zajedno uspješni opĆina ihaĆ · 2017-08-17 · ne možemo potvrditi stanje iskazanih...

Zajedno uspješni.

Tel:

00

38

7/3

7/5

13

77

2

E:m

ail:

info

@re

vizi

jare

vita

.co

m.b

a

Rev

izija

Rev

ita

d.o

.o. C

azin

Ćo

ralić

i 46

2, 7

72

26

, Caz

in, B

osn

a i H

erce

govi

na

web

:rev

izija

revi

ta.c

om

.ba

OPĆINA BIHAĆ

Izvještaj o obavljenoj reviziji konsolidiranih finansijskih izvještaja Općine Bihać za 2008. godinu

SADRŽAJ

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA ................................................................................................................... 6

1. OBJAŠNJAVAJUĆE ČINJENICE BITNE ZA RAZUMIJEVANJE IZVJEŠTAJA ................................................. 11

1.1. NAČIN I OBIM REVIZIJE ............................................................................................................................... 12 1.2. O SUBJEKTU REVIZIJE ................................................................................................................................ 12 1.3. UGOVOR O REVIZIJI ................................................................................................................................... 15 1.4. PRAVNI OKVIR ZA BUDŽETSKO RAČUNOVODSTVU U FBIH .................................................................................. 16 1.5. UREDBA O RAČUNOVODSTVU BUDŽETA U FBIH ............................................................................................... 17 1.6. PREDMET REVIZIJE .................................................................................................................................... 20 1.7. NAČIN REVIZIJE ........................................................................................................................................ 22 1.8. DOKUMENTACIJA REVIZIJE .......................................................................................................................... 24

2. BUDŽET I REBALANS ZA 2008. GODINU ................................................................................................... 25

3. PRIKAZ I ANALIZA KONSOLIDIRANIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA OPĆINE BIHAĆ ZA 2008. GODINU .......... 28

3.1. KONSOLIDOVANI BILANS STANJA ZA 2008. GODINU .......................................................................................... 28 3.1.1. Novčana sredstva i plemeniti metali ..................................................................................................... 29 3.1.2. Kratkoročna potraživanja ..................................................................................................................... 29 3.1.3. Kratkoročni plasmani .......................................................................................................................... 30 3.1.4. Finansijski i obračunski odnosi s drugim povezanim jedinicama .............................................................. 30 3.1.5. Kratkoročna razgraničenja ................................................................................................................... 30 3.1.6. Stalna sredstva .................................................................................................................................. 30 3.1.7. Dugoročni plasmani ............................................................................................................................ 31 3.1.8. Kratkoročne tekuće obaveze prema dobavljačima i obaveze prema radnicima za putne troškove ............... 32 3.1.9. Finansijski i obračunski odnosi sa drugim povezanim jedinicama ............................................................ 32 3.1.10. Kratkoročna razgraničenja .............................................................................................................. 33

3.2. KONSOLIDOVANI RAČUN PRIHODA I RASHODA ZA 2008. GODINU......................................................................... 34 3.2.1. Plaće i naknade troškova zaposlenih .................................................................................................... 36 3.2.2. Izdaci za materijal i usluge .................................................................................................................. 37 3.2.3. Tekući grantovi................................................................................................................................... 39 3.2.4. Kapitalni grantovi ................................................................................................................................ 40 3.2.5. Porez na dobit pojedinaca i preduzeća ................................................................................................. 41 3.2.6. Porezi na plaće i radnu snagu.............................................................................................................. 42 3.2.7. Porez na imovinu ............................................................................................................................... 42 3.2.8. Domaći porez na dobra i usluge ........................................................................................................... 43 3.2.9. Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika .................................... 43 3.2.10. Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga ........................................................................... 44 3.2.11. Tekuće potpore (grantovi) ............................................................................................................... 45

3.3. KONSOLIDOVANI GODIŠNJI ISKAZ O IZVRŠENJU BUDŽETA ZA 2008. GODINU ........................................................... 46 3.4. OBJAŠNJENJA PO POZICIJAMA GODIŠNJEG ISKAZA O IZVRŠENJU BUDŽETA ............................................................ 49

3.4.1. Prihodi od poreza ............................................................................................................................... 49 3.4.2. Porez na dobit pojedinaca i preduzeća ................................................................................................. 49 3.4.3. Porez na plaće i radnu snagu .............................................................................................................. 49 3.4.4. Porezi na imovinu ............................................................................................................................... 50 3.4.5. Domaći porez na dobra i usluge................................................................................................. 50 3.4.6. Prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa ............................................................................ 50 3.4.7. Ostali porezi ...................................................................................................................................... 50 3.4.8. Neporezni prihodi ............................................................................................................................... 51 3.4.9. Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika .................................... 51 3.4.10. Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga ........................................................................... 51

| IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI KONSOLIDIRANIH FINANSIJSKIH

IZVJEŠTAJA OPĆINE BIHAĆ ZA 2008. GODINU

3

3.4.11. Potpore (grantovi) .......................................................................................................................... 52 3.4.12. Tekuće potpore iz inostranstva ........................................................................................................ 52 3.4.13. Tekuće potpore od ostalih nivoa vlasti .............................................................................................. 52 3.4.14. Tekući rashodi ............................................................................................................................... 53 3.4.15. Plaće i naknade troškova zaposlenih ............................................................................................... 53 3.4.16. Izdaci za materijal i usluge .............................................................................................................. 53 3.4.17. Tekući grantovi .............................................................................................................................. 54 3.4.18. Kapitalni izdaci .............................................................................................................................. 55

4. OSTALE NAPOMENE U VEZI S REVIZIJOM FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2008. GODINU .......................... 57

4.1. IZVJEŠTAJI O UTROŠKU BUDŽETSKIH SREDSTAVA ............................................................................................. 57 4.2. NAČIN VOĐENJA GLAVNE KNJIGE KOD OPĆINSKOG ORGANA UPRAVE ................................................................... 57 4.3. PRIKAZIVANJE TEKUĆIH GRANTOVA UNUTAR KAPITALNIH GRANTOVA .................................................................... 58 4.4. IZDACI ZA RAD KOMISIJA U 2008. GODINI ........................................................................................................ 59 4.5. PROCJENA VRIJEDNOSTI IMOVINE ................................................................................................................. 60 4.6. INTERNE KONTROLE .................................................................................................................................. 60 4.7. IZDACI PO OSNOVU USLUGA REPREZENTACIJE ................................................................................................ 66 4.8. IZGRADNJA PJEŠAČKOG MOSTA PREKO RIJEKE UNE ......................................................................................... 67 4.9. IZGRADNJA BOSANSKE ULICE ...................................................................................................................... 71 4.10. DEFICIT OPĆINE BIHAĆ I VEZANO KREDITNO ZADUŽENJE U 2008. GODINI............................................................ 106 4.11. ISKAZIVANJE IZDATAKA ZA TEKUĆE ODRŽAVANJE U 2008. GODINI ..................................................................... 113 4.12. UGOVOR O PREUZIMANJU DUGA ................................................................................................................. 114 4.13. AKTIVIRANJE DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE ......................................................................................... 115

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 116



4

SADRŽAJ GRAFIČKIH PRIKAZA

GRAFIKON 1: POREZNI PRIHODI PO REBALANSU ZA 2008. GODINU........................................................................................ 25 GRAFIKON 2: NEPOREZNI PRIHODI PO REBALANSU ZA 2008. GODINU .................................................................................... 25 GRAFIKON 3: NAKNADE OPĆINE BIHAĆ REBALANS ZA 2008.GODINU ..................................................................................... 26 GRAFIKON 4: NAKNADE OPĆINE BIHAĆ REBALANS ZA 2008.GODINU ..................................................................................... 29 GRAFIKON 5: POVEĆANJE STALNIH SREDSTAVA ZA 2008. GODINU ........................................................................................ 31 GRAFIKON 6: PREGLED ZNAČAJNIH DOBAVLJAČA JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZA 2008.GODINU .................................... 32 GRAFIKON 7: BRUTO PLAĆE I NAKNADE ZA 2008. GODINU................................................................................................... 36 GRAFIKON 8: IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE ZA 2008. GODINU ........................................................................................... 37 GRAFIKON 9: IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE (OPĆINSKI ORGAN UPRAVE) ZA 2008. GODINU ...................................................... 37 GRAFIKON 10: UGOVORENE USLUGE (OPĆINSKI ORGAN UPRAVE) ZA 2008. GODINU ................................................................ 38 GRAFIKON 11: TEKUĆI GRANTOVI IZ KONSOLDIRANOG RAČUNA PRIHODA I RASHODA ZA 2008. GODINU ........................................ 39 GRAFIKON 12: UPOREDNI PRIKAZ TEKUĆIH GRANTOVA ZA 2007 I 2008. GODINU .................................................................... 39 GRAFIKON 13: GRANTOVI NEPROFITNIM OGRANIZACIJAMA ZA 2008. GODINU .......................................................................... 40 GRAFIKON 14: KAPITALNI GRANTOVI NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA ZA 2008. GODINU ............................................................ 40 GRAFIKON 15: PREGLED ZNAČAJNIH KAPITALNIH GRANTOVA ZA 2008. GODINU ....................................................................... 41 GRAFIKON 16: POREZ NA DOBIT POJEDINACA I PREDUZEĆA ................................................................................................ 41 GRAFIKON 17: POREZ NA PLAĆE I RADNU SNAGU ZA 2008. GODINU ...................................................................................... 42 GRAFIKON 18: POREZ NA IMOVINU ZA 2008. GODINU ......................................................................................................... 42 GRAFIKON 19: DOMAĆI POREZI NA DOBRA I USLUGE ZA 2008. GODINU .................................................................................. 43 GRAFIKON 20: PRIHODI OD PODUZETNIČKIH AKTIVNOSTI I IMOVINE I PRIHODI OD POZITIVNIH KURSNIH RAZLIKA ZA 2008. GODINU ...... 43 GRAFIKON 21: NAKNADE I TAKSE I PRIHODI OD PRUŽANJA JAVNIH USLUGA ZA 2008. GODINU ..................................................... 44 GRAFIKON 22: NAKNADE I TAKSE I PRIHODI OD PRUŽANJA JAVNIH USLUGA ZA 2008. GODINU (UPOREDNI PRIKAZ) .......................... 44 GRAFIKON 23: PRIMLJENE TEKUĆE POTPORE A ZA 2008. GODINU ........................................................................................ 45 GRAFIKON 24: PRIHODI OD POREZA ZA 2008. GODINU ...................................................................................................... 49 GRAFIKON 25: NAKNADE I TAKSE I PRIHODI OD PRUŽANJA JAVNIH USLUGA ZA 2008. GODINU .................................................... 51 GRAFIKON 26: NAKNADE I TAKSE I PRIHODI OD PRUŽANJA JAVNIH USLUGA ZA 2008. GODINU .................................................... 53 GRAFIKON 27: TEKUĆI GRANTOVI ZA 2008. GODINU .......................................................................................................... 54 GRAFIKON 28: IZDACI ZA NABAVKU STALNIH SREDSTAVA 2008. GODINU ................................................................................ 55 GRAFIKON 29: KAPITALNI GRANTOVI ZA GRAĐEVINSKE OBJEKTE U 2008. GODINI ..................................................................... 56 GRAFIKON 30: KAPITALNI GRANTOVI ZA REKONSTRUKCIJU I INVESTICIONO ODRŽAVANJE U 2008. GODINI ..................................... 56 GRAFIKON 31: NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH I SKUPŠTINSKIH ZASTUPNIKA ....................................................................... 59 GRAFIKON 32: VISINA ADMINISTRATIVNIH TAKSA OD 2005. DO 2012. GODINE. ...................................................................... 108 GRAFIKON 33: KRETANJE IZDATAKA ZA TEKUĆE ODRŽAVANJE OD 2005. DO 2012. GODINE ................................................... 113 GRAFIKON 34: NAJZNAČAJNIJI DOBAVLJAČI OBUHVAĆENI UGOVOROM O PREUZIMANJU DUGA ................................................ 114



5

SADRŽAJ TABELARNIH PRIKAZA

TABELA 1: DUŽNOSTI OPĆINE ....................................................................................................................................... 13 TABELA 2: UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA OPĆINE BIHAĆ ...................................................................................................... 14 TABELA 3: PRIMAOCI SREDSTAVA BUDŽETA U SKLADU S ZAKONOM O BUDŽETIMA U FBIH .......................................................... 14 TABELA 4: KONSOLIDOVANI BILANS STANJA NA 31.12.2008. GODINE .................................................................................... 28 TABELA 5: KONSOLIDIRANI RAČUN PRIHODA I RASHODA ZA 2008. GODINU ............................................................................. 35 TABELA 6: KONSOLIDOVANI GODIŠNJI ISKAZ O IZVRŠENJU BUDŽETA ZA 2008. GODINU .............................................................. 48



6

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA

UPRAVI OPĆINE BIHAĆ

Obavili smo reviziju konsolidiranih finansijskih izvještaja Općine Bihać (dalje u tekstu: Općina) za 2008. godinu koji

obuhvataju konsolidirani bilans stanja na 31.12.2008. godine, odgovarajući račun prihoda i rashoda, te izvještaj o

izvršenju budžeta za godinu koja završava na taj dan, i reviziju usklađenosti poslovanja sa važećim zakonskim i

drugim relevantnim propisima.

ODGOVORNOST RUKOVODSTVA OPĆINE

Rukovodstvo Općine Bihać je odgovorno za sastavljanje i objektivan prikaz ovih finansijskih izvještaja u skladu sa

posebnim propisima u Federaciji BiH o računovodstvu i finansijskom izvještavanju u javnom sektoru. Odgovornosti

rukovodstva uključuju: utvrđivanje, uvođenje i održavanje sistema internih kontrola za sastavljanje i objektivan

prikaz finansijskih izvještaja u kojima neće biti značajnih pogrešnih prikazivanja uzrokovanih prevarom ili

pogreškom; odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; i utvrđivanje razumnih računovodstvenih

procjena primjerenih u danim okolnostima. Rukovodstvo Općine je također odgovorno za usklađenost poslovanja

Općine Bihać sa važećim zakonskim i drugim relevantnim propisima uključujući i odredbe zakona i propisa koji

određuje iznose i njihovo objavljivanje u finansijskim izvještajima.

ODGOVORNOST REVIZORA

Naša odgovornost je izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima na osnovu obavljene revizije. Reviziju smo

obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa

etičkim pravilima, te da reviziju planiramo i obavimo do razine koja je potrebna za postizanje razumnog uvjerenja

da finansijski izvještaji ne sadrže značajna pogrešna prikazivanja. Naša odgovornost je također da izvršimo

procjenu da li je poslovanje usklađeno sa važećim zakonskim i drugim propisima, da li se sredstva koriste za

utvrđene namjene, te da izvršimo ocjenu finansijskog upravljanja, funkcije interne revizije i sistema interne kontrole.

Revizija uključuje provođenje postupaka pribavljanja revizijskih dokaza o usklađenosti poslovanja i o iznosima i

objavama prikazanim u finansijskim izvještajima. Odabir postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu

rizika značajnih pogrešnih prikazivanja u finansijskim izvještajima uzrokovanih prevarom ili pogreškom.

U procjenjivanju tih rizika revizor razmatra interne kontrole važeće za sastavljanje i objektivan prikaz finansijskih

izvještaja u cilju osmišljavanja revizijskih postupaka koji su odgovarajući u datim okolnostima. Ugovorom je

definirano da izrazimo odvojeno mišljenje o efektivnosti sistema internih kontrola.

Revizija također uključuje procjenjivanje primijenjenih računovodstvenih politika i primjerenost utvrđenih

računovodstvenih procjena rukovodstva Općine, kao i ocjenu cjelokupnoga prikazivanja finansijskih izvještaja.

Vjerujemo da su nam pribavljeni revizorski dokazi dovoljni i da čine razumnu osnovu za izražavanje našeg mišljenja.



7

OSNOVA ZA NEGATIVNO MIŠLJENJE

i. Ne možemo potvrditi stanje iskazanih kratkoročnih potraživanja Općine, s tim da se nismo uvjerili da je

Općina Bihać praćenje potraživanja vršila u skladu s zakonima i propisima za budžetske korisnike. Naime,

Općina je dužna putem svoje pomoćne knjige potraživanja redovno i svakodnevno pratiti dospjelost

svakog potraživanja. Po isteku ugovorenoga roka za naplatu svakog pojedinačnog potraživanja potrebno

je preduzeti sve zakonom propisane radnje za naplatu istog, te u svojim knjigama izvršiti preknjiženje tog

potraživanja na sumnjiva i sporna potraživanja zaduženjem konta 131351 – Sumnjiva i sporna

potraživanja, a odobrenjem konta u okviru glavne kategorije 130000. Na osnovu nama predočenih

dokaza nismo se uspjeli uvjeriti da je Općina Bihać provodila ove aktivnosti (vidjeti tačku 3.1.2. ovog

izvještaja)

ii. U poslovnim knjigama evidentirana su kratkoročna potraživanja na kontu kratkoročni plasmani koji potiču

iz perioda 1992. do 1996. godine dodijeljeni kao podsticaj preduzećima za realizaciju predloženih

programa u iznosu od 315.032 KM. Analizom smo utvrdili da je ova potraživanja bilo potrebno preknjižiti

sa redovnih potraživanja na sumnjiva i sporna potraživanja, te eventualno potraživanja za koja ne postoji

mogućnost naplate isknjižiti iz knjigovodstvenih evidencija Općine. Daljnjom analizom utvrđeno je da se

navedeni plasmani vode na redovnim kratkoročnim plasmanima, na kontu 141319 što u skladu s Kontnim

planom FBiH za budžet i budžetske korisnike odgovara ostalim plasmanima. Nismo se uvjerili da postoji

ispravka vrijednosti navedenog konta, niti u opravdanost prikazivanja navedenih plasmana u okviru

redovnih, te se ne možemo složiti s klasifikacijom plasmana u 2008. godini (vidjeti tačku 3.1.3. ovog

izvještaja).

iii. Mi kao revizori se ne možemo složiti s stanjem iskazanim na 31.12.2008. godine na kontu 024111

(dugoročni plasmani). Radi se o iznosu od 4.865.067 KM koji odnosi se na potraživanja iz ratnih perioda.

Kako stoji u evidencijama Općine potraživanja po ovom osnovu se odnose na potraživanja od društava

koje više ne postoje i koja nisu verifikovana kao unutrašnji dug Federacije BiH (vidjeti tačku 3.1.7. ovog

izvještaja).

iv. Na osnovu provedene revizije nismo se uspjeli uvjeriti u dovoljnost dostavljenih izvještaja o utrošku

sredstava po osnovu grantova dodijeljenih neprofitnim organizacijama niti u opravdanost nekih od nastalih

izdataka po ovom osnovu. Povratni izvještaji o utrošku sredstava bi po našem mišljenju trebali biti opširniji,

te omogućiti Općini bolje praćenje odliva novčanih sredstava i bolje planiranje grantova u narednim

budžetskim periodima (vidjeti tačku 4.1. ovog izvještaja).

v. Na osnovu nama predočenih dokaza nismo se uspjeli uvjeriti u opravdanost vođenja više glavnih knjiga

unutar Općine. Mišljenja samo da je ovakav pristup mogao dovesti do netačnih i nepotpunih prikazivanja

koja ne možemo kvantificirati.



8

Nadalje, način evidentiranja poslovnih promjena u više glavnih knjige po našem mišljenju nije u skladu s

zahtjevima Okvira Međunarodnih standarda Finansijskog Izvještavanja (vidjeti tačku 4.2. ovog izvještaja).

vi. Općina Bihać je analitičkim evidencijama organa Uprave za 2008. godinu iskazala izdatke po osnovu

naknada za rad komisija općinskog načelnika u iznosu od 601.074,19 KM. Mi se nismo uspjeli uvjeriti u

ekonomičnost nastanka ovih izdataka u smislu Zakona o budžetima u FBiH (vidjeti tačku 4.4. ovog

izvještaja).

vii. Nismo se uspjeli uvjeriti u ekonomičnost i transparentnost prikazanih izdataka po osnovu usluga

reprezentacije koje je Organ Uprave za 2008. godinu prikazao u iznosu od 115.352, 86 KM. Naime,

mišljenja smo da uz račune dobavljača ove usluge mora postojati izvještaj o tome ko je konzumirao

navedenu uslugu, te razlog nastanka usluge. Na ovaj način bi se povećala transparentnost nastalih

izdataka (vidjeti tačku 4.7. ovog izvještaja).

viii. Na osnovu dokaza prikupljenih u reviziji nismo se uspjeli uvjeriti da je Općina Bihać izvršila adekvatnu

procjenu vrijednosti imovine u vlasništvu općine, te na osnovu te procijenjene vrijednosti izvršila njeno

knjigovodstveno evidentiranje. Time je stvorena mogućnost da je imovina iskazana u analitičkim

evidencijama Općine precijenjena, odnosno podcijenjena što nije u skladu s primjenjivim odredbama

Međunarodnih Standarda Finansijskog Izvještavanja (vidjeti tačku 4.5. ovog izvještaja).

ix. Nismo se uspjeli uvjeriti da je Općina Bihać uspostavila adekvatan i efikasan sistem interne kontrole.

Naime, u toku revizije smo naišli na dokaze koji ukazuju na to da nisu adekvatno provođene kontrolne

aktivnosti, naročito u području verifikacije, kadrovske službe, nadzora i podnošenja izvještaja (vidjeti tačku

4.6. ) ovog izvještaja.

x. Na osnovu provedene revizije nismo se uspjeli uvjeriti u zakonitost provođenja projekta izgradnja

Pješačkog mosta preko rijeke Une, niti u opravdanost nastalih rashoda po ovom osnovu. Mi kao revizori,

ne možemo se složiti s navedenim povećanjem inicijalnog ugovora od 280.677,01 KM, te smatramo da je

povećanje ugovora znatno veće, te iznosi najmanje 500.000 KM. Time je došlo do neopravdanih izdataka

od najmanje 500.000 KM koje su opteretile Budžet Općine Bihać za 2008. godinu. Nadalje, mi ne možemo

potvrditi opravdanost produženja planiranog perioda okončanja radova. Mi također ne možemo potvrditi

opravdanost sklapanja aneksa inicijalnog ugovora. Pored toga, smatramo da je ugovorni organ prilikom

nabavke radova izgradnje mosta povrijedio principa pravične i aktivna konkurencija među potencijalnim

dobavljačima, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti iz člana 1. stav

1. tačka c. Zakona o javnim nabavkama. U vezi s navedenim, vidjeti objašnjenja u nastavku ovog

dokumenta (vidjeti tačku 4.8. ovog izvještaja).



9

xi. Nismo se uspjeli uvjeriti u opravdanost nastalih izdataka u vezi s izgradnjom i obnovom Bosanske ulice.

Potpisivanjem aneksa ugovora između Ugovornog organa i izvođača (KAMEN d.o.o. Bihać) dogovoreno

je sporazumno izvođenje viškova radova neophodnih za izgradnju podzemnih instalacija i stavljanja

kompletnog prostora u funkciju. Po našem mišljenju navedene dodatne usluge i radovi su u jednom dijelu

ekonomski mogli odvojiti od radova definiranih u glavnom ugovoru, tj. za isti se moglo izvršiti objava

posebnog obavještenja o javnoj nabavci što je ugovorni organ mogao i trebao uraditi. Revizorski tim je

također uočio da okončana situacija te prilog izvršenih radova uz okončanu situaciju značajno se razlikuje

od predmjera radova priloženih uz glavne ugovore i predmjera radova uz anekse ugovora što stvara

dodatnu sumnju u ispravnost provedenog postupka (vidjeti tačku 4.9. ovog izvještaja).

xii. U poslovnoj 2008. godini Općina Bihać je ostvarila budžetski deficit u iznosu od 13.338.790,00. Od toga

se 6.500.0000 KM pokriva iz kredita, 2.061.691 iz viška prihoda prošlih godina. Nepokriveno je ostalo

4.777.099 KM. Ovaj kredit je knjižen u analitičkoj evidenciji Općinskog organa Uprave. Na 31.12.2008.

godine saldo je 6.500.000 KM (grace period do 31.12.2008. godine, pa nije bilo otplate). Kreditno

zaduženje je iznosilo 6.500.000 KM. Mišljenja smo da nije bilo osigurano adekvatno planiranje, praćenje

i realizacija planiranih veličina i usklađivanje Budžeta Općine za 2008. godinu, kako je propisano Zakonom

o budžetima u FBiH, u dijelu da povećanje ili smanjenje prihoda istovremeno prati povećanje ili smanjenje

rashoda koji se finansiraju iz istih. Nadalje, ne možemo se složiti s nastalim kreditnim zaduženjem Općine

Bihać, te smatramo da je isto prouzrokovalo upravo nerealno predviđanje prihoda po osnovu neporeznih

naknada (vidjeti tačku 4.10. ovog Izvještaja).

xiii. Mi kao revizori ne možemo potvrditi opravdanost ugovora o preuzimanju duga i uređenju međusobnih

odnosa potpisanog između UniCredit Bank d.d. Mostar, i J.U. Zavod za prostorno uređenje Bihać. Ovim

ugovorom Banka se obavezala da će preuzeti dugovanja klijenta prema njegovim vjerovnicima na koji su

ovi dali pristanak. Za ovaj Ugovor klijent, odnosno Općina Bihać je morala platiti banci naknadu u iznosu

od 215.000 KM. Preuzimanjem i ispunjenjem duga od strane Banke prestaje obaveza klijenta prema

dosadašnjim vjerovnicima a nastaje njegova obaveza prema Banci, s tim da će istovremeno ispuniti tu

obavezu na način i prema uvjetima kako je to utvrđeno ovim Ugovorom. Ugovor je prouzrokovao visoke

iznose naknade za obradu istog, koje su dodatno opteretile budžet Općine, te je situacija u vezi s

navedenim Ugovorom ukazala na dodatne nedostatke u sistemu internih kontrola Općine Bihać (vidjeti

tačku 4.12. ovog Izvještaja)

xiv. Nismo se uspjeli uvjeriti da je Općina Bihać po okončanju investicija izvršila aktiviranje istih. Time nisu

pravilno prikazane bruto vrijednosti imovine na 31.12.2008. godine, niti pripadajuće ispravke vrijednosti

što nije u skladu s zahtjevima MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema (vidjeti tačku 4.13 . ovog

Izvještaja).



10

NEGATIVNO MIŠLJENJE

Prema našem mišljenju, koje se temelji na rezultatima revizije; zbog važnosti pitanja opisanih u dijelu s osnovom

za negativno mišljenje; finansijski izvještaji Općine Bihać ne prikazuju istinito i objektivno u svim značajnim

odrednicama finansijski položaj Općine Bihać na 31.12.2008. godine, rezultate poslovanja i izvršenja Budžeta

Općine Bihać za godinu koja završava na taj dan, u skladu s primjenjivim odredbama Međunarodnih standarda

finansijskog izvještavanja, Uredbom o računovodstvu budžeta u FBiH i Pravilnikom o finansijskom izvještavaju i

godišnjem obračunu budžeta u FBiH.

DIO ZA ISTICANJE PITANJA

Skrećemo pažnju na činjenicu da se nismo uvjerili da su rukovodioci Službi i budžetskih korisnika u svim situacijama

primjenjivali zakone i druge pozitivne propise i koristili sredstva za odgovarajuće namjene. Nadalje, nismo se uvjerili

da su finansijsko upravljanje, funkcija interne revizije i sistem internih kontrola u svim materijalno značajnim

aspektima bili usklađeni s važećom zakonskom regulativom. Mišljenja smo da u 2008. godini postoje značajne

slabosti u postojećem sistemu internih kontrola koje stvaraju kritičan nivo rizika postizanja ciljeva Općine Bihać.

Zbog mogućih efekata koje na finansijske izvještaje mogu imati pitanja navedena u dijelu s osnovom za negativno

mišljenje, te moguće efekte pitanja navedenih u dijelu dio za isticanje pitanja izrazili smo negativno mišljenje za

finansijske izvještaje za 2008. godinu. Nadalje, a bez daljnje kvalifikacije našeg mišljenja skrećemo pažnju na

iskazivanje izdataka za tekuće održavanje, odnosno promjenu mjesta izvještavanja o ovim izdatcima u odnosu na

prethodne periode (vidjeti tačku 4.11. ovog izvještaja).

U Cazinu, 21. januara 2014. godine



11

1. Objašnjavajuće činjenice bitne za razumijevanje izvještaja

Revizija Revita d.o.o. Cazin izvršila je reviziju finansijskih izvještaja Općine Bihać na zahtjev Općine Bihać (dalje u

tekstu: Općina). Reviziju smo izvršili u skladu s Međunarodnim Revizijskim Standardima (MRevS), a ista je uključila

takve testove i procedure za koje smo zaključili da su potrebni za izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima.

Sadržaj i obim ovog izvještaja odražavaju rad revizorskog tima. U skladu s potpisanim ugovorom, cilj revizije je

ispitati konsolidirane finansijske izvještaje koje je sastavila Općina Bihać (dalje: Općina) za 2006., 2007., 2008.,

2010., 2011., i 2012. godinu.

U sklopu revizije finansijskih izvještaja, testirali smo dokumente koji su služili kao osnova za sastavljanje ovih

finansijskih izvještaja, sistem primijenjenih internih kontrola, način obrade podataka, te ekonomičnost i

svrsishodnost nastalih primitaka i izdataka. Naglašavamo da nismo odgovorni da izvršimo uvid u sve transakcije

koje su provedene u Općini u navedenim periodima. Revizija se obavlja na temelju testova kontrola, testova detalja

koji se obavljaju na temelju uzoraka i analitičkih procedura kojima se potvrđuje logičnost kretanja između pojedinih

pozicija izvještaja.

Svojim testiranjem nastojimo steći razumno, a ne apsolutno uvjerenje da finansijski izvještaji ne sadrže materijalno

značajne pogrešne navode nastale temeljem pogreške ili prijevare. Apsolutno uvjerenje nije moguće usljed

inherentnih ograničenja revizije i internih kontrola, što rezultira neizbježivim rizikom da neki značajni pogrešni

navodi ostanu neotkriveni.

Ovaj izvještaj je izdan isključivo za potrebe Općine Bihać i za nikakve druge potrebe. Ako je predviđeno da

treća osoba koristi ovaj izvještaj te informacije i preporuke koje smo kao revizori, zadržavamo pravo

određivanja uslova uz takvu odredbu, te imamo pravo zahtijevati zaključivanje direktnog ugovora s

revizorom. Ako nije drugačije dogovoreno u pisanom obliku, ne prihvatamo nikakvu drugu odgovornost

osim one koju smo dužni prihvatiti u skladu s standardima, pozitivnim zakonskim i drugim propisima, te

ugovorom o obavljanju revizije. Izvještaj nije predviđen za objavljivanje. U slučaju objavljivanja izvještaja

(ili dijelova izvještaja) u javnim glasilima potrebno je o tome prethodno obavijestiti revizora.

Mi kao eksterni revizori nismo zahtijevali od Općinskih organa izjave Uprave, s tim da se revizija obavlja za

više vremenskih perioda, te da odgovorni uposlenici više ne obnašaju poziciju rukovodioca u Općini

Bihać. Upravo zbog navedenog razloga od uposlenika Općine Bihać nismo očekivali komentare na

dostavljeni izvještaj, niti komentare na dane preporuke i zabilješke revizora. Dane preporuke se mogu

koristiti za poboljšanje trenutnog načina poslovanja u Općini Bihać.

Na naš prvobitni Izvještaj Općina Bihać je dostavila dva dopisa. Prvi dopis je dostavljen 28.10.2013. godine,

dok je drugi dopis dostavljen 12.12.2013. godine. Nakon izvršenog uvida u dostavljene komentare,

konačne aktivnosti u vezi s traženim dopunskim revizijskim aktivnostima su završene 21.01.2014. godine.



12

1.1. Način i obim revizije

U skladu s Ugovorom potpisanim s Općinom predmet revizije su finansijski izvještaji Općine Bihać zajedno sa

svom pripadajućom dokumentacijom. U toku revizije provjeravali smo sljedeće:

I. Da li se Općina pridržavala budžeta,

II. Da li su pojedinačni računovodstveni iznosi tačni s aspekta materijalne, suštinske i formalne ispravnosti,

te da li su potkrijepljeni odgovarajućom dokumentacijom,

III. Da li su kod primitaka, izdataka, prihoda, rashoda, uplata i isplata, te kod upravljanja potraživanjima i

obavezama poštivane zakonske odredbe,

IV. Da li su finansijski izvještaji potpuni,

V. Da li finansijski izvještaji predočavaju fer i istinit prikaz finansijskog stanja i uspješnosti poslovanja

Općine, te njenih novčanih tokova.

U sklopu revizije finansijskih izvještaja izvršili smo:

I. Provjeru blagajničkog poslovanja,

II. Provjeru upravljanja finansijskim sredstvima,

III. Provjeru načina vođenja knjigovodstva, odnosno tačnosti automatiziranih unosa,

IV. Te provjeru da li su nastali rashodi opravdani, svrsihodni, te ekonomični.

Za potrebe ovog izvještaja, izvršena je analiza bilansnih pozicija, te je dan kratak osvrt na budžet i izvršenje budžeta

u 2008. godini. Kada je u pitanju Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta, djelimično su preuzeti podaci iz opisnog

dijela ovog izvještaja za 2008. godinu, osim za 2012. za koju nam opisni dio nije dostavljen. Zbog značajnosti da

u fokusu našeg angažmana bili su Općinski organ uprave, te J.U. Zavod za prostorno uređenje.

1.2. O subjektu revizije

Općina Bihać je jedinica lokalne samouprave sa pravima i obavezama utvrđenim Ustavom Federacije, zakonskim

propisima koji uređuju prava lokalne uprave i statutom Općine. Općina Bihać je pravno lice. Sjedište općine je u

ul. Bosanska, broj 4, u Bihaću. Organi općine su:

Općinsko vijeće i

Općinski načelnik.

Ovlaštenja i obaveze koje proizilaze iz samoupravnog djelokruga Općine podijeljene su između predstavničkog

organa Općinskog vijeća i izvršnog organa Općinskog načelnika. Općinsko vijeće je organ odlučivanja koji donosi

opće akte i druge akte u okviru samoupravnog djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu s ustavom,

zakonom i statutom. Općinski načelnik je nosilac izvršne vlasti Općine.



13

Općina Bihać je jedinica lokalne samouprave uspostavljena zakonom, sa nadležnostima utvrđenim Ustavom FBiH,

Ustavom Unsko – sanskog Kantona, Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH i Statutom Općine Bihać.

