i

Z a g r e b Godina 1947 ■ ■■!.■ ■■ . . .... .

S a d r ž a j1* Moja ljubljena brado i sestre - A.Piltaver2. Jinarajadasa govori.

Što je Teozofija?Koja je zadada Teozofskog Društva?

• Kako može Teozofija pomagati čovjeku u današnjem modernom vremenu, da riješi svoje probleme?

3. Žrtva za bližnjega - A.Piltaver4. 1 .Oktobar - In Memoria Dr.Annie Besant5. Posljednji govor Dr.Annie Besant6. Obavjest za članove - pročelnike i bla-

gajničare krugova - Kazimir Tafcač7. Brado i sestre - Odbor8. Gradjansko Pravo - Lidija Tkačenko9. Praznina, ki ustvarja - Vladimir Komidar

lo. Poziv na 2/XIX Glavnu Godišnju Skupštinu. •

2

Moja ljubljena braćo i sestre !

Približava se čas našeg ZBOROVANJA, naše Glavne Godiš­nje Skupštine, koju ćemo održati dne 28.IX.1947. godine u na­šim Društvenim prostorijama Mesnička ulica br.7/111.

Približava se čas, kada ćemo opet da se zagrlimo, da sljubimo svoja srca u jedno i da progovorimo riječ ljubavi i BRATSTVA.

Glavna Godišnja Skupština je dogodjaj, kojeg smo uvijek željno iščekivali i spremali se za nj unapred kroz nekoliko mjeseci. Svakome članu je u pomisli na taj veliki dogodjaj zaigralo srce od radosti i veselja. A zašto i ne bi? Svaki zna, da je to svečani čas kada će prigrliti uza se svoga bra­ta, svog sumišljenika i da će se kod toga stvoriti prekrasno konstruktivno i srdačno drugarstvo. Svaki zna, da će se u tom zbivanju izgraditi novi svijet medjusobnog razumijevanja. On zna, da dolazi u dodir sa skupom sretnih ljudi, koji uče, da žive sretno i radosno^ pa i onda kada ih drugi pozledjuju. On zna, da dolazi u dodif sa grupom ljudi, koji imaju u sebe neograničeno povjerenje. On zna, da dolazi u dodir sa grupom ljudi, koji su puni entuzijazma, smjelosti, ISTINE i MIRA. On zna, da će se sljubiti s njima u jedno srce, koje će kucati* za UNIVERZALNO BRATSTVO. On zna, ua dolazi u dodir sa istifipki sprijatcijenim ljudima, koji će ga bratski prigrliti i pozdra­viti osjećajima, koji izrazuju JEDINSTVO.

Međjutim, i ako smo uvijek tako željno iščekivali Glavnu Godišnju Skupštinu, ipak još nikada nismo tako željno čeznuli za dogodjajem godišnjeg ZBOROVANJA kao ovaj puta. Zašto? Koja je razlika izmedju prijašnjih Godišnjih Skupština od ovogodi­šnje?

Svaki od nas zna zašto. Svaki od nas zna, da je to godina božanstvene djelatnosti. Svaki od nas zna, da je to godina ve­likog čovjeka - godina brata Dr.A.Besant. Svaki od nas zna,da se naša srca još nisu nikada tako tijesno sljubila, kao što će se ove godine kada će ih prožimati DUH brata Besant, kada će se naše Godišnje Zborovanje sljubiti u veličanstveno slav­lje STOGODIŠNJICE RODJENJA Dr.A.Besant, Svaki od nas zna, da je ovogodišnji 1. oktobar značajan za sve nas i za čitavi svi­jet. Svaki od nas zna, da je Dr.Besant Božanski Kipar, koji je isklesivao i izdjelavao LJUDE. Svaki od nas zna, da to traje ‘dalje i svaki od nas zna, da je ove godine postignuta kulmi­nacija njenog Stvaranja.

To je ono, zašto ove godine toliko čeznemo za dogodjajem Godišnjeg Zborovanja. To je ono, za čim žudimo. To je ono, što će nam dati novih snaga, novog brtuzi jazmn i poleta za ostva­renje ISTINSKOG RAZUMIJEVANJA i BRATSTVA MmLJJ LJUDIMA DOBRE VOLJE. To je ona nutarnja sr^ća, koja nas mami u središnjicur da oćutimo 3rce svog bližnjega i da mu šapnemo:

" BRATE ! JA TE LJUBIM ISTINSKI ".A svaki od nas zna, da na taj način očitovana LJUBAV

nije lična, da ona nije sebična, da ona nije lažna, već da je ISTINA, jer je ISTINA UNIVERZALNA LJUBAV.

Tako, braćo moja, dođjite u Zagreb, da se u istinu slju­bimo i okusimo u svojim srcima BRATSKU LJUBAV i da šaputanjem

— 3 —

brat bratu "JA TE LJUBIM" bude naše nutarnje ostvarenje BO­ŽANSKOG JEDINSTVA, koje nosi pečat KOZMIČKOG ŽIVOTA.

