Skripta iz Trgovakog prava-primjeri zadataka za ispit-1ZADATAK 1. Osniva A eli u proizvodnju elemenata za raunalnu opremu uloiti 800.000,00 kn, i ne eli snositi rizik poslovanja u visini preko uloenih sredstava. Potreban poslovni prostor u vrijednosti 1.000.000,00kneli uloiti osnivaB. Obrtnasredstvazaredovnoposlovanjei nabavudodatneopremeulauosnivai Ci D, i toCiznos od160.000,00knaDiznosod 200.000,00kn. Drutvosaprosjenimbrojemzaposlenihod413uprvoj godini poslovanja ostvarilo je dobit u visini od 200.000,00 kn. Zakljuivanjemkojegaktasuosnivai osnovali drutvo, skojimosnovnimobiljejima, navesti obavezni sadraj osnivakog akta, navesti tvrtku drutva sa obaveznim sadrajem (ime slobodno odrediti)!?Osnivai suosnovali drutvosogranienomodgovornouzakljuivanjemdrutvenogugovora. Osnovna obiljeja tog drutva su:1) Pravna osoba kapitalnog oblika, samostalno i trajno obavlja trgovake ili druge djelatnosti,2) lanovi za obveze drutva odgovaraju samo do visine svog uloenog temeljnog kapitala, dok drutvo prema treim odgovara neogranieno,3) Temeljni kapital mora minimalno iznositi 20.000,00 kn,4) Temeljni ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima,5) obvezni organi drutvasuupravai glavnaskuptina, dokjenadzorni odborfakultativan organ.Obavezni sadraj drutvenog ugovora:1) ime i prezime/tvrtka, prebivalite/sjedite i JMBAG osnivatelja fizike-pravne osobe,2) tvrtka i sjedite drutva,3) predmet poslovanja,4) iznos temeljnog kapitala, te iznos svakog pojedinanog uloga,5) sastoji li se iznos od stvari i prava mora ih se detaljno opisati i navesti njihovu vrijednost,6) odredba dali se drutvo osniva na odreeno ili neodreeno vrijeme,7) prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu.Tvrtka IMTAd.o.o. proizvodnja aluminijske bravarijeZADATAK 2. Koliko temeljnih uloga i poslovnih udjela imaju osnivai, koja je njihova veliina, sadraj pojma temeljni ulog i poslovni udjel! Osnivai imaju svaki po jedan temeljni ulog i poslovni udjel.Veliina temeljnih uloga i poslovnih udjela lanova:OSNIVA TEMELJNI ULOG POSLOVNI UDIOA 800.000,00 0.37B 1.000.000,00 0.46C 160.000,00 0.08D 200.000,00 0.09Ukupno2.160.000,00 1.00Veliina temeljnog kapitala = A + B + C +D = 2.160.000,00 knPoslovni udio = temeljni ulog / veliina temeljnog kapitala Temeljni ulog ulog to ga pojedinac pridonosi drutvu Poslovni udio skup prava i dunosti pojedinog lana2ZADATAK 3.Organi koji se obavezno formiraju udrutvu, njihov sastav, nadlenost, maksimalan rok na koji se biraju, propisana veina za donoenje odluka, upis u sudski registar!?Upravajeorgankoji vodi poslovedrutva i zastupa drutvo. Sastoji seodjednogili vie direktora. lanovi drutva(skuptina) svojomodlukomimenujuupravudrutva. Udrutvenom ugovoru se moe predvidjeti da e upravu imenovati i neko javno pravno tijelo.Mandat uprave traje max. 5 godina s time da se moe ponovno birati.U trgovaki registar se upisuju lanovi uprave, njihova ovlatenja za zastupanje i sve promjene koje se odnose na upravu.Nadzorni odborje organ koji nadzire rad drutva fakultativan organ (osim kad je prosjean broj zaposlenih tijekom godine vei od 200, kada drutvo ima 50 ili vie lanova, kada temeljni kapital drutva prelazi 600.000,00 kn). Min. Broj lanova je 3 a max. nije propisan. Bira se na 4 godine, lan odbora mora biti potpuno poslovno sposobna fizika osoba.Glavnaskuptina inejusvi lanovi drutva. Naskuptini sedonoseodlikejednostavnom veinom. Drutvenimseugovorommoeproiriti ili smanjiti ovlastskuptine, ali seiznjene ovlasti nemoeizuzetidonoenjaodlukaofinancijskimizvjeima, uporabi ostvarenedobiti i pokrivanju gubitka, te izboru i opozivu lanova nadzornog odbora ako ga drutvo ima.ZADATAK 4. Za daljnje poslovanje drutva potreban je dodatni kapital i lanovi se odluuju da ga poveaju novim uplatama bez ukljuivanja novih lanova izvan drutva.Kojinain poveanja temeljnog kapitala su odabrali i kako su donijeli odluku?lanovi su izabrali efektivno poveanje temeljnog kapitala poveanje nominalnog iznosa postojeih temeljnih uloga za koje je potrebna jednoglasna odluka lanova.ZADATAK 5. Sa kojim iznosom svaki lan sudjeluje u dobitku, u podjeli ostvarene dobiti (naelo i raunski)!Naelo je kapitalno udio pojedinog lana u dobiti:lan A: 800.000,00 / 2.160.000,00 x 100,00 = 37,04 % 200.000,00 x 37,04 / 100,00 = 74,080lan B: 1.000.000,00 / 2.160.000,00 x 100,00 = 46,30 % 200.000,00 x 46,30 / 100,00 = 92,600lan C: 160.000,00 / 2.160.000,00 x 100,00 = 7,40 %200.000,00 x 7,40 / 100,00 = 14,800lan D: 200.00,00 / 2.160.000,00 x 100,00 = 9,26 % 200.000,00 x 9,26 / 100,00 = 18,52037,04 + 46,30 + 7,40 + 9,26 = 100 %74,080 + 92,600 + 14,800 + 18,520 = 200.000,00temeljni ulog pojedinanog lana / veliina temeljnog kapitala x 100 = %dobit x % / 100 = iznos dobitiZADATAK 6. d.o.o. koje odlui promijeniti visinu kapitala iz sredstava drutva. Koji e postupak primijeniti uz udovoljavanje kojem ogranienju? Primijenit e nominalno poveanje temeljnog kapitala iz sredstava rezervi i dobiti drutva. Usko jevezanosprihvaenjemgodinjihfinancijskihizvjeazbogtogaseopretvaranjurezervi drutvautemeljni kapital moeodluiti nakontosedoneseodlukaoprihvaanjugodinjih financijskih izvjea za posljednju poslovnu godinu ako ta izvjea ne prikazuju gubitak, a nema nepokrivenog gubitka iz prethodnih godina.3ZADATAK 7.Posebanoblikugovoraozakupu, ugovorautonomnogtrgovakogpravanastaou meunarodnoj praksi pojam, oblici, subjekti, prava i obveze iz ugovora.Ugovor o leasingu LEASING je poseban ugovor o zakupu.Direktni leasing(izravni) je leasing-ugovorukojemsudjelujusamodvijestranke: davateljleasingai primatelj leasinga. Davatelj leasinga ima obvezu predaje stvari te odgovornost za materijalne i pravne nedostatke, ima pravo naleasingnaknadu.Indirektni leasingjeugovorukojemsudjeluju tri subjekta: proizvoa, davatelj leasinga (leasing institucija) i primatelj leasinga ima obvezu isporukepredmeta te odgovara za materijalne i pravne nedostatke i ima pravo na naplatu stvari. Leasing institucija ima obvezuplatiti cijenu proizvoau tepravona leasing-naknadu temeljemugovoraoleasingu. Primatelj leasinga ima obvezu plaanja leasing naknade, obvezu odravanja stvari i vraanja, te pravo na koritenje predmeta i pravo na na otkup. Financijski i operativni leasing, kratkoroni (od 1 do 3 god.) i dugoroni (na 5 god.), neto leasing (korisnik preuzima odravanje) i bruto leasing (davatelj preuzima koritenje),leasing investicijske opreme, kompletnih postrojenja, leasing robe iroke potronje, leasing neupotrebljavanih i upotrebljavanih dobara, standardni leasing, ugovor s pravomopcije(dali ekorisnikleasingavratiti predmetleasingaili egaotkupiti), ugovors klauzulomprava otkupa (istekomugovora korisnik leasinga otkupljuje predmet leasinga po simbolinoj cijeni).ZADATAK 8. Temelji ovlasti za zastupanje-oblici i pojmovi objasniti!Ovlast za zastupanje temelji se na:I. Zakonu zakonsko zastupanje postoji kada zastupnik crpi ovlast neposredno iz zakona (ex lege) panijepotreban nekiaktvlasti ili organatrgovakogdrutva, tosulanovi upravedrutva kapitala, lanovi j.t.d. i komplementari k.d. II. Aktu ovlatenog organa (najee sud) ako je mogunost donoenja takvog akta predviena zakonom, moe takoer biti temelj zastupanja, tako u steajnom postupku od dana otvaranja steajnog postupka. Steajnog dunika zastupa steajni