Općina, kao jedinica lokalne samouprave, ima sljedeća zaduženja:

DUŽNOSTI OPĆINE

Obavlja poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana

Poduzima sve korake u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda navedenih u Ustavu FBiH

Raspolaže i upravlja općinskom imovinom

Donosi programe i planove razvoja Općine

Donosi budžet Općine

Utvrđuje politike korištenja i visine naknada za korištenje javnih dobara

Donosi propise o porezima, naknadama i taksama općinske nadležnosti

Donosi razvoje, prostorne i urbanističke programe i planove

Donosi odluke o upravljanju i raspolaganju građevinskim zemljištem (imovinom)

Uspostavlja i vrši inspekcijski nadzor nad izvršavanjem propisa iz nadležnosti Općine

Osigurava uspostavljanje premjera i katastra

Uređuje lokalni promet

Osigurava uređenje naselja

Kvaliteta stanovanja i komunalnih objekta

Uspostavlja organizaciju mjesne samouprave

Poduzima mjere za osiguranje javnog reda i mira i druge poslove utvrđene Zakonom o principima lokalne samouprave kao i poslove prenesene zakonom djelokruga kantona i Federacije

TABELA 1: DUŽNOSTI OPĆINE

Općinskim organom uprave rukovodi općinski načelnik. Općinski načelnik je organ izvršne vlasti u Općini i izabrani

zvaničnik. Za vršenje savjetodavnih, stručnih i drugih poslova od značaja za rad općinskog načelnika obrazuje se

Kabinet općinskog načelnika.

U rukovođenju općinskim organom uprave, općinski načelnik ima ovlaštenja utvrđena ustavom, zakonom,

podzakonskim propisima, Statutom općine Bihać, drugim općim aktima i odlukama Općinskog vijeća. Općinskom

načelniku u rukovođenju općinskim organom uprave pomaže sekretar općinskog organa uprave. Sekretar

općinskog organa uprave je rukovodeći državni službenik.



14

TABELA 2: UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA OPĆINE BIHAĆ

Pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji općinskog organa uprave Općine Bihać utvrđena je organizacija i djelokrug

rada općinskih službi za upravu i Kabineta općinskog načelnika, kao i rukovođenje organom Uprave i

organizacionim jedinicama. Također je utvrđen broj izvršilaca u odnosu na određena radna mjesta, status izvršilaca

po radnim mjestima i potrebni uslovi za vršenje poslova tog radnog mjesta.

Zakonski okvir javne potrošnje temelji se na Zakonu o budžetu u FBiH („Službene novine FBiH“, br19/06, izmjene

i dopune broj 78/08, 5/09/32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10). U skladu sa Zakonom o budžetu FBiH, te njegovim

izmjenama i dopunama sredstva budžeta koriste za finansiranje poslova, funkcija i programa organa Federacije,

odnosno kantona, gradova i općina, kao drugih korisnika budžeta u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje

i izvršavanje, te prava primalaca sredstava budžeta utvrđenih zakonima i drugim propisima donesenim na osnovu

zakona. Iz sredstava budžeta finansiraju se sve razine vlasti, budžetski i izvanbudžetski korisnici.

U članu 2 Zakona o budžetima u FBiH navodi se sljedeće:

TABELA 3: PRIMAOCI SREDSTAVA BUDŽETA U SKLADU S ZAKONOM O BUDŽETIMA U FBIH

Općinski načelnik (organ uprave)

(Kabinet i sekretar)

Služba urbanog

uređenja i građenja

Služba za komunalne djelatnosti,

vode i zaštitu okoliša

Služba za imovinsko -

pravne i geodetske

odnose

Služba civilne zaštite

Služba inspekcijskih

poslova

Odjeljenje za internu reviziju

Služba opće uprave i mjesnih

zajednica

Služba za turizam,

poduzetinštvo i ruralni

razvoj

Služba za društvene

djelatnosti i mlade

Služba za stručne poslove

Općinskog vijeća

Budžetski korisnici

• ministarstva i ostali ograni uprave koji su u budžetu uvršteni kao budžetski

korisnici

Izvanbudžetski fond

• izvanbudžetski fond - pravno lice osnovano na osnovu

zakona, koje se finansira iz namjenskih poreza i

neporeznih prihoda, odnosno doprinosa

Izvanbudžetski korisnici

• izvanbudžetski korisnici su privredna društva,

organizacije i ustanove koje obavljaju javne usluge i vrše javni servis i druga pravna lica u kojima FBiH, kantoni,

gradovi i općine imaju odlučujući utjecaj na

upravljanje na osnovu strukture kapitala.



15

Budžetskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj

kontnog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilansnih pozicija, revalorizacija,

finansijsko izvještavanje i druga područja u vezi s budžetskim računovodstvom.

Budžetsko računovodstvo se zasniva na sljedećim računovodstvenim načelima:

Tačnosti,

Istinitosti,

Pouzadanosti,

Sveobuhvatnosti,

Pravovremenosti i

Pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja,

Međunarodnim Računovodstvenim Standardima za javni sektor (do čijeg objavljivanja do dana izrade

ovog izvještaja nije došlo, pa se na računovodstvo budžeta primjenjuju posebni propisi o računovodstvu i

finansijskom izvještavanju u javnom sektoru).

Budžetsko računovodstvo vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva i na računima kontnog plana budžeta. Do

objavljivanja i početka primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS/ IPSAS),

budžeti, budžetski korisnici i izvanbudžetski fondovi u Federaciji BiH vode svoja računovodstva (poslovne knjige),

sačinjavaju i podnose svoje finansijske izvještaje u skladu s posebnim propisima iz ove oblasti.

1.3. Ugovor o reviziji

Dana 08.04.2013. godine Općina Bihać je potpisala Ugovor o obavljanju usluga revizije s Revizija Revita d.o.o.

Cazin (dalje u tekstu: Ugovor).

Predmet ovog Ugovora je revizija konsolidovanih finansijskih izvještaja Općine Bihać koji obuhvata:

finansijske izvještaj jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Bihać,

finansijske izvještaje Zavoda za prostorno uređenje općine Bihać,

finansijske izvještaje Općinskog pravobranilaštva općine Bihać,

finansijske izvještaje JU Centar za socijalni rad,

te njihovu usklađenost poslovanja sa važećim zakonskim i drugim relevantnim propisima za 2006., 2007., 2008.,

2010., 2011., i 2012. fiskalnu godinu. S aspekta značajnosti, najveća pažnja posvećena je reviziji općinskog organa

uprave, te J.U. Zavoda za prostorno uređenje općine Bihać.



16

Kako smo se obavezali Ugovorom, a na osnovu pregleda finansijskih izvještaja i pripadajućih računa Općine Bihać

i budžetskih korisnika, a u skladu s Međunarodnim Revizijskim standardima, u ovom izvještaju izražavamo mišljenje

o tome da li su finansijski izvještaji pouzdani i da li bilansi u potpunosti odražavaju rezultate izvršenja Budžeta

općine za godine koje su predmet ugovora. Nadalje, izvršili smo procjenu o tome da li su rukovodioci Službi i

budžetskih korisnika primjenjivali zakone i druge propise, koristili sredstva za odgovarajuće namjene, te ocijenili

finansijsko upravljanje, funkciju interne revizije i sistem internih kontrola, te dali zasebno mišljenje o navedenom.

1.4. Pravni okvir za budžetsko računovodstvu u FBiH

Oblast donošenja i izvršavanja budžeta, vođenja poslovnih knjiga, kao i računovodstva i finansijskog izvještavanja

budžeta, budžetskih korisnika i izvanbudžetskih fondova u FBiH je uređena sljedećim propisima:

Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 19/06,

76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10 i 25/12);

Zakonom o Trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br 58/02, 19/03

i 79/07);

Zakonima o izvršenju budžeta (na odgovarajućim nivoima i za pojedine godine);

Uputstvom o izvršenju budžeta sa Jedinstvenog računa trezora (“Službene novine Federaciji BiH, broj

94/07)

Uputstvom o blagajničkom poslovanju (“Službene novine Federacije BiH broj 94/07);

Uredbom o računovodstvu budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”,

broj 87/10); Pravilnikom o knjigovodstvu budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine

Federacije BiH”, broj 1/11), čiji je sastavni dio i Analitički kontni plan za budžete i budžetske korisnike;

novim Pravilnikom o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu budžeta u Federaciji Bosne i

Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 27/12), čiji su sastavni dio i novi obrasci godišnjih i

periodičnih finansijskih izvještaja za budžete, budžetske korisnike i izvanbudžetske fondove;

Računovodstvenim politikama za federalne budžetske korisnike i trezor (“Službene novine Federacije

BiH”, broj 9/11) federalnim, kantonalnim i dr. propisima, odlukama i uputstvima nadležnih ministarstava i

drugih nadležnih organa iz navedenih oblasti i drugo;

Uz navedeno, budžeti i budžetski korisnici se trebaju pridržavati i uputstava i tumačenja Federalnog

ministarstva finansija, odnosno ministarstava i službi finansija na ostalim nivoima vlasti u Federaciji BiH.

Ta uputstva bi trebala sadržavati i bliže instrukcije svim ministarstvima, službama i ostalim budžetskim

korisnicima na odgovarajućem nivou, posebno u pogledu nekih “spornih” stavki prihoda, rashoda,

potraživanja, obaveza i dr. koje se uvijek pojavljuju na razmeđu pojedinih obračunskih i izvještajnih

perioda, a posebno krajem jedne i početkom druge budžetske godine.



17

Takva uputstva su, naročito, potrebna i u cilju jednoobraznog postupanja svih budžetskih korisnika po svim

dvojbenim pitanjima u vezi sa sačinjavanjem finansijskih izvještaja, što je neophodan preduslov da svi ti izvještaji

budu sačinjeni i prezentirani na jednoobrazan način. Posebno se ukazuje na potrebu i važnost davanja posebnih

uputstva za iskazivanje i usaglašavanje stavki koje podliježu konsolidaciji, pošto je korektna i tačna konsolidacija

finansijskih izvještaja moguća samo ukoliko se svi podaci za konsolidaciju iskazuju jednoobrazno i ukoliko su

međusobno usaglašeni.

Pored naprijed navedenih budžetskih propisa, i budžetski korisnici su se (i u toku godine i pri izradi svojih

finansijskih izvještaja) dužni pridržavati i svih važećih propisa o porezima, doprinosima finansijskom

poslovanju itd. Naravno, budžetski korisnici su se dužni pridržavati i važećih računovodstvenih propisa i

Standarda i to

Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 83/09);

Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja

(MSFI), u primjenjivoj mjeri, posebno za ona pitanja koja nisu posebno regulisana posebnim propisima

Federalnog ministarstva finansija iz ove oblasti.

1.5. Uredba o računovodstvu budžeta u FBiH

Na osnovu člana 60. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.

19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 159. sjednici

održanoj 14. decembra 2010. godine, donosio je Uredbu o računovodstvu budžeta u FBiH. Odredbe ove uredbe

odnose se između ostalog i na općine.

U skladu sa članom 3. ove Uredbe, cilj računovodstva budžeta i finansijskog izvještavanja je pružanje pouzdanih

informacija koje su relevantne za donošenje odluka za potrebe planiranja i kontrole izvršavanja budžeta.

Svrha eksternog finansijskog izvještavanja je da se javno iskažu rezultati finansijskih operacija i stanje finansijskih

stavki budžeta i budžetskih korisnika. Svrha internog finansijskog izvještavanja je da se pruži tačna i blagovremena

računovodstvena i komparativna budžetska informacija za potrebe upravljanja i kontrole izvršavanja budžeta.

Računovodstvo budžeta treba da omogući djelotvorno upravljanje javnim sredstvima u skladu sa odredbama

pozitivnih zakonskih propisa.

Računovodstvo budžeta propisano ovom Uredbom zasniva se na računovodstvenim načelima, tačnosti, istinitosti,

pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja. Budžetski

korisnici vode knjigovodstvo budžeta saglasno odredbi člana 33. stav 2. Zakona o računovodstvu i reviziji u

Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Budžetski korisnici obavezni su u

knjigovodstvu budžeta osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i primitaka, rashoda i izdataka kao i o

stanju imovine, obaveza i izvora vlasništva.



18

U skladu sa članom 12. Uredbe, poslovne knjige budžeta su: dnevnik, glavna knjiga (knjiga prihoda i primitaka,

rashoda i izdataka, knjiga imovine, obaveza, potraživanja i izvora vlasništva) te pomoćne knjige. Osim poslovnih

knjiga propisanih pozitivnim zakonskim propisima budžetski korisnici mogu voditi i druge pomoćne knjige čiji oblik

i sadržaj određuju sami budžetski korisnici. Poslovne knjige imaju važnost javne isprave. Unos podataka u poslovne

knjige budžeta zasniva se na vjerodostojnim i urednim knjigovodstvenim ispravama. Knjigovodstvena isprava je

pisani dokaz o nastaloj finansijskoj promjeni, odnosno transakciji u budžetu. Knjigovodstvena isprava služi kao

podloga za unošenje podataka u poslovne knjige. Knjigovodstvena evidencija služi istovremeno kao podloga za

nadzor i reviziju. Budžetski korisnici odgovorni su za sastavljanje knjigovodstvenih isprava, a ovlašteno lice

potpisom na ispravi jamči da je isprava istinita i realno prikazuje poslovnu promjenu ili transakciju. Vrste, sadržaj,

kontrola, kretanje i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava propisuju se pravilnikom iz člana 61. Zakona o

budžetima u FBiH.

Budžetski korisnici su dužni osigurati sistem stalnog internog računovodstvenog nadzora (putem internih

kontrola). Internim računovodstvenim nadzorom provjerava se jesu li poslovne transakcije izvršene u

skladu sa zakonskim propisima, da li postoji adekvatna računovodstvena dokumentacija te pružaju li

finansijski izvještaji kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima finansijskih operacija i

o finansijskim pozicijama.

Priznavanje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka sadržanih u glavnoj knjizi budžeta provodi se prema

računovodstvenom principu modificiranog nastanka događaja-(modified accrual basis). Računovodstveni princip

modificiranog nastanka događaja (modified accrual basis) znači da se prihodi i primici priznaju u računovodstvenom

periodu u kojem su mjerljivi i raspoloživi.

Računovodstveni princip modificiranog nastanka događaja (modified accrual basis) znači da se rashodi i izdaci

priznaju u obračunskom periodu u kojem je obaveza za plaćanje i nastala.

Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinačnih pozicija bilansa.

Stalna i privremena materijalna imovina obračunava se i knjiži po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine

čini kupovna cijena uvećana za uvozne carine, porez na dodatu vrijednost, izdatke za prijevoz i sve druge izdatke

koji se direktno mogu dodati nabavnoj cijeni. Budžetski korisnici obavljaju ispravku vrijednosti stalne imovine, u

obliku stvari indirektnom metodom na teret izvora sredstava.

Otpis stalne imovine provodi se linearnom metodom otpisa primjenom minimalnih amortizacionih stopa iz

Nomenklature sredstava za amortizaciju. Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari je nabavna, odnosno

revalorizovana vrijednost imovine i fer procijenjena vrijednost. Stalna imovina u obliku osnivačkih uloga, dugoročnih

zajmova i vrijednosnih papira koji kotiraju, iskazuje se po principu nabavne ili niže cijene. Pod stalnom imovinom

smatra se imovina (sredstvo) čiji je vijek trajanja duži od jedne godine. Stalna imovina čija je pojedinačna nabavna

vrijednost u trenutku nabavke niža od 250 KM otpisuje se jednokratno.



19

Domaći novac u blagajni i na računima iskazuje se u nominalnom iznosa, a strani novac po kursu Centralne banke

Bosne i Hercegovine na dan bilanse. Bilansne pozicije potraživanja i obaveza priznaju se prema iznosima iz

ugovora.

Budžetski korisnici revaloriziraju imovinu, obaveze i izvore vlasništva na način propisan pravilnikom iz člana 61.

Zakona o budžetima u FBiH. Budžetski korisnici najmanje jednom godišnje usklađuju stanje sredstava i njihovih

izvora iskazanih u računovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom) na način utvrđen

pravilnikom. Budžetski korisnici su dužni sastavljati sljedeće finansijske izvještaje: bilans stanja, račun prihoda i

rashoda, iskaz o kapitalnim izdatcima i finansiranju, godišnji izvještaj o izvršenju budžeta, izvještaje o ostalim

finansijskim podacima i posebni podaci o plaćama i o broju zaposlenih. Bilans stanja prikazuje stanje imovine,

obaveza i izvora vlasništva na određeni dan. Račun prihoda i rashoda prikazuje prihode i rashode odnosno višak

ili manjak ostvaren u fiskalnoj godini ili u nekom drugom periodu tokom fiskalne godine. Izvještaj o kapitalnim

izdancima i finansiranju prikazuje kapitalne izdatke za stalna sredstva, pozajmljivanje, otplate dugova, kapitalne

primitke, donacije i transfere primljene otplate po datim zajmovima i primljene kredite.

Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta prikazuje finansijsku uspješnost, odnosno finansijsko poslovanje (suficit,

deficit), planirane i ostvarene prihode i primitke, rashode i izdatke u toku jedne fiskalne godine, kao i podatke o

rashodima po funkcionalnoj klasifikaciji. Izvještaj o novčanim tokovima prikazuje priliv i odliv novca i novčanih

ekvivalenata u fiskalnoj godini ili nekom drugom razdoblju tokom fiskalne godine. Bilješke uz finansijske izvještaje

detaljna su razrada i dopuna podataka iz bilansa stanja, računa prihoda i rashoda, konsolidovanog bilansa kapitalne

imovine i računa zaduživanja budžet, a pomažu da se potpunije razumiju finansijski podaci predstavljeni u

finansijskim izvještajima. Finansijski izvještaji moraju pružiti tačan, istinit i pouzdan pregled prihoda i primitaka,

rashoda i izdataka kao i stanja imovine, obaveza i izvora vlasništva. Finansijski izvještaji sastavljaju se za fiskalnu

godinu.

Oblik i sadržaj finansijskih izvještaja propisuju se pravilnikom iz člana 61. Zakona o budžetima FBiH. Finansijski

izvještaji zajedno sa obrazloženjem čine godišnji obračun, odnosno godišnje izvještaje svakog budžetskog

korisnika.

Finansijski izvještaji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe, koji sadrži naziv

"certificirani računovođa", ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istovremeno, finansijski izvještaji moraju biti

potpisani od strane ovlaštenog predstavnika budžetskog korisnika i ovjereni pečatom budžetskog korisnika -

podnosioca. Budžetski korisnici su obavezni pregledati i uskladiti godišnje obračune onih budžetskih korisnika za

koje su nadležni, potom konsolidovati te obračune i sastaviti konsolidovani godišnji obračun.

Na osnovu pojedinačnih godišnjih obračuna sastavlja se konsolidovani godišnji obračun budžeta.

Ovlašteno lice budžeta svojim potpisom jamči da se podaci u finansijskim izvještajima ne razlikuju od podataka u

glavnoj knjizi. Pojedinačni i konsolidovani finansijski izvještaji i izvještaji o izvršenoj reviziji čuvaju se trajno.



20

1.6. Predmet revizije

Predmet revizije su konsolidirani izvještaji Općine Bihać za 2006. 2007., 2008., 2010., 2011., i 2012. godinu. Cilj

revizije da omogući revizoru da izrazi mišljenje o finansijskim izvještajima koji su predmet revizije, tj., da li finansijski

izvještaji u materijalno značajnom smislu, objektivno i istinito prikazuju finansijsko i materijalni stanje Općine za

navedene godine, izvršenje Budžeta za godine koje završavaju na taj dan, da li je poslovanje usklađeno s važećim

zakonskim i drugim relevantnim propisima, da li je trošenje javnih sredstava namjenski, te jesu li finansijski izvještaji

sastavljeni u skladu sa posebnim propisima o računovodstvu i finansijskom izvještavanju u javnom sektoru.

Konsolidacija finansijskih izvještaja je postupak kojim se računovodstveni iskazi iste vrste svih korisnika nekog

budžeta objedinjavaju u jedan jedinstveni iskaz, za taj budžet kao cjelinu.

Konsolidirani računovodstveni iskaz, međutim, nije prosti zbir pojedinačnih računovodstvenih iskaza koji se

uključuju u konsolidaciju. Naime, u postupku konsolidacije je nužno eliminirati iznose koji potiču iz međusobnih

odnosa učesnika u konsolidaciji i to po svim osnovama u svim pojedinačnim iskazima (potraživanja i obaveze,

krediti, zajmovi i slično u Bilansu stanja, prihodi i rashodi u Računu prihoda i rashoda, međusobni novčani tokovi u

Izvještaju o gotovinskim tokovima itd.).

Rezultat postupka konsolidacije je obrazac koji daje sliku o finansijskom položaju, prihodima i rashodima,

novčanim tokovima i drugo o svim budžetskim korisnicima tog nivoa kao cjelini. Drugim riječima,

konsolidirani izvještaji pružaju onakve podatke kakvi bi bili iskazani u slučaju kada bi svi učesnici u

konsolidaciji predstavljali jedno pravno lice i jedan izvještajni subjekt.

Cilj konsolidacije finansijskih izvještaja je da se utvrde i iskažu podaci o finansijskom položaju, rezultatima

poslovanja, novčanim tokovima i drugi podaci za sve budžetske korisnike tog nivoa, odnosno za taj nivo vlasti kao

cjelinu.

Konsolidacija na nivou Općine je drugi nivo, a vrši je služba finansija na ovom nivou. Da bi konsolidovani podaci

predstavljali podatke cjeline, iz finansijskih izvještaja svakog od učesnika potrebno je eliminirati sve one stavke koje

su proistekle iz njihovih međusobnih odnosa. Eliminacija je neophodna za sve stavke svih iskaza (obrazaca) koji

se konsoliduju:

Stavke sredstava, potraživanja i obaveza iskazanih u pojedinačnim Bilansima stanja,

Stavke prihoda i rashoda u pojedinačnim Računima prihoda i rashoda,

Podaci o međusobnim primicima i izdatcima, iskazanim u pojedinačnim Iskazima o novčanim tokovima,

Podaci o međusobnim kapitalnim transakcijama i finansiranju, kao i

Podaci iz pojedinačnih Godišnjih iskaza o izvršenju budžeta.



21

Konsolidacija se vrši na sljedećim obrascima:

Račun prihoda i rashoda (Obrazac PR),

Bilans stanja (Obrazac BS),

Izvještaj o novčanim tokovima (Obrazac NT),

Izvještaj o kapitalnim izdacima i finansiranju (Obrazac KIF),

Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta (Obrazac GIB).

Za potrebe Federalnog ministarstva finansija i drugih eksternih korisnika dostavlja se i zbirni obrazac „Posebni

podaci o plaćama i broju zaposlenih“.

Konsolidovane godišnje izvještaje za budžete općina dostavljaju Federalnom ministarstvu finansija do 31. marta

tekuće godine za prethodnu godinu.

U ovom dijelu ćemo navesti procentualno učešće u aktivi, pasivi, prihodima i rashodima navedenih

jedinica:

U 2008. godini opada učeće Organa Uprave, i Budžeta a raste učešće Zavoda u ukupnim

konsolidiranim finansijskim izvještajima Općine Bihać. U ukupnoj imovini Zavod učestvuje sa oko

32%. Najznačajnije učešće ima opet organ Uprave jer je tu uknjižena imovina u 2006. godini. U

ukupnim prihodima i rashodima najznačajnije učešće ima Općinski organ uprave.

Navodimo da Općinsko pravobranilaštvo i J.U. Centar za socijalni rad nisu nigdje eksplicitno u izvještaju spomenuti

zbog neznačajnosti iznosa koji se odnose na dva navedena organa, međutim u obzir (pri prikupljanju dokaza) je

uzeto i poslovanje istih.

Exkurs:

Koncept značajnosti se koristi u pripremi i u reviziji finansijskih izvještaja. Revizor određuje značajnost utemeljeno

na njegovoj/ njenoj percepciji potreba korisnika finansijskih izvještaja. U primjeni profesionalnog suda, korisno je

da revizor pretpostavi da korisnici finansijskih izvještaja:

Imaju odgovarajuće znanje o branši, ekonomskim aktivnostima, i računovodstvu i imaju volju da prouče

informacije u finansijskim izvještajima s odgovarajućim razumijevanjem,

Razumiju da su finansijski izvještaji pripremljeni i revidirani na razini značajnosti,

Prepoznaju nesigurnosti inherentne u mjerenju iznosa temeljenih na bazi procjena, prosudbi, i razmatranja

budućih događaja, i

Donose ekonomski opravdane odluke na bazi informacija u finansijskim izvještajima.

Revizori su dužni, tokom revizije, da akumuliraju pogrešna prikazivanja, osim onih koji su očito beznačajni.



22

Revizijski plan je orijentiran na otkrivanje grešaka koje su materijalno značajne za finansijske izvještaje subjekta.

Pri procjeni značajnosti i dizajnu revizijskih postupaka razmatraju se kvantitativni i kvalitativni faktori. Određivanje

značajnosti je pitanje profesionalnog suda revizora. Temelji se ne percepciji revizora o zajedničkim

finansijskim potrebama korisnika finansijskih izvještaja.

Značajnost na razini finansijskih izvještaja je iznos pogrešaka u finansijskim izvještajima, kako namjernih, tako i

nenamjernih, koje ako se pređe zadani iznos mogu utjecati na ekonomske odluke korisnika. Za materijalno

značajne pozicije izvještaja određuje se specifična značajnost. Iznos ove značajnosti je dosta manji od iznosa

sveukupne značajnosti.

Nadalje, određuje se značajnost za provedbu revizije koja se koristi od strane revizora da bi se razina vjerovatnosti

da zbir neispravljenih i neotkrivenih pogrešaka ostane neotkriven smanjio na prihvatljivo nisku razinu.

Zadani nivo značajnosti koristi se kako u planiranju i procjeni rizika, tako i u provedbi revizije, te kasnije u

izvještavanju o rezultatima obavljene revizije.

1.7. Način revizije

Reviziju smo obavili u periodu od 08.04.2013. do 07.08.2013. godine u prostorijama Općine Bihać, te u prostorijama

revizijskog Društva. Revizija je obuhvatila (po planu rada revizijskog Društva):

Revizija pridržavanja budžetu

Budžet Općine je podijeljen na grupe. Budžetska sredstva se dijele na budžetske korisnike koji ih koriste za

obavljanje svojih djelatnosti. Općina je za sve navedene periode revizije sastavljala budžet, te jedan ili više

budžetskih rebalansa. Završni podaci za sve godine mogu se pronaći u finansijskim izvještajima. Podijeljeni su na

područja i grupe, te po prirodi prihoda i rashoda.

Mi smo podatke budžeta posmatrali na nivou profitnih centara po budžetskom području. U ovom smislu ispitali smo

sva eventualna budžetska prekoračenja na njihove uzroke. Pored toga ispitani su i budžetski ostaci metodom

uzorka.

Revizija stvarne i matematičke tačnosti dokumenata

Za navedene godine izvršena je revizija dokumenata na temelju uzoraka, i to u okviru:

o Kontrolu dokumenata interne revizije,

o Reviziju usklađenosti računovodstvenih podataka s relevantnim propisima,

o Pojedinačnu reviziju dokumenata koji su služili kao osnov za sastavljanje finansijskih

izvještaja.



23

Reviziju, da li su primici i izdaci, prihodi, uplate, rashodi i isplate kao i upravljanje imovinom i

obavezama u skladu s relevantnim zakonskim propisima, te daljnje revizijske procedure u skladu

s zahtjevima struke

Temelj izbora adekvatnih revizijskih područja je analiza rizika za pojedinačne godine. U provođenju revizijskih

procedura u prvom planu stajala su pitanja zakonske usklađenosti, načinu uspostavljanja i funkcioniranja sistema

internih kontrola, kao i ekonomičnost i svrsishodnost nastalih poslovnih događaja.

Reviziju predstavljanja fer i istinitog finansijskog položaja, finansijske uspješnosti i novčanih

tokova kao i potpunost objava u finansijskim izvještajima

Reviziju usklađenosti računovodstvenih iskaza s zakonskim propisima proveli smo u periodu od 09. aprila do

07.augusta bez prekida.

Reviziju smo obavili na način, da bi s dovoljnom sigurnošću mogli utvrdili značajna pogrešna prikazivanja koja se

odražavaju na predstavljanje fer i istinitog finansijskog položaja, finansijske uspješnosti i novčanih tokova Općine

Bihać. U okviru revizije izvršili smo procjenu objava u finansijskim izvještajima. Mišljenja smo da su prikupljeni

revizijski dokazi dovoljni i primjereni u okolnostima.

Na osnovu pristupa reviziji na bazi rizika identificirani su kritični ciljevi revizije za uspostavljanje težišta revizije, te

je razvijen plan revizije u kojem su opisani način i obim revizijskih procedura kao i minimalni obim angažiranih

suradnika.

Naša revizija je orijentirana na značajna područja. Utvrđena su sljedeća područja i težišta revizije:

Područje revizije 1: Dokazi, procjena i iskazivanje pozicija zemljišta i građevina, infrastrukturne

imovine i investicija u toku, naročito tačnog razgraničenja troškova proizvodnje koji se moraju

aktivirati i troškova održavanja, potpunost, obuhvatanje i procjena posebnih pozicija u

finansijskim izvještajima, naročito tačno predstavljanje provođenja programa razvoja.

Područje revizije 2: Dokazi, procjena i iskazivanje vrijednosnih papira, potraživanja, tekućih

sredstava i obaveza po kreditima.

Područje revizije 3: Dokazi u vezi rashodima za zaposlene.

Područje revizije 4: Dokazi i potpunost prihoda i rashoda iz grantova.

Područje revizije 5: Dokazi, procjena i iskazivanje rashoda za usluge, za donacije i kapitalne

izdatke, ostala rezervisanja i obaveze.

Kao dokumenti za reviziju služili su knjigovodstveni zapisi, inventar, računi i druga dokumentacija Općine Bihać.



24

Potrebne podatke, objašnjenja i dokaze prikupili smo jednim dijelom u prostorijama Općine Bihać, te u prostorijama

J.U. Zavod za prostorno uređenje (dalje u tekstu djelimično: Zavod) i J.U. Stanouprava Bihać. Sve tražene

informacije, objašnjenja i dokazi su nam dani dobrovoljno i bez ograničenja. Uposlenici Općine su surađivali, te su

bez značajnog kašnjenja dostavljani traženu dokumentaciju i davali potrebne informacije.

Izjavu Uprave nismo zahtijevali, s tim da se u toku 2013. godine, odnosno krajem 2012. godine promijenio ovlašteni

predstavnik Općine.

Reviziju objava u konsolidiranim finansijskim izvještajima

Strategija revizije konsolidiranih finansijskih izvještaja rezultirala je sljedećim poljima revizije:

o Razgraničenje kruga konsolidacije,

o Ispravnost pojedinačnih finansijskih izvještaja koji su predmet konsolidacije,

o Tačno preuzimanje pojedinačnih završnih pozicija u zbirni izvještaj,

o Procjenu prikladnosti primijenjenih principa konsolidacije,

o Eliminiranje internih potraživanja i obaveza kao i prihoda i rashoda,

o Tačno sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima,

o Vjerodostojnost cjelokupnog prikaza,

o Opravdanost i potpunost objava u izvještajima.

Aspekt sistema interne kontrole

1.8. Dokumentacija revizije

Pojedinačni rezultati revizije, te korištena dokumentacija su vlasništvo revizijskog Društva. Mi se

obvezujemo da ćemo podatke koje smo dobili na uvid čuvati u tajnosti. Podaci su korišteni samo u svrhu

izrade revizijskog izvještaja. U slučaju da ova revizija bude predmet kontrole od strane nadležnih tijela, isti

se obavezuju na čuvanje podataka u tajnosti.



25

2. Budžet i rebalans za 2008. godinu

Porezni prihodi po budžetu za 2008. godinu predviđeni su u iznosu od 16.748.216 KM. Rebalansom su umanjeni

na iznos od 15.366.811 KM, odnosno za 1.381.405 KM. Značajno smanjenje napravljeno je kod prihoda od

indirektnih poreza za iznos od 1.516.192 KM, odnosno za 13,56%.

GRAFIKON 1: POREZNI PRIHODI PO REBALANSU ZA 2008. GODINU

S druge strane, došlo je do povećanja neporeznih prihoda za iznos od 2.641.781 KM, odnosno za 18,48%.

GRAFIKON 2: NEPOREZNI PRIHODI PO REBALANSU ZA 2008. GODINU

Unutar ovih prihoda značajno su povećani očekivani prihodi od naknada po osnovu rente, te naknada za dodijeljeno

zemljište. Naknade po osnovu rente su budžetom planirane u iznosu od 1.557.436 KM, a rebalansom budžeta su

uvećane na iznos od 4.487.526 KM, odnosno za 2.930.090 KM ili za 188,14%. Naknade za dodijeljeno zemljište

uvećana je sa 2.274.323 KM na 4.710.157 KM, odnosno za 2.435.834 KM ili 107,10%. Iz konsolidiranog izvještaja

o izvršenju budžeta možemo vidjeti da je ostvareno za 7.253.977 KM ostalih budžetskih naknada manje u odnosu

na planirane rebalansom. Naredni grafikon daje pregled planiranih budžetskih naknada po budžetu i po rebalansu.

14.500.000,00

15.000.000,00

15.500.000,00

16.000.000,00

16.500.000,00

17.000.000,00

PLAN PO BUDŽETU ZA 2006.GODINU PLAN PO REBALANSU ZA 2006.GODINU

16.748.216,00

15.366.811,00

POREZNI PRIHODI

12.500.000,00

13.000.000,00

13.500.000,00

14.000.000,00

14.500.000,00

15.000.000,00

15.500.000,00

16.000.000,00

16.500.000,00

17.000.000,00

PLAN PO BUDŽETU ZA 2006.GODINU PLAN PO REBALANSU ZA 2006.GODINU

14.292.560,00

16.934.341,00

NEPOREZNI PRIHODI



26

GRAFIKON 3: NAKNADE OPĆINE BIHAĆ REBALANS ZA 2008.GODINU

Tekuće potpore planirane rebalansom u iznosu od 2.130.000 KM, dok su rebalansom budžeta uvećane na iznos

od 4.145.474 KM. Uvidom u konsolidovani godišnji iskaz o izvršenju budžeta možemo vidjeti da je ostvareno

371.294 KM manje potpora od planiranih rebalansom budžeta.

Ukupni prihodi su veći po rebalansu za iznos od 3.438.197,70 KM, odnosno za 10,29%.

Rebalansom budžeta umanjene su bruto plaće i naknade za iznos od 223.623 KM, dok su naknade troškova

zaposlenih manje za 122.052 KM. S druge strane, uvećani su očekivani materijalni izdaci, naročito u području

izdataka za tekuće održavanje za iznos od 505.765 KM ili 31,78%. Nadalje, u okviru izdataka došlo je do povećanja

tekućeg granta drugim nivoima vlasti za iznos od 198.000 KM, tekućeg granta neprofitnim organizacijama za iznos

od 466.511 KM, te tekućeg granta pojedincima za iznos od 145.567 KM.

Nadalje, kapitalni grantovi su umanjeni za iznos od 1.254.307 KM. U okviru kapitalnih grantova najznačajnije

smanjenje desilo se na poziciji kapitalni grantovi pojedincima i neprofitnim organizacijama.