Naša ovogodišnja Skupština započinje sa sjednicom na dan 2?.IX.1947. poslije podne, a nastavlja se kroz punih osan dana slavljem RODJENDANA naše nezaboravne Dr.A.Besant. Svi ste pozvani, da se pridružite Njoj, koja Vas toliko ljubi. Pridru­žit« joj se svojom vlastitom vatrom pregnuća do istinskog razumijevanja i služenja.

Vaš odani bratA.Piltaver

Jinarajadasa govori.

Prilikom govora u Finskoj, održao je naš međjunarodni Pretsjednik C.Cinarajadasa na radiu u Helsinki-u slijedeći govor:

ŠTO JE TEOZOFIJA ?

Teozofija je jedan sistem mišljenja, koje objašnjava prirodu čovjeka i proces evolucije čiji je on dio. Ona nije religija. Ona nije nova filozofija. Riječ Teozofija bila je najprije upotrebijena u trećem stoljeću po Jamblikusu - jednim Neo-Platoničarom od Aleksandrije. Temeljne ideje Teozofije na- dju se u svim religijama i misticizmu od vremena starih Hindu- sta, Grka i Egipćana. Teozofija uči, da je kozmički proces rezultat djelovanja Božanske misli, čija je temeljna priroda ISTINA, DOBROTA i LJEPOTA.

Mnogi nazivlju tu Božansku misao Bogom; drugi, kao na pr. Budisti, nazivlju je KOZMIČKI ZAKON. Glavna činjenica jest, da je kao individualnost, muško ili žensko utjelovljenje te Božanske Misli; za to čovjek ima udjela na tim atributima ISTINE, DOBROTE i LJEPOTE, te je besmrtan i ako njegovo tije­lo- živi i umire prema zakonu prirode.

Kratki sažetak TEOZOFIJE jest; ljudska je duša besmrtna i njena je budućnost, budućnost što raste i sja i’nema omedje­nja. princip, koji daje život nalazi se u nana i izvan nas,on je božanski i besmrtan; njega se ne čuje, niti se ga vidi ili miriše, već ga može shvatiti onaj, koji ga želi'osjetiti. Sva­ki je čovjek svoj vlastiti zakonodavac, on sam sebe nagrađjuje ili kažnjava.

KOJA JE ZADAĆA TEOZOFSKOG DRUŠTVA ?

Zadaća Teozofskog Društva jest, da dovede čitavo čovje­čanstvo bilo koje rase, boje ili religije, muževe i žene u je­

- 4 -

dno UNIVERZALNO BRATSTVO. Svaki čovjek nosi božansku prirodu u sebi iako su neki ljudi bijeli, a drugi opet crni ili žuti, iako su neki muškog, a drugi ženskog spola; iako su neki na višem stepenu intelektualnog razvoja, a drugi na nižem, svi su jednaki. Čovječanstvo je nalik jednoj obitelji sa starijom i nladjon bradom. Ali kako je u jednoj obitelji nejednakost izmedju sina od 20 godina i djeteta od godinu dana, tako je i ovdje nejednakost, no čitavo čovječanstvo sačinjava jedno BRATSTVO. Danas je čovjek još razdijeljen na rase, religije, spol, culture i na zemaljska dobra. Misija Teozofskog Društva jest, izgraditi most od jedne nacije do druge, od jedne kul­ture do druge dotle, dok sadašnja razilaženja i neprijatelj­stva ne nestanu i čovjek ne spozna, da su svi BRAĆA.AKao bra­da, ne bi moglo više doći do ratovanja medju nacijama; svaki nacionalni problem izmedju bijele i crne rase; izmedju poslo­davca i posloprimca; izmedju prava muža i prava žene mogu se riješiti na jedan novi način tako, da obje strane spoznaju, da su si brada. Kada se postavi kod stola muž nasuprot mužu i ne zaključuju kao radnik i majstor, ili kao Englez i Finac, ili Indijac, ili kao Rus i Njenae, ved kao braća, tada^će se pojaviti nova mogućnost izmedju stranaka i sve poteškoće i svi problemi, koji su se pojavili izmedju njih, mogu biti ri­ješeni sa više razumijevanja i manje i manje trvljenja.

Na bazi BRATSTVA svi naši problemi mogu se riješiti.Društvo ima u svijetu 47 središta i na medjunarodnin

kongresima muževi i žene različitih narodnosti, rasa i vjera sastaju se, da diskutiraju na koji način da razumiju BOŽANSKI PLAN koji je EVOLUCIJA, te primjenjuju svoje znanje predajom da smanje neznanje, bjedu i oprečnosi svijetao Jedan osobitri rad Teozofa jest, da proučava razne religije svijeta, pošto se vjeruje, da svaka religija sadržava neke Istine, ali ni jedna religija nema potpune Istine, koju čovjek treba za svoje vodstvo.

KAKO MOŽE TE0Z0FIJA POMAGATI ČOVJEKU U DANAŠNJEM MODERNOM VREMENU DA RIJEŠI SVOJE PROBLEME ?