upravitelj, a toga dana prestaju vrijediti ovlasti dotadanjih zastupnika i opunomoenika,III. Punomoi punomo je takav oblik zastupanja u kojem davatelj ovlasti daje opunomoeniku ovlast za zastupanje pravnim poslom.ZADATAK 9. Oblici nevaljanosti ugovora!Nitetni ugovor(apsolutnonitetan) smatrasekaodanepostoji, nitetanposaoneproizvodi nikakve pravne uinke, nitetan je ugovor protivan Ustavu RH, prisilnimpropisima ili moralu drutva.Pri djelominoj nitetnosti nitetnostnekeodredbenepovlai nitetnostcijelogugovoraako ugovor moe opstati bez nitetne odredbe.Pobojni ugovor(relativno nitetan) jest takav koji je valjan od trenutka sklapanja te izaziva sve predviene pravne uinke, ali se zbog odreenih mana moe pobijati i proglasiti nevaljanim. Pobojni ugovornisuoni koje jesklopilaosoba ogranieno poslovnosposobna, oni prikojima jebilo mana gledevoljestranaka. Pobojnost nenastupa posamomzakonu, negosemorapodii tubaza ponitenje i sud mora proglasiti ugovor nevaljanim,ako se pobojni ugovor proglasi nitetan on je takav od poetka. Tuba se moe podii u roku od jedne godine od saznanja za razloge pobojnosti (subjektivni rok), najkasnije u roku od tri godine od sklapanja ugovora (objektivni rok), rokovi su prekluzivni, sklopljeni pobojni ugovor se mora ispunjavati jer se smatra nevaljanim sve dok ga sud ne poniti.4ZADATAK 10. Protest mjenice u kojim uvjetima se pristupa protestu, kod kojega tijela, u kojim rokovima i s kojim ciljem?Ne akceptira li trasat mjenicu ili ne datira akcept mjenice koja dospijeva na odreeno vrijeme po vienju, ili ne isplati mjenicu, ili ako samo djelomino akceptira i isplati mjenicu, to se mora utvrditi javnom ispravom.Da bi se ona dobila,mora se podignuti protest, podie se pri protesnom tijelu ovlatenome zakonom koje je mjesno mjerodavno za osobu protiv koje se podie protest (ovlateni za protestiranje mjenicesu javni biljenici i vodeprotesneupisnike), uz zahtjev moraju se dostaviti mjenica i potrebni podaci, svrha protesta sastoji se u tome da bi imatelj mjenice stekao pravo regresa od regresnih obveznika, imatelj mjenice ne mora podizati protest te se na taj nain osloboditi obveze podizanja zbog regresa ako je trasant,indosant ili avalist stavio i potpisao na mjenici odredbu bez protesta, bez trokova.Rokovi podizanja protesta:A. Protest zbogneakceptiranja morasepodii urokovimaodreenimazapodnoenjena akceptiranje(urokuodgodinudanaoddanaizdanja, trasantmoetajrokskratiti ili produiti, a indosant skratiti)B. Protest zbog neisplate:a) mjenica na odreen dan ili odreeno vrijeme od dana izdanja ili od vienja mora se podii jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za danom plaanja mjeniceb) mjenica po vienju mora se podnijeti u rokovima odreenima za podizanje protesta zbog neakceptiranja.Nakon navedenih rokova ne moe se podizati regres i gubi se pravo na regres.ZADATAK 11. Razlike u izdavanju i naplati mjenice i ekova!ekovi plativi u zemlji mogu biti trasirani samo na banku, ako je ek plativ izvan zemlje moe se prema zakonu mjesta plaanja trasirati i na druge osobe. U mjeninom pravu trasat moe biti svaka osoba, iako je to u praksi redovito bankovna institucija. U trenutku izdavanja eka trasant mora imati pokrie kod trasata u novcu ili novanom kreditu, a mjenica moe biti trasirana i na onuosobukod kojetrasatuopenemapokrieiliga nema u trenutku izdavanjamjenice. Nije potrebno akceptiranje eka jer je nuno pokrie kod trasata. Pri mjenici podnoenje na akcept je uvjet isplate,kako biimatelj mjenice mogao ostvariti regresno pravo.ek se moe opozvati a mjenica ne moe. Pri vlastitoj mjenici trasat i trasant su ista osoba, dok pri eku moraju uvijek biti razliite osobe. Mjenica se moe indosirati i na trasata, a indosiranje eka na trasata vrijedi samo kao priznanica o isplati. Trasirana mjenica ima osam bitnih sastojaka, a ek est. Na eku nije nuna naznaka remitenta, a na mjenici jest, pa se ek moe izdati i na donositelja. ek je sam po sebi vrijednosni papir po vienju pa nije potrebno u eku odreivati rok dospijea, a na mjenici se taj rok mora uvijek oznaiti. Temeljna je razlika u tome to ek slui kao instrument plaanja i prema svojoj prirodi je plateno sredstvo, a mjenica ima ulogu kreditnog sredstva.ZADATAK 12.Potvreni komformirani dokumentarni akreditivpojam, poloajsubjekatai banaka!Nakonotvaranjaakreditivabankajedunauvijeteakreditivapriopiti korisniku. Notifikaciju moeuiniti akreditivna banak sama ili putemkoresponirajuebankeu sjeditu (ili zemlji) korisnika.Ako akreditivna banka ovlasti i pozove drugu banku potvrditi njezin neopozivi akreditiv (po pravilu dokumentarni)i kadaonapostupi premaovlasti, tadajezabankukojajedajetakvapotvrda vrstaobveza, dodatnaobvezaakreditivnebanke. Pri potvrenomakreditivu, osimpostojee obveze akreditivne banke, prema korisniku akreditiva potvrujua banka preuzima samostalnu i 5neposrednuobvezu.Samostalna i neposrednaobvezakomfirmirajuebankeovlaujekorisnika akreditiva da podnese dokumente akreditivnoj ili komfirmirajuoj banci prema vlastitom izboru jer su obje banke solidarno obvezane prema korisniku na honoriranje prezentiranih dokumenata. Honoriranjemdokumenataodstranejednebankeprestajei obvezai drugebanke. Potvreni akreditiv znai veu sigurnost za korisnika jer su mu za ispunjenje potraivanja obvezale dvije banke, i to solidarno. ZADATAK 13.Osnivai A, B, CiDradirealizacijeposlovnogprojektaizgradnjetvorniceza proizvodnjuraunala, odluilisu osnovatidrutvo kapitala koje eizdavativrijednosne papire. Temeljni kapital drutva su osnivai utvrdili u statutu koji su osvojili u visini od 38.000.000,00 kn. temeljni kapital ine redovne dionice u nominalnoj vrijednosti od 100 kn i povlatene dionice u nominalnoj vrijednosti od 500 kn po dionici. Nakon usvajanja statuta osnivai su preuzeli dionice kako slijedi:OsnivaiRedovne Povlatene A 50.000,00 6.000,00B 40.000,00 4.000,00C 25.000,00 2.000,00D 40.000,00 6.000,00? Navesti prema redu odvijanja radnje osnivanja ovog drutva, opisati radnje po kojima seovaj postupak razlikuje od drugoga zakonom propisanog!50.000,00 + 40.000,00 + 25.000,00 + 40.000,00 = 155.000,00 redovnih dionica155.000,00 x 100,00 = 15.500.000,006.000,00 + 4.000,00 + 2.000,00 + 6.000,00 = 18.000,00 povlatenih dionica18.000,00 x 500,00 = 9.000,00 postojei temeljni kapital 15.500,00 + 9.000,00 = 24.500,00 to je manje od 38.000,00 (iz toga slijedi)Radi se o sukcesivnom osnivanju: Osnivai osvajaju statut Preuzima se dio dionica Daju Izjavu o osnivanju Upuuje se javni poziv za otkup preostalih dionica Upis i uplata dionica na nain i u barem min. svoti predvienoj zakonom Sazivanje osnivake skuptine Imenovanjaorganadrutva(skuptinabiranadzorni odbor, nadzorni odborupravu, sudimenuje revizora osnivanja) Sastavlja se Izvjee o osnivanju Revizija osnivanja6 Podnoenje prijave za upis u trgovaki registar (uprava) Upis u trgovaki registar i objava upisaSimultano se osnivanje razlikuje od sukcesivnog u tome to se kod simultanog osnivanja preuzimaju sve dionicepa se zbog toga ne upuuje javni poziv i ne saziva se osnivaka skuptina.ZADATAK 14.Prikazati strukturu temeljnog kapitalaovogdrutva, te navestiiopisatiprava koja lanovi imaju iz pripadajue vrste dionica te postupak prijenosa prava!OsnivaiRedovne Povlatene A 50.000,00 x100,00=5.000.000,00 6.000,00 