Kapitalni izdaci s druge strane uvećani su za iznos od 1.306.107 KM, a najznačajnije povećanje bilježi pozicija

rekonstrukcija i investiciono održavanje. Dok je budžetom za ovu poziciju planirano 16.308.300 KM, rebalansom

budžeta je planiran iznos od 18.661.797 KM.

0,00500.000,00

1.000.000,001.500.000,002.000.000,002.500.000,003.000.000,003.500.000,004.000.000,004.500.000,005.000.000,00

Nak

nad

a za

izgr

adn

jusk

lon

išta

Nak

nad

a za

ure

đen

jegr

adsk

og

zem

ljišt

a

Nak

nad

a za

ko

rišt

enje

građ

evin

sko

g ze

mlji

šta

Nak

nad

a n

a o

sno

vup

riro

dn

e p

ogo

dn

ost

i -re

nta

Ko

mu

nal

na

nak

nad

a

Nak

nad

a za

do

dije

ljen

oze

mlji

šte

Nak

nad

a za

zau

zim

anje

javn

ih p

ovr

šin

a

Ost

ale

po

seb

ne

nak

nad

e

O S T A L E B U D Ž E T S K E N A K N A D E P O B U D Ž E T U I R E B A L A N S U

Budžet Rebalans



27

U toku 2008. godine došlo je do prvog značajnog zaduživanja Općine. Ugovorom o dugoročnom kreditu broj

06828/20008 potpisanim 16.06.2008. godine između Raiffeisen bank d.d. Bosna i Hercegovina, Sarajevo, i Općine

Bihać, zastupane po načelniku Općina Bihać zadužila se u iznosu od 6.500.000 KM. Sredstava kredita se realizuju

iz sredstava kreditne linije po Ugovoru o finansiranju zaključenom između Raiffeisenbank d.d. BiH i Razvojne Banke

Vijeća Europe.

Korisnik kredita, odnosno Općina Bihać ovih ugovorom se obavezala da će sredstva koristiti isključivo za namjenu

utvrđenu u odobrenom kreditnom zahtjevu, tj. za finansiranje infrastrukturnih projekata na području Općine Bihać,

a sve prema Planu i programu rada JU Zavod za prostorno uređenje iz Bihaća, za 2008. godinu.

Općina se ugovorom obavezala da će banci dostaviti, najkasnije u roku od 15 dana utroška sredstava, dokaz o

utrošku sredstava/ izvršenom plaćanju sa svog računa u korist računa dobavljača/ izvođača radova. Kredit je

odobren s rokom povrata do 31.12.2013. godine, a kamatna stopa na odobreni kredit je 6,25%. Krajnji rok povrata

kredita je ankesom od 18.06.2008. godine produžen sa 5 na 7 godina odnosno do 31.12.2015. godine. Ukupan

iznos anuiteta je 8.037.570 KM, od čega se na kamate odnosi iznos od 1.537.569 KM.

Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave u FBiH i Statuta općine Bihać, općinsko vijeće je

donijelo na sjednici održanoj 15.11.2007. godini odluku o zaduživanju Općine. Ovom odlukom općinskom načelniku

je dana saglasnost za zaduživanje u svrhu finansiranja kapitalnih projekata. Odobren je maksimalni iznos od

6.500.000 KM plus kamate i troškovi koji je u konačnici i realiziran.



28

3. Prikaz i analiza konsolidiranih finansijskih izvještaja Općine Bihać za 2008. godinu

3.1. Konsolidovani bilans stanja za 2008. godinu

POZICIJA 2007 2008 Iznos

promjene Procenat promjene

1 2 3 4 (3-1) 5 (4/5)

I AKTIVA

A. Gotovina, kratkoročna potraživanja, razgraničenja i zalihe

13.753.059 15.033.101 1.280.042,00 8,51%

Novčana sredstva i plemeniti metali 5.033.966 2.000.785 -3.033.181,00 -151,60%

Kratkoročna potraživanja 7.332.468 11.494.906 4.162.438,00 36,21%

Kratkoročni plasmani 533.184 528.184 -5.000,00 -0,95%

Finansijski i obračunski odnosi sa drugim povezanim jedinicama

643.400 1.000.205 356.805,00 35,67%

Kratkoročna razgraničenja 210.041 9.021 -201.020,00 -2228,36%

B. Stalna sredstva 121.668.467 139.341.818 17.673.351,00 12,68%

Stalna sredstva 121.344.153 140.141.539 18.797.386,00 13,41%

Ispravka vrijednosti 7.918.322 9.042.357 1.124.035,00 12,43%

Neotpisana vrijednost stalnih sredstava 113.425.831 131.099.182 17.673.351,00 13,48%

Dugoročni plasmani 8.242.636 8.242.636 0,00 0,00%

Neotpisana vrijednost dugoročnih plasmana 8.242.636 8.242.636 0,00 0,00%

UKUPNA AKTIVA 135.421.526 154.374.919 18.953.393,00 12,28%

II PASIVA

A. Kratkoročne obaveze i razgraničenja 10.939.441 19.083.500 8.144.059,00 42,68%

Kratkoročne tekuće obaveze prema dobavljačima i obaveze prema radnicima za putne troškove

1.811.175 6.150.839 4.339.664,00 70,55%

Obaveze prema djelatnicima 5.009 13.634 8.625,00 63,26%

Finansijski i obračunski odnosi sa drugim povezanim jedinicama

121.815 1.132.646 1.010.831,00 89,25%

Kratkoročna razgraničenja 9.001.442 11.786.381 2.784.939,00 23,63%

B. Dugoročne obaveze i razgraničenja 0 6.500.000 6.500.000,00 100,00%

C. Izvori stalnih sredstava 124.502.085 128.791.419 4.289.334,00 3,33%

Izvori stalnih sredstava 113.209.647 130.886.876 17.677.229,00 13,51%

Ostali izvori sredstava 479.264 479.264 0,00 0,00%

Izvori sredstava rezervi 8.242.636 8.242.636 0,00 0,00%

Revalorizacioni efekti 52.048 52.048,00 100,00%

Neraspoređeni višak prihoda nad rashodima 2.570.538 427.895 -2.142.643,00 -500,74%

Neraspoređeni višak rashoda nad prihodima 11.297.300 11.297.300,00 100,00%

UKUPNA PASIVA 135.441.526 154.374.919 18.933.393,00 12,26%

TABELA 4: KONSOLIDOVANI BILANS STANJA NA 31.12.2008. GODINE



29

3.1.1. Novčana sredstva i plemeniti metali

Stanje novca i novčani sredstva na 31.12.2008. godine iznosilo je 2.000.785 KM. U odnosu na prethodnu poslovnu

godinu došlo je do smanjenja u iznosu od 3.033.181 KM, odnosno za 151,60%.

Od toga je najviše novca raspoređeno kod UniCredit banke.

3.1.2. Kratkoročna potraživanja

Kratkoročna potraživanja po na kontu 130000 na 31.12.2008. godine iznosila su 11.494.906 KM. U odnosu na

prethodnu poslovnu godinu došlo je do povećanja kratkoročnih potraživanja za iznos od 4.162.438 KM, odnosno

za 36,21%. U bruto bilansu budžeta iskazan je iznos potraživanja od 5.222.598 KM. Najznačajnija potraživanja

odnose se po osnovu rente u iznosu od 2.118.718,13 KM. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu potraživanja

po osnovu rente su manja za 1.861.289,17 KM. Na sljedećem grafikonu možemo vidjeti da je došlo do značajnog

povećanja potraživanja po osnovu rente, i potraživanja po osnovu naknade ranijem vlasniku.

GRAFIKON 4: NAKNADE OPĆINE BIHAĆ REBALANS ZA 2008.GODINU

Kod J.U. Zavod za prostorno uređenje značajan dio potraživanja po osnovu komunalnih naknada potiče iz

prethodnih godina, te smo mišljenja da je značajan dio ovih potraživanja trebao biti iskazan kao sumnjiva i sporna.

-500.000,00

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

Po

traž

ivan

ja o

d p

ravn

ih li

ca z

aza

kup

po

slo

vnih

pro

sto

ra

Po

traž

ivan

ja p

o o

sno

vuko

mu

nal

nih

tak

si -

javn

ap

ovr

šin

a

Po

traž

ivan

ja p

o o

sno

vun

akn

ade

za

javn

u p

ovr

šin

u

Po

traž

ivan

ja p

o o

sno

vu r

ente

Po

traž

ivan

ja p

o o

sno

vun

akn

ade

ran

ijem

vla

snik

u

Po

traž

ivan

ja o

d p

ravn

ih li

caR

ob

na

kuća

Bih

ać

Zaku

p ja

vne

po

vrši

ne

Nak

nad

a za

ure

đen

je g

rad

sko

građ

evin

sko

g ze

mlji

šta

Nak

nad

a za

ru

šen

je b

esp

ravn

oiz

građ

enih

ob

jeka

ta

Nak

nad

a za

izgr

adn

ju s

klo

niš

ta

Nak

nad

a tr

ošk

ova

vo

đe

nja

up

ravn

og

po

stu

pka

K R A T K O R O Č N A P O T R A Ž I V A N J A

Iznos na 31.12.2007. godine Iznos na 31.12.2008. godine



30

3.1.3. Kratkoročni plasmani

Na kontu kratkoročni plasmani nije došlo do značajne promjene u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Na

31.12.2008. godine vrijednost iskazanih kratkoročnih plasmana iznosi 315.032 KM te se iskazuju na kontu 143119

– Ostali plasmani. Ne postoji konto ispravke vrijednosti, odnosno nije knjižena ispravke vrijednosti na kontu 141900.

Kratkoročna potraživanja na ovom kontu potiču iz perioda 1992. do 1996. godine. dodijeljeni kao podsticaj

preduzećima za realizaciju predloženih programa. Analizom smo utvrdili da je ova potraživanja bilo potrebno

preknjižiti sa redovnih potraživanja na sumnjiva i sporna potraživanja, te eventualno potraživanja za koja ne postoji

mogućnost naplate isknjižiti iz knjigovodstvenih evidencija Općine.

Daljnjom analizom, te konkretno uvidom u bruto bilans Općine za 2012. godinu utvrđeno je da se navedeni

plasmani i dalje vode na redovnim kratkoročnim plasmanima, na kontu 141319 što u skladu s Kontnim

planom FBiH za budžet i budžetske korisnike odgovara ostalim plasmanima.

Nismo se uvjerili da postoji ispravka vrijednosti navedenog konta, niti u opravdanost prikazivanja navedenih

plasmana u okviru redovnih, te se ne možemo složiti s trenutnom klasifikacijom plasmana.

3.1.4. Finansijski i obračunski odnosi s drugim povezanim jedinicama

Na kontu finansijski i obračunski odnosi sa drugim povezanim jedinicama došlo je do povećanja u iznosu 368.805

KM, odnosno za 35,67%. Povećanje se odnosi najvećim dijelom na knjižena potraživanja po osnovu naknade

uređenja gradsko građevinskog zemljišta u iznosu od 425.975,35 KM.

3.1.5. Kratkoročna razgraničenja

Na kontu kratkoročna razgraničenja nije bilo značajnih promjena.

3.1.6. Stalna sredstva

Na kontu stalna sredstva došlo je do povećanja u vrijednosti od 18.797.386 KM, odnosno za 13,41%. U

konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta možemo vidjeti da je došlo do povećanja na kontu zemljište za iznos

od 554.467 KM. Zemljište je knjiženo u analitičkim evidencijama općinskog organa uprave. Nadalje, došlo je do

povećanja na poziciji građevine u iznosu od 16.020.162 KM. Najznačajnijim dijelom ovo povećanje odnosi se

program uređenja građevinskog zemljišta, program komunalne potrošnje, program lokalnih cesta i nekategorisanih

puteva. Isto možemo vidjeti na narednom grafikonu:



31

GRAFIKON 5: POVEĆANJE STALNIH SREDSTAVA ZA 2008. GODINU

3.1.7. Dugoročni plasmani

Na kontu dugoročni plasmani Općina Bihać prikazuje vrijednost obveznica FBiH u iznosu od 3.377.569 KM, a

odnose se na potraživanja iz ratnog perioda po osnovu robnih rezervi i novčanih pozajmica. Iznos od 4.865.067

KM odnosi se na dugoročne plasmane po osnovu potraživanja iz ratnog perioda po osnovu robnih rezervi i nije

verifikovan kao unutrašnji dug Federacije.

Revizijom smo utvrdili da Općina Bihać posjeduje Rješenje Komisije za konačnu verifikaciju ratnih potraživanja

pravnih i fizičkih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine izdano 30.06.2008. godine na iznos od 3.377.569 KM. Ova

potraživanja predstavljaju unutrašnji dug Federacije Bosne i Hercegovine i njegovo izmirenje se treba izvršiti prema

Zakonu o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije Bosne i Hercegovine.

Iznos od 4.865.067 KM odnosi se na potraživanja iz ratnog perioda koja nisu verifikovana kao unutrašnji dug FBiH.

Izvršni odbor Općine Bihać je u skladu s odlukom Vlade o ovlaštenju izvršnog organa društveno političkih zajednica

o korištenju robnih rezervi iz 1992. godine za vrijeme trajanja rata donosio rješenja o korištenju u prodaji robnih

rezervi. Navedenom odlukom utvrđeno je da Izvršni odbor općina može u izuzetno teškim situacijama upotrebiti

robne rezerve za potrebe općina uz saglasnost tadašnjeg Ministarstva za privredu – Republička direkcija za robne

rezerve. Za isporučenu robu iz robnih rezervi korisnicima su ispostavljane fakture koje su trebale biti plaćana u

korist budžeta Općine. Činjenično stanje ukazuje na to da jedan da od jednog dijela korisnika nije naplaćeno

potraživanje nastalo po osnovu ispostavljenih faktura. Općina Bihać se 2001. i 2002. godine obratila Federalnom

Ministarstvu finansija vezano za postupanje sa nenaplaćenim ratnim robnim rezervama, međutim nije dobilo

odgovor. Mi smo revizijom utvrdili da postoje potraživanja od društava koja više i ne postoje. Samim tim, a i zbog

relativno dugog vremenskog roka od datuma nastanka potraživanja do datuma obavljanja revizije ne možemo

potvrditi realnost iskazani dugoročnih plasmana.

Povećanje stalnih sredstava u 2008. godini

Program uređenja građevinskogzemljišta, program komunalnepotrošnje, i program lokalnih cesta inekagorisanih puteva



32

Općinsko pravobranilaštvo je obaviješteno o postojanju navedenog problema, međutim utvrdili smo da

ista potraživanja stoje i u evidencijama Općine na 31.12.2012. godine.

Zaključno, mi kao revizori se ne možemo složiti s stanjem iskazanim na 31.12.2008. godine na kontu 024111

(dugoročni plasmani).

3.1.8. Kratkoročne tekuće obaveze prema dobavljačima i obaveze prema radnicima za

putne troškove

Na kontu kratkoročne tekuće obaveze prema dobavljačima i obaveze prema radnicima za putne troškove došlo je

do povećanja u iznosu od 4.339.664 KM. Iste su u tekućoj poslovnoj godini iznosile 6.150.839 KM. Od toga,

najznačajniji dio obaveza prema dobavljačima knjiži J.U. Zavod za prostorno uređenje. Uvidom u strukturu

dobavljača navedene ustanove, utvrdili smo da je najznačajnija obaveza prema dobavljaču iskazana prema Kov –

Grad d.o.o. iz Bužima. Naredni grafikon daje pregled najznačajnijih dobavljača:

GRAFIKON 6: PREGLED ZNAČAJNIH DOBAVLJAČA JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZA 2008.GODINU

3.1.9. Finansijski i obračunski odnosi sa drugim povezanim jedinicama

Finansijski i obračunski odnosi sa drugim povezanim jedinicama veći su u tekućoj godini za 1.010.831 KM, odnosno

za 89,25%. Odnose se na obaveze prema organima u iznosu od 110.317,46 KM, na obaveze prema

organizacijama u iznosu od 1.090.645,39 KM, te na obaveze unutar organa i organizacija u iznosu od 59.565,48

KM.

991.976

611.053

487.297404.147

267.864

174.566

167.907

150.213

Pregled značajnih dobavljača JU Zavod za prostorno uređenje

KOV-GRAD DOO

SIMENS DOO SARAJEVO

KAMEN D.O.O.

HERING DOO ŠIROKI BRIJEG

KRAJINAPUTEVI BIHAĆ

ENGO DOO

IKIĆ-COMERC D.O.O

ELEKTRODISTRIBUCIJA BIHAĆ



33

3.1.10. Kratkoročna razgraničenja

Na poziciji kratkoročnih razgraničenja došlo je do povećanja u iznosu od 2.784.939 KM, odnosno za 23,63%. Ovi

prihodi odnose se najvećim dijelom na razgraničene prihode po osnovu zakupa u iznosu od 1.014.546 KM, te na

razgraničene prihode po osnovu prihoda od rente u iznosu od 2.187.641, 95 KM.



34

3.2. Konsolidovani račun prihoda i rashoda za 2008. godinu

Pozicija 2007 2008 Iznos promjene Procenat promjene

1 2 3 4 (3-1) 5 (4/2)

I RASHODI 23.207.484 24.281.491 1.074.007,00 4,63%

A. Tekući rashodi 23.207.484 24.281.491 1.074.007,00 4,63%

Plaće i naknade troškova zaposlenih 6.633.013 8.761.138 2.128.125,00 32,08%

Bruto plaće i naknade 4.850.352 6.384.727 1.534.375,00 31,63%

Naknade troškova zaposlenih i skupštinskih zastupnika 1.782.661 2.376.411 593.750,00 33,31%

Doprinosi poslodavaca i ostali doprinosi 555.671 731.612 175.941,00 31,66%

Izdaci za materijal i usluge 1.692.358 3.921.484 2.229.126,00 131,72%

Putni troškovi 124.226 141.049 16.823,00 13,54%

Izdaci za energiju 108.118 134.209 26.091,00 24,13%

Izdaci za komunalne usluge 282.458 312.062 29.604,00 10,48%

Nabavka materijala 156.975 310.545 153.570,00 97,83%

Izdaci za usluge prevoza i goriva 56.478 68.530 12.052,00 21,34%

Izdaci za tekuće održavanje 76.138 2.044.780 1.968.642,00 2585,62%

Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i usluga platnog prometa

55.815 44.599 -11.216,00 -20,09%

Ugovorene usluge i druge posebne usluge 832.150 865.710 33.560,00 4,03%

Tekući grantovi 4.453.687 6.134.866 1.681.179,00 37,75%

Grantovi drugim nivoima vlade 185.435 339.040 153.605,00 82,83%

Grantovi pojedincima 797.849 1.070.091 272.242,00 34,12%

Grantovi neprofitnim organizacijama 3.297.685 4.652.519 1.354.834,00 41,08%

Subvencije javnim preduzećima 49.928 0 -49.928,00 -100,00%

Ostali grantovi-povrat i drugo 122.790 73.216 -49.574,00 -40,37%

Kapitalni grantovi 9.872.755 4.662.191 -5.210.564,00 -52,78%

Kapitalni grantovi drugim nivoima vlade 330.897 313.306 -17.591,00 -5,32%

Kapitalni grantovi pojedincima i neprofitnim organizacijama

9.541.858 4.348.885 -5.192.973,00 -54,42%

Izdaci za kamate i ostale naknade 0 70.200 70.200,00 -

Kamate na domaće pozajmljivanje 70.200 70.200,00 -

B. Doznake nižim potrošačkim jedinicama 0,00 -

II PRIHODI 25.436.458 29.420.210 3.983.752,00 15,66%

A. Prihodi od poreza 16.138.886 15.398.954 -739.932,00 -4,58%

Porez na dobit pojedinaca i preduzeća 890.023 966.056 76.033,00 8,54%

Porezi na dobit pojedinca 890.023 966.056 76.033,00 8,54%

Doprinosi za socijalnu zaštitu 0,00 -

Porezi na plaće i radnu snagu 1.917.814 2.386.547 468.733,00 24,44%

Porezi na imovinu 2.473.418 1.879.328 -594.090,00 -24,02%

Domaći porezi na dobra i usluge 423.888 326.928 -96.960,00 -22,87%

Porezi na prodaju dobara i usluga, ukupni promet ili dodanu vrijednost

163.471 104.189 -59.282,00 -36,26%



35

Porez na promet posebnih usluga 48.294 194.311 146.017,00 302,35%

Ostali porezi na promet proizvoda i usluga 212.123 28.428 -183.695,00 -86,60%

Prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa 10.224.322 9.572.850 -651.472,00 -6,37%

Ostali porezi 209.421 267.245 57.824,00 27,61%

B. Neporezni prihodi 8.616.562 9.858.067 1.241.505,00 14,41%

Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika

1.235.024 328.181 -906.843,00 -73,43%

Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finansijskih javnih institucija

1.174.026 314.990 -859.036,00 -73,17%

Ostali prihodi od imovine 0 13.191 13.191,00 -

Kamate primljene od pozajmica i učešće u kapitalu 51.686 0 -51.686,00 -100,00%

Prihodi od privatizacije 9.312 -9.312,00 -100,00%

Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga 7.065.425 9.316.928 2.251.503,00 31,87%

Administrativne takse 660.944 643.639 -17.305,00 -2,62%

Komunalne takse 1.071.682 673.070 -398.612,00 -37,19%

Ostale budžetske naknade 4.632.731 6.960.609 2.327.878,00 50,25%

Posebne naknade i takse 605.742 743.045 137.303,00 22,67%

Prihodi od pružanja javnih usluga (prihodi od sopstvenih djelatnosti)

48.102 74.264 26.162,00 54,39%

Neplanirane uplate-prihodi 46.224 222.301 176.077,00 380,92%

Novčane kazne (Neporeske prirode) 316.113 212.958 -103.155,00 -32,63%

Tekuće potpore (grantovi) 681.010 4.163.189 3.482.179,00 511,33%

Potpore iz inostranstva 33.167 495.989 462.822,00 1395,43%

Od ostalih nivoa vlasti 647.843 3.667.200 3.019.357,00 466,06%

VIŠAK/MANJAK PRIHODA NAD RASHODIMA 0,00 -

VIŠAK PRIHODA NAD RASHODIMA 2.228.974 5.138.719 2.909.745,00 130,54%

TABELA 5: KONSOLIDIRANI RAČUN PRIHODA I RASHODA ZA 2008. GODINU



36

3.2.1. Plaće i naknade troškova zaposlenih

Plaće i naknade troškova zaposlenih iznosile su 8.761.138 KM. U odnosu na prethodni period, ukupni izdaci po

ovom osnovu su uvećani za 2.128.125 KM, odnosno za 32,08%.

Bruto plaće i naknade troškova zaposlenih iznosile su 6.348.727 KM. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu

došlo je do povećanja troškova bruto plaća i naknada za iznos od 2.182.125 KM, odnosno za 32,08%. Nadalje,

naknade troškova zaposlenih i skupštinskih zastupnika veće su u izvještajnoj godini u odnosu na prethodnu za

iznos od 593.750 KM, odnosno za 33,31%.

GRAFIKON 7: BRUTO PLAĆE I NAKNADE ZA 2008. GODINU

Uvidom u analitičke evidencije utvrdili smo iznos od 2.989.117,17 KM neto plaća koji je isplaćen od strane

Općinskog organa uprave. Nadalje, značajno mjesto u strukturu bruto plaća i naknada u 2008. godini zauzimaju

troškovi naknada za topli obrok u iznosu od 636.450,12 KM, te naknade za rad komisija općinskog načelnika u

iznosu od 601.074,19 KM. Naknade skupštinskim zastupnicima iznosile su 315.720,30 KM, a isplaćene su i

jubilarne nagrade u iznosu od 133.005,76 KM.

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

2007 2008

4.850.352

6.384.727

Bruto plaće i naknade



37

3.2.2. Izdaci za materijal i usluge

U toku 2008. godine zabilježeno je značajno povećanje na kontu izdaci za materijal i usluge. Dok su u 2007. godini

ovi izdaci iznosili 1.692.358 KM, u 2008. godini iznosili su 3.921.484 KM.

GRAFIKON 8: IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE ZA 2008. GODINU

U strukturi izdataka za materijal i usluge možemo primjetiti da je najznačajnije povećanje zabilježeno na izdatcima

za tekuće održavanje. Dok su ovi izdaci u 2007. godini iznosili tek 76.138 KM u 2008. godini iznosili su 2.044.780

KM. Uvidom u analitičke evidencije JU Zavoda za prostorno uređenje utvrdili smo da je isti u 2008. godini knjižio

1.957.174,74 KM izdataka za usluge popravki i održavanje cesta i mostova. Upravo ovaj izdatak je uzrokovao

značajno povećanje na ovoj poziciji u odnosu na prethodne godine. Međutim, mišljenja smo da je ovaj rezultat

efekat neusklađenosti prikazivanja ovih izdataka na nivou Općine, te je naša preporuka da se preispita

način prikazivanja ovih izdataka u finansijskim izvještajima Općine.

Uvidom u analitičke evidencije Općine utvrdili smo da se 1.526.558,33 KM izdataka za materijal i usluge odnosi na

općinski organ uprave. Naredni grafikon pokazuje strukturu ovih izdataka:

GRAFIKON 9: IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE (OPĆINSKI ORGAN UPRAVE) ZA 2008. GODINU

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

4.000.000

2007 2008

1.692.358

3.921.484

Izdaci za materijal i usluge

655.738,79

282.059,21

243.162,63

127.401,48

Izdaci za materijal i usluge (Općinski organ uprave)

Ugovorene usluge

Nabavka materijala

Izdaci za komunalne usluge

Putni troškovi



38

Možemo primjetiti da su najznačajniji izdaci ugovorene usluge u iznosu od 655.738,79 KM. Zatim slijedi nabavka

materijala u iznosu od 282.059,21 KM, izdaci za komunalne usluge u iznosu od 243.162,63 KM, te putni troškovi

u iznosu od 127.401,48 KM.

Ugovorene usluge Općinskog organa Uprave čine:

GRAFIKON 10: UGOVORENE USLUGE (OPĆINSKI ORGAN UPRAVE) ZA 2008. GODINU

Kako možemo primjetiti iz prethodnog grafikona najznačajniji iznosi se odnose na izdatke za informiranje, na

izdatke za ostale nespomenute usluge, te na izdatke po osnovu ugovora o djelu, privremenih i povremenih poslova.

Daljnjom analizom utvrdili smo da je u izdatcima za informiranje sadržan iznos od 115.352,86 KM koji se odnosi na

usluge reprezentacije.

Izdaci na nabavku materijala odnose se najvećim dijelom na administrativni materijal, a izdaci za komunalne usluge

na izdatke telefonskih i poštanskih usluga u iznosu od 156.880,04 KM.

Putne troškove čine izdaci za putne troškove u zemlji u iznosu od 70.171,52 KM, te izdaci za putne troškove u

inostranstvo u iznosu od 57.229,96 KM. Od putnih troškova u zemlji najznačajniji iznos odnosi se na troškove

smještaja u zemlji u iznosu od 22.695,35 KM, te troškove dnevnica u zemlji u iznosu od 40.040 KM. Troškovi

dnevnica u inostranstvu iznosili su 30.679,40 KM.

331.462,56232.790,71

52.577,70

Ugovorene usluge (Općinski organ uprave)

Izdaci za informiranje

Ostale nespomenute usluge

Ugovori o djelu i privremeni ipovremeni poslovi

Usluge za stručno obrazovanje

Stručne usluge



39

3.2.3. Tekući grantovi

Tekući grantovi u 2008. godini veći su od tekućih grantova u 2007. godini za iznos od 1.681.179 KM, odnosno za

37,75%. Značajno povećanje u odnosu na prethodnu poslovnu godinu zabilježeno je kod grantova neprofitnim

organizacijama, koji su veći za iznos od 1.354.834 KM, odnosno za 41,08%.

GRAFIKON 11: TEKUĆI GRANTOVI IZ KONSOLDIRANOG RAČUNA PRIHODA I RASHODA ZA 2008. GODINU

U narednom grafikonu prikazana je struktura tekućih grantova:

GRAFIKON 12: UPOREDNI PRIKAZ TEKUĆIH GRANTOVA ZA 2007 I 2008. GODINU

Možemo primjetiti, da prevladaju grantovi neprofitnim organizacijama.

Uvidom u analitičke evidencije općine utvrdili smo da se neki od grantova neprofitnim organizacijama odnose na

sljedeće:

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

2007 2008

4.453.687

6.134.866

Tekući grantovi

185.435797.849

3.297.685

49.928 122.790339.040

1.070.091

4.652.519

0 73.2160

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

Grantovi drugimnivoima vlade

Grantovipojedincima

Grantovi neprofitnimorganizacijama

Subvencije javnimpreduzećima

Ostali grantovi-povrat i drugo

U P O R E D N I P R I K A Z T E K U Ć I H G R A N T O V A

2007 2008



40

GRAFIKON 13: GRANTOVI NEPROFITNIM OGRANIZACIJAMA ZA 2008. GODINU

Najznačajniji iznos grantova neprofitnim organizacijama izdvojen je NK Jedinstvu. Slijedi podrška redovnoj

djelatnosti Kulturnog centra, pa podrška parlamentarnim grupama, participacija u plaćama naknada i radnika RTV

Bihać, finansiranje rada Sportskog saveza, te grant JU Gradskoj galeriji.

3.2.4. Kapitalni grantovi

Kapitalni grantovi u 2008. godini manji su od kapitalnih grantova za čak 5.210.564 KM, odnosno za 52,78%.

Značajno smanjenje zabilježeno je kod grantova pojedincima i neprofitnim organizacijama.

GRAFIKON 14: KAPITALNI GRANTOVI NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA ZA 2008. GODINU

Najznačajniji kapitalni grantovi su oni koji su dani neprofitnim organizacijama. U nastavku je dan pregled grantova

iznad 50.000 KM.

20.000,00

27.333,66

40.000,00

55.000,00

60.000,00

100.000,00

124.237,70

135.000,00

156.550,41

245.166,36

257.691,08

350.999,94

378.534,70

710.000,00

Šahovski klub BihaćSufiransiarnje rada seniorskih sportskih udruženja

Una regataMiss BIH za Miss svijeta 2008

JU za sport, odmor i rekreacijuTekući Grant Meggle za poticaj za razvoj stočarstva

Udruženje plasteničke proizvodnjeJU Stanouprava redovna djelatnost

JU Gradska galerijaFinansiranje rada sportskog saveza

Participacija u plaćama i naknada radnika RTV…Parlamentarne grupe

Kulturni centar - redovna djelatnost

NK Jedinstvo - podrška premijerligašima

G R A N T O V I N E P R O F I T N I M O R G A N I Z A C I J A M A I J A V N I M P R E D U Z E Ć I M A

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

2007 2008

9.872.755

4.662.191

Kapitalni grantovi



41

GRAFIKON 15: PREGLED ZNAČAJNIH KAPITALNIH GRANTOVA ZA 2008. GODINU

Kako možemo primjetiti na prethodnom grafikonu, najznačajniji kapitalni grant u 2008. godini izdvojen je za Mini

sportski centar Stens u iznosu od 863.158,99 KM. Sredstva su izdvojena po osnovu fakture za VII situaciju u iznosu

od 579.442,41 KM, te na fakturu za građevinske zanatske radove u iznosu od 224.557 KM. Kao najznačajniji

izvođač radova na objektu STENS pojavljuje se Društvo AGRA d.o.o. iz Bihaća. Dalje, značajna sredstva izdvojena

su za sufinansiranje radova na Gimnaziji, te za program obnove fasade u centru grada.

3.2.5. Porez na dobit pojedinaca i preduzeća

Porez na dobit pojedinaca i preduzeća ostvaren je u iznosu od 966.056 KM. To je za 76.033 KM manje u odnosu

na prethodnu poslovnu godinu.

GRAFIKON 16: POREZ NA DOBIT POJEDINACA I PREDUZEĆA

863.158,99

489.671,92

330.000,00

251.658,73

250.000,00

Pregled značajnih kapitalnih grantova u 2008. godini

Mini Sportski centar Stens

Sufinansiranje radova na Gimnaziji

Program obnove fasade u centrugrada

Obnova muzeja Avnoj

Gradska džamija

840.000

860.000

880.000

900.000

920.000

940.000

960.000

980.000

2007 2008

890.023

966.056

Porez na dobit pojedinica i preduzeća



42

3.2.6. Porezi na plaće i radnu snagu

Porez na plaće i radnu snagu ostvaren je u iznosu od 2.386.547 KM. To je za 468.733 KM, odnosno za 24,44%

više nego prethodne poslovne godine.

GRAFIKON 17: POREZ NA PLAĆE I RADNU SNAGU ZA 2008. GODINU

3.2.7. Porez na imovinu

Porez na imovinu ostvaren je u iznosu od 1.879.328 KM. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu došlo je do

smanjenja u iznosu od 594.090 KM, odnosno za 24,02%.

GRAFIKON 18: POREZ NA IMOVINU ZA 2008. GODINU

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

2007 2008

1.917.814

2.386.547

Porezi na plaće i radnu snagu

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

2007 2008

2.473.418

1.879.328

Porezi na imovinu



43

3.2.8. Domaći porez na dobra i usluge

Domaći porez na dobra i usluge ostvaren je u iznosu od 326.928 KM. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu

ostvarenje prihoda po ovom osnovu manje za 96.960 KM, odnosno za 22,87%.

GRAFIKON 19: DOMAĆI POREZI NA DOBRA I USLUGE ZA 2008. GODINU

3.2.9. Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih

razlika

U odnosu na prethodnu poslovnu godinu došlo je do značajnog smanjenja prihoda od poduzetničkih aktivnosti i

imovine i prihoda od pozitivnih kursnih razlika. Dok su u 2007. godini ovi prihodi iznosili 1.235.024 KM, u 2008.

godini iznosili su tek 328.181 KM.

GRAFIKON 20: PRIHODI OD PODUZETNIČKIH AKTIVNOSTI I IMOVINE I PRIHODI OD POZITIVNIH KURSNIH RAZLIKA ZA 2008. GODINU

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

2007 2008

423.888

326.928

Domaći porezi na dobra i usluge

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

2007 2008

1.235.024

328.181




44

3.2.10. Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga

Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga veći su u tekućoj godini za iznos od 2.251.503 KM, odnosno

za 31,87%.

GRAFIKON 21: NAKNADE I TAKSE I PRIHODI OD PRUŽANJA JAVNIH USLUGA ZA 2008. GODINU

Ove naknade čine najvećim dijelom ostale budžetske naknade. U strukturi naknada iz analitičkih evidencija

možemo zaključiti da dominiraju naknade za uređenje gradsko građevinskog zemljišta u iznosu od 2.630.566 KM,

te naknade za dodijeljeno zemljište koje su u 2008. godini iznosile 1.911.753,16 KM. Do značajnog povećanja

došlo je i kod naknade od rente za zemljište. Dok su ove rente u toku 2007. godine iznosile 443.766 KM, u 2008.

godini iznosile su 1.571.087 KM.