Pošto je čovjek božanski, u njemu jc MUDROST BOŽJA, čovjek je kao neko skladište STVARALAČKIH SNAGA ISTINA, DOBRO­TE i LJEPOTE. Poslanstvo Teozofije nije, da upućuje modernog čovjeka na nekog izvan njega, da ga vodi k blaženstvu, ved ga upućuje na to, da gleda i traži Boga u samome sebi. Krist je kazao: JA SAM PUT, ISTINA I ŽIVOT. Teozofija kaže, da je svaki čovjek sam sebi SVOJ VLASTITI PUT, ISTINA i ŽIVOT.

Mržnja izmedju staleža u jednoj zemlji, kao i izmedju nacija u svijetu može se svesti na minimum, ako čovjek spoz­na da Stvarna Sreća ne sastoji u bogatstvu i udobnosti, vod u ostvarenju VJEČNE ISTINE, DOBROTE i LJEPOTE. Mi trebamo r različitih materijalnih udobnosti, mi trebamo najbolji stan- dart života za sve bez razlike, ali udobnost tijela još nije sve. STVARNA SREĆA za nas pičinje, ako postanemo umjetnici u stvaranju ISTINE, DOBROTE i LJEPOTE, koje dijelimo sa našim drugovima. IDITE I OSTVARITE SVOJE VLASTITO BOŽANSTVO U SVJE­TLU TE BOŽANSKE PRIRODE UNUTAR VAS, svi ljudi mogu ostvariti

- 5 -

razdoblje MIRA, BRATSTVA u PROIZVODNJI, EKONOMIJI, POLITICI i MEDJUNARODNOG SRODSTVA, Gledajte gore, a ne dolje; tražite svako rješenje iznutra, a ne izvana. To je poslanstvo TEOZO­FIJE za muža i ženu današnjeg modernog svijeta, kao što je bilo za svo čovječanstvo kroz sva vremena.

C. JINARAJADASA

Žrtva za bližnjega

Žrtva za bližnjega jest čista UNIVERZALNA LJUBAV. To je LJUBAV, koja nema granica. To je LJUBAV, koja ne zna za sebe, a objavljuje se u životu LJUDI DOBRE VOLJE.

Kada naša Ljubav ne če biti ograničena, žrtva će biti RADOST, žrtva će biti sakriiicij i sjediniti će nas s LOGOSOM. Emanacija LOGOSA jest posljedica Njegove Žrtve iz LJUBAVI. Takova je Ljubav savršena i jedno je sa životom. Logos je sve u svemu i to je Njegova žrtva, a sve što proizlazi iz te žr­tvo je savršeno. Nesebična Ljubav, koja nas veže nedjusobno, povezati će nas s Njime, jer je On ta LJUBAV, jer je On ta Žrtva, jer je On ta Sreća, koja radja žrtvu, a žrtva sreću. Jedna drugu upotpunjuju, jedna drugu radjaju i jedna bez druge ne nogu biti. Sreća se javlja kada zaboravimo na samoga sebe.

A.P.

Onaj, koji se sav predao, okrenuo je svoje lice onima, što su viši od njega, tako da može od njih primiti duhovnu snagu, duhovnu jakost, duhovnu moć ... zatft da postane pro- vodnicom za blagoslov ostalima. Uvod u Yoga.

Za čovjeka, koji traži sebe po sebi samom, da zadobije onu osobinu, koju zovemo "vjerom", onu duboku, silnu vjeru, što se ne da pokolebati, vjeru u realnost svoga SEBE u sebi, za nj to je nešta, što je vrijedno da se nazove "vjerom".

Uvod u Yoga.

Ja se ne otkriva razmišljajući. To je dokaz za ono JA, što je u nama, svjedočanstvo onoj najuzvišenijoj, onoj vlasi, titoj bitnosti i prema tome nepokolebivo je uvjerenje potre- no, da stupa tim putem. Uvod u Yoga.

_ 6 -

NEKA ČOVEJANSTVO OSEČA LEPOTU NEKA U SRCIMA LJUDI ZAVLADA SKLAD NEKA SS LJUBAV RODI U SVAKOME SRCU , NEKA TAKO DUDE UVEK.I SAD.

1. OKTOBARIn Memoria Dr. Annie Besant .

Dr.Annie Besant, Pre.tseđnik Teozofskoga Društva od 19o7 do 1933 god. bila je rođjena dne 1 oktobra 1847» a preminula je 2o septembra 1933 god. Bila je Pretseđnikon Teozofskoga Društva duž 26 godina kao i naša sestra Liza.

Dr. Besant uvek je otklanjala da se nazivlje Engleski­njom, te je uvek isticala da je Irkinja. Bila je pobožna kr- ščanka, te se sa dvadeset godina udala za Svećenika, Engleza.

Kad joj se razvio značaj pobunila se protiv nekih krš­ćanskih dogmi.’ Ona je htala, da uz verovanje razvije i razu- mevanje. Kako nije mogla da nadje logike u krščanskim tradi­cijama, ostavila je crkvu i postala-ije slobodnim misliocem.