x500,00=3.000.000,00B 40.000,00 x100,00=4.000.000,00 4.000,00 x500,00=2.000.000,00C 25.000,00 x100,00=2.500.000,00 2.000,00 x500,00=1.000.000,00D 40.000,00 x100,00=4.000.000,00 6.000,00 x500,00=3.000.000,00155.000,00 dionica 15.500.000,00 18.000,00 dionica 9.000.000,00Udio redovnih dionica u temeljnom kapitalu15.500.000,00Udio povlatenih dionica u temeljnom kapitalu9.000.000,00Postojei temeljni kapital24.500.000,00Prava iz redovnih dionica: pravo glasa, pravo na sudjelovanje u dobiti (dividenda), pravo na ostatak steajne ili likvidacijske mase.Pravaizpovlatenihdionica: njimasedioniarimadajuposebnaprava, kumulativepravona kumulativnuisplatu, participativnepravonadividendupovlatene+diodividendeizredovne dionice, dionicebezpravaglasa pravonasudjelovanjeuraspodjeli dobiti, ali nemapravo sudjelovanja u glavnoj skuptini.Prijenos prava: pravo na upis novih dionica moe dioniar prenijeti samo ako sam ima to pravo i akogajepridrao. Pravonaopcijujedioniarevopravoi nepostoji obvezanaupisi kupnju dionica.Kada bi postojala takva obveza, ona bi bila u suprotnosti s naelom otvorenosti d.d.-a. pravo opcije samo daje mogunost dioniaru da sadri, dotadanji opseg utjecaja u drutvu.ZADATAK 15.za koji broj dionica se raspisuje javni poziv i koji je njegov obvezni sadraj te najdui rok na koji moe prema ZTD-u biti otvoren?Statutom usvojeni temeljni kapital 38.000.000,00Postojei temeljni kapital 24.500.000,00Temeljni kapital koji e se raspisati u javnom pozivu 13.500.000,0013.500.000,00/100,00=135.000,00 dionica (ako se u javnompozivu raspisuju samo redovne dionice odnosno bez povlatenih dionica)Obvezatni sadraj javnog poziva: Tvrtka , sjedite i predmet poslovanja drutva Iznos temeljnog kapitala7 Broj, vrsta i akose izdajudionice vierodova,rodove dionicakoje senude za upis, njihov nom. iznos i iznos za koji se nude i broj, vrstu i rod dionica koje su preuzete bez javnog poziva Dan kada je usvojen statut Ime/tvrtku, prebivalite /sjedite, a za fizike osobe i JMBAG osnivaa Mjesto gdje se upisuju dionice Vrijeme poetka i kraja upisa Dankadprestajeobvezaupisnika, akosedotadadrutvoneprijavi zaupis trgovaki registar Podatke o posebnim pogodnostima Nain sazivanja osnivake skuptinaJavni poziv moe biti otvoren max.3 mjeseca!ZADATAK 16.Akopoobavljenomjavnompozivunisuotkupljenesveponuenedionice, koje daljnje radnje poduzimaju i u kojim rokovima?Akourokuukojemjeotvorenjavni pozivnisuupisanei uskladusprospektomupisanesve dionice, osnivai moraju u narednih 15 dana po proteku toga roka sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane.Ako osnivai ne preuzmu ponuene dionice ili ih ne upiu i ne uplate u skladu s prospektom, smatra se da osnivanje nije uspjelo, a osnivai moraju u narednih 15 dana novim oglasom pozvati upisnike da podignu uplaene iznose ili se mogu odluiti za osnivanje d.o.o.-a.ZADATAK 17.U narednoj poslovnoj godini drutvo je ostvarilo u poslovanju dobit od 6.160.000,00kn i skuptina jeodluila da podijeli dioniarima, s timdpovlatenedionice ostvaruju jednako uee u dobiti. Utvrdite iznos uea u dobiti pojedinog dioniara!15.500.000,00Kapitalno naelo! 9.000.000,0024.500.000,00Ukupne redovne dionice 155.000,00Ukupne povlatene dionice 18.000,00Ukupne dionice raspisane prospektom135.000,00Ukupni broj dionica 308.000,00Dobit po dionici= dobit / uk. br. dionica=6.160.000,00/308.000,00=20kn/dionicaUdio pojedinanog ulogaOsnivaiRedovnePovlatene A 50.000,00x20,00=1.000.000,00 6.000,00x20=120.000,00B 40.000,00x20,00=800.000,00 4.000,00x20=80.000,00C 25.000,00 x20,00=500.000,00 2.000,00x20=40.000,00D 40.000,00 x20,00=800.000,00 6.000,00x20=120.000,00A= 1.120.000,00B= 880.000,00C= 540.000,00D= 920.000,00Ukupna dobit dioniara koji su dionice upisali putem prospekta:135.000,00x20,00=2.700.000,00 kn dijele dioniari koji su naknadno kupili dionice8(1.000.000,00+120.000,00)+(800.000,00+80.000,00)+(500.000,00+40.000,00)+(800.000,00+120.000,00)+(2.700.000,00)=6.160.000,00 ukupna dobitZADATAK18.Ustatutu drutva utvrena je mogunost poveanja temeljnog kapitala do 1.500.000,00 kn. koji organ donosi odluku o poveanju temeljnog kapitala i za koji broj dionica, te u kojem najduem roku? Radi se o efektivnom poveanju temeljnog kapitala iz odobrenog temeljnog kapitala,za 15 000 dionica (ako je nominalna vrijednost jedne dionice 100,00 kn).Upravi seomoguujedapoveatemeljni kapital uodreenomrokuodupisadrutvausudski registar i do visine odreene statutom. Upravi drutva se omoguava da povea temeljni kapital, a da nije potrebna promjena statuta, odnosno prihvaanje odluke skuptine.Zakonom je odreeno da nominalna svota odobrenog kapitala ne smije prijei polovicu temeljnog kapitala u vrijeme davanja ovlasti.Rok: Na pet godina nakon upisa u sudski registar ako je ona utvrena statutom Na pet godina od dana upisa izmjene statuta u sudski registarZADATAK 19.U pripremi za pripajanje d.d.-a koje e radnje i u kojem obliku morati provesti d.d. u odnosu na temeljni kapital?Radi se o efektivnom poveanju kapitala i to uvjetnom (zbog pripajanja i spajanja drutva). Pri pripajanju drutava moe se donijeti odluka da dioniari pripojenog drutva, odnosno kad se pri spajanju stvara novo drutvo, dioniari drutva koja prestaju, imaju pravo opcije kupnje dionica preuzimajuega, odnosno novog drutva.ZADATAK 20. koji preduvjeti moraju biti zadovoljeni da uprava d.d.-a donosi odluku o poveanju temeljnog kapitala i u kojim granicama mora biti u iznosu i roku?Poveanju temeljnog kapitala drutva pristupa se onda kad se povea opseg poslovanja, a s time porastu i potrebe drutva za svjeim sredstvima i kad se dodatni kapital namie izvana.ZADATAK 21. Sadraj klauzule klju u ruke i klizne skale!esto ugovor o gradnji sadri klauzulu klju u ruke ili slinu odredbu, to znai da se izvoditelj samostalnoobvezujeizvesti sveradovepotrebnezaizgradnjui uporabuodreenogobjekta. Ugovorena cijena pritom obuhvaan i vrijednost svih nepredvienih radova i tzv. vikova radova. Odredba klju u ruke ne iskljuuje mogunost poveanja cijene zbog promijenjenih okolnosti, kao i plaanje naknadnih radova.Kliznaskalajezapravoklauzularevizijecijenekojasezbognestabilnosti cijenanatritu unosi u ugovore.Karakteristina je za ugovore o gradnji,u kojima se redovito predvia da e cijenagraevinskogobjektabiti povienaodnosnosmanjenamaterijala, itd. Poslovnapraksa poznaje vie oblika klizne skale, ali se najee primjenjuje opisni oblik (pri kojemu se odreuje u postotku veliina udjela cijene materijala i radne snage u ukupnoj cijeni) i oblik s matematikom formulom (sastoji se od odreene matematike formule u koju se uvrtavaju imbenici strukture cijene).ZADATAK 22. Sadraj ugovora o dokumentarnom akreditivu!9Dokumentarni akreditiv postojiondakadajebankaobvezna ispuniti korisniku akreditivasvoju obvezu, ali uz uvjet da joj se podnesu dokumenti: Otpremni (transportni) dokumenti pomorska teretnica, tovarni list, zrakoplovni konosmani, skladinice i sl. Dokumenti o osiguranju polica o osiguranju, certifikati o osiguranju Trgovake fakture Ostali dokumenti skladini recepisi, nalozi za isporuku, certifikat o podrijetlu robe, o teini, kakvoi, analizi robe i sl.Svaki akreditiv mora sadrati odredbu o krajnjem roku za podnoenje dokumenta na plaanje, akceptiranje ili negociranje (poetak roka tee od dana izdanja dokumenta o prijevozu, kad