Naredni grafikon ukazuje na kretanje ovih prihoda:

GRAFIKON 22: NAKNADE I TAKSE I PRIHODI OD PRUŽANJA JAVNIH USLUGA ZA 2008. GODINU (UPOREDNI PRIKAZ)

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

2007 2008

7.065.425

9.316.928

Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga

660.944 01.071.682

4.632.731

605.742 48.102 46.224643.639 0

673.070

6.960.609

743.045 74.264 222.3010

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

Ad

min

istr

ativ

ne

tak

se

Sud

ske

taks

e

Ko

mu

nal

ne

taks

e

Ost

ale

bu

dže

tske

nak

nad

e

Po

seb

ne

nak

nad

e i

taks

e

Pri

ho

di o

dp

ruža

nja

javn

ih u

slu

ga(p

rih

od

i od

sop

stve

nih

…

Ne

pla

nir

ane

up

late

-p

rih

od

i

N A K N A D E I T A K S E I P R I H O D I O D P R U Ž A N J A J A V N I H U S L U G A

2007 2008



45

3.2.11. Tekuće potpore (grantovi)

U toku 2008. godine došlo je do značajnog povećanja tekućih potpora. Dok su u 2007. godini prihodi po osnovu

tekućih grantova iznosili 681.010 KM, u 2008. godini iznosili su 4.163.189 KM.

GRAFIKON 23: PRIMLJENE TEKUĆE POTPORE A ZA 2008. GODINU

Značajne potpore primljene su po osnovu potpora za kapitalne projekte po Odluci Vlade od Kantonalnog

ministarstva finasija u iznosu od 2.943.091 KM. Nadalje, od Federalnog ministarstva finansija primljen je grant od

724.109 KM. Od toga se 490.000 KM odnosi na grant za gimnaziju, a iznos od 159.537,40 KM na grant za poslovnu

zonu – projektna dokumentacija.

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

3.500.000

4.000.000

4.500.000

2007 2008

681.010

4.163.189

Tekuće potpore (grantovi)

| IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI KONSOLIDIRANIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA OPĆINE BIHAĆ ZA 2008. GODINU

46

3.3. Konsolidovani godišnji iskaz o izvršenju budžeta za 2008. godinu

POZICIJA PLANIRANO

PRETHODNA GODINA

OSTVARENO OSTVARENO U TEKUĆOJ

GODINI IZNOS OSTVARENJA U

ODNOSU NA PLAN

IZNOS OSTVARENJA U ODNOSU NA PRETHODNU

GODINU

1 2 3 4 5 (4-2) 6 (4-3)

PRIHODI I PRIMICI 36.835.638,00 25.436.458,00 29.420.180,00 -7.415.458,00 3.983.722,00

PRIHODI OD POREZA 15.260.126,00 16.138.886,00 15.398.954,00 138.828,00 -739.932,00

Porez na dobit pojedinaca i preduzeća 927.408,00 890.023,00 966.056,00 38.648,00 76.033,00

Porez na dobit pojedinaca 927.408,00 890.023,00 966.056,00 38.648,00 76.033,00

Porezi na plaće i radnu snagu 2.208.702,00 1.917.814,00 2.386.547,00 177.845,00 468.733,00

Porezi na imovinu 1.883.876,00 2.473.418,00 1.879.328,00 -4.548,00 -594.090,00

Domaći porezi na dobra i usluge 330.784,00 423.888,00 326.928,00 -3.856,00 -96.960,00

Porezi na prodaju dobara i usluga, ukupni promet ili dodanu vrijednost

106.473,00 163.471,00 104.189,00 -2.284,00 -59.282,00

Porezi na promet posebnih usluga 195.547,00 48.294,00 194.311,00 -1.236,00 146.017,00

Ostali porezi na promet proizvoda i usluga 28.764,00 212.123,00 28.428,00 -336,00 -183.695,00

Prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa 9.661.298,00 10.224.322,00 9.572.850,00 -88.448,00 -651.472,00

Ostali porezi 248.058,00 209.421,00 267.245,00 19.187,00 57.824,00

NEPOREZNI PRIHODI 17.041.029,00 8.616.562,00 9.858.037,00 -7.182.992,00 1.241.475,00


329.998,00 1.235.024,00 328.181,00 -1.817,00 -906.843,00

Prihodi od nefinansijskih javnih preduzeća i finansijskih javnih institucija

316.581,00 1.174.026,00 314.990,00 -1.591,00 -859.036,00

Ostali prihodi od imovine 13.417,00 0,00 13.191,00 -226,00 13.191,00

Kamate na primljene pozajmice i učešće u kapitalu 51.686,00 0,00 -51.686,00

Prihodi od privatizacije 9.312,00 0,00 -9.312,00

Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluge 16.530.491,00 7.065.425,00 9.316.898,00 -7.213.593,00 2.251.473,00

Administrativne takse 630.206,00 660.944,00 643.639,00 13.433,00 -17.305,00

Komunalne takse 652.405,00 1.071.682,00 673.070,00 20.665,00 -398.612,00

Ostale budžetske naknade 14.214.586,00 4.632.731,00 6.960.609,00 -7.253.977,00 2.327.878,00

Posebne naknade i takse 738.140,00 605.742,00 743.045,00 4.905,00 137.303,00


47

Prihodi od pružanja javnih usluga (prihodi od sopstvenih djelatnosti)

73.549,00 48.102,00 74.234,00 685,00 26.132,00

Neplanirane uplate - prihodi 221.605,00 46.224,00 222.301,00 696,00 176.077,00

Novčane kazne (neporeske prirode) 180.540,00 316.113,00 212.958,00 32.418,00 -103.155,00

C. KAPITALNI PRIMICI 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Kapitalni primici 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

D. POTPORE (GRANTOVI) 4.534.483,00 681.010,00 4.163.189,00 -371.294,00 3.482.179,00

Tekuće potpore iz inostranstva 389.009,00 33.167,00 495.989,00 106.980,00 462.822,00

Potpore iz inostranstva 389.009,00 33.167,00 495.989,00 106.980,00 462.822,00

Tekuće potpore od ostalih nivoa vlasti 4.145.474,00 647.843,00 3.667.200,00 -478.274,00 3.019.357,00

Od ostalih nivoa vlasti 4.145.474,00 647.843,00 3.667.200,00 -478.274,00 3.019.357,00

E. PRIMLJENE OTPLATE DANIH ZAJMOVA I POVRATA UČEŠĆA U KAPITALU

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Zamrznuta sredstva 110.000,00 0,00 0,00 -110.000,00 0,00

Višak prihoda 1.500.000,00 0,00 0,00 -1.500.000,00 0,00

II RASHODI PO EKONOMSKIM KATEGORIJAMA 44.348.136,00 25.179.101,00 42.758.970,00 -1.589.166,00 17.579.869,00

A. TEKUĆI RASHODI 20.114.420,00 13.334.729,00 19.609.200,00 -505.220,00 6.274.471,00

Plaće i naknade troškova zaposlenih 8.854.203,00 6.633.013,00 8.761.238,00 -92.965,00 2.128.225,00

Bruto plaće i naknade 6.445.212,00 4.850.352,00 6.384.827,00 -60.385,00 1.534.475,00

Naknade troškova zaposlenih i skupštinskih zastupnika 2.408.991,00 1.782.661,00 2.376.411,00 -32.580,00 593.750,00

Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 726.979,00 555.671,00 791.612,00 64.633,00 235.941,00

Izdaci za materijal i usluge 4.183.998,00 1.692.358,00 3.921.484,00 -262.514,00 2.229.126,00

Putni troškovi 170.500,00 124.226,00 141.049,00 -29.451,00 16.823,00

Izdaci za energiju 180.100,00 108.118,00 134.209,00 -45.891,00 26.091,00

Izdaci za komunalne usluge 348.690,00 282.458,00 312.062,00 -36.628,00 29.604,00

Nabavka materijala 352.286,00 156.975,00 310.545,00 -41.741,00 153.570,00

Izdaci za usluge prevoza i goriva 81.090,00 56.478,00 68.530,00 -12.560,00 12.052,00

Izdaci za tekuće održavanje 2.101.165,00 76.138,00 2.044.780,00 -56.385,00 1.968.642,00

Izdaci osiguranja, bankarskih usluga i usluga platnog prometa

49.606,00 55.815,00 44.599,00 -5.007,00 -11.216,00

Ugovorene i druge posebne usluge 900.561,00 832.150,00 865.710,00 -34.851,00 33.560,00

Tekući grantovi 6.279.040,00 4.453.687,00 6.134.866,00 -144.174,00 1.681.179,00

Grantovi drugim nivoima vlade 380.185,00 185.435,00 339.040,00 -41.145,00 153.605,00


48

Grantovi pojedincima 1.127.617,00 797.849,00 1.070.091,00 -57.526,00 272.242,00

Grantovi neprofitnim organizacijama 4.695.738,00 3.297.685,00 4.652.519,00 -43.219,00 1.354.834,00

Subvencije javnim preduzećima 0,00 49.928,00 0,00 0,00 -49.928,00

Ostali grantovi - povrat i drugo 75.500,00 122.790,00 73.216,00 -2.284,00 -49.574,00

Izdaci za kamate i ostale naknade 70.200,00 0,00 0,00 -70.200,00 0,00

Kamate na domaće pozajmljivanje 70.200,00 0,00 0,00 -70.200,00 0,00

B. KAPITALNI IZDACI 24.233.716,00 11.844.372,00 23.149.770,00 -1.083.946,00 11.305.398,00

Izdaci za nabavku stalnih sredstava 19.523.921,00 1.971.617,00 18.487.579,00 -1.036.342,00 16.515.962,00

Nabavka šuma, zemljišta i višegodišnjih zasada 386.000,00 73.594,00 554.467,00 168.467,00 480.873,00

Nabavka građevina 16.434.907,00 0,00 16.020.162,00 -414.745,00 16.020.162,00

Nabavka opreme 356.124,00 338.276,00 142.465,00 -213.659,00 -195.811,00

Nabavka stalnih sredstava u obliku prava 75.000,00 23.534,00 65.406,00 -9.594,00 41.872,00

Rekonstrukcija i investiciono održavanje 2.271.890,00 1.536.213,00 1.705.079,00 -566.811,00 168.866,00

Kapitalni grantovi 4.709.795,00 9.872.755,00 4.662.191,00 -47.604,00 -5.210.564,00

Kapitalni grantovi drugim nivoima vlade 333.000,00 330.897,00 313.306,00 -19.694,00 -17.591,00

Kapitalni grantovi pojedincima i neprofitnim organizacijama

4.376.795,00 9.541.858,00 4.348.885,00 -27.910,00 -5.192.973,00

C. OSTALE ISPLATE 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

VIŠAK PRIHODA NAD RASHODIM 257.357,00

VIŠAK RASHODA NAD PRIHODIMA -7.512.498,00 -13.338.790,00 -5.826.292,00 -13.596.147,00

Višak rashoda pokriva se: 0,00 0,00

a) iz kredita 6.500.000,00 6.500.000,00 6.500.000,00

b) iz viška prihoda prošlih godina 2.061.691,00 2.061.691,00 2.061.691,00

c) ostalo -4.777.099,00 -4.777.099,00 -4.777.099,00

TABELA 6: KONSOLIDOVANI GODIŠNJI ISKAZ O IZVRŠENJU BUDŽETA ZA 2008. GODINU



49

3.4. Objašnjenja po pozicijama godišnjeg iskaza o izvršenju budžeta

3.4.1. Prihodi od poreza

U poslovnoj 2008. godini ostvareni su prihodi od poreza u iznosu od 15.398.954 KM. U odnosu na plan ostvareno

je više za 138.828 KM, dok je u odnosu na prethodnu poslovnu godinu ostvareno 739.932 KM manje prihoda od

poreza. U strukturi poreznih prihoda možemo vidjeti da je do značajnog smanjenja u odnosu na prethodnu period

došlo kod poreza na imovinu.

GRAFIKON 24: PRIHODI OD POREZA ZA 2008. GODINU

3.4.2. Porez na dobit pojedinaca i preduzeća

Porez na dobit pojedinaca, se ostvaruje od fizičkih lica koja samostalno obavljaju privredne i profesionalne

djelatnosti (samostalni privrednici). U 2008. godini je ostvaren u iznosu od 966.056,00 KM, što je za 38.648 KM

više od plana. U skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda ovi porezi u 100%-tnom iznosu pripadaju

općinama.

3.4.3. Porez na plaće i radnu snagu

Porez na plaće i radnu snagu ostvaren je u iznosu od 2.386.547,00 KM, što je za 177.845 KM više od plana. U

odnosu na ostvarenje prethodne godine ostvareno je više za 468.733 KM ovih prihoda. Ostvarenje poreza na plaću

temelji se na Federalnim propisima, a Kanton ovaj porez u skladu sa izmjenama Zakona o pripadnosti javnih

prihoda USK- a i finansiranju USK- a koji je usaglašen sa Federalnim Zakonom od 15.06.2006. do kraja 2008.

godine odnosno do primjene Zakona o porezu na dohodak raspoređivao općinama u procentu od 28,56% od

ukupno naplaćenog na nivou općine. Osnovica za obračun poreza na plaću su isplaćene plaće i dodatna primanja

zaposlenih na nivou općine uz primjenu važeće stope po Zakonu o porezu na plaću.

15.150.000,00

15.200.000,00

15.250.000,00

15.300.000,00

15.350.000,00

15.400.000,00

PLANIRANO OSTVARENO

15.260.126,00

15.398.954,00

PRIHODI OD POREZA



50

3.4.4. Porezi na imovinu

Porez na imovinu (porez na imovinu i imovinska prava, porez na promet nepokretnosti i prava, porez na nasljeđa i

poklone) u ukupnim budžetskim prihodima učestvuju sa 6,39%. Njihovo ostvarenje temelji se na Kantonalnom

Zakonu o porezima USK-a. Ostvareni su u iznosu od 1.879.328,00 KM što je za 594.090 KM manje nego prethodne

godine. U skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda USK -a u 100%- tnom iznosu pripadaju općinama.

3.4.5. Domaći porez na dobra i usluge

Porezi na promet proizvoda i usluga ostvaren u iznosu od 326.928,00 KM, što ja za 96.960 KM manje nego

prethodne godine. Donošenjem Zakona o porezu na dodanu vrijednost prestao je važiti Zakon o porezu na promet

proizvoda i usluga, a prihodi ostvareni po ovom osnovu predstavljaju zaostale obaveze poreznih obveznika iz 2005.

godine.

3.4.6. Prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa

Značajno mjesto zauzimaju prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa koji su za 88.448 KM manji od

planiranih. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu ovi prihodi su manji za 651.472 KM.

Prihodi od indirektnih poreza su ostvareni u iznosu od 9.572.850,00 KM ili 99,08% od plana. Prihodi od indirektnih

poreza se prikupljaju u skladu sa Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj 9/05, 35/05

i 100/08) i Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Službeni glasnik BiH“, broj 55/04), a

raspoređuje se općinama u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine

(„Službene novine FBiH“, broj 22/06). Uputstvom o određivanju učešća Kantona, jedinica lokalne samouprave i

nadležnih kantonalnih organa za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda

(„Službene novine FBiH“, broj 29/06, 73/07) utvrđeno je da općini Bihać za 2008. godini pripada 3,942% od ukupnih

prihoda indirektnih poreza raspoređenih jedinicama lokalne samouprave u FBiH.

3.4.7. Ostali porezi

Ostali porezi (porezi na reklamu, poseban porez za plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, poseban porez

za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovorenih obaveza i ostali prihodi) su ostvareni u iznosu od

267.245,00 KM, što je za 7,73 % više od plana.



51

3.4.8. Neporezni prihodi

Neporezni prihodi su budžetski prihodi koji se ostvaruju po Općinskim propisima (takse, naknade, novčane kazne).

U 2008. godini su ostvareni u iznosu od 9.858.037 KM, što je za čak 7.182.992 KM manje u odnosu na plan, a

1.241.475 KM više nego prethodne godine.

3.4.9. Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika

Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika su ostvareni u iznosu od 328.181

KM što je za 906.843 KM manje odnosu na prethodnu godinu. U ovu grupu prihoda evidentirani su kao najznačajniji

prihodi od rente za zemljište, te prihodi od zakupa poslovnih prostora. Za sve navedene prihoda zabilježen je

značajan pad u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Tako recimo prihodi od rente za zemljište tekućoj godini

nisu ostvareni u poslovnoj 2008. godini, dok su prethodne poslovne godine iznosili 572.394 KM. Nadalje, prihodi

od zakupa poslovnog prostora u 2007. godini ostvareni su u iznosu od 538.916 KM, dok su u 2008. godini manji

za 50%, te su iznosili 284.836 KM.

3.4.10. Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga

Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga ostvaruju se po Općinskim propisima. U odnosu na plan ovi

prihodi su manji za čak 7.213.593 KM, dok su u odnosu na prethodnu poslovnu godinu veći za 2.251.473 KM.

Naredni grafikon ukazuje na strukturu ovih prihoda, te usporedne podatke za tekuću i prethodnu godinu.


Kako možemo vidjeti prihodi od administrativne takse se kreću na približno istom nivou kao prethodne godine, te

ne odstupaju značajno od plana.

Komunalne takse ostvarene su iznosu od 673.070 KM. One su također na razini rebalansom planiranih, međutim

u odnosu na prethodni period manje su za 398.612 KM.

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

N A K N A D E I T A K S E I P R I H O D I O D P R U Ž A N J A J A V N I H U S L U G A

PLANIRANO OSTVARENO



52

Najzanimljivije kretanje je zasigurno zabilježeno na ostalim budžetskim naknadama. Dok su prethodne godine

ostvarene budžetske naknade u iznosu od 4.632.731 KM, u tekućoj poslovnoj godini ostvareno je za 2.327.878 KM

više, odnosno 6.960.609 KM.

Uprkos povećanju, ipak značajno odstupanje je zabilježeno u odnosu na rebalansom planirane prihode od

budžetskih naknada. Rebalansom je planirano čak 14.214.586 KM, što je za 7.253.977 KM više od ostvarenih

prihoda.

3.4.11. Potpore (grantovi)

3.4.12. Tekuće potpore iz inostranstva

Tekuće potpore iz inostranstva veće su u 2008. godini u odnosu na plan za 106.980 KM, te u odnosu na prethodnu

poslovnu godinu za 462.822 KM. Sastoje se od donacije Švicarske u iznosu od 256.869 KM, te donacije Europske

komisije u BiH – RMBC u iznosu od 239.120 KM.

3.4.13. Tekuće potpore od ostalih nivoa vlasti

Tekuće potpore od ostalih nivoa vlasti u 2008. godini primljene su u iznosu od 3.667.200 KM. U odnosu na plan

manje su za 4.145.474 KM, dok su u odnosu na prethodnu poslovnu godinu veće za 3.019.357 KM. Sastoje se

od sljedećih potpora:

Potpore primljene putem Kantonalnog ministarstva finansija 2.943.091 KM i to:

alternativni i nužni smještaj u iznosu od 26.950 KM

za stambeno zbrinjavanja u iznosu od 33.000,00 KM

Kantonalno ministarstvo poljoprivrede za vodovod i šumarstvo u iznosu od 165.718 KM

za kapitalne projekte po Odluci Vlade u iznosu od 2.717.423 KM

Potpore primljene putem Federalnog ministarstva finansija 724.109,00 KM

Gimnazija u iznosu od 490.000,00 KM

Muzej zasjedanja AVNOJ u iznosu od 44.572,00 KM

Turistička zajednica Federacije BiH u iznosu od 30.000,00 KM

Poslovna zona- projektna dokumentacija u iznosu od 159.537,40 KM



53

3.4.14. Tekući rashodi

3.4.15. Plaće i naknade troškova zaposlenih

Plaće i naknade troškova zaposlenih ostvarene su u iznosu od 8.761.238 KM. U odnosu na plan manje su za

92.965 KM, dok su u odnosu na prethodni period veće za 2.182.225 KM. Neto plaće su u 2008. godini veće od

neto plaća u 2007. godini za iznos od 1.534.475 KM.

Prema Izvještaju o izvršenju budžeta iste su isplaćene u skladu sa Odlukom o utvrđivanju platnih razreda i

koeficijenata za plaće rukovodećih i ostalih državnih službenika u Općinskom organu uprave i Odlukom o

utvrđivanju platnih razreda i koeficijenata za plaće namještenika u Općinskom organu uprave usklađenih sa

Zakonom o državnoj službi u FBiH, odnosno Zakonom o namještenicima u organima državne službe u FBiH.

Naknade troškova zaposlenih (topli obrok, regres za godišnji odmor, naknade za prevoz sa posla i na posao) su

isplaćene do nivoa predviđenog Kolektivnim ugovorom i drugim pratećim propisima iz ove oblasti.

3.4.16. Izdaci za materijal i usluge

Izdaci za materijal i usluge ostvareni su u iznosu od 3.921.484 KM. U odnosu na plan manji su za iznos od 262.514

KM, dok su u odnosu na prethodnu poslovnu godinu veći za 2.229.126 KM. Kako možemo vidjeti iz narednog

grafikona najznačajnija promjena u odnosu na prethodni period zabilježena je na izdatcima za tekuće održavanje.

Isti su u 2008. godini ostvareni u iznosu od 2.044.780 KM, što je za 1.968.642 KM više nego prethodne godine.

Kako se navodi u izvještaju o izvšenju budžeta, rezultat visokog izvršenja izdataka za materijal i usluge je izvršenje

izdataka za tekuće održavanje u okviru kojih je u 2008. godini izvršen Program zajedničke komunalne potrošnje pri

JU Zavod za prostorno uređenje u iznosu od 1.957.174,74 KM


0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

Pu

tni t

rošk

ovi

Izd

aci z

a e

ner

giju

Izd

aci z

a ko

mu

nal

ne

usl

uge

Nab

avka

mat

eri

jala

Izd

aci z

a u

slu

ge p

revo

za i

gori

va

Izd

aci z

a te

kuće

od

ržav

anje

Izd

aci o

sigu

ran

ja, b

anka

rski

hu

slu

ga i

usl

uga

pla

tno

gp

rom

eta

Ugo

vore

ne

i d

ruge

po

seb

ne

usl

uge

I Z D A C I Z A M A T E R I J A L I O S T A L E U S L U G E

PLANIRANO OSTVARENO



54

3.4.17. Tekući grantovi

Tekući grantovi su bespovratna davanja potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta putem nadležnih

općinskih službi. Izvršeni su u iznosu od 6.134.866 KM što je za 1.681.179 KM više nego prethodne godine. Do

značajnog povećanja došlo je na poziciji grantovi neprofitnim organizacijama koji su u tekućoj godini iznosili

4.652.519 KM. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu ovaj iznos predstavlja povećanje za 1.354.834 KM.

GRAFIKON 27: TEKUĆI GRANTOVI ZA 2008. GODINU

Tekući grantovi mjesnim zajednicama predstavljaju sredstva izdvojena za finansiranje tekućih i materijalnih

izdataka mjesnih zajednica. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu izdvojeno je 153.605 KM više za ovu

namjenu.

Grantovi pojedincima predstavljaju izdvojena sredstva za studentske kredite, jednokratne pomoći studentima i

postdiplomcima, penzionerima, izdvojena sredstva za Program kućne njege, alternativni i nužni smještaj raseljenim

licima, povrat sredstava na ime naknada za uređenje građevinskog zemljišta i drugih naknada - implementacija

Zakona o boračkim pravima, jednokratne pomoći socijalno ugroženim penzionerima, novčane nagrade povodom

Dana grada Bihaća. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu izdvojeno 272.242 KM više za ovu namjenu.

Tekući grantovi neprofitnim organizacijama su najznačajniji tekući grantovi. Tako je recimo parlamentarnim

političkim strankama su izdvojena sredstva u visini plana ili 351.000,00 KM. Raspored istim je izvršen na način što

je 30% planiranih sredstava raspoređeno linearno, a 70% sredstava je raspoređeno prema procentualnom učešću

političkih stranaka u Općinskom vijeću, u skladu sa Zakonom o izvršavanju budžeta za 2008.godinu. Nadalje,

predškolskom obrazovanju su izdvojena sredstva u visini od 15.757,00 KM na ime participacije za boravak djece

ratnih vojnih invalida u dječijem vrtiću u skladu s Odlukom Općinskog vijeća.

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

Grantovi drugim nivoima vlade Grantovi pojedincima Grantovi neprofitnimorganizacijama

T E K U Ć I G R A N T O V I

PLANIRANO OSTVARENO



55

Za tekuće grantove za kulturu izdvojena su sredstva u iznosu od 661.336,21 KM za sufinansiranje programskih

aktivnosti neprofitnih organizacija iz oblasti kulture, Kulturni centar, JU Gradska galerija, kulturno umjetničkih

društava, raznih kulturnih manifestacija, obilježavanje značajnih datuma, Projekata neprofitnih organizacija

prihvaćenih u Budžetu općine za 2008 .godinu.

Za fizičku kulturu su izdvojena sredstva u iznosu od 1.393.082,65,00 KM, a odnose se na sufinansiranje

programskih aktivnosti Sportskog saveza, seniorskih sportskih udruženja i klubova, JU za sport odmor i rekreaciju,

Projekata iz oblasti fizičke kulture i drugo. Iz okvira tekućih grantova neprofitnim organizacijama izdvojena su

sredstva za sufinansiranje rada boračkih i drugih udruženja, humanitarnih i vjerskih organizacija, informisanje

(Radio Bihać), Veterinarskoj stanici na ime Programa podsticajnih mjera za razvoj stočarstva, Stambenom fondu

za sufinansiranje redovne djelatnosti, troškove prinudne uprave, subvencije troškova stanovanja,Turističkoj

zajednici za održavanje 34. Internacionalne Una regate , Program ratarstva i stočarstva i drugo.

3.4.18. Kapitalni izdaci

Kapitalni izdaci veću su 2008. godini u odnosu na prethodnu za iznos od 11.305.398 KM. Značajno povećanje

zabilježeno je na povećanju izdataka za nabavku stalnih sredstava. U odnosu na prethodni period ovi izdaci veći

su za iznos od 16.515.962 KM.

GRAFIKON 28: IZDACI ZA NABAVKU STALNIH SREDSTAVA 2008. GODINU

Kako možemo vidjeti na prethodnog grafikonu najznačajnije povećanje u odnosu na prethodni period ostvareno je

na poziciji nabavka građevina. Ova nabavka se odnosi na realizovana sredstva u iznosu od 16.020.162 KM, a ovi

izdaci obuhvataju, kako i naredni graf pokazuje najvećim dijelom sredstva izdvojena za Program uređenja

građevinskog zemljišta, Program Zajedničke komunalne potrošnje i Program lokalnih cesta i nekategorisanih

puteva u iznosu od 15.972.571 KM.

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

Nabavka šuma,zemljišta i

višegodišnjih zasada

Nabavka građevina Nabavka opreme Nabavka stalnihsredstava u obliku

prava

Rekonstrukcija iinvesticionoodržavanje

I Z D A C I Z A N A B A V K U S T A L N I H S R E D S T A V A

PLANIRANO OSTVARENO



56

GRAFIKON 29: KAPITALNI GRANTOVI ZA GRAĐEVINSKE OBJEKTE U 2008. GODINI

Kapitalni izdaci za rekonstrukciju i održavanje izdvojeni su u iznosu od 1.705.079 KM. To je za 566.811 KM manje

od planiranih izdataka, te za 168.866 KM više od prošlogodišnjih. Kako možemo vidjeti u narednom grafikonu

najznačajnije mjesto zauzimaju izdaci za rekonstrukciju zgrade Općine u iznosu od 1.098.048 KM.

GRAFIKON 30: KAPITALNI GRANTOVI ZA REKONSTRUKCIJU I INVESTICIONO ODRŽAVANJE U 2008. GODINI

Kapitalni grantovi za građevinske objekte

Program uređenja građevinskogzemljišta, Program Zajedničkekomunalne potrošnje i Programlokalnih cesta i nekategorisanihputeva u iznosu od

Za potrebe CZ-e (uređenje vodotoka i odvodnih kanala Drobinica – Aleja, izgradnja osmatračnice i sanacija skloništa Ozimice II Bihać

1.098.048,00380.168,00

76.982,00

Kapitalni izdaci za rekonstrukciju i investiciono održavanje

Za rekonstrukciju zgrade općine

Prostorno planska dokumentacija

Ostala rekonstrukcija

Rekonstrukcija zgradePravobranilaštva

Projekat GOV - WADE



57

4. Ostale napomene u vezi s revizijom finansijskih izvještaja za 2008. godinu

4.1. Izvještaji o utrošku budžetskih sredstava

Član 3 Zakona o budžetima FBiH stav 3 navodi da se izrada i izvršavanje budžeta zasniva na načelu zakonitosti,

efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti. Upravo u posljednja tri načela mi kao revizori se nismo uspjeli uvjeriti

u poštivanje navedenih načela. Na osnovu nama predočenih dokaza ne možemo potvrditi da su sva sredstva u

pogledu kapitalnih i tekućih grantova u poslovnoj 2007. godini utrošena na efikasan i ekonomičan način.

Mi se nismo uspjeli uvjeriti da postoji dovoljan nadzor nad utroškom sredstava. Naročito skrećemo pažnju na tekuće

grantove koji zauzimaju značajno mjesto u tekućim izdatcima Općine. Naša preporuka je da se izvrši kritička

kontrola utroška sredstava, u cilju izbjegavanja nepotrebnih izdataka, te usmjeravanja novčanih sredstava na važne

projekte. Da bi se osiguralo kontinuirana sposobnost funkcioniranja Općine potreban je stalan nadzor nad utrošenih

sredstvima, s kritičkim osvrtom. Odljeve i izdatke je potrebno ograničiti na iznos koji neće prelaziti realno očekivane

prihode. Potrebno je osigurati i podrobnije izvještaje o trošenju sredstava s pozicije kapitalnih grantova.

4.2. Način vođenja glavne knjige kod Općinskog organa uprave

Mišljenja smo da je vođenje više glavnih knjiga moglo dovesti od značajnih pogrešnih prikazivanja, te da isto nije u

skladu s računovodstvenim politikama za općinske budžetske korisnike. Navodimo također, da bez obzira što se

usvojeni Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja ne odnose na javni sektor, do usvajanja objavljivanja i

početka primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJ ili IPSAS), svoje

računovodstvo (poslovne knjige) i sačinjavanje finansijskih izvještaja treba da uradite u skladu s posebnim

propisima iz ove oblasti, te u skladu s MSFI/ MRS u primjenjivoj mjeri, posebno za ona pitanja koja nisu posebno

regulisana posebnim propisama Federalnog ministarstva finansija iz ove oblasti.

Tu navodimo posebno zahtjeve Okvira MSFI-ija (odnosno poglavlje 3) gdje su navedena kvalitativna obilježja

finansijskih izvještaja.

To su prije svega razumljivost, relevantnost, pouzdanost i uporedivost.

Osnovna kvaliteta svih izvještaja (Okvir MSFI-ija t.25) je da su razumljive korisnicama. Nadalje, bitno je napomenuti

t. 31 Okvira koja navodi da informacije, da bi bile korisne moraju biti pouzdane. Informacije su pouzdane kada u

njima nema značajne pogreške i pristranosti, te kada se korisnici mogu pouzdani da one vjerodostojno prikazuju

ono što predstavljaju, ili je razumno očekivati da predstavljaju. Pored toga, bitno je napomenuti zahtjev pouzdanosti

(Okvir MSFI-ija t. 38), te zahtjev usporedivosti (t. 39. MSFI-ija). Upravo zahtjev usporedivosti je narušen u najvećoj

mjeri vođenjem dvije glavne knjige. Naime, korisnici u skladu s ovim zahtjevom moraju biti u stanju da uporede

finansijske izvještaje subjekata tokom vremena. Korisnici trebaju biti u mogućnosti da uporede finansijske

izvještaje, kako bi procijenili njihov relativni finansijski položaj, uspješnost i promjene u finansijskom položaju.



58

Pored toga, bitno je napomenuti odredbe pravilnika o knjigovodstvu budžeta ("Službene novine Federacije BiH",

br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10), u kojem se navodi sljedeće:

Član 3 stav 1 i 2 kaže da su budžetski korisnici knjigovodstvo dužni voditi na osnovu računovodstvenih načela

tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, blagovremenosti i pojedinačnog iskazivanja poslovnih događaja.

Pored toga, upućuje se na član 33. stav 2. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH ("Službene novine Federacije

BiH", broj 83/09), kojim se spominju još uvijek neusvojeni MRSJS. U stavu 2 se navodi Uredba o o računovodstvu

budžeta u Federaciji BiH, a u članu 4 ove uredbe navedeno je:

Računovodstvo budžeta propisano ovom Uredbom zasniva se na računovodstvenim načelima, tačnosti,

istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih

događaja.

U skladu s članom 20. Zakona o budžetima u FBiH Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i

promjenama na imovini, obavezama,kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za

poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu godišnjih i polugodišnjih finansijskih izvještaja.

Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti,

ažurnosti, dokumentovanosti i vjerodostojnosti.

Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti

poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije).

Upravo svi navedeni propisi, navode nas na to da je vođenje dvije glavne knjige za istu izvještajnu jedinicu dovelo

do sumnje u tačnost i pouzdanost ove analitičke evidencije.

4.3. Prikazivanje tekućih grantova unutar kapitalnih grantova

Značajno mjesto u kapitalnim grantovima u 2007. zauzima kapitalni grant za finansiranje programa zajedničke

komunalne potrošnje u iznosu od 1.944.701,15 KM. Analizom smo utvrdili da se ovdje radi o tekućem održavanju,

koje obuhvata izdatke za utrošenu električnu energiju za javnu rasvjetu u iznosu od 700.000 KM, izdatke za zimsku

službu u iznosu od 250.000, izdatke za redovno održavanje saobraćajnica u iznosu od 242.999,25 KM, te ostale

slične tekuće izdatke. Mišljenja smo da se ovdje na radi o kapitalnim grantovima, već o tekućim.

Članom 38. Pravilnika o računovodstvu budžeta navedeno je da se na kontu 615200 – Kapitalni grantovi

pojedincima i neprofitnim organizacijama evidentiraju nepovratna davanja u svrhu nabavke kapitalne

imovine. Isplate grantova opće prirode drugim nivoima vlasti, a namijenjene za razne i neodređene svrhe

treba prikazati pod tekućim grantovima čak i ako su djelimično korištene za pokrivanje nabavke fiksne

(kapitalne) imovine.



59

4.4. Izdaci za rad komisija u 2008. godini

Uvidom u bruto bilans Općinskog organa Uprave utvrdili smo da su ukupni iskazani izdaci po osnovu naknada za

rad komisija Općinskog načelnika iznosili 601.074,19 KM. Između ostalog ovaj iznos obuhvata 161.396,87 KM koje

su isplaćene za rad komisije za tehnički prijem objekata, te naknada za rad komisije koja je pripremala nacrt

strateškog plana razvoja Općine Bihać u iznosu od 54.460,20 KM. S tim da se među imenovanim članovima

komisije nalaze uposlenici Općine Bihać, mi ne možemo potvrditi da su isti svoje dodatne aktivnosti obavljali izvan

radnog vremena, niti smo se uvjerili da je rješenjem o formiranju komisija utvrđen rad van radnog vremena. Pored

toga, zbog izuzeteno visokog iznosa ovih izdatka ne možemo se uvjeriti da je poštivan član 3. Zakona o budžetima

u FBiH kojim se zahtijeva ekonomično trošenje sredstava, na transparentan i efikasan način.