U to doba je već bila vrlo nesrečna u svom bračnom živo­tu. Rodilo joj se dvoje djece, dečak i đevcjčica. U toku parni­ce, što ju je njen muž podigao protiv nje, s razloga da joj oduzme kćerku, bila je konačno prisiljena da u vlastitoj obra­ni ustvrdi kako ju je muž fizički mučio i isterao iz kuće.Tako je strašna bila njezina bračna tragedija, da je jednom uzevši otrova u ruku htela da ga ispije i tako dokrajči užas ovakovog života. Kad se spremala da ga ispije, začuje jasni glas, gde je ozbiljno prekorava veleći: "0 kukavice, kukavice bedna, što- o-bičavala si da sanjaš o nučeništvu, a ne možeš da podneseš ovo par godina boli". Tak., se je taj glas dojmio, da ga nije osećala neugodnim. Bio je kao udar namenjen njoj, koja je od svojih mladih dana čitala živote svetih mučenika i sanja­la o slavi mučeništva. Smesta je bacila bočicu kroz prozor i nije nikada više zaboravila-taj glas.

Ostavila je. svoga muža i uzela sobom svoju kćerku.U toku književničkog rada stupila je u vezu sa Charles

Brandlaugh-on. Duž mnogo godina radilo je njih dvoje rame uz rame, te su razvili pokret Slobodne Misli do jedinstvene snaž­ne visine intelekta. Čudesna privlačivost njezina govorničkog 'dara i gorljiva snaga, kojom se obarala na versku netoleran­ciju, učinila ju je istaknutom ličnosti u javnom životu, iako za" vreme Kraljice Viktorije nije bilo klevete kojom je nisu obasipali njeni pravovjerni protivnici.

Dr, Annie Besant.ulazi u novu fazu svoga života god.1879 >kad se upisala na univerzitet u londonu, te se predala naučnom .studiju i 1881 položila je s odličnim uspehom ispit iz botanike -i latila se sviju ostalih predmeta što su potrebni za stepen "Baehelcr of Science and' Medicine".

Ona bi bila položila sve ispite koji su potrebni za po­stignuće toga akademskog stepena, da joj se nije zagrozio jedan

- 7 -

cd profesora, da će je srušiti, iako svi njeni odgovori budu ispravni. U to je doba počela da međju radnicima predaje iz područja nauke, a isto tako su u to vrene zaredala njena div­na predavanja iz Francuske Revolucije,

Od godine 1885 tesno se priljubila Fabijanskom Društvu, čiji su neki vodiči još i danas na životu,' kao Bernard Shaw.

God. 1885 organizovala je štrajk radnica u tvornici žigica tvrtke Mesar Bryant & May, te je za njih izvojevala pobedu. Bilo je to za vrene dok je ona bila tajnikom radnika žigica.

Dalja njena faza započela je kad se osečala nezadovolj­nom poradi svoga negativnoga mišljenja u pogledu Slobodne Mi­sli, te se bacila na otkrića u špiritiznu i hipnotiznu. To joj nije pružalo logički jasni dokaz o životu iza smrti, iako je bilo zanimljivih fenomena. Upravo je u to vrene đoživela slu­čaj koji sebi nije mogla protumačiti. Do je jednom sedela u uredništvu National Reformer u Fleet Street razmišljala o do- gadjajima, koji su je razočarali u traženju Istine, iznenada je začula glas, koji joj reče: "Jeste li voljni da napustite sve, da upoznate Istinu?" Ona smesta odgovori: "Da Gospode"! Nije znala ko je to govorio, ali bio je to isti glas, koji je čula već u jednoj ranijoj zgodi.

Jedva je minulo nekoliko dana, kad joj g.W.I.Stead,iz­davač "Revije Revija" pošalje da pregleda Tajnu Nauku gospodje Blavatsky. Kazao joj je da nema nikoga od nladjih ljudi u uredništvu, koji bi se pothvatio da prodje ova dva golema sves­ka, a "vi ste sasvim dosta ludi što se tiče takovih sadržaja, da ćete noći da učinite iz toga nešta."

U času kada je Annie Besant čitala to delo bilo joj je kao da je davno izgubljeni sastav Istine zasjao u njenoj duši. Zamolila je da se sastane, sa autorom, i od prvpga časa kad je ugledala gospo!ju Blavatsku pronenio se čitav život‘Annie Be- santove. Ostavila je svoje prijatelje Sekulariste, a donekle se odelila od Socijalizma, • •

Novo svetio, što ga jo primila, nadahnulo ju je snažni­je nego ikada, da se predala služenju svetu, ali sada nije trebala da uklanja zlo iz različitih svetskih organizacija,već da mu prožme bit svetlom zakona što vladaju svim bivovanjen, tako da nestane svega zla kao rezultat novoga preliva životno­ga strujanja, ■

Doskora iza toga äo je postala učenikom gospodje Blavat­sky stupila je u izravnu vezu sa Adepten poznatim kao Majstor M., koji je bio jedan od dvojice Majstora Osnivača Društva.Tada je prvi puta razabrala, da je to bio Onaj, što joj je progovorio, kad je htela da počini samoubistvo, misleći da ta­ko izbegne poteškoćama što su ja stisle, kao i kasnije kad je čula glas da li je voljna, da napusti sve, da upozna Istinu.