nije odreen rok banka e odbiti primitak transportnih dokumenata koji su podneseni nakon 21 dana od dana njihova izdavanja). ZADATAK 23.Usporedna obiljeja ugovora o komisiji i trgovakog posredovanja!Ugovoromokomisiji komisionarseobvezujedaezanaknaduobaviti usvojeimei zaraun komitenta jedan ili vie povjerenih mu poslova. Komisionar ima pravo na proviziju i kada ona nije ugovorena.Ugovor o trgovakom zastupanju je ugovor kojim se zastupnik obvezuje da e stalno brinuti da tree osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavateljem i da u tom smislu posreduje izmeu njih i nalogodavatelja te da nakon dobivene ovlasti sklapam ugovore s treima u ime i za raun nalogodavatelja, a on se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati naknadu.ZADATAK 24.Subjekti A, B, C i D opredijelili su se da svoj poslovni poduhvat realiziraju kroz trgovako drutvo u kojem e razliito utvrditi svoj poloaj, prava i obveze. Subjekti A i D s obzirom na povjerenje u sposobnosti subjekta B i C ele uloiti samo novana sredstva, ne ele upravljati poslovanjem niti odgovarati za obveze drutva preko vrijednosti uloga. Ulog subjekta A je u novcu u iznosu od 5.000.000,00 kn dok D preuzima obvezu uloga u iznosu od 3.000.000,00 kn. subjektBulaeradizraduraunalnihprograma, doksubjektCdajeuloguviduposlovnog prostora u vrijednosti od 7.000.000,00 kn. B i C ele upravljati drutvom i voditi poslove drutva, budui da odgovaraju za poslovanje osnovanog drutva cijelom svojom imovinom, ne samo uloenim u drutvo.? Koje su trgovako drutvo osnivai osnovali, kojim aktom? Koja su njegova obiljeja? Navedi tvrtku osnovanog drutva (izaberi ime)!Osnivai su osnovali drutvo osoba tj. komanditno drutvo. Akt osnivanja je drutveni ugovor. Obiljeja komanditnog drutva su:o Drutvoosoba, pravnaosobakojaimasvojstvotrgovca, osnovanoradi samostalnogi trajnog obavljanja djelatnostio Imadvijevrstelanova: komplementari (odgovarajuzaobvezedrutvaneogranieno, solidarno, cijelom svojom imovinom) i komanditori (odgovaraju samo do visine svog uloga u drutvo, osobno i ogranieno)o Nije propisani min. tem. kapital za osnivanje ovakvog drutva o Temeljni akt osnivanja je drutveni ugovoro Nema obaveznih organaTvrtka: IMTA proizvodnja aluminijske bravarije Smolica, Legovi, k.d.ZADATAK 25. Kakav status imaju lanovi pojedinano, koja su njihova prava i obveze?10Komanditor nije ovlaten zastupati drutvo (odredba je prisilne naravi), ne moe biti zastupnik drutva, ali im se moe dati prokura ili trgovaka punomo (potrebna je odluka svih komplementara),komanditor ne odgovara za obveze drutva samo onda ako je u cjeliniuplatio ulogutvrendrutvenimugovorom, usluajudakomanditornijeucijelosti uplatioulog, za neuplaeni dioodgovaravjerovnicimadrutvasostalimlanovimaizravnoi solidarnocijelom svojom imovinom i zvan drutva do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio, ima pravo na udio u dobiti , na obavijetenost.Komplementar odgovarazaobvezedrutvaneogranieno, solidarnocijelomsvojomimovinom, ovlatenjedavodi i zastupadrutvo, imaobvezuuplatiti ulogudrutvo, zabranautakmice, zabrana raspolaganja udjelom, snosi gubitak te ima pravo na udio u dobiti, pravo na obavjetenost.ZADATAK 26. Subjekt A do utvrenog roka uplatio je dio svog uloga i to 3.000.000,00 kn. to dalje poduzima i kakav je njegov poloaj u svezi odgovornosti za obveze drutva?Svi komplementari morajupodnijeti prijavuzaupisdrutvausudski registar, sobziromda komanditor odgovara za obvezedrutva dovisinekapitala koji su sedrutvenimugovorom obvezali unijeti u drutvo, subjekt A nije uplatio svoj ulog u cijelosti i zbog toga za neuplaeni dio (2.000.000,00 kn) odgovara izravno, solidarno cijelom svojom imovinom.ZADATAK 27.Poslovodstvoi zastupanjeovogdrutva, pojam, oblici, poloaj, pravai obveze pojedinog lana!Komanditno drutvo i prema van i prema unutra vode komplementari nije li drutvenim ugovorom drukije utvreno,komanditori nemaju pravo na upravljanje drutvom.Za obavljanje redovitih poslova ovlateni su komplementari, za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovitog poslovanja potreba jesuglasnost svihlanova odnosno svihkomplementara i glede prokure potrebna je suglasnost svih komplementara.Drutvenim ugovorom se moe voenje poslova povjeriti i komanditorima bilo skupno sa komplementarimaili samostalno. Komplementari ni ukojemsluajunemoguprenijeti ovlast zastupanja na komanditore.ZADATAK 28.Drutvojeposlovnugodinuzavrilosdobiti od1.000.000,00kn. Odluiloje podijeliti svim lanovima. S obzirom dau ugovoru nije sadrana posebna odredba primjenjuje se Zakonsko odreenje o raspodjeli. Koja su naela raspodjele dobiti i sa kojim iznosom uestvuje svaki lan (naelo i raunski)?Kapitalno naelo 1/3 dobiti dijeli se lanovima sukladno njihovom udjelu u kapitalu drutva1/3 dobiti = 1.000.000,00 / 3 = 333.333,33A 5.000.000,00 33,33 %33,33 % x 333.333,33 = 111.111,10B radC 7.000.000,00 46,37 %46,37 % x 333.333,33 = 155.555,56D 3.000.000,00 20,00 %20,00 % x 333.333,33 = 66.666,6715.000.000 100 % 333.333,33Naelo primjerenosti 2/3dobiti sedijeli na lanoveprema omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima odreuju ih komplementari112/3 dobiti = 666.666,67ZADATAK 29.d.d. eli stei usvoj portofoliovlastitedionice. Ukojimsluajevimajeto doputeno? Koja je obveza drutva za sluaj da stekne vlastite dionice mimo ogranienja?Stjecanje vlastitih dionica je doputeno: Ako je stjecanje potrebno kako bi se od drutva otklonila teka teta koja neposredno slijedi. Teka teta slijedi kad prijeti drutvu, a ne pojedinom dioniaru Ako dionice treba ponuditi zaposlenima u drutvu ili drutvo koje je povezano s drutvom koje stjee vlastite dionice Ako se dionice stjeu zato da bi se prema odredbama ZTD-A dioniarima dala otpremnina Ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija provodi komisijsku kupnju dionica Na temelju univerzalnog prava sljednitva Na temelju odluke skuptine o povlaenju dionica,a prema propisima o smanjenju tem. kapitala drutvaNije li drutvo steklo vlastite dionice sukladno ovim odredbama o stjecanju vlastitih dionica, ono ih mora otuiti u roku od godine dana od stjecanja,ZADATAK30.Poloaj jamca plaa, obiljeja ugovora kojimstjeetaj poloaj, posebno u postupku naplate obveza iz osnovnog ugovora!To je ugovor o jamstvu.Solidarnojamstvoakosejamacobvezaokaojamaci platilac, ondaodgovaravjerovnikukao glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od jamca, bilo od obojice istodobno.Jamstvo ima sljedea obiljeja: Pisani oblik ugovor obvezuje jamca ako je izjavu dao pismeno, Akcesornost jamstvo se moe dati samo za pravovaljanu obvezu, Opseg jameve odgovornosti ne moe biti vei od obveze glavnog dunika (supsidijarno i solidarno jamstvo), Subrogacija na jamca koji jenamiriovjerovnikovopotraivanjepozakonu prelazi potraivanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja, Podjamstvo jamstvo se moe dati i za obvezu nekoga drugog jamca, Regres jamac koji je isplatio vjerovnika moe zahtijevati od glavnog dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov raun, kao i kamate od dana isplate.ZADATAK 31.Uvijeti kojimoraju bitizadovoljeniza valjano zakljuenje ugovora o prijeboju (kompenzaciji)!Prijeboj kaomogui prestanakobveznogodnosapostoji ondakadaizmeuistogvjerovnikai dunika istovremeno postoje