje,- bržem otvaranju poljoprivrednih razvojnih procesa i uvećanju proizvodnih jedinica,- povećanju učešća sektora poljoprivrede u ukupnom nacionalnom dohodku.
Svjetska ekonomska kriza, koja je zahvatila i našu zemlju, negativno se odrazila i na sektorpoljoprivrede. Međutim, posmatrajući sveobuhvatno stanje poljoprivrede, može se zaključitida je došlo do određenih pozitivnih dešavanja, tako što je došlo do stvaranja „ozbiljnijih“poljoprivrednih proizvođača sa relativno obimnijom poljoprivrednom proizvodnjom, dok je
50
sve manje onih koji se poljoprivrednom proizvodnjom bave kao sporednom djelatnošću jer sushvatili da na takav način proizvodnje ne mogu izdržati tržišnu konkurenciju. Upravo se primjenom novog Zakona o novčanim podsticajima u poljoprivredi na područjuKantona Sarajevo željelo postići to da se formirani veći poljoprivredni proizvođači, saobimnijom poljoprivrednom proizvodnjom koja je tržišno orjentisana, zadrže na postojećemnivou proizvodnje sa tendencijom njenog porasta putem podsticanja farmi kao jedneproizvodne cjeline sa zaokruženim sistemom proizvodnje i plasmana proizvoda.
Cilj Kantona, Federacije pa i BiH je da se stvore preduslovi za efikasniju poljoprivrednuproizvodnju koja će zadovoljiti domaće tržište kao i stvoriti viškove za izvoz. Pogotovo štosmo svjesni da u cilju priprema za proces integracije u EU i pristup svjetskoj trgovinskojorganizaciji moramo izvršiti harmonizaciju politika i legislative sa evropskim standardima iprocedurama. Da bi se ovo postiglo potrebno je u cjelosti i sinhronizovano sprovesti mjere poljoprivrednepolitike koje se donose na državnom, federalnom, kantonalnom i općinskom nivou,istemoraju biti međusobno usklađene i moraju se provoditi prema principima neutralnosti iravnopravnosti, a odnose se na mjere tržišno-cjenovne politike, strukturne politike, zemljišnepolitike i novčanih podrški u poljoprivredi.
M I N I S T A R
mr.sci. Emir Hrenovica
51