Njen rad kao govornik, pisac, i eksponent Teozofije bio je ogroman. Nakon smrti Pukovnika Olcotta 1907. bila je iza­brana pratsednikom Teozofskog Društva, te je kao praktički organizator "učinila Teozofiju praktičnom". Akcija postala joj je "krilaticom" za vreme dok je bila Pretsednikon.

- 8 -

Dr.Besant je uvek mnogo putovala, te je u svone Teozof­skom -radu pohodila gotovo sve evropske zemlje i više nego po jeđanputa. Češće je polazila u Udružene države i u Canadu, a isto tako je mnogo pohađjala Australiju i Novu Zelandiju.Čim se moglo putovati eroplanom dr.Besant odabrala je taj način putovanja, jer je brzina bila vanređan znak njenoga temperamenta.

Dr.Besant je pomagala ženama za pravo glasa i to ne sa­mo. u Engleskoj, nego i u Indiji.

Bila je gorljiv protivnik vivisekcije, te se protivila vakcinac'iji držeći da ova sredstva, jer su palijativna, t.j. takova kojima se ima da pređusretne bolest, potkapaju otpor­nost tela. Ujedno je smatrala da metode cepljenja mogu da od­vrate pažnju od radikalnijih metoda kojima se iskorjenjuje bolesti kao što su čisti način sprovcdjenja života i čuva­nja zdravlja.

U Indiji je neumorno radila na podizanju žene, te je ne­prekinuto tražila» da se promene socialne prilike,'iako nije nikada željela, da se promeni ćud Indijke, za koju je držala da je jedna od najduhovnijih žena na svetu.

16.novembra god.1895« došla je prvi puta u Indiju. A Indiju je nazivala "Majkon-Zenljon".

Već je god.l875.ustala da brani pravo Indije u svom delu pod nazivom "Engleska,Indija i Afganistan".

U Benaresu je osnovala školu "The Central Hindu College, i iz nje je htela da učini uzor kakav treba da bude indijski uzgojni zavod. Dr.Besant osnovala je Teozofsko Uzgojno Udruže­nje. Dalje je organizovala pokret Indijskih Skauta. Jedna od njenih organizacija bila je "The Stalwartse" čiji su se člano­vi zaveravali, da ne će udavati svojih kćeri pre 16 godina.

Novo razdoblje u radu dr.Besant nastaje onim časom, kad je stupila u vezu sa dva Indijska dečaka, kojima je tada bilo 14 i 11 godina, te je starijega imenom Krishnanurti proglasi­la provcđnicon za velikog "Učitelja Sveta"

Mnogo bi trebalo još da se navede, ako bi se htelo da se spomene njen politički i socialni rad.

Privlačila je vrlo, ali nije išla zatim da dominira. Ona je prva krenula svome neprijatelju u susret. Bila je bez ika- kovih mržnja i bez ikojih osvetničkih nanera prema svakome ko bi je napadao, jer je uzimala da svako mora da ispuni svoju dužnost.

Brat C.Jinarajadasa upoznao se je sa dr.Besant god.1895 i kaže,dalje o njoj sleđeće: u životu je naišla na mnogo o- preka i prekoravanja, malo je slavila pobeda, ali njen bor­beni duh nije zatražilo ništa. Ona je stvarala ljude.

Treba da sebi predočiš, da se postojanost javlja, nakon što razumijemo zakone, te ih primjenimo tako, da nam donesu plodove, za kojima težimo.

Poslednji govor Dr. Annie Besant

Naučite se pouzdavati u ono Božansko u vama« Tamo leži Vaša zbiljska snaga.

Vi jeste božanski.Ne trebate gledati u nebo da nadjete ovo Božansko, > Gledajte u svoje vlastito srce i Božahsko u vana je

živo.Vi ste to, svaki pojedini od vas, koji možete zračati na

svoju okolicu Život, što dolazi odozgo.Ne sumljajte, jer to truje korist koju. donosite,Uzdajte se u Boga u vama više nego u Boga na nebu,ili

Boga bilo gđe ovde na svetu. Uzdajte se u Boga u vašem srcu.On je uvek s vama, jer vaše je srce uvek Život u vama, a taj Život je Božanski.

' Mi smo povezani zajedničkim idealima, a ne jednom zaje- ničkon verom. Malo čini, što vi verujete, ali mnogo, što vi jeste. Ono što vi jeste poboljšati će ono što vi kažete. Nema vrednosti govoriti, ako ne živite bolje od onoga što govorite. Pružite Bogu u vama priliku. Otvorite se i prelijte sebe na rv svoju okolinu.

Ima temeljno načelo, a to je JEDINSTVO BIVOVANJA, Uzme li se Boga i čovjeka kao nešto različito, izmedju njih kao da je šumno strujanje, a tako i problem postojanja božanstva i odnosa čovječanstva prema njemu upravo izaziva rješenjeizmedju njih, NEKOLIKO ŽIVOTNIH PROBLEMA«

Teozofiđt gleda da razumije svakoga, ne nastoji da o~ brati koga, a pružajući znanje, što mu je povjereno, nada se da će u svakoga probuditi vjeru, ako primetne svoje vjerova­nje i otkrije onaj zajednički osnov svim religijama,

ČETIRI VELIKE RELIGIJE.