Potrebno je u ovom dijelu skrenuti pažnju na činjenicu da je u 2008. godini došlo do značajnog povećanja na poziciji

naknade troškova zaposlenih i skupštinskih zaposlenika. Dok su troškovi zaposlenih u 2007. godini iznosili

1.782.661 KM, u 2008. godini iznosili su 2.376.411 KM. Broj uposlenih u 2007. godini kod Općinskog organa

uprave iznosio je 191 (sistematizacijom predviđeno 198), dok je u 2008. godini broj uposlenih porastao na 208

(sistematizacijom predviđeno 207 radnika). Značajan uzrok povećanju izdataka po osnovu naknada zaposlenicama

pored povećanja broja zaposlenih je i povećanje naknada za rad komisija u odnosu na prethodne periode.

GRAFIKON 31: NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH I SKUPŠTINSKIH ZASTUPNIKA

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Naknade troškova zaposlenih iskupštinskih zastupnika

1.465.935 1.527.194 1.782.661 2.376.411 2.105.827 1.522.995 1.578.163 1.214.569

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

N A K N A D E T R O Š K O V A Z A P O S L E N I H I S K U P Š T I N S K I H Z A S T U P N I K A



60

4.5. Procjena vrijednosti imovine

Pored prethodno navedenih potraživanja i plasmana, smatramo da je potrebno je izvršiti procjenu vrijednosti

imovine koja je uknjiženja u knjige Općine Bihać, i čija se vrijednost samo prenosi. Napominjemo, da recimo kod

JU Zavoda za prostorno uređenje po riječima uposlenika postoji iskazana imovina za koju ne postoje adekvatni

dokazi o njezinom porijeklu ili vrijednosti.

Skrećemo pažnju na Međunarodne Standarde Finansijskog Izvještavanja/ Međunarodne računovodstvene

standarde koji nalažu da se preispita vrijednost imovine za koju postoje moguće naznake za umanjenje vrijednosti.

Smanjenje vrijednosti imovine provodi se u skladu s određenim informacijama i procjenama o pokazateljima koji

indiciraju smanjenje vrijednosti imovine. Pri tome treba voditi brigu o tome da se ta vrijednost imovine treba iskazati

prema nadoknadivim iznosima.

Jedan od bitnih zahtijeva finansijskog izvještavanja je da knjigovodstvene vrijednosti imovine koje se objavljuju u

finansijskim izvještajima ne bi trebale prelaziti nadoknadive vrijednosti. Zbog toga se, a u skladu s MRS 36 –

Umanjenje imovine na kraju svakog izvještajnog perioda treba razmotriti postoje li naznake da vrijednost imovine

može biti smanjena. Ako takve naznake postoje, potrebno je procijeniti nadoknadivu vrijednost imovine. Ovo dolazi

do izražaja naročito u slučaju imovine s neograničenim vijekom trajanja kao što je zemljište, kod koje se navedena

imovina treba testirati na smanjenje svake godine usporedbom knjigovodstvene vrijednosti s nadoknadivom

vrijednošću.

Zemljište u knjigama Općine Bihać iskazano je u značajnom iznosu od 85.153.933,24 KM.

Potrebno je obratiti pažnju na postojanje potraživanja u knjigama Općine za koja je vjerovatnost naplate 0% jer su

društva prestala s poslovanjem. Ista se trebaju u potpunosti isknjižiti, a ispravka vrijednosti potraživanja i

klasifikacija na sumnjiva i sporna provoditi u skladu s računovodstvenim politikama za budžetske korisnike.

Mi se nismo uspjeli uvjeriti da je u 2008. godini vršena procjena vrijednosti imovine u Općini Bihać, čime je u pitanje

doveden fer i istinit prikaz na 31.12.2008. godine.

4.6. Interne kontrole

Integritet i transparentnost finansijskog sistema Općine su od važnog značaja za funkcioniranje Općine

kao cjeline. Efektivna interna kontrola treba da osigura da finansijski izvještaji tačno prezentiraju

operativne rezultate organizacije, da su budžetska sredstva raspoređena i potrošena u skladu s pravilima

i na najbolji mogući način, i da se sredstva koriste samo u svrhe za koje su odobrene i namijenjene.

COSO (Committee of Sponsoring Organizations of the Treadway Commission) identificira pet elemenata interne

kontrole:



61

1. Kontrolno okruženje u općinama treba da bude takvo da je očito da izabrani službenici i uposlenici podupiru

postojanje jakih kontrola i pokazuju odanost poštivanju kompetentnosti kroz stroge politike upošljavanja i

doškolavanja uposlenika. Dodatno, Općina bi trebala da ima razvijenu jasnu organizacijsku strukturu s

odgovarajućim politikama i procedurama.

2. Procjena rizika je potrebna da bi Općina razumjela koje aktivnosti mogu stvoriti rizik prevare i pogreške.

3. Kontrole aktivnosti su specifične aktivnosti koje Općine mogu poduzeti da spriječe ili otkriju rizike.

4. Informacija i komunikacija između osoblja i izabranih dužnosnika je važan element jer osigurava da je

izvještavanja javnosti redovno i tačno, da su politike i procudure dokumentove i da im se može prostipiti, te

da je poslovanje transparetno.

5. Posljednji element, nadzor, je ujedno i najbitniji, i predstavlja aktivnosti općine kojima se utvrđuje kvaliteta

ostalih elemenata internih kontrola i utvrđuje da li su interne kontrole efikasne.

Mi se nismo uspjeli uvjeriti u postojanje adekvatnog sistema internih kontrola u Općini Bihać. Nismo stekli

dojam da je vodstvo Općine u svim pogledima jasno implementiralo okvir efektivnog nadzora koji bi istima

pomogao da njihova funkcija nadzora bude efikasna. Funkcija nadzora treba da bude objektivna. Potrebno

je u svim aspektima funkcioniranja Općine širiti kulturu poštenog i etičkog ponašanja. S tim ne mislimo

samo na donošenje formalnih etičkih kodeksa, već prije svega na to da svi vodeći rukovodioci moraju biti

primjer ovakvog ponašanja.

Uposlenici Općine moraju biti adekvatni i dovoljno obučeni pojedinci kojima će vodstvo moći upravljati kroz efikasne

politike i prakse. Potrebno je da postoje formalne politike upošljavanje i opisi poslova u kojima će biti definirane

ključne kompetencije, osobine i iskustvo koje stvarno odgovara specifičnoj poziciji. Potrebno je da postoje formalni

programi doškolavanja uposlenika koji bi osigurali da isti prate promjene u okruženju, pravnim propisima i pravilima.

Ova doškolavanja trebaju biti definirana u zasebnim planovima a prisustvo uposlenika seminarima treba biti

nadzirano.

Sektor za upravljanje ljudskih resursima i vodstvo Općine moraju osigurati da ne postoje sukobi između propisa

vezanih za uposlenika, politika vezanih upravljanje ljudskim resursima, i da su ugovori o radu jasni. Ugovori o radu,

nadzor uposlenika i disciplinski postupci trebaju biti formalizirani do te mjere da se provode bez ograničenja.

Mi se na osnovu našeg angažmana nismo se uspjeli uvjeriti da je postajao adekvatan sistem upravljanja

ljudskim resursima u Općini Bihać.

Samo uputstvo o budžetu i finansijama za Općine u Bosni i Hercegovini postavlja slične zahtjeve u pogledu internih

kontrola rukovodstvu Općine. Tako se u ovo Uputstvu navodi da je interna kontrola je proces koji usvaja

rukovodstvo općine (načelnik, šefovi odjeljenja i sekretar općine) kako bi osigurali praktične garancije da javna

uprava postiže svoje ciljeve:



62

kao što su efikasan i djelotvoran rad, pouzdani finansijski izvještaji,

usklađenost s utvrđenim politikama, zakonima i propisima, zaštita imovine, osiguranje integriteta i

pouzdanosti informacija i podataka.

Općinski rukovodioci, počevši od načelnika, imaju krajnju odgovornost za uspostavu i održavanje adekvatne i

efikasne interne kontrole u općinama. Kada se uspostave politike i procedure interne kontrole, rukovodstvo

uspostavlja etičke standarde rada općine gdje će oni biti primjer i ponašati se odgovorno u svim aktivnostima koje

općina provodi.

Načelnik utvrđuje politiku i ciljeve općine u skladu sa strategijom uprave, planovima i odobrenim budžetom.

Načelnik je u krajnoj liniji odgovoran da osigura usklađenost ovih procedura i politike kroz ovlaštenja data šefovima

odjeljenja. On/ona mora biti siguran/a da se osobljem rukovodi na kompetentan način, a resursi koriste na

djelotvoran, efikasan i ekonomičan način.

Načelnici odjeljenja u općinama su odgovorni za implementaciju politike o internoj kontroli i upravljanju rizikom,

praćenje provođenja kontrole, provođenje redovnih pregleda rizika i kontrola, kao i propisivanje aktivnosti ispravki.

Menadžeri su odgovorni da osiguraju dostupnost adekvatnih informacija svom osoblju u odjeljenju, kako bi osoblje

bilo u stanju da radi svoj posao. Načelnik svakog odjeljenja treba osigurati postojanje ispravnog procesa

izvještavanja odozdo prema gore i obrnuto.

Svi zaposleni, u skladu s dužnostima koje su im dodijeljene u općini, svaki su na svoj način odgovorni za internu

kontrolu. Zaposleni obavljaju svoj posao u skladu s važećim zakonima, politikama i procedurama, kao i ulogama i

odgovornostima koje im je dodijelilo rukovodstvo.

Zaposleni trebaju biti obučeni za posao koji rade i/ili trebaju zahtijevati obuku kako bi zadovoljili zahtjeve posla i

zadržali svoju stručnost. Kao dio svoga posla, zaposleni trebaju doprinijeti procjeni i reviziji internih kontrola, te štititi

općinsku imovinu.

Interna kontrola je sredstvo rukovođenja. To je opširan sistem načinjen da poboljša efikasnost i efektivnost općine.

Postoji pet međusobno povezanih komponenata interne kontrole, detaljnije opisanih u daljem tekstu:

• kontrolno okruženje,

• procjena rizika,

• kontrolne aktivnosti,

• informacije i komunikacije,

• nadzor.



63

Kontrolno okruženje uključuje sveukupni stav, svijest i akcije rukovodstava i zaposlenih u vezi s internom kontrolom.

Lični i profesionalni integritet i etičke vrijednost rukovodstva i osoblja u cjelini, zajedno s filozofijom rukovođenja i

operativnim stilom, pomažu da se ojača ili oslabi kontrolno okruženje. Nije dovoljno samo imati pravilnik o internoj

kontroli.

Rukovodstvo mora djelovati na način da podržava upotrebu procedura interne kontrole. Drugi faktori, koji imaju

utjecaj na kontrolno okruženje, uključuju organizacionu strukturu i metode prijenosa i dodjele ovlaštenja i

odgovornosti, te politike i prakse u upravljanju ljudskim resursima.

Rizik je prijetnja ili mogućnost da djelovanje ili događaj negativno utječe na sposobnost općine da ostvari svoje

ciljeve. Rukovodstvo općine mora biti upoznato s prijetnjama s kojima se općina može suočiti kako bi prilagodila

svoje operacije i smanjila nivo prijetnji u okruženju koje se stalno mijenja i koje je neizvjesno.

Po okončanju samoprocjene i identifikacije rizika, rukovodstvo treba istražiti opcije za kontrolu rizika koje ima na

raspolaganju. Obično postoje tri vrste kontrole.

Kontrola otkrivanja je osmišljena da identificira neželjene događaje (primjeri kontrola su redovna revizija

i nadgledanje, aktivna forenzička analiza podataka, uvođenje mogućnosti anonimne dojave nezakonitoga

ili neodgovarajućeg ponašanja od strane samih uposlenika i slično;

Preventivne kontrole su osmišljene da smanje učestalost neželjenih događaja (procjena mogućnosti

postojanja nezakonitih radnji i prevara, kodeks etičkog ponašanja uposlenika i povezani dokumenti,

procjena rada uposlenika i procjena rada trećih stranaka, redovna komunikacija i doškolavanje, druge

specifične kontrole);

Korektivne kontrole su osmišljene da poboljšaju utvrđene loše uvjete (protokoli internog istraživanja,

sankcioniranje neodgovarajućih radnji i uposlenika, objavljivanje).

Interna kontrola zahtijeva pouzdan informacioni sistem koji će pružiti pravovremenu i kompletnu informaciju i

efikasne kanale komunikacija koji osiguravaju da relevantna informacija dođe do odgovarajućih zaposlenika. Treba

postojati efikasna komunikacija u širem smislu koja će funkcionirati u svim pravcima vertikalno i horizontalno.

Općina može razviti odličnu politiku interne kontrole i procedura, ali neće biti efikasna ukoliko s njom nisu upoznati

zaposleni koji obavljaju ove dužnosti.

Nismo se uspjeli uvjeriti u postojanje efikasne komunikacije.

Proces interne kontrole treba biti nadziran i modificiran, ako je to potrebno, tako da sistem može reagirati dinamički

na promjenu uvjeta u administraciji i izvan nje. Nadgledanje je dio svakodnevnih aktivnosti rukovodstva kao što su

redovan nadzor, izvještaji i periodične ocjene.



64

Vrste kontrolnih aktivnosti na koje se pozivamo u izvještaju:

- Verifikacija

Verifikacija je utvrđivanje kompletnosti, preciznosti, autentičnosti i/ili validnosti transakcija,događaja ili informacija.

Rukovodstvo treba odrediti šta verificirati na osnovu rizika kome se općina izlaže, ukoliko se ne izvrši verifikacija u

općini. Naprimjer, u toku procedure zapošljavanja treba provjeriti kvalifikacije kandidata kako bi se smanjio rizik od

zapošljavanja osobe koja nije sposobna da obavlja posao ili koja ne ispunjava postavljene zahtjeve. Drugi primjer

verifikacije može biti kod kupovine opreme ili građevina.

Nismo se uspjelu uvjeriti da je u svim situacijama vršena provjera kvalifikacija u zapošljavanju radnika, niti

da je vršena verifikacija u slučaju nabavke opreme ili građevina.

- Kadrovska služba

Treba uspostaviti procedure koje će osigurati da kadrovska služba ima potrebne kvalifikacije u skladu s njihovim

odgovornostima. Rukovodstvo treba osigurati da je općinsko osoblje efikasno obučeno, da postiže rezultate i da

se ocjena efikasnosti rada osoblja ocjenjuje periodično.

Naš komentar: Nismo se uspjeli uvjeriti u to da Općina Bihać provodi ocjenu efikasnosti rada osoblja.

- Nadzor

Svaki sistem interne kontrole treba da uključi kompetentni nadzor od strane odgovornog zaposlenika. Treba

nadzirati rutinske transakcije i operativne procedure. Greške ili propuste u sistemu treba ispravljati, a zaposleni

trebaju biti upozoreni ukoliko ne provode ili ignoriraju kontrolne procedure

Nismo se uspjelu uvjeriti u adekvatan nadzor.

- Podnošenje izvještaja

Podnošenje izvještaja je sredstvo kontrole kroz nadzor aktivnosti odjeljenja, posebno kada to uključuje pitanja u

vezi sa statusom budžeta, vremenske okvire za provođenje aktivnosti i postizanje ciljeva.

Sumarno, interne kontrole verifikacije nisu u svim slučajevima uspješne u području javnih nabavki. Općina kao

jedinica lokalne samouprave odgovorna je za transparentno, efikasno i racionalno upravljanje javnim sredstvima.

Javne nabavke treba da se zasnivaju na principima:

- Osiguranja efikasnosti nabavki

- Transparentnosti procedura nabavki

- Nepristranost prema ponuđačima

- Jednak odnos prema svim stranama

- Konkurentnost.



65

Načelnik osniva Komisiju za javne nabavke, a članovi komisije moraju ostati neutralni objektivni. Na načelniku je

da osigura da su pri formiranju komisije praćene sve zakonske odredbe, te da su u samom procesu poštivane

odredbe Zakona o javnim nabavkama.

Nismo se uspjeli uvjeriti da Općina Bihać vrši ocjenu rada svojih zaposlenika, niti da se u svim slučajevima

vrši adekvatan nadzor nad uposlenicima. Pored toga, napominjemo još jednom na obavezno podnošenje

transparentnih izvještaja o utrošku sredstava radi bolje preraspodjele raspoloživih budžetskih resursa i

pravovremenog otkrivanja nenamjenskog trošenja sredstava

Odjel interne revizije je ključni učesnik u spriječavanju svih mogućih neodgovarajućih radnji, i treba da podupre

načelnika u spriječavanju, otkrivanju i sankcioniranju neodgovarajućeg ponašanja. Odjel interne revizije treba da

planira i ocjenjuje operativnu efektivnost postojećih kontrolnih mehanizama (da li stvarno ispunjavaju svoj cilj?),

treba da pomažu u procjeni rizika i razvijaju strategije kojima bi se spriječilo neodgovarajuće ponašanje, te da

izvještavaju nadležene o rezultatima procjena, revizije, istraga i drugih povezanih aktivnosti. Ovaj odjel nije postojao

u 2008. godini u Općini Bihać.

Otkrivanje pomoću revizije i pregleda se treba provoditi (ali nije ograničeno) naročito u onim područjima gdje postoji

briga o ključnim procedurama, gdje je već poznato da je došlo do kršenja određenog propisa, gdje se često

mijenjaju zakoni i propisi i slično. Revizija i pregledi bi se trebali odvijati redovno, a rezultati se trebaju koristiti da

se poboljšaju i isprave otkrivene slabosti.

Pored toga, bitno je da svako razumije svoju odgovornost i da zna da za neodgovarajuće ponašanje može biti

kažnjen i da će biti kažnjen.

Nije dovoljno samo imati etički kodeks niti pravilnike, bitno je iste primjenjivati u praksi. Sankcije mogu biti

progresivne u skladu s prirodom neodgovarajućeg ponašanja (tipa verbalna upozorenja, pisana upozorenja,

suspenzije, smanjenje plaće, promjena radnog mjesta, ili otkaz). Naglašava se da se sankcije moraju primjenjivati

na svakog bez obzira na poziciju ili funkciju koju obavlja.

Činjenica je da štete načinjene javnim institucijama usljed neodgovarajućeg ponašanja mogu biti enormne. Mogu

rezultirati finansijskim gubicima, gubicima povjerenja, negativnim medijskim naslovima i slično. Zbog toga,

upravljanje rizicima, i njihovo sprječavanje, otkrivanje, kao i funkcionalan sistem internih kontrola treba da svakom

dužnosniku u javnom sektoru budu prioritet.

U našem zbirnom izvještaju dali smo preporuke za moguću implementaciju sistema internih kontrola u

Općini Bihać koji treba da doprinese:

Ispunjavanju zakonskih zahtjeva

Proizvodnji koristi za sve zainteresirane stranke

- Kroz poboljšanje toka informacija (kvalitet, učestalost)



66

- Prepoznavanje potencijala i manje pogrešaka

- Prepoznavanje rizika

- Jasnu organizaciju (zadaci i odgovornosti)

- Pojačanje svjesnosti o postojanju odgovornosti kod uposlenika

- Smanjenje rizika delikventnih radnji (preventivno)

- Povećanje povjerenja

Omogućavanje provođenja aktivnosti uz ostvarenje uštede.

Zaključno, mišljenja smo da su u toku 2008. godine postojale značajne slabosti u sistemu internih kontrola

u Općini Bihać u pogledu:

Interne organizacije.

Upravljanja ljudskim resursima.

Upravljanja raspoloživim finansijskim sredstvima.

Dijeljenju informacija i komunikaciji.

Upravljanju rizicima.

Upravljanju projektima.

4.7. Izdaci po osnovu usluga reprezentacije

Nismo se mogli uvjeriti da su izdaci po osnovu usluga reprezentacije koji su u 2008. godini iznosili 115.352,86 KM.

Ovi izdaci prikazani su unutar ugovorenih usluga Općinskog organa Uprave u izdacima za informiranje. Usluge

reprezentacije odnose se usluge konzumacije jela i pića ili noćenja u raznim restoranima/ hotelima pretežno na

području Unsko – sanskog kantona. Djelimično se ovdje vežemo za nedostatke u internim kontrolama kada su u

pitaju povratni izvještaji o pravdanju nastalih tekućih troškova. Iz ulaznih faktura koje su nama dane na uvid nije u

svim situacijama moguće utvrditi razlog nastanka troška, te osobe koje su konzumirale navedene usluge. Nismo

se uspjeli uvjeriti da postoje zabilješke koje objašnjavaju svrhu i povod nastanka troška, čime je nemoguće da se

uvjerimo da li je poštivan prvenstveno član 3. Zakona o budžetima u FBiH, koji nalaže ekonomičan utrošak

budžetskih sredstava.



67

4.8. Izgradnja Pješačkog mosta preko rijeke Une

U skladu sa stavkama budžeta za 2007. godinu, Budžet općine Bihać za 2007. godinu, donesen od strane

Općinskog vijeća općine Bihać na sjednici održanoj dana 22.12. 2006. godine, objavljen u Službenom glasniku

općine Bihać, broj: 14/2006, od 28.12. 2006. godine, planirani su kapitalni grantovi za 2007. godinu. Za potrebe

izgradnje Pješačkog mosta preko rijeke Une planirano je izdvajanje 200.000 KM. Predviđeni iznos od 200.000 KM

je predviđen i Planom Zavoda UGGZ – Kapitalni projekti. Direkcija za ceste FBiH je planirala izdvojiti iznos od

500.000 KM. Ukupno planirana sredstva za izgradnju mosta su znači 700.000 KM. Urađen je predmjer radova, te

je urađen i Projekt za izvođenje navedene kapitalne investicije.

Dana 26.08. 2007. godine, dostavljena je Ponuda od strane „HERING“ d.o.o. Široki Brijeg. Iznos ponude naveden

je u narednoj tabeli:

UKUPNO BEZ PDV-a 1.229.301,93 KM

PDV 17% 208.981,32 KM

SVEUKUPNO: 1.438.283,25 KM

Nadalje, isti dan je dostavljena i ponuda od strane „METALNO“ d.d. Zenica. Iznos ponude naveden je u narednoj

tabeli:


PDV 17% 234.228,20 KM


Dana 04.09. 2007. godine na osnovu Izvještaja komisije za provođenje javne nabavke za dodjelu ugovora za

izvođenje radova, broj: 5445/07, poništen je postupak dodjele ugovora. Komisija daje preporuku ugovornom

organu da poništi postupak dodjele ugovora o izvođenju radova izgradnja pješačkog mosta preko rijeke Une u

Bihaću, s tim da iznos ponude oba ponuđača prelazi sredstva predviđena za realizaciju investicije.

U skladu s tim dana 11.09. 2007. godine Odlukom direktora Zavoda je poništen postupak dodjele Ugovora za

izvođenje radova. Isti dan Odlukom JU „zavoda za prostorno uređenje“ Bihać, broj 5555/07, pokrenut je ponovljeni

postupak javne nabavke za dodjelu ugovora za „Izgradnju pješačkog mosta na rijeci Uni u Bihaću“. U istom

mjesecu, ponovo je urađena i tenderska dokumentacija za navedeni projekat.

U nastavku dajemo isječak iz tenderske dokumentacije. Dio koji nam je bio od posebnog interesa dan je u tački 2.

Ovim se naglašava potreba da se projekat provede, u nadi da će se obezbijediti sva potrebna sredstva, koja će

preći orginalni iznos predviđen za ovaj projekat.



68

Odjeljak V.

Ponedjeljak, 17. 9. 2007. godine Broj: 69

Odjeljak V: DODATNE INFORMACIJE

1. Ugovorni organ ne snosi nikakve troškove u ovom postupku, te zadržava pravo da prihvati ili odbije u

potpunosti bilo koju ponudu, poništi otvoreni postupak ili odbije sve ponude u bilo koje vrijeme prije sklapanja

ugovora, na osnovu odredbi člana 12. ZJN.

2. Ukoliko iznos najpovoljnije ponude bude različit (veći) od sredstava trenutno obezbijeđeni za predviđene

radove, ugovorni organ zadržava pravo da po obezbjeđenju financijskih sredstava provede pregovarački

postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci radova, a u svrhu realizacije cjelokupnog projekta.

Dana 29.10.2007. godine, na osnovu Tenderske dokumentacije dostavljena je Ponuda od strane „HERING“ d.o.o.

Široki Brijeg. Iznos ponude naveden je u sljedećoj tabeli:


PDV 17% 193.764,19 KM


Dana 29.10. 2007. godine dostavljena je Ponuda od strane „HIDROGRADNJA“ d.d. Sarajevo. Iznos ponude:


PDV 17% 209.401,41 KM


Dana 01.11. 2007. godine, na osnovu Izvještaja komisije za provedbu postupka javne nabavke, broj: 6834/07,

radovi na izgradnji pješačkog mosta su dodijeljeni „HERING“ d.d. Široki Brijeg.

Dana 02.11. 2007. godine, donesena je Odluka (broj: 6852/07) da se dodjeljuje Ugovor za izvođenje radova

„HERING“ d.d. Široki Brijeg.

Nakon provedene procedure dodjele Ugovora za izvođenje radova, radovi su izvodili u skladu sa vremenskim

uvjetima, odnosno nakon obezbjeđenja dozvola i slične dokumentacije od strane investitora i drugih institucija.

Dana 05.09. 2008. godine od strane izvođača radova dostavljen je Zahtjev za produženje planiranog perioda

okončanja radova i povećanje ugovorne cijene.



69

Kao razlog za ovaj zahtjev navodi se da je Hering d.d. izradio novu tehničku dokumentaciju. Međutim, također se

navodi da nisu dobiti potrebnu projektantsku suglasnost na istu, jer kako se navodi u zahtjevu nisu bili u mogućnosti

stupiti s projektantskim uredom „AG“ d.o.o. Cazin koji su planirani izabrati kao dobavljača ove usluge. Prema ovoj

novoj tehničkoj dokumentaciji, koju su sami izradili napravljen je i novi troškovnik radova iz kojeg je vidljivo

povećanje ukupnih radova na izgradnji predmetnog mosta, kako se navodi zbog povećanja količina ugovorenih

radova (viškovi radova) i zbog naknadni radova.

Dana 28.10.2008. godine, ugovorni organ i izvođač radova su potpisali ANEX UGOVORA kojim definišu prema

našem mišljenju prihvatanje već urađenih radova, dokaznice radova, građevinske knjige, i slično, odnosno prihvata

se ponuda sa cijenama viška radova, tako da ukupna vrijednost radova iznosi 1.661.981,87 KM. U nastavku je

dana analiza povećanja troškova po ovom osnovu:

HERING

d.o.o.

METALNO d.o.o.

ZENICA UTVRĐENA

RAZLIKA

PONOVLJENI POSTUPAK

HERING d.o.o.

UTVRĐENA RAZLIKA HERING

d.o.o.

KONAČNI RADOVI

RB VRSTA RADOVA CIJENA (KM) CIJENA (KM) CIJENA (KM) CIJENA (KM) CIJENA (KM)

OPŠTA REKAPITULACIJA

I - KONSTRUKCIJA 797.215,37 706.667,63 90.547,75 705.826,25 91.389,12 633.494,63

II - ARHITEKTURA 384.716,03 610.144,74 -225.428,71 386.308,76 -1.592,73 187.352,68

III - ELEKTROINSTALACIJE 47.685,31 61.625,87 -13.940,56 47.685,30 0,01 26.625,48

UKUPNO BEZ NEPREDVIĐENIH RADOVA

1.066.655,75

NEPREDVIĐENI RADOVI 73.100,37

SVEUKUPNO 1.229.616,71 1.378.438,23 -148.821,52 1.139.820,31 89.796,40 847.472,79

PDV 17% 209.034,84 234.334,50 -25.299,66 193.769,45 15.265,39 144.070,37

SVEUKUPNO: 1.438.651,55 1.612.772,73 -174.121,18 1.333.589,76 105.061,79 991.543,16

VIŠAK RADOVA 0,00 0,00 0,00 0,00 122.931,66

ODOBRENI NAKNADNI RADOVI

0,00 0,00 0,00 0,00 44.213,50

NEODOBRENI NAKNADNI RADOVI

0,00 0,00 405.879,37

SVEUKUPNO 0,00 1.420.497,32

PDV 17% 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 241.484,54

SVEUKUPNO: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.661.981,86

MANJAK PREDVIĐENIH RADOVA PO UGOVORU - ODNOSNO PREDMJERU

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 219.182,95

MANJAK PREDVIĐENIH RADOVA PO UGOVORU + NEPREDVIĐENI UGOVORENI RADOVI

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 292.283,32

POVEĆANJE UGOVORA 0,00 0,00 0,00 0,00 24,62% 280.677,01



70

Mi smo u toku našeg angažmana izvršili analizu navedenog iznosa prekoračenja sredstava. U vezi s tim,

objašnjenja su dana u narednoj tabeli:

PRIKAZ IZNOSA SREDSTAVA PO PONUDI I KONAČNOJ VRIJEDNOSTI UGOVORA

Redni broj OPIS IZNOS BEZ

PDV-a PDV 17%

UKUPNO SA PDV-om

0 1 2 3(2*17%) 4(2+3)

1. Vrijednost javne nabavke - raspoloživa sredstva prema budžetu / planirana sredstva

598.290,70 101.709,30 700.000,00

2. Prema tenderskoj dokumentaciji / Predmejru radova na osnovu projekta /Prihvaćen ponuđač sa najnižom cijenom /Cijena je bez nepredviđenih radova /osnovni ugovor

1.066.655,75 181.331,48 1.247.987,23

3.(2-1) Utvrđena razlika novčanog iznosa koji nije predviđen raspoloživim sredstvima prema budžetu

468.365,05 79.622,06 547.987,11

4.

Nakon prihvatanja Ponude sa najnižom cijenom, konačna vrijednost izvedenih radova je bila MANJA OD VRIJEDNOSTI U PONUDI PREMA PREDMJERU RADOVA I STVARNO PREMA GLAVNOJ KNJIZI I DNEVNIKU JE IZNOSILA (Mišljenje: Prema projektnoj dokumentaciji most nije niti trebao da košta više, raspoloživa sredstva cca. 700.000 KM, stvarno koštalo 991.543,16 KM što je i prihvatljivo)

847.472,79 144.070,37 991.543,16

5.(2-4)

Manjak izvedenih radova prema Ponudi u odnosu na konačno izvedene radove prema Ponudi (Pitanje: Zašto se odstupilo od Predmjera ili zašto projektant se nikada nije složio sa "nepredviđenim ili naknadnim radovima"?

219.182,96 37.261,10 256.444,06

6.

Iznos nepredviđenih radova - naveden je bio već u Ponudi, izvođač ga dodaje. Ima "pravo", ali isti se dodaje ukoliko je i stvarno imao nepredviđenih radova. Ako je već imao manjak radova prema osnovnom Projektu zašto je onda dodao nepredviđene radove kao iz Ponude.

73.100,37 12.427,06 85.527,43

7. Konačni iznos izvedenih i predviđenih i nepredviđenih radova - i viška radova i odobrenih i neodobrenih radova

1.420.497,32 241.484,54 1.661.981,86

8. (7-2+6)

Ako se razmišlja kao izvođač i prihvati da je prema Ponudi uradio manje za 256.444,06 KM, da nije imao nepredviđenih radova, ali je iste naveo u Ponudi, a ugovorni organ prihvatio, pa se i to sabere, razlika od osnovnog ugovora samo je:

280.677,01 47.715,09 328.392,10

9.(7-4)

Međutim, ako se uzme u obzir da je na raspolaganju bilo samo 700.000 KM, da je trebao biti predviđen iznos od 991.543,16 KM, i to se prihvati kao realan iznos koji je trebao biti predviđen budžetom, onda je ugovorni organ dozvolio povećanje iznosa od onog što mi je planom i rebalansom planirano za iznos od:

573.024,53 97.414,17 670.438,70

10.(7-1) Odnosno ako je PLANIRANO BUDŽETOM 700.000 KM onda je dozvoljeno da se radovi izvedu više za:

822.206,62 139.775,13 961.981,75

Zaključak

- Mi kao revizori ne možemo potvrditi ispravnost provođenja postupka javne nabavke pješačkog mosta

preko rijeke Une, niti u samo provođenje projekta izgradnje navedenog mosta. Nismo se uspjeli uvjeriti u

navedeno povećanje ugovora od samo 280.677,01 KM. Mišljenja smo da je budžet predviđen za ovaj

Projekat prekoračen u znatno većem iznosu. Pored toga, smatramo da je ugovorni organ prilikom



71

nabavke radova izgradnje mosta povrijedio principa pravične i aktivna konkurencija među potencijalnim

dobavljačima, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti iz člana 1. stav

1. tačka c. Zakona o javnim nabavkama proteže se i kroz nabavku radova zato što je potpisao

aneksa ugovora sa izabranim ponuđačem bez objave obavještenja o nabavci za radove koji nisu u

direktnoj vezi sa glavnim projektom, a koji nisu neophodni za funkcionisanje mosta, a koji su se

tehnički i ekonomski mogli odvojiti od glavnog ugovora.

4.9. Izgradnja Bosanske Ulice

Dana, 12.03.2007. godine u „Službenom Glasniku BiH“, broj: 17/07 JU „ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE“

BIHAĆ (u daljnjem tekstu: Ugovorni organ), objavio je Obavještenje o nabavci broj: 1020-4/II – B.03. Navedeni

Ugovor je kod Ugovornog organa evidentiran kao „Izvođenje radova popločavanja Bosanske ulice sa izradom

glavnog projekta“. Predmet ugovora prema usvojenom idejnom rješenju je popločavanje ulica, odvodnja oborinskih

voda, javne rasvjete i urbane opreme. U skladu sa tenderskom dokumentacijom rok izvršenja poslova iz ugovora

je ograničen na 120 dana od zaključenja ugovora. Postupak nabavke prema sadržaju tenderske dokumentacije je

okarakterisan kao otvoreni postupak sa objavom obavještenja o nabavci.

Dana, 19.03.2007. godine u „Službenom Glasniku BiH“, broj: 19/07 Ugovorni organ je izvršio izmjene i dopune

Obavještenja o nabavci broj: 1020-4/II – B.03 objavljenog dana 12.03.2007. godine u „Službenom Glasniku BiH“,

broj: 17/07. Ispravke navedenog obavještenja su se odnosile na datume i rokove preuzimanja tenderske

dokumentacije, prijem ponude i otvaranje pristiglih ponuda. U skladu sa navedenom ispravkom obavještenja o

nabavci krajnji rok za dostavljanje ponuda definisan je kao 16.04.2007. godine do 10,00 sati, te je javno otvaranje

ponuda zakazano za dan 16.04.2007. godine u prostorijama ugovornog organa u 12,00 h.