potraivanja iz dvaju ili vie meusobno obveznih odnosa.Za valjanost prijeboja potrebne su sljedee pretpostavke:E Istovrsnostobapotraivanjaglasenanovacili drugezamjenjivestvari iste vrste,E Dospjelost oba potraivanja moraju biti dospjela,E Utuivostmeusobnapotraivanjamorajubiti takvadasemoguostvariti i sudskim putem,12E Uzajamnoststrankekojeobavljajuprijeboj morajuuzajamnoi izravnobiti vjerovnik i dunik.ZADATAK 32.Prema kojim svojim obiljejima ugovor o franchisingu ostvaruje svoju gospodarsku funkciju, sadraj ugovora, subjekti i njihova prava, te obveze?Ugovor o franchisingu je ugovor autonomnog trgovakog prava,temeljem tog ugovora davatelj franchisinga daje primatelju svoje ime, a primatelj zauzvrat dobro obavlja djelatnost, cilj davatelja je da se osigura identian nain poslovanja, pripremanja.Davalac franchisinga obveze: dati svoje ime i osigurati da nivo proizvodnje bude uvijek isti.Primalac obveze: dobro obavljanje svoje djelatnosti, ulog sredstava, plaanje naknade.ZADATAK 33. Koje odluke mora donijeti d.d. u postupku poveanja temeljnog kapitala (efektivno uvjetno poveanje pretvaranjem zamjenjivih obveznica u dionice)?Moraju se utvrditi: Svrha uvjetnog poveanja temeljnog kapitala, Osobe koje se mogu koristiti pravom prvenstva pri upisu dionica, Iznos za koji se izdaju dionice ili mjerila po kojim se on moe odrediti.ZADATAK 34. Radi kojeg cilja je osnovano GIU, kako se dijeli dobit udruenja, tko vodi poslove, prava lanstva?GIUjetrgovakodrutvosasvojstvompravneosobekojeosnivajudvijeili viefizikihili pravnih osoba radi olakanja i promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti njegovih lanova da bi poboljale ili poveale njihov uinak, ali tako da ono za sebe ne stjee dobit. Ako GIU stekne dobit, ono je ne ostvaruje u svoju vlastitu dobit, nego je stjee za lanove udruenja, ako nije ugovorom o osnivanju drukije ureeno, dobit se dijeli na jednake jelove svim lanovima.Uprava je obvezatni organ udruenja koji se sastoji od jednog ili vie lanova, ona vodi poslove i zastupa udruenje.Prava lanova udruenja: Pravo na ostvarenje koristi od obavljanja djelatnosti udruenja, Pravo sudjelovanja u odluivanju, Pravo na sudjelovanje u dobiti udruenja, Pravo na ustupanje sudjelovanja u udruenju, Pravo lana da svoje sudjelovanje u udruenju da za osiguranje, Pravo lana koji je izaao iz udruenja, Pravo na sudjelovanje u podjeli ostatka likvidacijske mase, Pravo na otkaz lana, Pravo na obavijetenost.Obveze lana: Obveza uplate doprinosa, Snoenje izdataka udruenja, Postupanje prema naelima odnosa povjerenja, Odgovornost lanova za obveze udruenja.ZADATAK 35. Nakon izvrenja kojih radnji nastaje preddrutvo d.d.-a i d.o.o.-a i koja je njegova funkcija?13Osnivanjedrutvaobinonijejednokratni akt, negosepoduzimanizradnji i postupakaprije njegova upisa, neki ili svi lanovi budueg drutva poduzimaju odreene pravne radnje s uinkom za budue drutvo ponaajui se kao da drutvo ve postoji. U tom sluaju budui lanovi drutva predstavljaju preddrutvo koje nema statusna obiljeja, nego lanovi ine pravu zajednicu obvezno pravne prirode sa zajednikim ciljem osnivanja odreenog drutva.Za nastanak preddrutva potrebno je da osnivatelj: d.o.o. sklope drutveni ugovor d.d. prihvate statut i preuzmu sve dionice.ZADATAK 36. d.d. je izdalo pored dionica i obveznice koje namjerava zamijeniti za dionice, koju radnju mora izvriti u odnosu na temeljni kapitali u kojoj veliini?Skuptina mora donijeti odluku o efektivnom uvjetnom poveanju temeljnog kapitala i upisati ju u trgovaki registar.Nominalna svota uvjetnog kapitala ne smije prijei ukupnu polovinu temeljnog kapitala drutva.ZADATAK 37.Poloaj davatelja licence prema korisniku, prema obveznom sadraju ugovora o licenci!Obveze davatelja licence:# u odreenom roku predati stjecatelju licence predmet licence i svu dokumentaciju,# dati stjecatelju licence sve upute i obavijesti potrebne za uspjeno iskoritavanje predmeta,# garantirati tehniku izvedivost i tehniku upotrebljivost predmeta licence,# jamiti da pravo iskoritavanje predmeta ugovora pripada njemu i da iskoritavanje nije ogranieno u korist nekog treega.Obveze stjecatelja licence: platiti davatelju licence naknadu u vrijeme i na nain odreen u ugovoru, iskoritavati predmet licence na ugovoreni nain, u ugovorenomopsegu i u ugovorenim granicama, duanjesuzdrati seodkoritenjanaknadnihusavravanjapredmetalicence ako zakonom ili ugovorom nije drukije ureeno, uvati predmet licence u tajnosti i onda kad se radi o nepatentiranom izumu ili tajnom tehnikom znanju i iskustvu, obiljeiti robu oznakom iz koje je vidljivo da se radi o proizvodu proizvedenom po licenci, kad se naknada odreuje ovisno o opsegu iskoritavanja predmeta licence, podnositi izvjea o opsegu iskoritavanja predmeta licence i obraunati naknadu svake godine ako ugovorom nije ureen krai rok.ZADATAK 38.Sadraj i opseg obveze jamca iz ugovora o kreditu i obliciu kojim se jamstvo moe ugovoriti!14Opseg jameve odgovornosti na moe biti vei od obveze glavnog dunika. Ako nije nita drugo ugovoreno, jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamio, ali se njegova odgovornost moe ograniiti na dio obveze ili na drugi nain podvrgnuti lakim uvjetima.+ Solidarnojamstvovjerovnikmoetraiti ispunjenjeobvezebili odglavnog dunika, bilo od jamca, bilo od obojice istodobno,+ Supsidijarno jamstvo od jamca se moe zahtijevati ispunjenje obveze tek poto glavni dunik nije ispunio obvezu u roku odreenim u pismenom pozivu (naknadno potvrenog roka).ZADATAK39.Zastupanjedrutvaosoba, pojamzastupanja i njegovi mogui oblici, tkoje temeljem zakona ovlaten za zastupanje drutva osoba (ZTD)!J.T.D. : Pod zastupanjem podrazumijeva se rad za drutvo u odnosu prema treima. lan ovlaten da vodi poslove drutva na mora biti ovlaten da zastupa drutvo. U naelu svaki je lan ovlaten zastupati drutvo, ali se drutvenim ugovorom moe drukije urediti.K.D. : Zastupaju ga komplementari prema zakonu. Komanditor nije ovlaten zastupati drutvo, ali im se moe dati prokura ili trgovaka punomo (odluka svih komplementara).Nain zastupanja: Pojedinano zastupanje svaki moe bez posebne punomoi zastupati drutvo, svi su lanovi j.t.d.-a zakonski zastupnici, Skupno zastupanje kada je za poduzimanje svakog posla prema treima potreban suglasnost svih skupnih zastupnika (skupno zastupanje svih lanova ili skupno zastupanje od nekoliko lanova-najmanje dva), Pojedinano zastupa nje s prokuristom drutvenim ugovorom se moe odrediti da lanovi drutva ovlateni za pojedinano zastupanje mogu zastupati drutvo samo zajedno s prokuristom.ZADATAK 40. Pojam prokure i poslovi koje ne smije vriti prokurist bez posebne ovlasti!Prokura je posebna trgovaka punomo sa zakonski utvrenim sadrajem i opsegom ovlasti. Moe se uspostaviti samo u trgovakom prometu.Za odreene je radnje potrebna ovlast:= Za otuivanje i optereivanje nekretnina vlastodavatelja,= Za davanjeizjavei poduzimanje pravnihradnji kojima sepoinjesteajni postupak koji dovodi do prestanka drutva.ZADATAK 41.Kakoglasi tvrtkasaobveznimzakonskimsadrajem, drutvakojesuosnovali Juri, Matii PeriukojemsamoPeriodgovarazaobvezedrutvasvomsvojomimovinom. Preostala dva lana nisu odgovorna za obveze drutva, a drutvo je registrirano za proizvodnju tekstila sa sjeditem u Rijeci!To je komanditno drutvo jer ga