Različita naziranja o Bogu vrijedna su, nipošto štetna, jer svako izražava samo maleni dio veličajne ISTINE, a skup svih naziranja daje potpunu sliku, koju se inače ne bi moglo postići.

Samo ono, što čovjek čini za općenitost, a ne samo za jedan dio,.., samo ono, što čini iz ljubavi prema, Bogu ili prama kojem drugom biću, a ne za sebe,... samo ono što čovje­ka ne veže. Takvo djelo je žrtva i nema snage da nas veže, a zove se Služenje.

DUŽNOST TEOZOFA.

- 10 -

OBAVIJEST ZA ČLANOVE - PROČELNIKE I BLAGAJNIČARE KRUGOVA

Draga braćo i sestre !

Na sjednici Upravnog Odbora Teozofskog Društva, dne 27. VIII.o.g. rješeno je, da se održi Glavna Godišnja Skupština našeg Društva na 28.IX.o.g«, a Plenarna sjednica u predvečerje toga dana. Obzirom na visoki datum na kojega smo mi svi osje­tljivi, postoji poteškoća za dolazak delegata na Skupštinu, . odnosno Plenum u punom broju. Mi smo se svi prilično istrošili tokom ovoga mjeseca na našim godišnjim oporavcima, odnosno Ljetnoj Školi. Imajući to u vidu odbor je donio zaključak, da blagajnici krugova predujme svakom delegatu i interesentu po­trebnu sumu novaca za putni trošak i to od gotovine kruga,koji si zadržava za svoje troškove ugovorenu svotu.

Nadalje' obavješćujem moje članske drugove, da je na Ple­numu održanom u Brežicana 3.VIII.o.g.zaključeno, da se osnuje "Putni Fond" u koji bi članovi uplaćivali uz svoju redovitu mjesečnu članarinu i iizvjestan prilog u korist pomenutog fon­da, koji iznos bi se kretao počam od Din.10,15.- i dalje svaki prema svojim mogućnostima i dobroj volji. Naglašavam, da taj prinos nije obavezan, već potpuno prepušten dobroj volji sva­koga pojedinca. Svrha toga fonda bi bila, da se skupi pravo­vremeno za potrebna srctstva i to:

1. Za dolazak našeg dragog brata Pretsjednika Jinaraja- dasu, k.oji je najavljen u godini 1949.

2. Za posebni fond "Škola Mudrosti" za odlazak jednog brata ili sestre u Adyar na 12 mjesečnu školu. Opskrbu, kao i jedan dio puta snosila bi Središnjica u Adyaru, a ostalo naša. Sekcija, koji bi namirili ovim našim prinosima.

3. Isto tako će osnovani putni fond služiti za polazak naših delegata na Svjetski Kongres Teozofskih Društava, kao i • na Kongres Evropske Federacije. /Tko želi od braće da priloži prinos specijalno samo za slanje delegata u Adyar u školu, ne­ka naznači kod pošiljke, da je taj novac namjenjen za specijal ni fond "Škola Mudrosti". Sve ostalo što stigne, a nije po­sebno naznačeno knjižit ćemo pod "Putni Fond" tč.l i 3.

Važnost i svrha fonda za nas i naše Društvo je od nepro- cjenljive važnosti, pa mislim da je nepotrebno pisati o tome. Apeliram stoga naročito na pretsjednike i blagajaničare, da bi u tom smjeru poduzeli i pojačali akciju odnosno brigu, te stvar popularizirati tako, da bi upotrijebili svaku pogodnu priliku za sakupljanje prinosa i to prigodom raznih prireda­ba, godišnjica, proslava, prigodnih sastanaka, čajankih i si. Eventualno da bi se nabavila u tu svrhu jedna škrabica u koju bi se ulagao novac. Isto tako bi se moglo darovati- izvjestan dio preostaiih materijalnih sretstava iz glavnice svakoga kru­ga dobivenog od zadržanih 4o$ ubrane članarine. A pogotovo oni krugovi koji nemaju svojih vlastitih prostorija, pa stoga ne troše na stanarinu, ogrjev, svjetlo i si.

Ujedno upozorujem braću i sestre, a naročito blagajni-

11 -

care krugova kao i povjerenike, da smo primili od Evropse Fe­deracije nekoliko stotina Jubilarnih Markica za proslavu 100 obljetnice rodjenja Dr.Annie Besant. Svaka markica stoji 2.- Din., pa se preporučuje braći i sestrama da iste otkupe pre­ma svojim mogućnostima i dobroj volji, te da ih priljepe unu­tar pisama koje šalju svojoj braći se sestrama, kako bi se na taj način popalariairala proslava i životno djelo našeg velikog i vrlog prvoborca za ISTINU*

U nadi, da ću naći puno razumijevanje mojih sestara i braće ostajem povezan u duhu s Vama

Vaš odani bratKazimir

Braćo i sestre !