U tački III.5. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – lična situacija svakog od zainteresiranih

ponuđača koja podrazumjeva dostavljanje slijedećih dokumenata: potvrdu Uprave za indirektno oporezivanje o

izmirenom PDV-u sa 31.01.2007. godine; potvrdu Zavoda za zdravstveno osiguranje o izmirenim obavezama za

doprinose sa 31.01.2007. godine; potvrda PIO da su izmireni svi doprinosi za zaposlene sa 31.01.2007. godine;

uvjerenje suda da ponuđač nije u postupku stečaja ili likvidacije pod uslovom da nije starije od 90 dana od datuma

otvaranja ponuda, uvjerenje suda da ponuđač nije osuđen u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu

njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina koji je prethodio datumu podnošenja ponude pod uslovom

da uvjerenje nije starije od 90 dana od dana otvaranja ponude



72

U tački III.6. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – sposobnost za obavljanje profesionalne

djelatnosti, koje podrazumjeva da svaki ponuđač uz ponudu dostavi slijedeće dokumente: rješenje ili ovjerenu

kopiju rješenja o upisu u sudski registar sa svim prilozima ne starije od 90 dana od datuma otvaranja ponuda ili

ekvivalent odgovarajućeg dokumenta (ovim rješenjem mora biti obuhvaćena djelatnost koja je predmet tendera);

ovjerena kopija uvjerenja o poreznoj registraciji (uvjerenje o registraciji PDV obveznika) ili dokaz o oslobođenju ne

starije od 90 dana od datuma otvaranja ponuda; naziv, tačnu adresu, broj telefona, broj telefaksa, poreski broj i

identifikacijski broj.

U tački III.7. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – ekonomska i financijska podobnost koja

podrazumjeva: ovjerene kopije poslovnih bilanca za traženi period (bilansi stanja i uspjeha) i potvrdu banke o

solventnosti ponuđača u 2006. godini.

U tački III.8. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – tehnička ili profesionalna sposobnost koja

podrazumjeva dostavljanje slijedećih dokumenata: lista radova koje su izvršeni tokom posljednje tri godine u svemu

prema obrascu danom u aneksu 3 – iskustvo u izvođenju srodnih radova; obrazovne i profesionalne kvalifikacije

osoblja koje će biti odgovorno za sprovođenje radova – aneksa 3 osoblja; potvrdu nadležnog organa o broju

registriranih osiguranika ne starije od tri mjeseca, uključujući ovjerene priloge: matične evidencije aktivnih

osiguranika i spisak zaposlenih sa kvalifikacionom strukturom; spisak tehničke opreme za izvođenje predmetnih

radova (obrazac opreme aneks 3.); ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuđača – konzorcij dostaviti potpisan

orginalni primjerak ugovora o njihovoj saradnji i izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.

U skladu sa tačkom 2.2 Tenderske dokumentacije definisano je da se Ugovor dodjeljuje ponuđaču koji je dostavio

najbolje ocjenjenu prihvatljivu ponudu.

Tačkom 2.3 Tenderske dokumentacije, a u vezi sa članom 12. Zakona o javnim nabavkama u BiH (u daljnjem

tekstu Zakon), definisano je da ugovorni organ može prekinuti postupak nabavke iz jednog od sljedećih razloga:

nijedna ponuda nije dostavljena u postavljenom roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih

prihvatljivih ponuda su značajno veće od budžeta ugovornog organa koji je predviđen u datom ugovoru; broj

primljenih prihvatljivih ponuda je ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; broj kvalificiranih kandidata je

ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju i zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog

organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

Dana, 13.04.2007. godine ugovorni organ je rješenjem broj 2055/07 od 13.04.2007. godine imenovao Komisiju za

javne nabavke u slijedećem sastavu: Milan Smiljanić – predsjednik Komisije; Kadir Sušić - član; Kata Repac –

član; Nihada Pečenković – član; Edin Kečalović – član. Navedena Komisija je zadužena za provede postupak javne

nabavke putem otvorenog postupka za dodjelu ugovora za izvođenje radova: Popločavanje Bosanske ulice sa

izradom Glavnog projekta. Rješenjem broj: 2074/07 od 13.04.2007. godine za sekretara Komisije imenovana je

Elvira Ramić.



73

Dana, 16.04.2007. godine Osobe zadužene za provedbu otvaranja ponuda u ime komisije za nabavke/ ugovornog

organa izvršile su otvaranje ponuda te o tome sačinili zapisnik. Komisija je nakon otvaranja pristiglih ponuda utvrdila

da je na adresu ugovornog organa pristigla ponuda ponuđača KONZORCIJ (Kamen d.o.o. Bihać, KRAJINAPUTEVI

d.d. Bihać i BETON-LUČKO d.o.o. Zagreb) i to dana 16.04.2007. godine u 9,45 h pod registarskim brojem 2084/07

što je u skladu sa Tenderskom dokumentacijom. Na otvaranju ponuda ispred Ugovornog organa u ime konzorcija

prisustvovao je Kuduzović Kemal). Ponuđena cijena u skladu sa navedenom ponudom iznosila je 1.891.214,39

KM.

Dana, 16.04.2007. godine Komisija za provedbu postupka javne nabavke putem otvorenog postupka za dodjelu

ugovora za izvođenje radova popločavanje Bosanske ulice sa izradom glavnog projekta je sačinila zapisnik sa

zatvorenog sastanka. Na zatvorenom sastanku komisija je vršila iščitavanja ponuda te su isti zadužili g-dina Edina

Kečalovića da do narednog sastanka izvijesti komisiju o računskoj ispravnosti same ponude.

Navedeni zatvoreni sastanak je završen istog dana u 14,30 h te je isti nastavljen 20.04.2007. godine u 09,00 h. Na

nastavku sastanka g-din Edin Kečalović je izvijestio komisiju da je uradio računsku provjeru financijskog dijela

ponude, te nije našao niti jednu grešku te da su cijene u okviru očekivanih. Gđa-Nihada Pečenković izvijestila

prisutne članove komisije da je kod ponuđača Krajinaputevi d.d. Bihać i ponuđača „Beton-Lučko“ Zagreb

kao članova Konzorcija, sva dostavljena dokumentacija u ponudi uredna i pravno valjana, međutim i

dokumentaciji ponuđača KAMEN d.o.o. Bihać, utvrđeni su slijedeći nedostaci:

- Nedostaje uvjerenje nadležnog suda da nisu kažnjavani, nego naprotiv, dostavljeno je uvjerenje da su

okrivljeni za prekršaj po članu 9. Zakona o građenju (Član 9. Zaštita od ozljede);

- Nema registrovanu arhitektonsku djelatnost, a u tenderskoj dokumentaciji jasno stoji da u slučaju

prijave na tender Konzorcija, svi članovi Konzorcija moraju ispunjavati pojedinačno sve uslove

predviđene tenderom;

- Forma ugovora o Konzorciju ima manjkavosti u odnosu na ugovorni organ (nije jasno definisano ko je

nosilac poslova u građevinskom, pravnom i financijskom smislu);

- U ponudi je navedeno da nema podugov (precrtan je obrazac koji su bili dužni popuniti u slučaju

podugovaranja), a u dostavljenoj dokumentaciji se pojavljuju čak tri pravna lica čiji status nije jasan;

- Ponuđeni nacrt ugovora o izvođenju nije jasno popunjen , nije jasno ko je izvođač – nosilac posla (kao

izvođač stavljen je KRAJINAPUTEVI d.d. Bihać, a u potpisu ponuđenog ugovora stavljen je KAMEN

d.o.o. Bihać).



74

Nakon ponovnog razmatranja predmetne dokumentacije, Komisija za provedbu postupka javne nabavke putem

otvorenog postupka za odjelu ugovora za izvođenje radova Popločavanja Bosanske ulice sa izradom glavnog

projekta, jednoglasno je donijela zaključak u kojem je rečeno da su nedostaci u ponudi Konzorcija takve prirode da

se dovodi u pitanje njena validnost, te se predlaže ugovornom organu da na osnovu navedenih konstatacija

postupak javne nabavke poništi i raspiše novi.

Dana, 23.04.2007. godine Komisija za provedbu postupka javne nabavke za dodjelu Ugovora za izvođenje radova

popločavanja Bosanske ulice sa izradom glavnog projekta je sačinila izvještaj (broj: 2248/07) te na osnovu istog

dala preporuku da se postupak dodjele ugovora izvođenja radova „Popločavanja Bosanske ulice sa izradom

glavnog projekta“ otkaže u smislu člana 12. stav 1 al. B. t. 2 ZJN BiH (nijedna od primljenih potvrda nije prihvatljiva),

te da ugovorni organ ponovi postupak dodjele predmetnog ugovora.

Komisija je trebala također da u skladu sa tačkom 2.3. Tenderske dokumentacije zapisnički konstatuje i

slijedeće: broj primljenih prihvatljivih ponuda je ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; broj

kvalificiranih kandidata je ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju.

Dana 23.04.2007. godine ugovorni organ je donio odluku broj: 2298/07 sa kojom se otkazuje postupak dodjele

Ugovora, te je dana, 27.04.2007. godine ponuđač KAMEN d.o.o. Bihać je dopisom broj: 2410/07 od 27.04.2007.

godine obaviješten o rezultatima postupka dodjele Ugovora od strane ugovornog organa.

Dana, 30.04.2007. godine JAVNA USTANOVA „ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE“ BIHAĆ je u „Službenom

Glasniku BiH“, broj: 32/07 izvršio ponovnu objavu (obavještenje o nabavci broj: 2293-11/II – B.02. Navedeni Ugovor

je kod Ugovornog organa evidentiran kao LOT 1: „Izvođenje radova popločavanja Bosanske ulice sa izradom

glavnog projekta“ i LOT 2: „Izrada glavnog projekta popločavanja Bosanske ulice“. Predmet ugovora prema

usvojenom idejnom rješenju je Izvođenje radova popločavanja Bosanske ulice, odvodnja oborinskih voda, javne

rasvjete i nabavka urbane opreme i izrada-glavni projekt popločavanja ulice, odvodnja oborinskih voda, javne

rasvjete i urbane opreme. U skladu sa tenderskom dokumentacijom rok izvršenja poslova iz ugovora je ograničen

na 120 dana od zaključenja ugovora (LOT 1), odnosno 45 dana od zaključenja ugovora (LOT 2). Postupak nabavke

prema sadržaju tenderske dokumentacije je okarakterisan kao otvoreni postupak sa objavom obavještenja o

nabavci. U skladu sa Obavještenjem o nabavci rok dostavljanja ponuda je 31.05.2007. godine do 15,00 h, a

otvaranje ponuda za LOT 1 je definisano kao 01.06.2007. godine u 10,00 h, odnosno za LOT 2 kao 01.06.2007.

godine u 14,00 h.

Za razliku od poništenog postupka predmet ugovora je podijeljen na dva LOT-a, i to LOT 1: „Izvođenje radova

popločavanja Bosanske ulice sa izradom glavnog projekta“ i LOT 2: „Izrada glavnog projekta popločavanja

Bosanske ulice“, što je u odnosu na prvobitno poništenu objavu omogućilo ponuđačima koji nisu bila kvalificirani

za navedene radove temeljem preve objave da to budu u ponovljenom postupku.



75

Napominjemo da je jedan od razloga odbacivanja ponude i poništenja prethodnog postupka bio taj da

ponuđač KAMEN d.o.o. Bihać nije imao registrovanu arhitektonsku djelatnost, a u tenderskoj

dokumentaciji stoji da u slučaju prijave na tender Konzorcija, svi članovi konzorcija moraju ispunjavati

pojedinačno sve uslove predviđene tenderom.

U tački III.5. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – lična situacija svakog od zainteresiranih

ponuđača koja podrazumjeva dostavljanje slijedećih dokumenata: potvrdu Uprave za indirektno oporezivanje o

izmirenom PDV-u sa 28.02.2007. godine; potvrdu Zavoda za zdravstveno osiguranje o izmirenim obavezama za

doprinose sa 28.02.2007. godine; potvrda PIO da su izmireni svi doprinosi za zaposlene sa 28.02.2007. godine;

uvjerenje suda da ponuđač nije u postupku stečaja ili likvidacije pod uslovom da nije starije od 90 dana od datuma

otvaranja ponuda, uvjerenje suda da ponuđač nije osuđen u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu

njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina koji je prethodio datumu podnošenja ponude pod uslovom

da uvjerenje nije starije od 90 dana od dana otvaranja ponude i uvjerenje suda da ponuđač nije proglašen krivim

za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadležnog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio

datumu podnošenja ponude (uvjerenje ne može biti starije od 90 dana od datuma otvaranja ponuda).

U tački III.6. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – sposobnost za obavljanje profesionalne

djelatnosti, koje podrazumjeva da svaki ponuđač uz ponudu dostavi slijedeće dokumente: rješenje ili ovjerenu

kopiju rješenja o upisu u sudski registar sa svim prilozima ne starije od 90 dana od datuma otvaranja ponuda ili

ekvivalent odgovarajućeg dokumenta (ovim rješenjem mora biti obuhvaćena djelatnost koja je predmet tendera, te

ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuđača – konzorcij svaki član konzorcija mora imati registrovanu djelatnost koja

je predmet tendera); ovjerena kopija uvjerenja o poreznoj registraciji (uvjerenje o registraciji PDV obveznika) ili

dokaz o oslobođenju ne starije od 90 dana od datuma otvaranja ponuda; naziv, tačnu adresu, broj telefona, broj

telefaksa, poreski broj i identifikacijski broj.

U tački III.7. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – ekonomska i financijska podobnost koja

podrazumjeva: ovjerene kopije poslovnih bilanca za traženi period (bilansi stanja i uspjeha) i potvrdu banke o

solventnosti ponuđača u 2006. godine.

U tački III.8. Tenderske dokumentacije definisani su uslovi za učešće – tehnička ili profesionalna sposobnost koja

podrazumjeva dostavljanje slijedećih dokumenata: lista radova koje su izvršeni tokom posljednje tri godine u svemu

prema obrascu danom u aneksu 3 – iskustvo u izvođenju srodnih radova; obrazovne i profesionalne kvalifikacije

osoblja koje će biti odgovorno za sprovođenje radova – aneksa 3 osoblja; potvrdu nadležnog organa o broju

registriranih osiguranika ne starije od tri mjeseca, uključujući ovjerene priloge: matične evidencije aktivnih

osiguranika i spisak zaposlenih sa kvalifikacionom strukturom; spisak tehničke opreme za izvođenje predmetnih

radova (obrazac opreme aneks 3.); ukoliko ponudu dostavlja grupa ponuđača – konzorcij dostaviti potpisan

orginalni primjerak ugovora o njihovoj saradnji i izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.



76

Ugovor o poslovnoj saradnji – konzorcija mora sadržavati bitne elemente za Ugovorni organ u pogledu davanja

ovlaštenja jednom od članova konzorcija, koji će istupati kao nosilac posla u građevinskom, pravnom i finansijskom

smislu – vodeći partner.

U skladu sa tačkom 2.2 Tenderske dokumentacije definisano je da se Ugovor dodjeljuje ponuđaču koji je dostavio

najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu.


tekstu Zakon), definisano je da ugovorni organ može prekinuti postupak nabavke iz jednog od sljedećih razloga:

nijedna ponuda nije dostavljena u postavljenom roku; nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; cijene svih

prihvatljivih ponuda su značajno veće od budžeta ugovornog organa koji je predviđen u datom ugovoru; broj

primljenih prihvatljivih ponuda je ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju; broj kvalificiranih kandidata je

ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju i zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog

organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.

U skladu sa tačkom 5.7 ponuda za LOT 1 i LOT treba sadržavati sljedeće dokumente:

Obrazac za dostavljanje ponude, prema obrascu danom u aneksu 1 sa popunjenim traženim podacima,

potpisanu od strane ponuđača i dostavljenim traženim materijalnim dokazima;

Popunjeni obrazac aneksa 2 – traženi podacima i materijalni dokazi vezani za utvrđivanje tehničke ili

profesionalne sposobnosti;

Popunjen obrazac aneksa 3 – traženim podacima i materijalnim dokazima vezanim za utvrđivanje tehničke

i profesionalne sposobnosti;

Osiguranje ponude – bezuslovna bankovna garancija na iznos od 2% vrijednosti ponude u predviđenom

obliku iz TD;

Obrazac za cijenu ponude – predračun radova;

Program izvođenja radova;

Nacrt ugovora.

Navedenom tenderskom dokumentacijom definisano je da ponude zainteresiranih ponuđača za LOT I LOT 2

trebaju ispunjavati slijedeće uslove:

Uslove iz člana 23. Zakona o javnim nabavkama;

Ponuđači moraju imati pravo na obavljanje profesionalne aktivnosti i/ili biti registrirani u relevantnim

profesionalnim ili trgovačkim registrima;

Njihovo ekonomsko i finansijsko stanje treba garantirati ispravnu realizaciju ugovora;

Njihova tehnička i profesionalna sposobnost treba garantirati ispravnu realizaciju ugovora.



77

U tački 5.6 Tenderske dokumentacije je također definisano da orginal i sve kopije ponude trebaju biti otkucani ili

napisani neizbrisivom tintom. U navedenoj tački također je navedeno da svi listovi ponude moraju biti čvrsto

uvezani, sa označenim stranicama. Svi listovi ponude osim neizmjenjene odštampane literature trebaju biti

parafirani ili potpisani od strane osobe, odnosno osoba koje su ovlaštene da zastupaju dobavljača, te da u slučaju

da ponudu dostavlja konzorcij, uz ponudu se mora dostaviti i punomoć kojom se navedene osobe ovlašćuju da

predstavljaju konzorcij u toku postupka nabavke.

U tačkama od 6.2. do 6.13 Tenderske dokumentacije definisani su uslovi i dokazi koje zainteresirani ponuđač treba

da ispuni, odnosno dostavi uz ponudu kao dokaz ispunjavanja uslova iz ponude.

U tački 7.7 Tenderske dokumentacije je navedeno da ako su dostavljene ponude neprirodno niske u odnosu na

ponuđene radove, ugovorni organ će zahtjevati od datog dobavljača da opravda ponuđenu cijenu kao što je

izloženo u tački 7.8, u protivnom ugovorni organ može odbiti takvu ponudu.

Zahtjev za preuzimanje tenderske dokumentacije dostavili su: KAMEN d.o.o. Bihać, MRAMOR d.o.o. Bihać

i BETON GAL d.o.o. Sanski Most te je ista i preuzete od strane zainteresiranih dobavljača.

Rješenjem o imenovanju Komisije za javne nabavke, broj: 2855/07 od 24.05.2007. godine imenovana je Komisija

u satsvu: Milan Smiljanić – predsjednik komisije, Kadir Sušić – član, Kata Repac – član, Edina Osmanović – član i

Edin Kečalović – član. Za sekretara Komisije imenovana je Indira Kišmić. U odnosu na prethodno imenovanu

Komisiju (po obavještenju koji je poništen) došlo je do izmjene u pogledu člana Komisije, tako da je umjesto

g-đe Nihade Pečenković imenovana g-đa Edina Osmanović. Napominjemo da je g-đa Nihada Pečenković

diplomirani pravnik koja je u poništenom postupku imala veliku i značajnu ulogu u zapažanju i utvrđivanju

nedostataka iz ponude, te je na njenu preporuku i poništen postupak. Napominjemo također da je navedena

komisija neimenovanjem g-đe Nihade Pečenković ostala bez pravnika čija uloga u samom postupku

otvaranja ponuda, te utvrđivanja formalnih uslova iz ponude i usklađenost iste sa Zakonom o javnim

nabavkama i sadržajem tenderske dokumentacije ima značajnu ulogu.

U skladu sa članom VI. i VII rješenja o imenovanju komisije za javne nabavke istoj su određeni i zadaci na

otvorenom i zatvorenom sastanku Komisije.

Na otvorenom sastanku Komisija je dužna: izvršiti javno otvaranje ponuda na dan, sat i mjesto određeno u

tenderskoj dokumentaciji, obezbjediti slobodno prisustvo otvaranju ponuda svim ponuđačima, sačiniti Zapisnik o

otvaranju ponuda prema obrascu propisanim Uputstvom o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda i dostaviti

svim ponuđačima Zapisnik odmah ili u roku od tri dana nakon otvaranja ponuda.



78

Na zatvorenom sastanku Komisija je dužna: Izvršiti izbor kvalificiranih ponuđača, provesti postupak analize ponuda,

njihovu ocjenu i poređenje uz primjenu kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskoj dokumentaciji, u slučaju

potrebe tražiti od ponuđača eventualna pismena pojašnjenja bilo kojeg djela ponude, nakon okončanja postupka

načiniti preporuku za dodjelu ugovora najpovoljnijem kvalificiranom ponuđaču i istu dostaviti direktoru Zavoda i o

svom radu sačiniti izvještaj zajedno sa razlozima izdavanja preporuke.

Dana, 01.06.2007. godine sačinjen je zapisnik sa otvaranja ponude za izvođenje radova, LOT 1, popločavanje

Bosanske ulice. Mjesto otvaranja ponude su poslovne prostorije JU „Zavod za prostorno uređenje“ Bihać. Komisija

je utvrdila da je na vrijeme stigla samo jedna ponuda koja je evidentirana pod registracijskim brojem: 3070/07 i ista

je upućena ispred KONZORCIJA: KAMEN – KRAJINAPUTEVI – BETON LUČKO. Navedena ponuda je

zaprimljena dana 31.05.2007. godine u 10,30 h. Komisija je utvrdila da je ponuda ispravno zatvorena, da su

popunjeni tenderski obrasci, da je ponuda ispravno potpisana, da su svi elementi ponude dostavljeni te da

je ukupna cijena ponude 1.847.754,30 KM (ponuda po poništenom tenderu istog ponuđača iznosila je

1.891.214,39 KM, tj. više za 43.460,09 KM). Ispred ponuđača prilikom otvaranja ponuda prisustvovao je

Kuduzović Kemal u ime Konzorcija.

Komisija je utvrdila da je ponuđač uz ponudu za LOT 1 dostavio popunjene anekse uz ugovor te dokumentaciju

koja je sastavni dio aneksa. Ponuđač je također dostavio dokumentaciju iz tačke III. 5, III6, III 7, III8.

Uvidom u sadržaj ponude revizorski tim je utvrdio da prilikom sačinjavanja ponude nisu poštovani uslovi

iz tačke 5.6 Tenderske dokumentacije, tj. svi listovi ponude nisu parafirani ili potpisani od strane osobe,

odnosno osoba koje su ovlaštene za zastupanje dobavljača. Također svi listovi ponude nisu čvrsto uvezani

i sa označenim stranicama (od 1, 2 ......).



79

U nastavku izvještaja dat je predmjer izvođenja radova popločavanja Bosanske ulice u Bihaću.

R/b: Opis stavke Jed.

Mjere Količina

Jedinična

cijena u KM

Ukupna cijena

u KM

I PRIPREMNI RADOVI

Odsjek "A":

1. Uklanjanje, demontaža i iskop, ivičnjaka, te

odvoz na deponiju STD 10 km. m¹ 183,00 4,75 869,25

2. Uklanjanje, skidanje postojećeg asfaltnog

zastora d=5-8 cm, te odvoz na deponiju STD

10 km.

m² 1.683,50 2,95 4.966,33

3.

Skidanje postojećeg terena za pripremu

tamponiranja, izradu podloge opločenja, u

širokom iskopu usvojene prosječne debljine 0,6

m sa odvozom na deponiju STD 10 km

m³ 1.332,00 11,50 15.318,00

4. Sječenje, vađenje korjena postojećih stabala i

odvoz na deponiju kom 1,00 65,00 65,00

5. Demontaža postojećih elemenata ulične

rasvjete-kandelabera, sa uklanjanjem temelja,

te odvoz na mjesto koje odredi naručioc.

kom 5,00 130,00 650,00

6. Iskop i vađenje postojećih kablova ulične

rasvete, te odvoz na mjesto koje odredi

naručioc.

m¹ 250,00 2,50 625,00

7. Nepredviđeni radovi (radovi u vrijednosti 10%) % 10,00 0,00 2.249,35

Pripremni radovi na dionici odsjeka "A": 24.742,93

Odsjek "B":


odvoz na deponiju STD 10 km. m¹ 270,00 4,75 1.282,50



10 km.

m² 1.560,00 2,95 4.602,00

3.





m³ 1.255,20 11,50 14.434,80





80




kom 5,00 130,00 650,00



naručioc.

m¹ 130,00 2,50 325,00


Pripremni radovi na dionici odsjeka "B": 24.210,23

Odsjek "C":





10 km.

m² 1.828,00 2,95 5.392,60

3.





m³ 2.787,00 11,50 32.050,50






kom 6,00 130,00 780,00



naručioc.

m¹ 160,00 2,50 400,00

7. Rušenje postojećeg kamenog zida (oko zelene

površine) i vađenje temelja sa odvozom na

deponiju STD 10 km

m³ 8,48 50,00 424,00


Pripremni radovi na dionici odsjeka "C": 44.575,68

Odsjek "D":


odvoz na deponiju STD 10 km. m¹ 70,00 4,75 332,50



10 km.

m² 1.485,00 2,95 4.380,75

3. Skidanje postojećeg terena za pripremu

tamponiranja, izradu podloge opločenja, u m³ 1.297,20 11,50 14.917,80



81








kom 6,00 130,00 780,00



naručioc.

m¹ 180,00 2,50 450,00


Pripremni radovi na dionici odsjeka "D": 23.447,65

SVEUKUPNO PRIPREMNI RADOVI (odsjek A + B +C + D):





10 km.

m² 6.511,50 2,95 19.208,93

3.





m³ 6.671,40 11,50 76.721,10


odvoz na deponiju kom 26,00 65,00 1.690,00




kom 22,00 130,00 2.860,00



naručioc.

m¹ 720,00 2,50 1.800,00

7. Rušenje postojećeg kamenog zida (oko zelene

površine) i vađenje temelja sa odvozom na

deponiju STD 10 km

m³ 8,48 50,00 424,00


SVEUKUPNO PRIPREMNI RADOVI (odsjek A + B +C + D): 116.830,48


Mjere Količina

Jedinična

cijena u KM

Ukupna cijena

u KM

II RADOVI NABAVKE I UGRADNJE BETONSKIH OPLOČNIKA:

Odsjek "A":



82

1. Priprema podloge za ugradnju elemenata

opločnje: Ravnanje, planiranje i valjanje

posteljica sloja na Ms=40 MN/mm²

m² 2.220,00 4,10 9.102,00

2.

Priprema podloge za ugradnju elemenata

opločnje: Nabavka, transport i ugradnja

drobljenog kamenog materijala sa valjanjem na

Ms=MN/mm², debljine 45 cm

m³ 999,00 25,50 25.474,50

3. Nabavka i ugradnja sloja drobljenog kamenog

granulata 4-8 mm debljine 3-5 cm (usvojena

debljina 5 cm)

m³ 111,00 32,90 3.651,90

4.

Nabavka i ugradnja elemenata betonskih

opločnika dim.:10/10/8; 10/20/8; 30/20/8;

30/30/8; 40/40/8; 20/10/28, 2/8 cm. Element

opločnje je dvoslojni betonski opločnik.

Granitno prirodnog površinskog sloja,

granulacije max do 3mm, debljine 10-15 mm;

površinski obrađenog do dubine do 2mm. Boje:

bijela, bijelosiva, zelena, porfir. Površinski sloj

mora zadovoljiti uvjetečvrstoće na cijepanje,

habanje, otpornost na smrzavanje i soli za

posipanje tla, prema europskoj normi EN 1338.

Nosivi sloj betona mora zadovoljiti sve uvjete

norme EN 1338, hidrofobnost - otpornost na

smrzavanje i cvjetanje vapnenca. Fugiranje

suhim kvarcnim pijeskom 1-2 mm do visine

opločnikla.

m² 2.220,00 62,30 138.306,00


Radovi nabavke i ugradnje elemenata opločnje na dionici odsjeka "A": 194.187,84

Odsjek "B":




m² 2.092,00 4,10 8.577,20

2.





m³ 941,40 25,50 24.005,70



debljina 5 cm)

m³ 104,60 32,90 3.441,34

4.


opločnika dim.:10/10/8; 10/20/8; 30/20/8;

30/30/8; 40/40/8; 20/10/28, 2/8 cm. Element




m² 2.092,00 62,30 130.331,60



83










opločnikla.


Radovi nabavke i ugradnje elemenata opločnje na dionici odsjeka "B": 182.991,42

Odsjek "C":




m² 4.645,00 4,10 19.044,50

2.





m³ 2.090,25 25,50 53.301,38



debljina 5 cm)

m³ 232,85 32,90 7.660,77

4.


opločnika dim.:10/10/8; 10/20/8; 30/20/8;

30/30/8; 40/40/8; 20/10/28, 2/8 cm. Element













opločnikla.

m² 4.645,00 62,30 289.383,50


Radovi nabavke i ugradnje elemenata opločnje na dionici odsjeka "C": 406.329,15

Odsjek "D":



84




m² 2.162,00 4,10 8.864,20

2.





m³ 972,90 25,50 24.808,95



debljina 5 cm)

m³ 108,10 32,90 3.556,49

4.


opločnika dim.:10/10/8; 10/20/8; 30/20/8;

30/30/8; 40/40/8; 20/10/28, 2/8 cm. Element













opločnikla.

m² 2.162,00 62,30 134.692,60


Radovi nabavke i ugradnje elemenata opločnje na dionici odsjeka "D": 189.114,46

SVEUKUPNO RADOVI NABAVKE I UGRADNJE ELEMENATA OPLOČNJA




m² 11.119,00 4,10 45.587,90

2.





m³ 5.003,55 25,50 127.590,53



debljina 5 cm)

m³ 556,55 32,90 18.310,50

4.


opločnika dim.:10/10/8; 10/20/8; 30/20/8;

30/30/8; 40/40/8; 20/10/28, 2/8 cm. Element




m² 11.119,00 62,30 692.713,70



85










opločnikla.


SVEUKUPNO RADOVI NABAVKE I UGRADNJE ELEMENATA OPLOČNJA: 972.622,88

III. RADOVI NABAVKE I UGRADNJE ELEMENATA URBANE OPREME

Odsjek "A":

1.

Horizontalna zaštitna rešetka oko drveta,

kvadratnog oblika, perforiran, materijal,

eloksirani čelik. Vanjski promjer 1800x18000

mm; unutarnji promjer 700 mm; dodatak

metalna košara za usmjeravanje korijenja;

kom 4,00 1.620,00 6.480,00

2.

Vertikalna zaštitna rešetka oko drveta;

vertikalni elementi povezani željeznim

prstenovima; materijal; pocinčani čelik;

mogućnost sidrenja u horizontalnu zaštitnu

rešetku za stabla; Ø 680 mm, visina 1810 mm

kom 4,00 293,00 1.172,00

3.

Fontana, sastavljena od 10 kamenih,

profiliranih segmenata, koji čine monolitnu

kružnu bazu; vanjski promjer 4000 mm,

ukupna visina od opločnja 502 mm; ukupna

težina 8337 kg; kapacitet 1500 l

kom 1,00 44.200,00 44.200,00

4. Stalak za bicikla, materijal: cinični čelik - 7

mjesta kom 7,00 1.045,00 7.315,00

5.

Klupa sa naslonom, sjedište i naslon izveden

od šipki Ø 15 mm; materijal: pocinčani čelik;

boja; RAL; mogućnost sidrenja u podlogu; -

dužina 1500 mm

kom 8,00 523,00 4.184,00

6.

Posude za otpatke, cilindričnog oblika,

sastavljena od: fiksne korpe za otpatke od

nehrđajućeh čelika - Ø 385 mm, dubine 552

mm, transparentna, posude sa mogućnošću

vađenja za potrebe pražnjenja, kapaciteta 32 l,

Ø 312 mm i visine 482 mm, te samostojećeg

stupića na koji se kači korpa od nehrđajućeg

čelika Ø 80 mm, polukružno oblikovanog vrha,

visine 915 mm iznad tla-ukupna dužina 1165

mm

kom 8,00 615,00 4.920,00



86


Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme na odsjeku "A": 75.098,10

Odsjek "B":

1.






kom 4,00 1.620,00 6.480,00

2.






kom 4,00 293,00 1.172,00

3.




dužina 1500 mm

kom 30,00 523,00 15.690,00

4










mm

kom 30,00 615,00 18.450,00


Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme na odsjeku "B": 45.971,20

Odsjek "C":

1.






kom 8,00 1.620,00 12.960,00

2.






kom 8,00 293,00 2.344,00

3. Fontana, sastavljena od 10 kamenih,



kom 1,00 46.200,00 46.200,00



87



4.

Podni vodoskok, dim 2,0 x 20,00 m dubine cca.

1,0 m, opločeno kamenom, sve u nivou

opločnje, sa 8 mlaznica sa svijetlima na

centralnom trgu

kom 1,00 35.725,00 35.725,00

5.




dužina 1500 mm

kom 8,00 523,00 4.184,00

6.










mm

kom 8,00 615,00 4.920,00

7. Stubovi za zasave, visine 6,00 m,

materijal:inox ili cinčani čelik, plastificiran (RAL

boje)

kom 6,00 525,00 3.150,00


Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme na odsjeku "C": 120.431,30

Odsjek "D":

1.






kom 15,00 1.620,00 24.300,00

2.






kom 15,00 293,00 4.395,00

3. Žardinjera za cvijeće, izvedene od kamenih

profilnih segmenata kom 2,00 630,00 1.260,00


Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme na odsjeku "D": 32.950,50

SVEUKUPNO (A+B+C+D)



88

1.






kom 31,00 1.620,00 50.220,00

2.






kom 31,00 293,00 9.083,00

3.






kom 1,00 44.200,00 44.200,00

4.






kom 1,00 46.200,00 46.200,00

5.

Podni vodoskok, dim 2,0 x 20,00 m dubine cca.

1,0 m, opločeno kamenom, sve u nivou

opločnje, sa 8 mlaznica sa svijetlima na

centralnom trgu

kom 1,00 35.725,00 35.725,00

6. Stalak za bicikla, materijal: cinični čelik - 7

mjesta kom 7,00 1.045,00 7.315,00

7.




dužina 1500 mm

kom 46,00 523,00 24.058,00

8.










mm

kom 46,00 615,00 28.290,00

9. Stubovi za zasave, visine 6,00 m,

materijal:inox ili cinčani čelik, plastificiran (RAL

boje)

kom 6,00 525,00 3.150,00

10. Žardinjera za cvijeće, izvedene od kamenih

profilnih segmenata kom 2,00 630,00 1.260,00



89


Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme na odsjeku (A+B+C+D): 274.451,10

IV. RADOVI OBORINSKE KANALIZACIJE:

Odsjek "A":

IV - A - 1. Pripremni i zemljani radovi:

1. Geodetsko iskolčavanje trase m¹ 296,00 1,20 355,20

2.

