ZAJMOVNI KAPITAL I PREDUZETNIČKA DOBIT

Zajmovni kapital predstavlja osamostaljeni dio industrijskog kapitala koji vlasnicima nije u određenom vremenskom intervalu neophodan, pa ga pozajmljuju drugim kapitalistima.

Prvi oblici ovog kapitala se pojavljuju u periodu raspada prvobitne zajednice (zelenaški kapital, feudalna i robovlasnička privreda).

Dio troškova proizvodnje, odnosno cijene koštanja je namijenjen za nadoknađivanje utrošene vrijednosti

sredstava za rad, povlači se iz kružnog kretanja i formiraju sredstva amortizacije.

Ovaj proces neprekidno traje dok se sredstvo za rad potpuno ne amortizira.

Na ovakav način osamostaljen dio industrijskog kapitala predstavlja izvor zajmovnog kapitala.

Dio profita koji prisvajaju vlasnici kapitala – fond

akumulacije se takođe može upotrebljavati kao zajmovni

kapital.

Kao dio zajmovnog kapitala može se koristiti i štednja

vlasnika radne snage.

- potražnja države za kreditima za podmirenje različitih potreba, koje se ne mogu obezbjediti iz njenih prihoda (porezi, doprinosi, carine,

takse)

- potražnja stanovništva u funkciji potrošnje za zadovoljavanje različitih vrsta potreba

- potražnje industrijskih kapitalista za dopunskim sredstvima u funkciji maksimiziranja profita

Potražnja za zajmovnim kapitalom se sastoji od:

Zajmovni kapital se posuđuje samo ako svom vlasniku donosi određeni prihod, odnosno nadoknadu za pozajmljivanje.

Kretanje zajmovnog kapitala se može predstaviti na sljedeći način:

N N*

Pri čemu je N* – vrijednost pozajmljenog kapitala uvećanog za kamatu (N*=N+k)

U slučaju da se zajmovni kapital plasira u proizvodnju onda se to može predstaviti na sljedeći način:

Rs

N N R P R* N* N*

Sp

I II III

Kamata ima sljedeće osobine:

Predstavlja iznos novčane nadoknade za pozajmljena sredstva

Kamata je poseban oblik dohotka, kojeg vlasnik stiče na osnovu privatne svojine nad novčanim kapitalom i zato predstavlja oblik dohotka od svojine

Kamata je fiktivna cijena kapitala jer nominalno izražava upotrebnu vrijednost zajmovnog kapitala

Ovako definirana cijena zajmovnog kapitala može se

izraziti na 2 načina:

* kao kamata u apsolutnom iznosu

novca i

* kao kamatna stopa

Kamata predstavlja unaprijed utvrđenu

obavezu zajmoprimca za

pozajmljeni kapital

Uticaj monetarne politike

Ponudom i potražnjom zajmovnog kapitala na tržištu novca

Visinom profitne stope

Visina kamate je određena sljedećim determinantama:

Zajmodavci – rentijeri, pasivni kapitalisti

Zajmoprimci-preduzimači, aktivni kapitalisti

Podjela profita ostvarenog pozajmljenim kapitalom na dva dijela:

Kamata, koju prisvajaju zajmodavci

Preduzetnička dobit, koju prisvajaju zajmoprimci.

Kredit je oblik kretanja zajmovnog kapitala, a kreditni odnosi stvaraju

mogućnost korišćenja tuđeg kapitala.

Krediti se javljaju kao:

Privatni i javniKratkoročni i

dugoročni

Trgovački i bankarski

Neutralni bankarski poslovi, gdje banka vrši posredničke funkcije u domaćem i međunarodnom platnom prometu

Pasivni bankarski poslovi, poslovi gdje se banka pojavljuje kao dužnik, gdje posuđuje slobodna novčana sredstva od stanovništva i privrede

Aktivni bankarski poslovi, ovdje se banka pojavljuje kao zajmodavac, gdje plasira sredstva prikupljena od stanovništva i privrede

Bankarske poslove možemo klasificirati na:

Banke ostvaruju zaradu koja se naziva bankarska dobit (razlika

između pasivne i aktivne kamate)

Postoje:

centralna banka i

poslovne banke

Centralna banka kreditira sve ostale

banke, ima monopol na izdavanje novca i drugih vrijednosnih papira i to je državna

banka.

Poslovne banke su finansijski posrednici između subjekata koji

imaju višak novca i subjekata kojima se taj višak može pozajmiti

(investicione, trgovačke,

poljoprivredne, vanjskotrgovinske,

hipotekarne, štedionice).

2%

98%

Državne banke Privatne banke

Državni kapital3%

Rezidentni privatni kapital

14%

Nerezidentni privatni kapital

83%

Banke Broj banakaUčešde u ukupnom

kapitalu (%)

Učešde u ukupnoj

aktivi (%)

Banje sa

vedinskim

državnim

kapitalom

1 2 1,4

Banke sa

vedinskim

privatnim

kapitalom

6 10,20 8

Banke s vedinskim

stranim kapitalom11 87,50 90,6

Banke Broj banaka Broj zaposlenih

Državne banke 1 186

Privatne banke 17 6.989

Ukupno 18 7175

Stepen stručne spreme Broj zaposlenih Procentualno učešde

VSS 3.556 49,5

VŠS 664 9,3

SSS 2.922 40,7

Ostali 33 0,5

Ukupno 7.175 100