Čas ovogodišnjeg Zborovanja se približava. Kako smo sva­ke godine, tako ćemo i ove, da se pobrinemo koliko će prilike dozvoljavati, da opskrbimo braću sa stanovanjem i hranom. Uslijed toga treba svaki učesnik Glavne Godišnje Skupštine da nam najkasnije do 18.IX.47. javi svoj dolazak sa slijedećim podacima:

1. Ime i prezime.2. Dan dolaska u Zagreb /po mogućnosti i sat/.3. Da li ima stan i hranu opskrbljenu ili ne.4. Koliko će dana boraviti u Zagrebu.Upozoravamo braću, da nam ne će biti moguće za svakoga

naći besplatan stan i hranu, ali mi ćemo nastojati koliko bu­de moguća.

Uz bratski pozdravO d b o r

Kad mir struji napolje, onda se širi tako, da prožme čitavu prirodu. Srce mira je srce šutnje, srce skrivenog Bo­žanstva.

Oslobodjenje znači,.da nas ništa više ne sputava; samo je volja Božja koja upravlja Vama.

Prvi korak, bez kojega se nitko ne može približiti Ci­lju, može biti označen s dvije kratke riječi: - Služenje čovjeku.

Premda se onome, koji gleda iz vana, može činiti, da je to Put Odricanja, to je odricanje, koje s druge strane znači povećano veselje i mir i sreću, jer ići tim Putem ne znači uze­ti bol namjesto sreće, nego odbaciti prolaznu sreću, da se po­stigne vječno blaženstvo.

Kako čovjek napreduje po tom Putu, veselje biva sve du­el je i veće, jer uzrok boli leži u neznanju.

- 12 -

GRADJANSKO PRAVO

A Sadašnje vreme traži od nas da služimo svome naroda a preko njega i ćelom čovečanstvu. To je grai^arako služenje.0 ovom gradjanskom služenju piše proaeszr Ičarkm u svom intere­santnom člankuV^Teozof sko Društvo i gradjunske služenje ova­ko: "Ovo služenje u samoj stvari nema _ : sam: dužnosti,1 ono je posrednik izmedju vlade i nar:ia. Zaaa ne bi bilo njega ne bi bilo pojmljivo za mase tezreask: szkznodavstvo.Ono oretvara zakone u humane ustanove, slami vi a ii za dobro i blagostanje naroda. Bez takvog složen;a ne :i silo tačnog poznavanja donešenih odluka i zakona. Bez ssstojao biambiz izmedju vlade i naroda, i samo pole _ sudska silakoje upravljaju ljudima. Bilo bi nasilja :i:zr: ;ez saradnje odozdo. N e bi bilo vaspitanja naroda u sazssszalnsj delatno- sti u čemu je glavni zadatak vlade. Jeizn si žuljeva Teozof­skog Društva jeste da bude centar služenja sreza za njegovo usavršavanje. Politika, religija, nauka. s“a mmzznost to su oblici višeg razuma i socijalne svesti i zl-me maz izraz du­hovnog života jednog .naroda. U svakoj zsnlri Zsszsfsko Društvo ima posla sa duhovnim progresom i gleda ma srna svrjim sret- stvima i snagama bude od koristi'tom przgresa.* 5:mrezar jedne engleske političke partije rekao je prcf.Izrkz: Tli imamo do­sta Teozofa u našoj partiji, i mi bi želeli sa an imamo joši više, j'er oni imaju pravu strast služenja ::t :: azsszvu. Oni služe ne partiji, već narodu."

To je najviša pohvala Teozofskom ar-mrm_ i ma kakav rad mi preuzeli na sebe to neće biti ni za ;szs:u. ni crkvu, ni nauku, već za narod a preko njega i za :el: : me : snstvo.Ako bi u svima organizacijama gde'najbolji l;-zu a žene slu­že svome bližnjem u ime ovog ili onog ideala., uz^la učešća i Teozofi, i.vodje naše rase mogli bi im odati isto priznanje.

Ako bi ljudi upoznali Teozofe ne ma: si-ga uraš; znstva, budizma ili hinduizma, ne kao sluge kcnzarvizamma, lz:;-raliz- ma, socijalizma it.d.no samo kao teozofe - elage ::~::anstva, koji šire osećaj univerzalnog bratstva ma iju 1; udana.

Osećajući jedinstvo svih ljudi od a:čanku n;:dn:T:g po­stanka, mi moramo svesno raditi na ostvarim;- z:a :_.:vnag jedinstva. U svim zemljama gde postoji T.:z;iska Drmizvo ono mora biti jezgra Sveopšteg Bratstva. Sva eaeaumaa a mašim kru­govima bili bi izraz zajedničkog preživi; zxv=n ja. stečenih, is­kustva na polju duhovnog delanja. Tako blaža: ea -mazala do na­šeg unutrašnjeg bratstva i Teozofsko Drumom; a aeammm ii bilo karika izmedju Velikog Belog Bratstva i i maurr: ljudi na zemlji, gde više ne bi bilo razlike po veru, ruža, zaalažu i polu medju ljudina.