samo Peri zastupa (komplementar) a ostala dva lana drutva su komanditori.Korzo proizvodnja tekstilaPeri, k.d. RijekaZADATAK 42. Zajednika obiljeja i vrste bankarskih ugovora!15Vrste bankarskih ugovora:Imenovani bankarski ugovori: Ugovor o novanom depozitu, Ugovor o ulogu na tednju, Ugovor o deponiranju vrijednosnih papira, Ugovor o bankovnome tekuem raunu, Ugovor o sefu, Ugovor o kreditu, Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira, Ugovor o akreditivu, Ugovor o bankovnoj garanciji.Neimenovani bankarski ugovori:+ Ugovor o diskontu na mjenice,+ Ugovor o forfaitu,+ Ugovor o factoringu.Zajednika obiljeja:a. jednajestranauvijekbanka(iznimnomoebiti nekadrugaorganizacijaovlatenaza obavljanje odreenih bankovnih poslova),b. po pravilu su formalni ugovori,c. dvostranoobvezni ugovori u kojima su stranke vjerovnik idunik,d. za sve ugovore predviena je naplatnost za uinjene usluge pa banka ima pravo na kamata kao naknadu koju plaa klijent za koritenje njezinih sredstava ili postoji obveze banke na plaanje kamata za pravo koritenja i raspolaganja novcem dobivenim od klijenta, banka ima pravo na i na proviziju za usluge koje obavlja,e. radi se o novanim inidbama,f. formularni ugovori,g. ugovori trgovakog prava,h. ponajprije se primjenjuju odredbe samog ugovora, te dispozitivni i prisilno pravni propisi prava, te posebni propisi.ZADATAK 43. Osnivai A, B i C radi prikupljanja veeg kapitala u trgovako drutvo, u kojem e imati poslovni rizik samo za vrijednost vlastitog uloga izdavanjem vrijednosnih papira,osnivaju drutvo u ukupnom temeljnom kapitali : A 50.000,00 kn, B 40.000,00 kn, C 60.000,00 kn.svoje uestvovanje u osnivanju drutva osnivai su ostvarili otkupom dionica u navedenom iznosu. Vrijednostsvakedioniceiznosi 100,00kni usvajanjemstatutatedavanjeizjaveoosnivanju nastajedrutvo. Uposlovnojgodini drutvojeostvarilodobitod30.000,00kni skuptinaje odluila da se 50% dobiti podijeli na lanove. Koje je drutvo osnovano i u kojem postupku?Dioniko drutvo simultano osnivanje. Temeljni kapital iznosi i sastoji se od koliko dionica, koji je broj dionica otkupio svaki lan?A 50.000,00/100,00=500 dionicaB 40.000,00/100,00=400 dionicaC 60.000,00/100,00=600 dionicaIznos temeljnog kapitala: 50.000,00 + 40.000,00 + 60.000,00 = 150.000,00 kn Broj dionica :500 + 400 + 600 = 1500 dionica16ZADATAK 44.Koliko glasova ima svaki lan u skuptini, koliko je glasova potrebno za davanje najveeg djela odluke i koja je jo veina zakonom predviena i koliko je glasova potrebno kod ovog drutva?Naglavnojskuptini odlukesedonoseveinomglasova(obinaveina), akosezakonomili statutomneodredi dajezatopotrebnanekaveaveina( kvalificiranaveina) ili se zahtijeva ispunjenje dodatnih pretpostavki.Pravo glasa se ostvaruje prema nominalnim iznosima dionica.A 500 dionica 500 glasovaB 400 dionica 400 glasovaC 600 dionica 600 glasovaUkupno 1500 glasovaObina veina : vie od 50% = 751 glas i vieKvalificirana veina : veine vie od 75 %ZADATAK45.Skolikimiznosomsvaki dioniar sudjelujeupodjeli dobiti i gdjeseulae preostali dio dobiti? Dobit = 30.000,00 kn 50 % = 15.000,00 kn Dobit po dionici = 15.000,00 / 1500 = 10 kn / dionicaA 500 dionica x 10 = 5.000,00 knB 400 dionica x 10 = 4.000,00 knC 600 dionica x 10 = 6.000,00 kn 15.000,00 knStatutom se moe odrediti da se svote iz dobiti tekue godine rasporeuju u ostale priuve (na zakonske i one odreene statutom), ali ZTD odreuje da to moe biti najvie do polovine dobiti.Statutomsemoepredvidjeti dausluajevimakadaskuptina odluuje ouporabi dobiti, ona moe donijeti odluku da se cijela dobit upotrijebi u druge svrhe, a ne za podjelu dioniarima.ZADATAK 46. d.d. ima temeljni kapital od 500.000,00 kn s time da svaka dionica ima vrijednost 500,00kntepravona1glas. 50%ineredovnedioniceidrugih50%inepovlatenedionice. Redovne dionice ima dioniar A i to 300 dionica na ime i 200 dionica na donositelja. Povlatene dioniceimadioniarBi onemudajupravonaisplatunjihovedividendeizredovnihdionica. Dioniar A prenosi 100 dionica na ime i 100 dionica na donositelja novom dioniaru C. Struktura temeljnog kapitala d.d.-a prije i poslije prijenosa dionica!Prije prijenosa dionica lan A posjeduje :Redovne dionice na ime - 300 dionica x 500 = 150.000,00 kn- na donositelja - 200 dionica x 500 = 100.000,00 kn (ukupno 250.000,00 kn)lan B posjeduje:Povlatene dionice 500 dionica x 500 = 250.000,00 knTemeljni kapital = 250.000,00 + 250.000,00 = 500.000,00

Poslije prijenosa dionicalan A posjeduje :17Redovne dionice na ime - 200 dionica x 500 = 100.000,00 kn- na donositelja - 100 dionica x 500 = 50.000,00 kn (ukupno 150.00000 kn)lan B posjeduje:Povlatene dionice 500 dionica x 500 = 250.000,00 knlan C posjeduje:Redovne dionice na ime - 100 dionica x 500 = 50.000,00 kn- na donositelja - 100 dionica x 500 = 50.000,00 kn (ukupno 100.000,00 kn)Temeljni kapital = 150.000,00kn + 250.000,00kn + 100.000,00kn = 500.000,00 knZADATAK 47. Glasovi kojima raspolau dioniari prije i nakon prijenosa dionica i potrebni broj glasova za donoenje veeg dijela odluka!Prije prijenosa dionicalan A 500 dionica = 500 glasovalan B 500 dionica = 500 glasovaPoslije prijenosa dionicalan A 300 dionica = 300 glasova lan B 500 dionica = 500 glasovalan C 200 dionica = 200 glasovaObina veina vie 50% - 501 glas i vieZADATAK 48.Osnivai Ai Beleosnovati trgovakodrutvokrozkojeerealizirati svoj poduhvat, proizvodnje raunala, u kojee uloiti svaki po 500.000,00kn. Za obveze ele odgovarati do visine svojih uloga, a ne ostalom imovinom. Subjekt C se pridruuje osnivanju sa ulogom zgrade od 1.000.000,00 kn, a D ulae u drutvo opremu 600.000,00 kn. C i D za obveze drutva odgovaraju do visine uloga. U prvoj godini ostvarena je dobit u visini od 240.000,00 kn. Pojamtemeljnog kapitala, temeljnog ulogai poslovnogudjelalana (uopisanoj situaciji)!Temeljni kapital = 2.600.000,00 kn (min. iznos 20.000,00 kn)Temeljni ulozi lanova : lan A500.000,00 kn novac lan B 500.000,00 kn novac lan C 1.000.000,00 kn zgrada lan D 600.000,00 kn oprema2.600.000,00 knPoslovni udjeli lanova : lan A 500.000,00 / 2.600.000,00 = 5/26 lan B 500.000,00 / 2.600.000,00 = 5/26lan C 1.000.000,00 / 2.600.000,00 = 10/26lan D- 600.000,00 / 2.600.000,00 = 6/2618Zakonompropisani minimumprijeupisautrgovaki registar koji svaki lantrebaunijeti u drutvo:lan A500.000,00 (novac) =125.000,00 knlan B500.000,00 (novac) =125.000,00 knlan C1.000.000,00 (zgrada) sve= 1.000.000,00 knlan D600.000,00 (oprema) sve =600.000,00 knUkupno: 1.850.000,00 knUkupnasvotasvihuplataunovcui vrijednosti unesenihstvari i pravaprijeupisautrgovaki registar ne moe biti manja o 20.000,00 kn.ZADATAK 49. d.o.o. s ukupnim temeljnim kapitalom od 100.000,00 kn, lan a ima temeljni ulog 40.000,00 kn,lan B 40.000,00kn, lanC20.000,00 kn. obziromna nedovoljno sredstava za razvoj poslovanja drutva utvrena je potreba poveanja temeljnog kapitala za iznos od 10.000,00kni tonanaindasvaki lanpoveazasrazmjerandiosvogudjelautemeljnom kapitalu! Kojim su aktom lanovi donijeli odluku om poveanju temeljnog kapitala d.o.o.