Iskopi za kanale prosječne širine 60 cm i

dubine 1,2 m u zemlji III, IV, V I VI kategorije.

a) III i IV kategorije m³ 60,00 7,50 450,00

b) V i VI kategorije m³ 60,00 11,50 690,00

3.

Iskop za pomoćne kanale radi spoja olučnih

cijevi i posebnih rešetki sa glavnim odvodom



4. Nabavka, prevoz i ugradnja materijala ispod

cijevi frakcijom 0-4 mm m³ 15,30 30,00 459,00

5. Planiranje dna rova m² 148,00 1,20 177,60

6. Zatrpavanje u slojevima od 30 cm sa

nabijanjem sloja od 20 cm iznad cijevi sitnim

materijalom

m³ 24,00 15,50 372,00

7. Odvoz viška materijala m³ 130,70 5,85 764,60

8. Siječenje asfalta širine 60 cm sa odvozom, te

ponovno asfaltiranje sa svim potrebnim

predradnjama

m² 61,20 31,00 1.897,20

Ukupno pripremni i zemljeni radovi odsjeka "A": 5.640,60

IV - A - 2. Montažni i drugi radovi:

1.

Nabavka, raznošenje i ugradnja gotovih

betonskih cijevi:

Ø 400 mm m¹ 102,00 78,00 7.956,00

Ø 300 mm m¹ 89,00 65,35 5.816,15

2. Nabavka, dovoz i polaganje PVC cijevi raznih

dužina m¹ 105,00 15,90 1.669,50



90

3. Nabavka i ugradnja lijevano - željeznih cijevi Ø

110 mm L=1,0 m radi prihvata vode iz oluka i

odvoz u glavnu cijev

kom 5,00 53,00 265,00

4. Nabavka PVC fezonskih elemenata kom 10,00 9,00 90,00

5. Izrada tipskog vodolovnog grla sa rešetkom

40x40 cm, na svakih 30 m. kom 3,00 550,00 1.650,00

6. Izrada revizionog okna svijetlog otvora 120 x

120cm, sa poklopcem 80 x 80 cm kom 1,00 850,00 850,00

7. Naknada za pokidane kablove, cijevi

vodovoda, oštećenje kanala i sl. paušal 0,00 0,00 500,00

Ukupno pripremni i zemljeni radovi odsjeka "A": 18.796,65

IV - A - 3. Rekapitulacija radova oborinske kanalizacije odsjeka "A":

A-1.- Pripremni i zemljeni radovi: 5.640,60

A-2.- Montažni i drugi radovi: 18.796,65

A-3.- Nepredviđeni radovi (10% vrijednosti radova): 2.443,73

UKUPNO RADOVI OBORINSKE KANALIZACIJE ODSJEKA "A": 26.880,98


Odsjek "B":

IV - B - 1. Pripremni i zemljani radovi:


2.





3.










materijalom

m³ 20,00 15,50 310,00



91


Ukupno pripremni i zemljeni radovi odsjeka "B": 2.231,35

IV - A - 2. Montažni i drugi radovi:

1.


betonskih cijevi:

Ø 300 mm m¹ 74,00 65,35 4.835,90


dužina m¹ 85,00 15,90 1.351,50




kom 5,00 53,00 265,00








Ukupno pripremni i zemljeni radovi odsjeka "B": 8.142,40

IV - A - 3. Rekapitulacija radova oborinske kanalizacije odsjeka "B":

B-1.- Pripremni i zemljeni radovi: 2.231,35

B-2.- Montažni i drugi radovi: 8.142,40

B-3.- Nepredviđeni radovi (10% vrijednosti radova): 1.037,38

UKUPNO RADOVI OBORINSKE KANALIZACIJE ODSJEKA "B": 11.411,13


Odsjek "C":

IV - C - 1. Pripremni i zemljani radovi:


2.





3. Iskop za pomoćne kanale radi spoja olučnih




92








materijalom

m³ 22,00 15,50 341,00


Ukupno pripremni i zemljeni radovi odsjeka "C": 2.398,80

IV - C- 2. Montažni i drugi radovi:

1.


betonskih cijevi:

Ø 500 mm m¹ 43,00 92,00 3.956,00

Ø 300 mm m¹ 23,00 65,35 1.503,05


dužina m¹ 120,00 15,90 1.908,00




kom 7,00 53,00 371,00








Ukupno pripremni i zemljeni radovi odsjeka "C": 11.414,05

IV - C - 3. Rekapitulacija radova oborinske kanalizacije odsjeka "C":

C-1.- Pripremni i zemljeni radovi: 2.398,80

C-2.- Montažni i drugi radovi: 11.414,05

C-3.- Nepredviđeni radovi (10% vrijednosti radova): 1.381,29

UKUPNO RADOVI OBORINSKE KANALIZACIJE ODSJEKA "C": 15.194,14




93

Odsjek "D":

IV - D- 1. Pripremni i zemljani radovi:


2.





3.










materijalom

m³ 25,60 15,50 396,80


Ukupno pripremni i zemljeni radovi odsjeka "D": 2.883,87

IV - C- 2. Montažni i drugi radovi:

1.


betonskih cijevi:

Ø 500 mm m¹ 105,00 92,00 9.660,00

Ø 300 mm m¹ 0,00 0,00 0,00


dužina m¹ 90,00 15,90 1.431,00




kom 7,00 53,00 371,00








94



Ukupno montažni i drugi radovi odsjeka "D": 14.838,00

IV - D - 3. Rekapitulacija radova oborinske kanalizacije odsjeka "D":

D-1.- Pripremni i zemljeni radovi: 2.883,87

D-2.- Montažni i drugi radovi: 14.838,00

D-3.- Nepredviđeni radovi (10% vrijednosti radova): 1.772,19

UKUPNO RADOVI OBORINSKE KANALIZACIJE ODSJEKA "D": 19.494,06

SVEUKUPNO RADOVI OBORINSKE KANALIZACIJE (A+B+C+D):

IV - (A+B+C+D) - 1. Pripremni i zemljani radovi:

1. Geodetsko iskolčavanje trase m¹ 836,00 1,20 1.003,20

2.



a) III i IV kategorije m³ 160,00 7,50 1.200,00

b) V i VI kategorije m³ 160,00 11,50 1.840,00

3.




b) V i VI kategorije m³ 96,00 11,50 1.104,00


cijevi frakcijom 0-4 mm m³ 41,80 30,00 1.254,00




materijalom

m³ 91,60 15,50 1.419,80

7. Odvoz viška materijala m³ 378,60 5,85 2.214,81

8. Siječenje asfalta širine 60 cm sa odvozom, te

ponovno asfaltiranje sa svim potrebnim

predradnjama

m² 61,20 31,00 1.897,20

Ukupno pripremni i zemljeni radovi svi odsjeci "A + B+C+D": 13.154,61

IV - (A+B+C+D) - 2. Montažni i drugi radovi:

1. Nabavka, raznošenje i ugradnja gotovih

betonskih cijevi:



95

Ø 500 mm m¹ 148,00 92,00 13.616,00

Ø 400 mm m¹ 102,00 78,00 7.956,00

Ø 300 mm m¹ 186,00 65,35 12.155,10


dužina m¹ 400,00 15,90 6.360,00




kom 24,00 53,00 1.272,00





120cm, sa poklopcem 80 x 80 cm kom 2,00 850,00 1.700,00


vodovoda, oštećenje kanala i sl. paušal 0,00 0,00 2.000,00

Ukupno montažni i drugi radovi (A+B+C+D): 53.191,10

IV - (A+B+C+D)-3. Rekapitulacija radova oborinske kanalizacije svih odsjeka ukupno:

1.- Pripremni i zemljeni radovi: 13.154,61

2.- Montažni i drugi radovi: 53.191,10

3.- Nepredviđeni radovi (10% vrijednosti radova): 6.634,55

UKUPNO RADOVI OBORINSKE KANALIZACIJE ODSJEKA "D" (A+B+C+D): 72.980,26

V RADOVI JAVNE RASVJETE:

Odsjek "A":

1. Rasvjetna podna svjetiljka TIP 3, kružna kom 24,00 1.161,81 27.883,44

2. Rasvjetni stub visine 4-5 m TIP 1, predvidjeti

mogućnost priključenja svih rasvjetnih stubova,

event. Proširenja:

kom 4,00 5.183,10 20.732,40

3. Rasvjetni stub visine 4-5 m TIP 2, predvidjeti


event. Proširenja:

kom 6,00 2.062,71 12.376,26

4.

Fontana, dimenzija 2,6 x 2,6 m. Rasvjetna

tijela u vodotjesnoj izvedbi za osvjetljivanje

mlaza vode, upravljanje i napajanje instalacioja

bit će definisano odabirom tipa fontane

(Potrebno predvidjeti napajanje el. Instalacija

fontane te mjesto upravljačkog ormara).

komplet 1,00 2.650,00 2.650,00



96

5. Energetski napojni kabel PP005X16 mm² m¹ 240,00 29,25 7.020,00

6. Pocinčana traka FeZn 25x4 mm m¹ 240,00 5,26 1.262,40


Radovi nabavke i ugradnje elemenata javne rasvjete Odsjeka "A": 79.116,95

Odsjek "B":

1 Rasvjetni stub visine 4-5 m TIP 1, predvidjeti


event. Proširenja:

kom 12,00 5.183,10 62.197,20




Radovi nabavke i ugradnje elemenata javne rasvjete Odsjeka "B ": 82.082,88


Odsjek "C":

1. Ugradna podna svjetiljka TIP 3, linijska,

različite dužine 1-3 m kom 23,00 2.638,35 60.682,05

2. Ugradna podna svjetiljka TIP 3, kružna kom 16,00 1.161,81 18.588,96

3.

Rasvjetni stub visine 4-5 m TIP 1, sa

dvostrukom konzolom (predvidjeti mogućnost

priključenja novih rasvjetnih stubova, event.

Proširenja):

kom 6,00 5.183,10 31.098,60

4. Rasvjetni stub visine 4-5 m TIP 2 (predvjeti

mogućnost priključenja novih rasvjetnih

stubova; event. Proširenje)

kom 7,00 2.062,71 14.438,97

5.

Fontana, centralna dimenzija 2,0 x 20,0 m sa

18 rasvjetnih tijela i 8 mlaznica. Rasvjetna tijela

u vodotjesnoj izvedbi za osvjetljenje mlaza

vode, uprvljanje i napajanje instalacija bit će

definisano odabirom tipa fontane (potrebno

predvidjeti napajanje el. instalacija fontane te

mjesto upravljačkog ormara).

komplet 1,00 35.725,00 35.725,00




Radovi nabavke i ugradnje elemenata javne rasvjete Odsjeka "C": 191.771,33



97

Odsjek "D":

1.




Proširenja):

kom 8,00 5.183,10 41.464,80

2. Rasvjetni stub visine h= 1000 mm za montažnu

svjetiljku (na poziciji ulaza u Općinu) kom 1,00 684,45 684,45



5. Nepredviđni radovi % 10,00 0,00 5.250,22

Radovi nabavke i ugradnje elemenata javne rasvjete Odsjeka "D": 57.752,47

REKAPITULACIJA:


SVEUKUPNO A+B+C+D: 410.723,63

REKAPITULACIJA:


UKUPNO (odsjek A+B+C+D)

1.a) Ugradna podna svjetiljka TIP 3, linijska,

različite dužine 1-3 m kom 23,00 2.638,35 60.682,05

1.b) Ugradna podna svjetiljka TIP 3, kružna kom 40,00 1.161,81 46.472,40

2




Proširenja):

kom 30,00 5.183,10 155.493,00

3 Rasvjetni stub visine 4-5 m TIP 2 (predvjeti

mogućnost priključenja novih rasvjetnih

stubova; event. Proširenje)

kom 13,00 2.062,71 26.815,23

4.a)

Fontana, dimenzija 2,6 x 2,6 m. Rasvjetna

tijela u vodotjesnoj izvedbi za osvjetljivanje

mlaza vode, upravljanje i napajanje instalacioja

bit će definisano odabirom tipa fontane

(Potrebno predvidjeti napajanje el. Instalacija

fontane te mjesto upravljačkog ormara).

komplet 1,00 2.650,00 2.650,00

4.b)

Fontana, centralna dimenzija 2,0 x 20,0 m sa

18 rasvjetnih tijela i 8 mlaznica. Rasvjetna tijela

u vodotjesnoj izvedbi za osvjetljenje mlaza

vode, uprvljanje i napajanje instalacija bit će

definisano odabirom tipa fontane (potrebno

komplet 1,00 35.725,00 35.725,00



98

predvidjeti napajanje el. instalacija fontane te

mjesto upravljačkog ormara).

5. Rasvjetni stub visine h= 1000 mm za montažnu

svjetiljku (na poziciji ulaza u Općinu) kom 1,00 684,45 684,45

6. Energetski napojni kabel PP005X16 mm² m¹ 1.300,00 29,25 38.025,00

7. Pocinčana traka FeZn 25x4 mm m¹ 1.300,00 5,26 6.838,00

8. Nepredviđni radovi % 10,00 0,00 37.338,51

Radovi nabavke i ugradnje elemenata javne rasvjete ukupno (odsjek A+B+C+D) 410.723,64

REKAPITULACIJA:

Izvođenje radova popločavanja Bosankse ulice u Bihaću

ODSJEK "A"


Mjere Količina

Jedinična

cijena u KM

Ukupna cijena

u KM

Odsjek "A":

I. Primpremini radovi odsjeka "A": 24.742,92

II. Radovi nabavke i ugradnje betonskih opločnika "A": 194.187,84

III. Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme odsjeka "A": 75.098,10

IV. Radovi oborinske kanalizacije odsjeka "A": 26.880,98

V. Radovi javne rasvjete odsjeka "A": 79.116,95

SVEUKUPNO IZVOĐENJE RADOVA POPLOČAVANJA ODSJEKA "A" BOSANSKE

ULICE: 400.026,79

Odsjek "B":

I. Primpremini radovi odsjeka "B": 24.210,23

II. Radovi nabavke i ugradnje betonskih opločnika "B": 182.991,42

III. Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme odsjeka "B": 45.971,20

IV. Radovi oborinske kanalizacije odsjeka "B": 11.411,13

V. Radovi javne rasvjete odsjeka "B": 82.082,88

SVEUKUPNO IZVOĐENJE RADOVA POPLOČAVANJA ODSJEKA "B" BOSANSKE

ULICE: 346.666,86

Odsjek "C":



99

I. Primpremini radovi odsjeka "C": 44.575,68

II. Radovi nabavke i ugradnje betonskih opločnika "C": 406.329,15

III. Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme odsjeka "C": 120.431,30

IV. Radovi oborinske kanalizacije odsjeka "C": 15.194,14

V. Radovi javne rasvjete odsjeka "C": 191.771,33

SVEUKUPNO IZVOĐENJE RADOVA POPLOČAVANJA ODSJEKA "C" BOSANSKE

ULICE: 778.301,60

Odsjek "D":

I. Primpremini radovi odsjeka "D": 23.447,65

II. Radovi nabavke i ugradnje betonskih opločnika "D": 189.114,46

III. Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme odsjeka "D": 32.950,50

IV. Radovi oborinske kanalizacije odsjeka "D": 19.494,06

V. Radovi javne rasvjete odsjeka "D": 57.752,47

SVEUKUPNO IZVOĐENJE RADOVA POPLOČAVANJA ODSJEKA "D" BOSANSKE

ULICE: 322.759,14

REKAPITULACIJA:

Izvođenje radova popločavanja Bosankse ulice u Bihaću

ODSJEK "A+B+C+D"

I. Primpremini radovi odsjeka "A+B+C+D": 116.976,48

II. Radovi nabavke i ugradnje betonskih opločnika "A+B+C+D": 972.622,87

III. Radovi nabavke i ugradnje elemenata urbane opreme odsjeka "A+B+C+D": 274.451,10

IV. Radovi oborinske kanalizacije odsjeka "A+B+C+D": 72.980,31

V. Radovi javne rasvjete odsjeka "A+B+C+D": 410.723,63

SVEUKUPNO IZVOĐENJE RADOVA POPLOČANJA BOSANSKE ULICE: 1.847.754,39

Komisija za provedbu postupka javne nabavke za dodjelu ugovora za pružanje usluga izvođenja radova

popločavanja Bosanske ulice, je sačinila izvještaj sa zatvorenog i otvorenog sastanka te je utvrdila da je

pristigla ponuda tehnički ispravna; da je tenderski obrazac ispravno zapečećen, ovjeren i potpisan i svi

elementi ponude dostavljeni, ponuda ispravno popunjena, te da je analizom ponude (a prema tržišnom

stanju) komisija je utvrdila da su cijene navedena u ponudi korektne.



100

Komisija je također dala preporuku da se prihvati ponuda ponuđača – Konzorcija (d.o.o. KEMEN Bihać, d.d.

KRAJINAPUTEVI Bihać i d.o.o. „BETON-LUČKO“ Zagreb) za izvođenje radova: Lot 1 – popločavanje Bosanske

ulice i da se sa navedenim ponuđačem sklopi ugovor o izvođenju navedenih radova.

Napomena: Analizom ponude te tržišnih cijena revizorski tim je utvrdio da se najveći procenat ponude

odnosi na nabavku i ugradnju elemenata betonskih opločnika, debljine 8 cm, dimenzija 10x10, 10x20,

20x20, 20x30. Cijena 1m² navedenih opločnika kod BETON LUČKO d.o.o. Zagreb na dan izrade ovog

izvještaja iznosi 145 kn, tj. cca 39,00 KM. Za ugradnju i nabavku izvođač radova je u predmjeru radova

ukalkulisao cijenu od 62,30 KM sa PDV-om, tj. 53,25 KM bez PDV-a, te na osnovu toga proizilazi da je

ponuđač za ugradnju 1m² betonskih opločnika fakturiao cijenu od cca. 14,25 KM. Napominjemo da je

revizorski tim upoređivao cijene na dan sačinjavanja izvještaja, te da su cijene od 145 kn po 1m²

maloprodajne, da su na dan sačinjavanja ugovora bile znatno manje.

Na osnovu preporuke Komisije direktor JU Zavod za prostorno uređenje Bihać je Odlukom broj: 3271/07 od

06.06.2007. godine dodijelio Ugovor o popločavanju Bosanske ulice Konzorciju KAMEN d.o.o., KRAJINAPUTEVI

d.d. i BETON LUČKO d.o.o. Zagreb.

Dana, 14.08.2007. godine direktor Javne ustanove „Zavod za prostorno uređenje“ Bihać rješenjem broj: 5062/07

imenovao je Jasmina Velića dipl.ing. za sekretara Komisije za javne nabavke usluga nadzora nad izvođenjem

radova popločavanja Bosanske ulice u Bihaću. Napominjemo da nabavka usluga nadzora nije objavljivanja

putem obavještenja o nabavci, nego je poziv za nabavku usluga nadzora dostavljen DIVEL d.o.o. Sarajevo,

TRASA d.o.o. Sarajevo i Građevinskom fakultetu – Zavod za saobraćaj, Sarajevo. Komisija za javne nabavke

imenovana rješenjem broj: 5063/07 od 14.07.2007. godine je konstatovale da su pristigle tri ponude od ponuđača

DIVEL d.o.o. Sarajevo, TRASA d.o.o. Sarajevo i Građevinskom fakultetu – Zavod za saobraćaj, Sarajevo te da su

iste tehnički ispravne. Analizom ponuda, a prema kriteriju za dodjelu ugovora sadržanom u članu 46. i članu 34.

tačka b. ZJN, komisija je utvrdila da je najniža tehnički ispravna ponuda ponuđača: „Zavod za saobraćaj

Građevinskog fakulteta u Sarajevu“ u iznosu od 27.500,00 KM.

Dana, 06.05.2008. godine između JU „ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE“ BIHAĆ i KAMEN d.o.o. Bihać

potpisan je Aneks Ugovora „Izvođenja radova popločavanja Bosanske ulice, odvodnja oborinskih voda,

javne rasvjete i nabavka urbane opreme. U skladu sa članom 2. navedenog ANEXA ugovorne strane

utvrđuju da su tokom izvođenja radova evidentirani viškovi radova i nepredviđeni radovi neophodni za

izgradnju podzemnih instalacija i stavljanje kompletnog prostora u funkciju (elektroenergetska

kanalizacija, odvodnja oborinskih voda sa zgrada, pješačkih i zelenih površina, drenažni sistem, prekopi

magistralne ceste, semaforska kanalizacija, instalacije za video – nadzor, sanacija i rekonstrukcija

sporednih ulica, sanacija rezervoara za gorivo, javna rasvjeta, uređenje ulaza u javne objekte ....), što izlazi

iz okvira osnovnog Ugovora. Napominjemo da je ugovorni organ dostavio poziv za dostavu ponude društvu



101

KAMEN d.o.o. Bihać za učešće u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci, te je isti na

osnovu Ponude broj: 1746/08 od 05.03.2008. godine sporazumno sa izvođačem utvrdio cijene viškova

radova i nepredviđenih radova u iznosu od 511.384,40 KM.

Dana, 04.08.2008. godine između JU „ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE“ BIHAĆ i KAMEN d.o.o. Bihać

potpisan je Aneks II Ugovora „Izvođenja radova popločavanja Bosanske ulice, odvodnja oborinskih voda,

javne rasvjete i nabavka urbane opreme“. U skladu sa članom 2. navedenog ANEXA ugovorne strane

utvrđuju da su tokom izvođenja radova evidentirani viškovi radova i nepredviđeni radovi neophodni za

izgradnju podzemnih instalacija i stavljanje kompletnog prostora u funkciju (radovi oborinske kanalizacije,

radovi na sanaciji i ukopavanju rezervoara tečnog goriva, popločenje, pozornica, prelazne rampe, ivičnjaci,

obložni zidovi i rekonstrukcija postojećih šahtova, fontana, česme, vodoskok, stubište zgrade Općine,

tranzene, zaštita stabala i gredica za sezonsko cvijeće, hortikultura, mobilijar, radovi elektroinstalacija,

sanacija ul. Od kina „Una“ do PC „Krajina“, sanacija ulice pored Elektrodistribucije ....), šti izlazi iz okvira

osnovnog Ugovora. Napominjemo da je ugovorni organ dostavio poziv za dostavu ponude društvu KAMEN

d.o.o. Bihać za učešće u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci, te je isti na osnovu

Ponude broj: 5715/08 od 07.07.2008. godine sporazumno sa izvođačem utvrdio cijene viškova radova i

nepredviđenih radova u iznosu od 654.376,05 KM.

Na osnovu navedenog možemo zaključiti da je ukupna cijena nepredviđenih radova na osnovu dva naknadno

potpisana aneksa na glavni ugovor iznosila 1.165.760,45 KM, tj. 63 % više u odnosu na predviđene radove

temeljem glavnog ugovora i predmjera radova uz glavni ugovor.

Napomene:

Iz sadržaja cjelokupne dokumentacije koja je revizoru stavljena na uvid nismo se mogli uvjeriti da je

ugovorni organ u potpunosti primijenio odgovarajuće odredbe Zakona o javnim nabavkama u BiH koji je u

to vrijeme bio na snazi.

Također iz sadržaja cjelokupne dokumentacije koja je revizoru stavljena na uvid, revizijski tim nije mogao

steći spoznaju da je Ugovorni organ izvršio objavljivanje obavještenja o nabavci za naknadne radove na

sanaciji i popločavanju Bosanske ulice u „Službenom Glasniku BiH“. Iz sadržaja dokumentacije proizilazi

da je ugovorni organ uputio zahtjev za dostavu ponude jednom ponuđaču (KAMEN d.o.o. Bihać).

Ovakvim načinom ugovaranja i pregovaranja, bez objavljivanja obavještenja o nabavci ugovorni organ je

prekršio odredbe Zakona o javnim nabavkama, tj. ugovorni organ nije osigurao pravičnu i aktivnu

konkurenciji među potencijalnim dobavljačima, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i

transparentnosti.



102

Potpisivanjem aneksa ugovora između Ugovornog organa i izvođača (KAMEN d.o.o. Bihać) dogovoreno je

sporazumno izvođenje viškova radova neophodnih za izgradnju podzemnih instalacija i stavljanja

kompletnog prostora u funkciju. Radi se o poslovima koji se paralelno pojavljuju u oba aneksa, a koji su

bili predviđeni i u samom glavnom ugovoru (elektroenergetska kanalizacija, odvodnja oborinskih voda,

popločavanje ulice, fontana i sl.), te o dodatnim poslovima koji nisu bili predviđeni u glavnom ugovoru

(ulica od kina do PC Krajina, ulica kod Elektrodistribucije, pozornica, rezervoar goriva i sl.).

Po mišljenju revizora navedene dodatne usluge i radovi su u jednom dijelu su bili nužni i potrebni te se

tehnički i ekonomski nisu mogli odvojiti od glavnog ugovora što bi dovelo do većih nepogodnosti za

ugovorni organ, dok su određene dodatne usluge kao što je saniranje prilaznih ulica, pravljenje pozornice,

uređenje šahtova, fontana, prilaznih rampi, stubišta, vodoskoka nisu u tolikoj mjeri vezani za glavni

projekat te su se ekonomski mogli odvojiti od radova definisanih u glavnom ugovoru, tj. za isti se moglo

izvršiti objava posebnog obavještenja o javnoj nabavci što je ugovorni organ mogao i trebao uraditi ali nije.

Napominjemo također da je Ugovorni organ i prilikom objave prvog obavještenja o nabavci trebao da

poštuje odredbe Zakona o javnim nabavkama vezanim za međunarodnu objavu jer je isti trebao znati da će

poslovi na sanaciji Bosanske ulice prelaziti iznos od 2.000.000,00 KM, te na osnovu toga i izvršiti

međunarodnu objavu obavještenja o nabavci, što također nije urađeno.

Revizorski tim je uočio da okončana situacija te prilog izvršenih radova uz okončanu sitoaciju u mnogo

čemu se razlikuje od predmjera radova priloženih uz glavne ugovore i predmjera radova uz anekse ugovora.

Primjer:

Predmjerom radova uz glavni ugovor (koji je bio i sastavni dio ponude) izvršilac se obavezao nabaviti i ugraditi

klupe sa naslonom i to 46 klupa jedinične cijene 523,00 KM. U okončanoj situaciji izvršilac fakturiše nabavku 34

klupe jedinične cijene 1.461,90 KM.


posude za otpatke i to 46 posuda jedinične cijene 615,00 KM. U okončanoj situaciji izvršilac fakturiše nabavku 30

kanti jedinične cijene 731,00 KM.


stubove za zastave i to 6 stubova jedinične cijene 525,00 KM. U okončanoj situaciji izvršilac fakturiše nabavku 12

stubova jedinične cijene 1.326,00 KM, te fakturiše sajlu i mehanizam za podizanje i spuštanje zastava i to po

jedinačnoj cijeni od 380,00 KM, tako da jarbol umjesto predviđene jedinične cijene od 525,00 KM košta 1.706,00

KM.

Revizorski tim nadalje smatra da predmjer radova i okončana situacija nisu u korelaciji, te nedaju jasnu sliku onoga

što je predviđeno po projektu da se uradi i onoga što je urađeno, tj. fakturisano iz razloga što pozicije, jedinične



103

cijene, opis radova i drugi podaci sadržani u predmjeru radova i okončanoj sitoaciji imaju značajnu razliku te se

veoma teško mogu uporediti, odnosno dati jasnu sliku namjeravanog i izvršenog.

Zaključak Bosanska Ulica


tekstu Zakon), definisano je da ugovorni organ može prekinuti postupak nabavke iz jednog od sljedećih

razloga: nijedna ponuda nije dostavljena u postavljenom roku; nijedna od primljenih ponuda nije

prihvatljiva; cijene svih prihvatljivih ponuda su značajno veće od budžeta ugovornog organa koji je

predviđen u datom ugovoru; broj primljenih prihvatljivih ponuda je ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu

konkurenciju; broj kvalificiranih kandidata je ispod 3 (tri) i ne osigurava stvarnu konkurenciju i zbog drugih

dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i nisu se mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja

postupka dodjele ugovora.

Napominjemo da ugovorni organ prilikom upoređivanja pristiglih ponuda nije postupio u skladu sa tačkom

2.3. Tenderske dokumentacije i članom 12. stav (1), b), 4) Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je

ugovorni organ trebao prekinuti započeti postupak javne nabavke jer broj primljenih ponuda je bio manji

od tri, što na adekvatan način nije osiguralo dovoljnu konkurenciju za predviđeni ugovor, niti je ugovorni

organ pružio dovoljno dokaza da je konkurencija zadovoljena niti je dokazao da je, prihvatajući ponude u

toj situaciji, pravedno ocijenio tržišnu konkurenciju. Napominjemo da je najvažnije pravilo je da trebaju biti

primljene najmanje tri ponude kako bi se osigurala pravična i aktivna konkurencija za predviđeni ugovor,

što je ujedno i stav Agencije za javne nabavke.

Rješenjem o imenovanju Komisije za javne nabavke, broj: 2855/07 od 24.05.2007. godine imenovana je Komisija

u sastavu: Milan Smiljanić – predsjednik komisije, Kadir Sušić – član, Kata Repac – član, Edina Osmanović – član

i Edin Kečalović – član. Za sekretara Komisije imenovana je Indira Kišmić. U odnosu na prethodno imenovanu

Komisiju (po obavještenju koji je poništen) došlo je do izmjene u pogledu člana Komisije, tako da je umjesto

g-đe Nihade Pečenković imenovana g-đa Edina Osmanović. Napominjemo da je g-đa Nihada Pečenković

diplomirani pravnik koja je u poništenom postupku imala veliku i značajnu ulogu u zapažanju i utvrđivanju

nedostataka iz ponude, te je na njenu preporuku i poništen postupak.

Napominjemo također da je navedena komisija neimenovanjem g-đe Nihade Pečenković ostala bez

pravnika čija uloga u samom postupku otvaranja ponuda, te utvrđivanja formalnih uslova iz ponude i

usklađenost iste sa Zakonom o javnim nabavkama i sadržajem tenderske dokumentacije ima značajnu

ulogu.



104

Na osnovu prethodno navedenog smatramo da Ugovorni organ nije vodio računa niti o članu 5. i 6.

Uputstva o primjeni zakona o javnim nabavkama u BiH, u kojima je definisano da prilikom imenovanja

članova Komisije, ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa Zakonom i

podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje stručno znanje o datoj javnoj nabavci.

Uvidom u sadržaj ponude revizorski tim je utvrdio da prilikom sačinjavanja ponude nisu poštovani uslovi

iz tačke 5.6 Tenderske dokumentacije, tj. svi listovi ponude nisu parafirani ili potpisani od strane osobe,

odnosno osoba koje su ovlaštene za zastupanje dobavljača. Također svi listovi ponude nisu čvrsto uvezani

i sa označenim stranicama (od 1, 2 ......).

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine se zasniva na nekoliko općih principa koji su navedeni u

članu 1. Zakona. Ova odredba, između ostalog, zahtijeva da ugovorni organi preduzmu sve potrebne mjere

kako bi se osigurala pravična i aktivna konkurencija među potencijalnim dobavljačima, uz ostvarivanje

jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti. Principe jednakog tretmana i nediskriminacije

ugovorni organ treba poštovati tokom cijelog procesa nabavke počinjući sa pripremom tenderske

dokumentacije i uspostavljanjem zahtijeva koje trebaju ispuniti dobavljači zainteresirani za javnu nabavku,

pa sve do odabira dobavljača i dodjele ugovora. Osim u članu 1. Zakona principi jednakog tretmana i

nediskriminacije se navode i u drugim odredbama Zakona, posebno za određene pojedinačne faze

postupka javne nabavke.

U skladu s naprijed navedenim, ugovorni organi su dužni u tenderskoj dokumentaciji precizno utvrditi da ponude,

kao i zahtjevi za učešće u odgovarajućim postupcima, moraju biti čvsto uvezani, a sve stranice ponude

numerisane što je ugovorni organ i utvrdio u tački 5.6. Tenderske dokumentacije. U cilju poštivanja osnovnih

principa jednakog tretmana i nediskriminacije, ugovorni organ je u tenderskoj dokumentaciji utvrdi šta se

podrazumijeva pod pojmom čvrsto uvezane ponude, kako bi se formalna ispravnost svih blagovremeno pristiglih

ponude mogla ocijeniti po jednakim, unaprijed utvrđenim mjerilima.

Naime, odredbom člana 2. stav (16) Zakona određeno je da ponuda podrazumjeva dokument koji podnosi

dobavljač pod uslovima koji su određeni od strane ugovornog organa.

Nadalje, članom 21. stav (10) Zakona određeno je da ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi da

se zahtjevi ili ponuda obavezno podnose u pisanoj formi i da ih treba potpisati lice koje je ovlastio dobavljač

što je sadržano u tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ je također definisao da se ponude dostavljaju u

jednoj zatvorenoj koverti s potpisom i pečatom. Stranice ponude (s dodacima) treba da budu numerirane osim

garantnih dokumenata, koji mogu biti neuvezani i bez numeriranih stranica.



105

Također u tački 5.6. Modela standardne tenderske dokumentacije („Službeni glasnik BiH“, broj 56/07)

predviđeno je da svi listovi ponude moraju biti čvrsto uvezani, sa označenim stranicama. Bitno je istači da

je suština čvrstog uvezivanja ponuda da se pokuša osigurati da se ponuda ne „rasipa“, odnosno da se stranice

ponude ne mogu izvlačiti i/ili mijenjati. Iz tog razloga, stav Agencije je da se pod čvrstim uvezom podrazumijeva

ponuda ukoričena u knjigu ili ponuda osigurana jamstvenikom.

Dakle, u skladu s naprijed navedenim, čvrsto uvezana ponuda podrazumijeva čvrsto uvezivanje svih "papira" koje

dostavlja ponuđač, izuzev garantnih dokumenata, dakle, kako dokumenata kojim se nude robe, usluge i radovi,

kao i dodataka na ponudu, u naprijed navedenom smislu. U postupcima koji se odvijaju po fazama (ograničeni i

pregovarački postupak) dokazi kvalifikovanosti po zahtjevu za učešće moraju biti čvrsto uvezani na navedeni način.

Nadalje, iz odredbe člana 21. stav (10) Zakona vidljivo je također da ponude trebaju biti pripremljene tako da

su im stranice numerisane (uključujući sve dodatke), s tim da garantni dokumenti mogu biti dostavljeni

neuvezani i bez numerisanih stranica. Dakle, numerisanje ponuda podrazumijeva numerisanje svih stranica

ponude i svih dodataka (kvalifikacione dokumentacije).

Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da je ugovorni organ pripremio Tendersku dokumentaciju

u skladu sa članom 1., 2. i 21. Zakona o javnim nabavkama i tačkom 5.6. Modela standardne tenderske

dokumentacije, ali kako ponuda od strane ponuđača nije bila numerisana i svi listovi ponude nisu bili

potpisani od strane ponuđača smatramo da je ponudu trebalo odbiti zbog nedostatka formalnih uslova i

nepoštivanja odredaba člana 2. stav 16. Zakona o javnim nabavkama i tačke 5.6. Modela standardne

tenderske dokumentacije. U skladu sa članom 14. stav 3. Uputstva o primjeni zakona o javnim nabavkama

ugovorni organ je mogao da prihvati ponudu samo pod uslovom da ista ispunjava zahtjeve utvrđene

obaviještenjem o nabavci i tenderskom dokumentacijom što u konkretnoj nabavci nije bio slučaj.

Mi kao revizori smatramo da ugovorni organ prije pokretanja postupka javne nabavke radova popločavanja

Bosanske ulice nije na adekvatan način postupio u skladu sa članom 6. stav 5. Zakona o javnim nabavkama,

kao i članom 8. i 9. Uputstva o primjeni ZJN, koji definišu utvrđivanje vrijednosti ugovora o javnoj nabavi.

Vrijednost ugovora o javnoj nabavi mora biti procijenjena na totalni iznos, bez pripadajućih indirektnih poreza, koji

ugovorni organ treba platiti za predmet ugovora. Potvrda neadekvatne procjene ugovora manifestira se i u

činjenicama da je ugovorni organ zaključio za isti posao još dva dodatna aneksa što je znatno probilo vrijednost

predviđenih radova i početnu procjenjenu vrijednost ugovora.

Napominjemo također da se prilikom određivanja procijenjene vrijednosti predloženog ugovora o javnoj nabavci,

ugovorni organ uključuje sve elemente najveće cijene koja se plaća za navedenu (isključujući sve pripadajuće

indirektne poreze).

Neadekvatna procjene ugovora imala je za posljedicu i kršenje odredaba člana 6. stav 3. Zakona o javnim

nabavkama koji definišu objavu javne nabavke otvorene za međunarodnu konkurenciju.



106

Mi kao revizori smatramo da je ugovorni organ izmjenom tenderske dokumentacije u postupku nabavke

radova popločavanja Bosanske ulice u odnosu na uslove predviđene u prvobitnoj tenderskoj

dokumentaciji (poništeno obavještenje o nabavci) sa kojim je došlo do formiranja dva, umjesto prvobitno

planirani jedan LOT, ugovorni organ povrijedio principe jednakog tretmana i nediskriminacije definisanih

u članu 1. Zakona o javnim nabavkama. Razlog ovakvog zaključa revizora temelji se na činjenici da su

izmjene tenderske dokumentacije u ponovljenom postupku omogućile ponuđaču koji je bio odbijen tokom

prvog provedenog postupka javne nabavke da bude kvalificiran ponuđač u ponovljenom postupku

nabavke.

Mišljenja smo da je došlo do povrede principa pravične i aktivne konkurencije među potencijalnim

dobavljačima, uz ostvarivanje jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti iz člana 1. stav 1.

tačka c. Zakona o javnim nabavkama od strane ugovornog organa vidljiva je i kroz zaključenje aneksa 1 i

2. na glavni ugovor o izvođenju radova popločavanja Bosanske ulice.

4.10. Deficit Općine Bihać i vezano kreditno zaduženje u 2008. godini.

U FBiH način na koji budžet mora biti pripremljen uređen je Zakonom u budžetima u FBiH. Budžetski ciklus

obuhvata pripremanje budžeta, razmatranje i usvajanje, izvršenje i izvještaj, te reviziju i procjenu.

Pripremanje budžeta je proces koji se sastoji od procjene sredstava, analize politika, razvoja ciljeva i raspodjele

sredstava među budžetskim korisnicama. To je obično dužnost načelnika, ili se surađuje s odjelom finansija i čak

samim budžetskim korisnicama.

Razmatranje i usvajanje budžeta su procesi procjene predloženog budžeta, izmjena ili prilagođavanje tog prijedloga

na neki drugi način i konačno odobravanje. Ovo je obaveza općinskog vijeća.

Izvršenje i izvještaj su procesi trošenja budžetskih fondova, nadgledanje implementiranja budžeta i izvještavanje o

rashodima, i javnosti i višim nivoima uprave, prema Zakonu o budžetu. Kako se radi o javnim sredstvima (koje je

svojim poslovanjem, ili nekim drugim aktivnostima prikupila javnost), ovi rashodi prvenstveno trebaju biti

transparentni, a javnost, kroz redovne izvještaje informirana o njihovim utjecajima i učinkovitosti.

Naglašava se da je načelnik vodeća osoba odgovorna za pripremanje budžeta, kreiranje vizije i opće politike

predstavljene u tom dokumentu, u skladu sa javnim interesima. Programi koji se trebaju provesti su oni koji će

najviše doprinijeti dobrobiti javnosti, odnosno načelnik treba da odlučuje o općim prioritetima, a sve u

okviru ograničenih sredstava. Načelnik se naravno treba savjetovati sa općinskim vijećem, i drugim

stranama koje su na bilo koji način odgovorne za kontroliranje i trošenje budžetskih fondova.



107

Vrlo bitan zadatak načelnika je da odrediti politiku koja će se primjenjivati na plaće i naklade, utvrdi sredstva za

finansiranje kapitalnih projekata, ili da odredi kako će se otplaćivati dugovi. Uvijek je pritom potrebno naglasiti

prioritete javnosti, i uraditi ono što je stvarno izvodljivo. Vijeće pri tom treba da bude glas javnosti u budžetskom

procesu, i treba da osigura podršku politike koju je uz pomoć odjela u okviru općine utvrdio sam načelnik.

Naglašava se da je planiranje i pripremanje budžeta najvažniji aspekt budžetskog procesa. Prihodi se procjenjuju

na osnovu naplate prihoda iz prethodnih godina, i predviđanja povećanja baziranih na poreznim i neporeznim

prihodima.

Nije preporučeno da se kao raspoloživa sredstva u obzir uzimaju krediti, koji će stvoriti (kako se vidi i u izvještajima

Općine Bihać) preko 600.000 KM izdataka po osnovu kamata, te dodatno otplatu glavnice.

Bitno je planirati u okviru raspoloživih sredstava, a kreditna sredstva koristiti isključivo u svrhu napretka i

u situacijama kada je SIGURNO da će se moći otplatiti, a da pritom neće ugroziti ostalo funkcionisanje

Općine.

Ukoliko budžet ukazuje na odgovarajuću upotrebu sredstava, kreiranu profesionalno, transparentno i učinkovito,

budžetski proces će unaprijediti kvalitetu upravljanja i povjerenje građana prema upravi.

Odjel u općini koji je zadužen za budžet i finansije ima značajne dužnosti u budžetskom procesu. Ovaj odjel je izvor

informacija, koji treba da osigurava visoko – kvalitetne i precizne informacije. Oni pružaju pomoć načelniku, a trebali

bi biti zagovarači toga da budžetski korisnici planiranje provode realno i isplativo, demonstrirajući sposobnost

uštede i profesionalizam. Ovo se postiže kroz otvorenu komunikaciju, svrsishodne analize (za koje se nismo

uvjerili da postoje na nivou Općine Bihać), utvrđujući mehanizme kontrole i nadzor izvršenja budžeta. Potrebno

je skrenuti pažnju još jednom na kreditno zaduženje Općine Bihać čiji se počeci mogu naći u finansiranju

projekata tuđim izvorima sredstava (odnosno kreditima), nedovoljnoj analizi i kontroli troškova koje će

nastati za izvođenje projekata (gotovo u svim slučajevima sklapaju se ankesi ugovora i početna procjena

se značajno uvećava, što smatramo u potpunosi neodgovarajućim),

S tim da se značajan dio prihoda dodjeljuje Općinama s viših nivoa vlasti, u planiranju prihoda bitno je da Općine

naročito obrate pažnju na one prihode koji se uplaćuju direktno na račun Općine. To su općinske administrativne

takse, općinske sudske naknade, općinske komunalne takse, te ostale općinske naknade u skladu s kantonalnim

propisima.

To su detaljno:

Općinske administrativne takse (šifra prihoda 722131) prema Odluci o komunalnim taksama i

tarifama komunalnih taksa Općine Bihać. To su prema članu 3. Odluke o komunalnim taksama

Općine Bihać (Službeni glasnik Općine Bihać broj 3/09) sljedeće naknade:

o Taksa na istaknutu firmu ( od 120 do 300 KM u ovisnosti od zone i kvadrature prostora)



108

o Taksa na reklamne natpise (od 118 do 960 KM u ovisnosti od zone i kvadrature prostora)

o Taksa za privremeno zauzimanje javnih površina (od 1 KM do 3 KM dnevno po metru

kvadratnom)

o Prodaja roba ili pružanje usluga izvan poslovnih prostora

o Taksa na priređivanje zabavnih igra i igrana sreću (od 500 do 1333 KM)

o Taksa na priređivanje i držanje žive muzike u ugostiteljskim objektima (99 KM dnevno)

o Taksa za korištenje uređaja za pružanje usluga mobilne telefonija (od 2.000 KM do 10.000 KM

godišnje)

Visina takse se može mijenjati u skladu s odlukama općinskih vijećnika. Ovdje navedena visina taksa vrijedi od

2011. godine, a time je prestala važiti Odluka o komunalnim taksama iz 2002. godine. Nakon tih godina, zabilježe

je trend pada u ovim prihodima.

GRAFIKON 32: VISINA ADMINISTRATIVNIH TAKSA OD 2005. DO 2012. GODINE.

Ostale općinske naknade u skladu s kantonalnim propisima

o Ostale općinske naknade o građevinskom zemljištu i prostornom uređenju prema Zakonu

o građevinskom zemljištu Federacije („Službene novine FBiH“, br. 25/03 i 67/05) i Zakon o

prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije („Službene novine FBiH“,

broj 2/06) :

Naknada za uređenje građevinskog zemljišta prema odluci u postupku i uvjetima

uređenja građevinskog zemljišta

Naknada za korištenje građevinskog zemljišta prema odluci o naknadi korištenja

građevinskog zemljišta

Naknada za zauzimanje javne površine prema odluci o postupku i uslovima za

zauzimanje javnih površina

Komunalna naknada prema odluci o komunalnoj naknadi

667.633 663.133 660.944 643.639

482.393 450.763 436.323 405.547

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Administrativne takse



109

Ostale naknade prema kantonalnim propisima (poput naknade za vjenčanje i

slično).

Visinu ovih naknada određuje općinsko vijeće, odnosno one su na nivou Općine.

Ove naknade su kako je prikazano u prethodnog grafikonu zasigurno bile najviše u 2008. i 2009. godini. Pri

tom je u 2008. godini opet potrebno spomenuti budžet (i pripadajuće rebalanse), te uporediti ostvarene

prihode s planiranim prihodima.

Tako je budžetom i rebalansima planirano da će Općina Bihać po osnovu ovih naknada ostvariti čak

14.214.586 KM prihoda. Ostvareno je manje prihoda za 7.253.977 KM. Upravo tu se dešava najznačajnije

odstupanje, te je upravo po našem mišljenju nerealno planiranje ovih prihoda dovelo do značajnog

odstupanja prihoda i rashoda, i do budžetskog deficita u konačnici. Znači, ono što je Općina mogla

planirati, i što se moglo zasnivati na realnim podacima (kako historijskim, tako i očekivanima) planirano je

u značajno višem iznosu.

S druge strane, predviđanje rashoda je na nivou Općine u potpunosti, i treba biti realno. Podnošenje

budžeta od strane budžetskih korisnika čini nekoliko komponenti, kako stoji u uputama za budžet. Prva je

budžet za stalne usluge, koji može biti različit od početne procjene koja sadrži samo prilagodbe troškova i

ne pretpostavlja promjene u broju osoblja ili drugim troškovima. Pored toga, postoji i budžet za finansiranje

kapitalnih troškova. Odluka o zahtjevu za sredstva za kapitalno ulaganje treba da uključi: stepen hitnosti

projekta, ciljeve projekta, utjecaj projekta na finansijski položaj budžestkog korisnika, te spremnost

građana da podrže takav projekat. Tek na osnovu ovih kriterija odlučuje se o tome da li postoji potreba za

takvim projektom i pravi se spisak prioriteta.

Mi se nismo uspjeli uvjeriti da se u Općini Bihać (naročito u 2008. godini) provođenje kapitalnih investicija

provodilo na ovakav način.

1.127.5121.489.285

4.632.731

6.960.609 6.970.280

4.098.598 4.059.0543.307.053

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Ostale budžetske naknade



110

Činjenica je, da kad je iznos prikupljenih prihoda niži od planiranog načelnik i odjel za finansije bi trebali

odlučiti koji rashodi imaju prednost u izvršenju. Prioritet su unutrašnje obaveze, pa dugovi i onda uplate

budžetskim korisnicima grantova. Tu se vraćamo na primjer NK Jedinstva ili Radiotelevizije Bihać iz 2008.

godine. Ako su prihodi niži od očekivanog Općina može ili smanjiti rashode ili zatražiti zajam. Uvijek je

pritom potrebno prvo uzeti u obzir smanjenje rashoda.

Potrebno je naročito u 2008. godini obratiti pažnju na budžet i rebalans budžeta te uporediti isti sa ostvarenjem

prihoda. Tako je recimo planirani iznos prihoda za 2008. godinu iznosio 36.835.638 KM (prethodne godine je

ostvareno 25.436.458 KM), dok je ostvareno 7.415.458 KM prihoda manje od plana, odnosno ostvareno je

29.420.180 KM. S druge strane, planirani rashodi su 44.348.136 KM (prethodne godine su iznosili 25.179.101 KM),

a ostvareni su u iznosu od 42.758.970 KM. Najznačajnije povećanje zabilježeno je na kapitalnim izdatcima –

nabavka građevina koji su za 16.020.162 KM veći nego prethodne godine. Upravo u ovoj godini započinju svi veliki

projekti, od kojih je jedan dio obrađen i u našim izvještajima, a koji se provode preko J.U. Zavod za prostorno

uređenje. To su recimo izgradnja obilaznice Cervaci, semaforizacija grada Bihaća, Izgradnja pješačkog mosta

preko rijeke Une (Smaragdni most), i popločavanje Bosanske ulice.

Ukupno budžetom planirani kapitalni izdaci preko JU Zavod za prostorno uređenje iznosili su 13.991.300 KM, od

ukupno 16.308.300 KM koji su predviđeni za budžetsku poziciju 821600 – rekonstrukcija i investiciono održavanje.

Sa aspekta revizije, kao značajno se posmatra JU Zavod za prostorno uređenje.

Na poziciji stalnih sredstava JU Zavod za prostorno uređenje (konto 011000), uvidom u finansijske izvještaje i

analitičke evidencije zabilježeno je povećanje u odnosu na prethodni period, odnosno 2007. godinu od 16.366.081

KM, što jasno ukazuje da se provođenje kapitalnih izdataka najviše odražava na JU Zavod za prostorno uređenje.

Naš zaključak je da nije bilo osigurano adekvatno planiranje, praćenje i realizacija planiranih veličina i

usklađivanje Budžeta Općine za 2008. godinu, kako je propisano Zakonom o budžetima u FBiH, u dijelu da

povećanje ili smanjenje prihoda istovremeno prati povećanje ili smanjenje rashoda koji se finansiraju iz

istih. Iako je na dan donošenja rebalansa budžeta (24.12.2008. godine) bilo jasno da prihodi neće biti ostvareni

niti u približnom iznosu kako je planirano budžetom, rebalansom se ne smanjuje iznos očekivanih prihoda, već

naprotiv isti se uvećava.

Do 16.12.2008. godine ukupni ostvareni prihodi iznosili su: 27.423.676,35 KM. Budžetom su planirani na iznos

od 33.397.916 KM, a rebalansom se na 24.12. 2008. uvećavaju na iznos od 36.835.635 KM.

Realizacija prihoda u odnosu na plan do 16.12.2008. godine je manja za 15.829.555 KM, dok je realizacija rashoda

na ovaj datum već iznosila 34.207.959, 49 KM.

Konačan rezultat budžeta koji se vidi u GIB - u za 2008. godinu ukazuje na to da su prihodi ostvareni u iznosu od

7.415.458 manje od planiranih, dok su rashodi manji od plana za 1.589.166 KM.



111

Samim tim nije bilo osigurano adekvatno planiranje, praćenje realizacije, planiranih veličina i usklađivanja

Budžeta Općine za 2008. godinu, kako je propisano članom 23. Zakonom o budžetima u FBiH, u dijelu da

povećanje ili smanjenje prihoda istovremeno prati povećanje ili smanjenje rashoda koji se finansiraju iz

istih.

Navedeno je imalo za posljedicu da je u finansijskim izvještajima za 2008. godinu iskazan višak rashoda nad

prihodima u iznosu od -13.338.790 KM. Time ne možemo potvrditi da je izvršeno adekvatno praćenje Budžeta

Općine. Mišljenja smo da je iskazani deficit posljedica nerealnog planiranja porasta prihoda, s obzirom na

prošlogodišnja izvršenja prihoda, te samo izvršenje do 16.12.2008. godine.

Planiranje i pripremanje budžeta je najvažniji aspekt budžetskog procesa. Od budžetskih korisnika se

očekuje da planiraju svoje aktivnosti za sljedeće tri godine i utvrde troškove vezane za implementiranje na

bazi programa. Prihodi se procjenjuju na osnovu naplate prihoda iz prethodnih godina i predviđenja

povećanja baziranih na poreznim i neporeznim prihodima. Prioriteti općine su utvrđeni i sredstva se

dodjeljuju na osnovu tih prioriteta. Prvi korak ka izbalansiranom budžetu je pokretanje pravilnog procesa

planiranja budžeta. Plan budžeta se treba pripremiti na vrijeme, te se mora planirati na realnim osnovama,

a planirani prihodi povećati ili smanjiti na osnovu realne procjene ili prognoze o prilivu prihoda.

Pored toga, bitno je napomenuti i tekuće grantove, koji se bez obzira na očekivani deficit koji je u toku

2008. godine postao očit nisu smanjivali. Naprotiv, tekući grantovi u 2008. godini dostigli su svoj vrhunac,

te su iznosili 6.134.866 KM. Tu se radi prvenstveno o grantovima neprofitnim organizacijama u iznosu od

4.652.519 KM.

Općina Bihać je poslovnu godinu 2008. završila sa veoma visokim budžetskim deficitiom i značajnim

kreditnim zaduženjem.

Prema članu 19. Pravilnika o finansijskom izvještavaju i godišnjem obračunu budžeta u FBiH ("Službene

novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 45/10 i 25/12) (dalje: Pravilnik),

godišnji izvještaj o izvršenju budžeta (obrazac GIB) je sastavni dio finansijskih izvještaja budžetskih

korisnika (kako pojedinačnih tako i konsolidiranih – član 30. Pravilnika). Član 30. Pravilnika navodi da se

konsolidacija vrši na obrascima koji između ostalog obuhvataju i godišnji izvještaj o izvršenju budžeta.

Članom 27. Pravilnika godišnji izvještaj o izvršenju budžeta sadrži tri dijela, i to:

- Podatke o prihodima i rashodima po ekonomskim kategorijama

- Podatke o finansiranju i

- Podatke o rashodima po funkcionalnim kategorijama.



112

U poslovnoj poslovnoj 2008. godini Općina Bihać je ostvarila budžetski deficit u iznosu od 13.338.790,00. (iskazan

u opisanom izvještaju GIB). Od toga se 6.500.0000 KM pokriva iz kredita, 2.061.691 iz viška prihoda prošlih godina.

Nepokriveno je ostalo 4.777.099 KM. Ovaj kredit je knjižen u analitičkoj evidenciji Općinskog organa Uprave. Na

31.12.2008. godine saldo je 6.500.000 KM (grace period do 31.12.2008. godine, pa nije bilo otplate). Kreditno

zaduženje navedeno je u bilansu stanja (dio dugoročnih obaveza), te je iznosilo 6.500.000 KM. Na ovaj Ugovor

potpisan je i aneks, kojim je vrijeme otplate kredita produženo do 31.12.2015. godine. Međutim, na ovaj način

povećani su budući izdaci po osnovu kamata.

Dana 25.06.2008. godine ovlašteni predstavnici Raiffeisenbank d.d. Bosna i Hercegovina i Općine Bihać zastupane

po Općinskom načelniku potpisali su ugovor o kreditu. Iznos kredita je 6.500.000 KM. Korisnik kredita, odnosno

Općina Bihać se obavezala da će kreditna sredstva, odobrena ovim ugovorom koristiti isključivo za namjenu

utvrđenu u odobrenom kreditnom zahtjevu, tj. za finansiranje infrastrukturnih Projekata na području

Općine Bihać, a sve prema Planu i programu rada J.U. „Zavod za prostorno uređenje“ Bihać za 2008. godinu.

Kamatna stopa je 6,25%, a visok izdatak po osnovu kamata direktno opterećuje budžet Općine. Kredit je odobren

sa krajnjim rokom povrata do 31.12.2013. godine.

Zaključno, smatramo da je u 2008. godini planiranje prihoda nije bilo realno. Iako je bilo evidentno da

prihodi neće biti ostvareni u očekivanom iznosu, rebalans budžeta koji je donešen krajem 2008. godine nije

ukazao na isto. Kapitalne investicije u 2008. godini (iako na dobrobit Općine Bihać) nisu realno planirane,

odnosno planirane su u iznosima koje Općina Bihać nije mogla pokriti svojim poslovanjem, a da pritom ne

završi poslovnu godinu s viškom rashoda nad prihodima u značajanom iznosu. Pored toga, evidentno je

da su iznosi planirani za kapitalne investicije znatno prekoračeni, što je zahtijevalo zaduživanje Općine

Bihać i stvaranje dodatnog opterećenja.

Mišljenja smo da planiranje investicija treba kontinuirano kritički preispitivati. Željene investicije, koje neće

značajno doprinijeti razvitku i funkcionisanju Općine potrebno je izbjegavati.

Pored toga, planiranje i pripremanje budžeta je najvažniji aspekt budžetskog procesa. Od budžetskih korisnika se

očekuje da planiraju svoje aktivnosti za sljedeće tri godine i utvrde troškove vezane za implementiranje na bazi

programa. Prihodi se procjenjuju na osnovu naplate prihoda iz prethodnih godina i predviđenja povećanja baziranih

na poreznim i neporeznim prihodima. Prioriteti općine su utvrđeni i sredstva se dodjeljuju na osnovu tih prioriteta.

Prvi korak ka izbalansiranom budžetu je pokretanje pravilnog procesa planiranja budžeta. Plan budžeta se treba

pripremiti na vrijeme, te se mora planirati na realnim osnovama, a planirani prihodi povećati ili smanjiti na osnovu

realne procjene ili prognoze o prilivu prihoda.



113

4.11. Iskazivanje izdataka za tekuće održavanje u 2008. godini

Kako možemo vidjeti iz narednog grafikona interesantno kretanje zabilježeno je na izdatcima za tekuće održavanje.

Možemo vidjeti da je iznos istih u 2008. godini iznosio čak 2.044.780 KM

Grafikon 33: Kretanje izdataka za tekuće održavanje od 2005. do 2012. godine

Najznačajniji iznos ovih rashoda u 2008. godini knjižio je J.U. Zavod za prostorno uređenje, te je na poziciji 613724

– Usluge opravki i održavanja cesta i mostova iskazao iznos od 1.957.174,74 KM. Dok u je u prethodnoj godini na

ovoj poziciji (Konto 613700) iskazan iznos od 76.138 KM, u 2008. godini iskazan je iznos od 2.044.780 KM.

Iznos se odnosi na izdatke za javnu komunalnu higijenu (iznos od 200.000 KM), održavanje javnih zelenih

površina (iznos od 170.000 KM), zimska služba (iznos od 120.000 KM), utrošak električne energije za javnu

rasvjetu (iznos od 270.000 KM), obilježavanje ulice (iznos od 25.000 KM) i slične tekuće izdatke. Smatramo

da su u 2008. godini ovi izdaci prikazani na ispravnom kontu, odnosno da iskazivanje na kontu 6137000

odgovara prirodi nastalih izdataka, međutim s tim da je došlo do transfera nižem nivou vlasti, odnosno

transfera J.U. Zavod za prostorno uređenje iznos je trebalo iskazati u okviru tekućih grantova (grupa

614000). U svim ostalim godinama isti izdaci su prikazivani u okviru kapitalnih grantova, dok je jedino u

2008. godini ovaj izdatak prikazan u okviru tekućih grantova. U 2008. godini iznos je i planiran u okviru

tekućih izdataka. Upravo zbog navedene neusklađenosti postoji značajno odstupanje na ovom kontu u

odnosu na prethodne posmatrane periode, kao i buduće posmatrane periode.

Napomena: Promjena mjesta klasifikacije ne utječe na ukupan zbir tekućih rashoda iskazanih u

konsolidovanom računu prihoda i rashoda, .

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Izdaci za tekuće održavanje 50.076 67.417 76.138 2.044.780 71.777 68.047 75.703 75.251

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

I Z D A C I Z A T E K U Ć E O D R Ž A V A N J E



114

4.12. Ugovor o preuzimanju duga

Mi kao revizori ne možemo potvrditi opravdanost ugovora o preuzimaju duga i uređenju međusobnih odnosa

potpisanog između UniCredit bank d.d. Mostar, i JU Zavod za prostorno uređenje Bihać. Ovim ugovorom Banka

se obavezala da će preuzeti dugovanja klijenta prema njegovim vjerovnicima na koji su ovi dali pristanak.

Preuzimanjem i ispunjenjem duga od strane Banke prestaje obaveza klijenta prema dosadašnjim vjerovnicima a

nastaje njegova obaveza prema Banci, s tim da će istovremeno ispuniti tu obavezu na način i prema uvjetima kako

je to utvrđeno ovim Ugovorom.

Najznačajnije dugovanje preuzeto od strane banke odnosi se najvećim dijelom na dug prema sljedećim Društvima:

GRAFIKON 34: NAJZNAČAJNIJI DOBAVLJAČI OBUHVAĆENI UGOVOROM O PREUZIMANJU DUGA

Ovim ugovorom predviđeno je da će klijent dug vraćati u 12 fleksibilnih anuiteta, s tim da minimalni anuitet bude

200.000 KM. Prva rata dospjela je 01.08.2008. godine, a krajnji rok dospijeća je po prvom ugovoru 01.07.2010.

godine. Za ovaj Ugovor klijent je morao platiti banci naknadu u iznosu od 215.000 KM. Za osiguranje naplate

tražbina po ovom Ugovoru Klijent je morao na dan potpisivanja osigurati 12 bjanko vlastitih mjenica, trasiranih i

akceptiranih od strane Klijenta, s klauzulom „bez protesta“ i pripadajućom mjeničnom ovlasti za popunjavanje, te

12 mjenica, trasiranih i akceptiranih od strane Općine Bihać u korist JU Zavod za prostorno urešenje, a od strane

Zavoda indosiranje u korist banke, s klauzulom „bez protesta“ koji će svojim iznosom moći pokriti ukupno

potraživanje Banke po ovom ugovoru.

U izvještaju Ureda za reviziju iz 2009. godine na koji se pozivamo, s tim da 2009. godina nije bila predmet naše

revizije, navodi se da je rebalansom planiranja ova naknada u Budžetu Općine na poziciji Zavoda kao budžetskog

korisnika, i ista je izmirena od strane Općine u korist Zavoda. Do 31.12.2009. godine Općina je po ovom osnovu

izmirila obaveze u iznosu od 1.000.000 KM.

404.147,48

466.512,82

611.052,79

1.096.141,27

Hering d.d. Široki Brijeg

Kamen d.o.o. Bihać

Siemens d.o.o. Sarajevo

Kov - Grad d.o.o. Bužim

0,00 200.000,00 400.000,00 600.000,00 800.000,00 1.000.000,00 1.200.000,00

Najznačajniji dobavljači Ugovor o preuzimaju duga



115

Mišljenja smo također da je ovim Ugovorom stvoren kratkoročni dug u 2009. godini, koji prelazi 5% ostvarenih u

prethodnoj fiskalnoj godini, što je suprotno članu 9. Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BiH.

Utvrdili smo da je po ovom osnovu 21.05.2009. godine od strane direktora Zavoda upućen akt broj 03-01-4342/10

UniCredit banci, kojim se zahtjeva novi plan otplate kredita. Kao razlog za ovaj zahtjev navodi se smanjenje prihoda.

Nadalje, 25.06.2010. godine UniCredit banka i JU Zavod za prostorno uređenje sklapaju dodatak ugovoru o

preuzimanju duga i uređenju međusobnih odnosa. Ovim dodatkom promijenjena je odredba temeljnog ugovora

tačka 3. novom odredbom kojom se navodi da će se dug vraćati u 24 fleksibilna anuiteta. Naknada po dodatku

ugovoru iznosila je 115.000 KM. Ovim nije poštovana odredba člana 9. Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u

Federaciji BiH kojom je regulisano da kratkoročni dug koji može nastati samo radi finansiranja deficita nastalog iz

gotovinskog toga, neće biti predmetom refinansiranja, ili produljenja nakon isteka fiskalne godine u kojoj je

zaduženje nastalo.

U toku 2009. godini izvršena je otplata ovog zaduženja u iznosu od 1.000.000 KM, dok je u 2010. godini otplaćeno

800.000 KM. Tako su obaveze Općine po ovom osnovu na 31.12.2010. godine iznosile 1.885.727,76 KM. Tako je

kratkoročni dug po ovom osnovu i u 2010. godini prešao 5% prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini

(21.887.593 KM) čime opet nisu poštivane odredbe već spomenutog Zakona.

4.13. Aktiviranje dugotrajne materijalne imovine

Nakon evidentiranja svih rashoda i izdataka vezanih za tu nabavku, stalno sredstvo se stavlja u upotrebu

zaduženjem odgovarajućeg analitičkog konta klase 0, a odobrenjem glavne grupe 011600 - Stalna sredstva u

pripremi. Nismo se mogli uvjeriti da je J.U. Zavod za prostorno uređenje Bihać na vrijeme vršio aktiviranje dovršenih

investicija. Na ovaj način precijenjena je neotpisana vrijednost sredstava, a podcijenjena vrijednost ispravke, što

nije u skladu s MRS 16 t. 55.

U skladu s tim, finansijski izvještaji daju značajno pogrešne informacije vezane za stanje stalnih sredstava,a koje

su važne za pravilno praćenje izvršenja obaveza izvođača radova vezano za garantne rokove koji se odnose na

kvalitet izvršenih radova,eventualne sudske sporove koji se mogu pojaviti u vezi izvođenja radova,planiranje

investicionog i tekućeg održavanja ili pak zamjene stalnih sredstava.

Ukoliko je neki od objekata završen, a nije izvršeno njegovo aktiviranje mogu se postaviti neka pitanja i problemi:

ko je kontrolisao i da li je kontrolisao da su radovi izvršeni u skladu sa projektnom dokumentacijom i

standardima izvođenja radova;

od kada počinje teći garancija od strane izvođača radova;

da li se objekat koristi i imali neophodne dozvole,ako nema dozvole ko je odgovoran za eventualne

nesreće i drugih neprijatnosti koju mogu nastati u vezi sa objektom;



116

ako postoje zapisnici komisija za prijem i rješenje nadležnog organa za upotrebu objekta,zašto isti nisu

dostavljeni računovodstvu na knjiženje?

U nastavu su dane preporuke u vezi s navedenim:

Izvršiti detaljnu analizu pojedinačnih investicija u toku, utvrditi stanje njihove izgrađenosti - dovršenosti,

usklađenosti sa rokovima i vrijednostima iz plana, ako je bilo odstupanja od plana, utvrditi razloge

odstupanja, prikupiti nedostajuću dokumentaciju potrebnu za aktiviranje i izvršiti aktiviranje investicija u

toku;

Prilikom aktiviranja investicija koje se odnose na ranije periode, vršiti obračun amortizacije u skladu sa

pravilima i propisima koji uređuju ovu oblast;

Svake godine, a najmanje jednom i to prilikom godišnjeg inventarisanja izvršiti popis investicija u toku u

sklopu kojeg treba utvrditi stepen dovršenosti investicija u toku, rok završetka investicije po planu i ukoliko

je bilo odstupanja od plana –razloge odstupanja;

Posebnu pažnju posvetiti praćenju stanja izgrađenoga objekta, neposredno nakon završetka istog kao i

poslije proteka garantnih rokova, kako bi na taj način eventualne nedostatke u garantnom roku

pravovremeno otklanjali;

Na vrijeme dobiti informacije o funkcionalnosti izgrađenoga objekta, nedostacima ili prednostima

ugrađenih materijala,stručnosti i profesionalnosti nadzornog organa i izvođača, a koje su potrebne za

kvalitetno planiranje budućih radova u smislu izrade maksimalno preciznih predmjera radova.

Mi se nismo mogli uvjeriti u ažurnost praćenja realizacije projekata, što je jedan od uzroka komuniciranja slabosti

u sistemu internih kontrola.

5. Zaključak

Naglašavamo, da mi kao revizori nismo odgovorni da pregledamo sve transakcije provedene u subjektu tokom

godine, naročito one nematerijalne (a procjena šta je značajno je profesioanlni sud revizora). Revizija se obavlja

na temelju testova kontrola, testova detalja koji se obavljaju na temelju uzoraka i analitičkih procedura kojima se

potvrđuje logičnost kretanja između pojedinih pozicija izvještaja i pravilna primjena računovodstvenih politika koje

moraju biti u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.Svojim testiranjem nastojimo steći razumno, a ne

apsolutno uvjerenje da finansijski izvještaji ne sadrže materijalno značajne pogrešne navode nastale temeljem

pogreške ili prevare. Zbog toga, značajni i pogrešni navodi mogu ostati neotkriveni.



117

Revizijski plan je orijentiran na otkrivanje grešaka koje su materijalno značajne za finansijske izvještaje subjekta.

Pri procjeni značajnosti i dizajnu revizijskih postupaka razmatraju se kvantitativni i kvalitativni faktore. Određivanje

značajnosti je pitanje profesionalnog suda revizora. Temelji se ne percepciji revizora o zajedničkim finansijskim

potrebama korisnika finansijskih izvještaja. Značajnost na razini finansijskih izvještaja je iznos pogrešaka u

finansijskim izvještajima, kako namjernih, tako i nenamjernih, koje ako se pređe zadani iznos mogu utjecati na

ekonomske odluke korisnika. Za materijalno značajne pozicije izvještaja određuje se specifična značajnost. Iznos

ove značajnosti je dosta manji od iznosa sveukupne značajnosti.

Nadalje, određuje se značajnost za provedbu revizije koja se koristi od strane revizora da bi se razina vjerovatnosti

da zbir neispravljenih i neotkrivenih pogrešaka ostane neotkriven smanjio na prihvatljivo nisku razinu.

Zadani nivo značajnosti koristi se kako u planiranju i procjeni rizika, tako i u provedbi revizije, te kasnije u

izvještavanju o rezultatima obavljene revizije.

Cazin

21. januara 2014. godine

zajedno uspješni opĆina ihaĆ · 2017-08-17 · ne možemo potvrditi stanje iskazanih...

Documents