Sve ove mogućnosti i vrsti služenja l;-iem:n r:iu, a na pose gradjansko služenje svome narodu predala nam neza- bpravna Helena Petrovna Blavatsky sa odobrenjem a zlug.alzTon Velikih Učitelja Mudrosti, Ljubavi i Hilcsrdjs.

Nema realnosti osim u najdubljoj dubinu "a~°je jedino ono nešta BITNO, tamo je Vječno, pa aao aa oncga, koji poimlje vječno i istraje u tom naziran;-, -a m_ . -=toji MIR. UVOD U NAUKU 0 MIRU.

Kl US2VARJAPRAZNINA,

Kdo izmed nas se še ni seznanil z đolgočasjern? Koga ta moreoi obeutek ni navdal z nezadovoljstvom? Čeprav se raskoš­no hranimo ter nas divji nagoni in strasti začasno omamijo,do­živi jamo vedno znova isto stvarnost, Nekaj nam manjka, vender ne veme, kako hi premostili ževajoči prepad. Marsikdaj nas ne more niti najboljša družba razveseliti, najbolj izbrano sadje nam ne prija; da, prijateljem se zdimo čudni. Mar je to stanje res samo obuditev obcutka manjvrednosti v psihološki ahaliti- ki? Mar naj zremo v njem prenasičenost obilja ali "posledico izčrpanega živcevja?

Dasi utegnejo navedeni činitelji posredovati takšno do­živi janje, je v bistvu vzrok đolgočasja vselej neprimeren na­čin življenja. V orgiji nižjik emocij nam je nemogoče zaznati blagi glas tišine. Božanska samost zaman kliče malenkostnemu človelu, ki proveč"zaposlen s površjem, pozablja bistvo. Zaba­va in delo sta zgolj oblikovalca, ne pa snoter življenja. No- tranji glad more utešiti šarao kruh žive. modrosti.

Dajmon v nas je naš vočni prijatelj. Kdor prisluhne nje­govi besodi in se po njem ravna, ta je sezidal hišo na skali; ker živi v harmoniji z Neskončnin, je ne more noben vihar oma- jati. Ta Mojster ga bo zanesljivo privedel v eđino resnični dom, namreč v kraljestvo svobode in srećo. Tedaj se zgodi Nje­gova Volja na zemlji kakor v nebesih. To je prvi veliki korak preko reke življenja. Sin človekov je bil krščent

Nesreće in stiske nas včasih prebudijo iz duševne’otr- plostic Čeprav začuđeni sprovidimo svojo zablodo in naprayino tvrdne sklepe za prihođnost, često dovolimo, da nas ctare nava­de zopet iztirijo.

Nekatere narave privlačijo neznana področja znanja. V labirintu tajnih ved .iščejo ..¿nogi hrano in uteho. Nenavadni pojavi imajo vsekakor nalogo, usmeriti človokovo pozornost v višje plasti zavesti, toda več kot to ne morejo storiti. Za neizkušenega iskaloa obstaja vedno nevarnost, da ga prefinje- na iluzija višjih svetov zavede k zmotnim zaključkom in odda- lji od resnične naloge duhovnoga' razvoja. To, kar jo zunaj nas, nara no more pomagati. Zato moramo pouđariti, da nas ute- gne edino lnstno prizadevanja privesti po poti spozn-anja k cilju, namreč k osvobođitvi življenja in uresničenju veličas- tnega razvojnoga nacrta.

Vladimir Konidar

Idući sve bliže i bliže svjetlu, javlja sc sličnost izmedju onoga, koji ljubi i onoga loga oc ljubi, tako da oni u biti nisu dvoje; dok konačno potpuna ljubav i Mudrost bez ljage neznanja ne stopi u jedno i onoga, koji ljubi i Iju— bljenoga, '■ JA S’AM ON " i eto jedinstva gdje je vladalo dvojstvo. ČETIRI VELIKE RELIGIJE.

Ideal potpunosti..... . učini onoga, koji za njim težisavršenim do one mjere, dokle je on podoban da to pojmi, zna­jući da je njegov najpotpuniji san o njoj samo puka sjena one prave realnosti odakle potječe taj odraz#u pRSDV0RJU>

- 14 -

P O Z I V

Na 2/XIX redovnu godišnju Skupštinu, koja će se održa­ti u društvenim prostorijama Mesnička 7/III na dan 28.IX.47. sa slijedećim dnevnim redom:

Subota dne 27.IX.1947. {

U 18 sati Plenarna sjednica vijeća i primanje dnevnoga reda Glavne Godišnje Skupštine uz muzičku točku.

Nedjelja 28.IX.1947.

2. odnosno XIX.G1.Godišnja Skupština sazivije se za 9 sati prije podne. Ne nadje li se u to vrijeme dovoljan broj članova, Skupština će započeti u 10 sati bez obzira na broj prisutnih članova, sa slijedećim dnevnim redom:

1. Muzička točka2. Otvorenje Skupštine3. Pozdravni brzojavi4. Muzička točka5. Izbor zapisničara i ovjerača6. Izvještaji7. Razrješnica8. Prijedlozi i razno9. Završna riječ.

Poslije podne u 16 sati domjenak članova uz muzičketočke.

O d b o ri