-a, u kojem obliku i s kojom veinom glasova?lanovi su donijeli odluku o poveanju temeljnog kapitala u obliku efektivnog poveanja.Za poveanje temeljnog kapitala potrebna je odluka lanova drutva o izmjeni drutvenog ugovora, u obliku javnobiljenike isprave (upisuje u trgovaki registar), odluka se donosi jednoglasno.ZADATAK 50.Koliki su iznosi temeljnog kapitala nakon provedenog poveanja temeljnog kapitala?A 40.000,00 / 100.000,00 = 2/5 x 100 = 40.000,0040.000,00 + 40.000,00 = 80.000,00B 40.000,00 / 100.000,00 = 2/5 x 100 = 40.000,0040.000,00 + 40.000,00 = 80.000,00C 20.000,00 / 100.000,00 = 1/5 x 100 = 20.000,00 20.000,00 + 20.000,00 = 40.000,00ZADATAK51.Osnivaeli uloiti sredstva uiznosu 1.000,00knutrgovakodrutvosa sjeditemuRijeci, zaobvezeeli odgovarati cijelomsvojomimovinomradi voenjaposlova informatikog inenjeringa. Uspostavio je kontakt s osnivaemB koji je zainteresiran za suradnjuutrgovakomdrutvu, neraspolaesasredstvima, ve eli uloiti svojradizrade kompjuterskihprogramai spremanjeodgovarati zaobvezedrutvacijelomsvojomimovinom. Zbog nedostatka sredstava ukljuio se je i lan C sa 500 kn od kojeg je traeno da ne odgovara samo uloenim u drutvo. Drutvo je osnovano i u prvoj godini je ostvarilo dobit od 100,00 kn, a sljedee je ostvarilo gubitak od 210,00 kn. Koji oblik trgovakog drutva su osnovali osnivai i s kojim aktom?Osnovali su javno trgovako drutvo (j.t.d.), drutvenim ugovorom.ZADATAK 52. Kako glasi tvrtka drutva i skraena tvrtka?IMTA informatiki inenjeringSmolica, Legovi, Korlevi javno trgovako drutvo19Rijeka Skraena tvrtka: IMTAinformatiki inenjering Smolica i dr. j.t.d. RijekaZADATAK 53. Prema kojem naelu i s kojim iznosom u podjeli dobiti uestvuje svaki lan te koji je ukupan iznos uea u dobiti pojedinog lana?A = 1.000,00B = radC = 500Kapital : 1.500,00 kn1 godina: dobitraspodjela dobiti: kapitalno naelo 1/3 dobiti srazmjerno udjelu lana u kapitalu drutva1/3 dobiti = 100 x 1/3 = 33,33udio u kapitalu:A = 1000 / 1500 x 100 = 66,67%C = 500 / 1500 x 100 = 33,33%B = ulog / visina kapitala x 100 = %Dobit pojedinog lana po kapitalnom naelu:A = 33,33 x 66,67 / 100 = 22,22C = 33,33 x 33,33 / 100 =11,11 33,33 kn= ukupna dobit x % / 100 = dobit pojedinog lanapersonalno naelo 2/3 dobit dijeli se na lanove na jednake dijelove 2/3 dobiti = 100 x 2/3 = 66,67kn / 3 lana = 22,22 kndobit pojedinog lana po personalnom naelu:A = 22,23 knB = 22,22 knC = 22,22 kn Ukupna dobit pojedinog lana:A = 22,22 + 22,23 = 44,45 knB = 22,22 kn C = 11,11 + 22,22 = 33,33 kn20100,00 knZADATAK 54. Prema kojem naelu i s kojim iznosom lanovi drutva uestvuju u gubitku?2 godina: gubitakgubitak + 210,00 kn personalno naelo: 210/3= 70,00 kn svaki lan snosi gubitak od 70,00 knZADATAK 55. Ugovor o prodaji!Ugovorom o prodaji stvari prodavatelj se obvezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje prodavatelju platiti cijenu.Ono tovrijediza prodaju stvarivrijedi i zaprodajuprava,takoda ulogu predaje stvari ima ustupanje prava. Kad prodaja prava zahtijeva posjed stvari, prodavatelj je duan kupcu predati stvar.Naepravoprihvatilojenaeloneformalnosti ugovora, sklapanjeugovoranepodlijeenekom unaprijed odreenom obliku. Ugovor o prodaji nekretnina mora biti u pisanom obliku.Rizikjemogunostdaunekomepravnomposlusluajnonestanepropastili oteenjestvari vlasnitvo koje treba prenijeti s jednog suugovaratelja na drugog. Ako je za propast stvari kriv jedan suugovaratelj on snosi sve posljedice.Sastojci ugovora o prodaji:I. Stvar mora biti odreena ili odrediva,stvar u pravnom smislu, vrste stvari (pokretne i nepokretne, postojeei propaleprijeugovora, u prometui izvanprometa, sadanjei budue),II. Cijena odreena i odrediva cijena, cijena u trgovakom pravu, propisana cijena, odreivanje cijene od strane treeg (ugovaratelji se naknadno trebaju sloiti o odreivanju cijene, ugovaratelji mogu ugovor raskinuti), odreivanje cijene ostavljeno jednomod suugovaratelja.Obveze prodavatelja: Predaja stvari:mjesto predaje duan je predati stvar na ugovorenom mjestu, vrijeme predaje duan je predati u vrijeme predvieno ugovorom, trokovi sve trokove predaje, ukljuujuii one koji je prethode,snosi prodavatelj ako nije drukije ugovoreno, istodobna predaja stvari i isplata cijene ako nije to drugo ugovoreno, prodavateljnijeduanpredati stvarakomukupacneisplati cijenu istodobno, ali ni kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunost pregledati stvar, Odgovornost za nedostatke:odgovornost za materijalne nedostatketo su nedostaci ukakvoi i nedostaci ukoliini, nedostaci ukakvoi, akostvarnema svojstva potrebna za njezinu redovitu uporabu, ako stvar nema svojstva za osobitu uporabu, ako stvar nema svojstva koja su izriito ili preutno ugovorena ili propisana, akojeprodavatelj predaostvarkupcukojanijejednakauzorkuili modelu,objektivnaodgovornostprodavatelja, subjekti elementi koji utjeuna odgovornost prodavatelja, pravo kupca je da zahtijeva od prodavatelja da 21nedostatakukloni ili mupredadrugustvarbeznedostatka, zahtijevasnienje cijene, izjavi da raskida ugovor, nedostaci u koliini, ako se preda manja koliina odugovorene, kupacmoeraskinuti ugovorsamoglededijelastvari ili koliina koje nedostaju, jamstvo za ispravno funkcioniranje prodane stvari, Odgovornost zapravnenedostatke(zatitaodevikcije) evikcija jepravno uznemiravanje stjecatelja stvari od strane nekog treeg,evikcija se temelji na pravu treega na stvar i ima uvijek pravnu podlogu.Obveze kupca: Isplata cijene, Preuzimanje stvari.ZADATAK 56. Ugovor o zamjeni!Ugovorom o zamjeni svaki ugovaratelj se obvezuje predati drugoj strani odreenu stvar tako da ona stekne pravo vlasnitva.Razmjena je konsezualni, dvostranoobvezni i neformalni ugovor pri kojemu su obje strane dune obaviti inidbu koju pri ugovoru o prodaji obavlja prodavatelj, tj. predaju stvari.Glavna obveza svake strane je u predaji stvari.To je reciprono obvezni ugovor, strane meusobno predaju stvari naelu jednake vrijednosti.ZADATAK 57. Ugovor o zajmu!Ugovorom o zajmu zajmodavatelj se obvezuje predati zajmoprimatelju odreenu svotu novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari na kojima on stjee pravo vlasnitva, a zajmoprimatelj se obvezuje zajmodavatelju nakon odreenog vremena vratiti tu istu svotu novca, odnosno istu koliinu stvari istevrstei kakvoe. To jekonsezualan ugovor jer sesmatra sklopljenim u trenutku kada su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima.Bitni sastojci ugovora: Predmet, Trajanje, Kada je posrijedi naplatno zajam naknada za pozajmljivanje.Dvostranoobvezni ugovor. Zajammoebiti novani i robni. Zajamjeneformalanugovorjer zakonodavac ne propisuje odreeni oblik. Kauzalan je jer je bitno odreena svrha (kauza).Obveze zajmodavatelja: Predaja obeanih stvari, Odgovornost za nedostatke.Obveze zajmoprimatelja: Vraanje zajma, Naknada za koritenje zajma.ZADATAK 58. Ugovor o djelu!22Ugovoromodjeluizvoditelj radovaobvezujeseobaviti odreeni posaokaotojeizradaili popravak neke stvari, obavljanje kakvog fizikog ili intelektualnog rada, a naruitelj mu se za to obvezuje platiti naknadu.Na svaki ugovor primjenjuju se opeodredbe o sklapanju ugovora(ponuda, prihvat, trenutaki mjesto sklapanja ugovora), pa se i ugovor o djelu sklapa izjavom ponuenog o prihvatu ponude.Tko snosi rizik ovisi o tome tko je dao materijal izvoditelj ili naruitelj.Kad je izvoditelj dao materijal za izradu stvari, a ona bude oteena ili propadne prije predaje naruitelju, riziksnosi izvoditelj. Utomsluaju izvoditelj nema pravo na naknadu za dani materijal niti naknadu za svoj rad.Kad naruitelj daje materijal na izradu ili popravak neke stvari, ne postavlja se pitanje tko snosi rizik za propast stvari jer naruitelj snosi rizik sluajne propasti ili oteenjastvari budui da njezin vlasnik i snosi rizik bez obzira na to kod koga se ona nalazi.Obveze izvoditelja radova: Obveza izvoenja djela, Odgovornost za nedostatke, Dunost upozorenja o nedostacima materijala ili naloga.Obveze naruitelja: Isplata naknade: nain i vrijeme naknada za izvedeno djelo moe se odrediti obveznomtarifomili kojimdrugimobveznimaktom, proraunbezjamstvai s izriitim jamstvom, Obveza primanja djela.Prestanak ugovora:a) Raskid ugovora zbog neispunjenja obveza,b) Raskid ugovora voljom naruitelja.ZADATAK 59. Ugovor o gradnji!Ugovor o grdnji je ugovor o djelu kojim se izvoditelj obvezuje da e u ugovorenom roku i prema odreenom projektu izgraditi odreenu graevinu na odreenom zemljitu ili na ve postojeem objektu obaviti kakve druge graditeljske radove, a naruitelj se obvezuje za izvoenje tih radova isplatitiodreenu cijenu.Konsenzualni,dvostranoobvezni i naplatniugovor.Bez projekta se ne moesklopiti ugovor o gradnji.Sastojci ugovora:1. predmet,2. cijena,3. rok za izgradnju.Pravni izvori ugovora o izgradnji:+ domai izvori temeljni izvor je ZOO i supsidijarno odredbe ZOO-a o ugovoru o djelu i opega djela ZOO-a, Zakon o normizaciji, Zakon o gradnji,+ strana prava.Temeljni pojmovi o subjektima vezanim uz ugovor: projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno posebnomzakonu i propisima donesenimna temelju tog zakona, odgovoran je da projekti koje izrauje zadovoljavaju uvijete iz ZOO-a im posebnih propisa, izvoafizikajeili pravnaosobakojajeovlatenazaizgradnjuili izvoenje pojedinih radova na graevini, nadzorni inenjer je osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora gradnje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona, koji se provodi u ime investitora,23 revident je ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer koji su jedini ovlateni obavljati kontroluprojektaakoimajunajmanjedesetgodinaradnogiskustvau struciiako su se istaknuliuprojektiranju sloenijihgraevina iliradovailina drugi nain dali ve doprinos tehnikoj struci, strankaoznaujevlasnikaili drugogstvarnopravnognositeljananekretnini za koju se donosi rjeenje o dozvoli gradnje.Obveze izvoditelja: Obveza izgradnje graevine, Odgovornost za ope nedostatke, Odgovornost izvoditelja i projektanta za solidnost graevine.Obveze naruitelja: Preuzimanje graevine, Plaanje cijene, Klizna skala.ZADATAK 60. Ugovor o nalogu!Ugovorom o nalogu nalogoprimatelj se obvezuje nalogodavatelju da e za njegov raun podueti odreeneposlove, aistodobno nalogodavatelj ovlaujenalogoprimatelja zapoduzimanjetih poslova.Nalogoprimatelj ima pravo na naknadu za svoj trud osim ako je drukije ugovoreno ili proizlazi iz prirode meusobnog odnosa.UZOO-ujepropisanodasenalogoprimatelj obvezujeobavljati odreeneposlovezaraun nalogodavatelja, a nije odredio u ije ime nalogoprimatelj poduzima te poslove.On je naelno naplatni ugovor, neformalan ugovor, konsenzualan ugovor i dvostranoobvezni.Obveze nalogoprimatelja:o Obveza ispunjenja naloga,o Podnoenje izvjea i polaganje rauna.Obveze nalogodavatelja: Obveza plaenja naknade, Obveza plaanja trokova.Prestanak naloga: Odustanak od ugovora, Otkaz, Prestanak pravne osobe (smrt fizike osobe), Steaj.ZADATAK 61. Ugovor o trgovakom zastupanju!Ugovor o trgovakom zastupanju je ugovor kojim se zastupnik obvezuje da e stalno brinuti da tree osobe sklapaju ugovore s njegovim nalogodavateljem i da u tom smislu posreduje izmeu njih i nalogodavatelja te da nakon dobivene ovlasti sklapa ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavatelja, a on se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati odreenu naknadu proviziju.Zastupnik moe sklapati ugovore u ime i za raun svog nalogodavatelja ako je za to dobio: Generalnu (opu) ovlast (punomo) po kojoj moe poduzimati samo pravne poslove koji pripadaju u redovito poslovanje,24 Posebnu ovlast po kojoj moe poduzimati i poslove koji ne pripadaju u redovito poslovanje, ali samo ako je posebice ovlaten za obavljanje jednog ili vie poslova.Obveze zastupnika: Brinuti se o interesima nalogodavatelja, Drati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj, uvati poslovne tajne svog nalogodavatelja, Nakon prestanka ugovora o zastupanju vratiti nalogodavatelju sve stvari koje mu je on dao na uporabu za vrijeme trajanja ugovora, Na istom podruju za istu vrstu poslova ne raditi za drugog nalogodavatelja.Obveze nalogodavatelja: Isplatiti naknadu za ugovore sklopljene posredovanje zastupnika, i za ugovore to ih je sam zastupnik sklopio ako je za to bio ovlaten, Isplatiti posebne trokove koje je zastupnik uinio u korist nalogodavatelja ili na njegov nalog, Staviti zastupniku na raspolaganje odreen materijal ili dokumentaciju potrebnun za obavljanje poslova, Bez odlaganja obavijesti zastupnika o svojoj odluci o prihvatu ili odbijanju sklapanja ugovora koji je pripremio zastupnik.Prestanak ugovora: Istek vremena, Otkaz, Raskid.ZADATAK 62. Ugovor o posredovanju!Ugovoromo posredovanju obvezuje se posrednik da e nastojati nai i dovesti u vezu s nalogodavateljemtreu osobu kako bi nalogodavatelj i trea osoba pregovarali o sklapanju odreenogugovora, analogodavatelj seobvezujeisplatiti posrednikuodreenu naknadu ako ugovor bude sklopljen.Uloga posrednika sastoji se u dovoenju svojeg nalogodavatelja u kontakt s potencijalnim partnerima za sklapanje odreenih ugovora.Obveze posrednika: Traiti dobru priliku za sklapanje odreenog ugovora i upozoriti na nju nalogodavatelja, Ako se na to posebno obvezao posredovati u pregovorima i nastojati da se sklopi ugovor, a ako ne uspije u svojem nastojanju nije odgovoran, Obavijestiti nalogodavatelja o svim okolnostima vanim za nakanjeni posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate, Voditi posebnu knjigu (posredniki dnevnik), Naknaditi svaku tetu nalogodavatelju, odnosno treoj osobi koju bi one pretrpjele njegovom krivnjom.Obveze nalogodavatelja:I Ako je ugovor s treomosobomsklopljen posredstvomposrednika, isplatiti posredniku naknadu makar ona nije ugovorena,I Duan je isplatiti trokove ako je ugovorom o posredovanju tako odreeno, pa ak i onda kada ugovor izmeu nalogodavatelja i tree osobe nije sklopljen.ZADATAK 63. Komisijski ugovor!25Ugovoromokomisiji komisionarseobvezujedaezanaknaduobaviti svojeimei zaraun komitenta jedan ili vie povjerenih mu poslova. Komisionar ima pravo na proviziju i kada ona nije ugovorena.Podrazumijeva dva odnosa:^ Odnos komisionara i komitenta,^ Odnos komisionara i tree osobe.Komisionar radi po nalogu i za raun komitenta, ali u svoje ime.Predmet komisijskog ugovora:E Kupovni (pri uvozu robe) gdjekomisionar dobiva nalog odkomitenta da kupi odreenu stvar komisijska kupnja,E Prodajni (pri izvozu robe) gdje komisionar dobiva nalog da proda odreenu stvar komisijska prodaja,E Del crederepri kojem komisionar odgovara za ispunjenje obveze svojeg suugovaratelja (treeg komitenta), ali samo ako je posebno jamio komitentu da e suugovaratelj ispuniti svoje obveze.Obveze komisionara: Pridravati se naloga komitenta, uvati povjerenu mu robu s pozornou dobroga gospodarstvenika, Utvrditi stanje robe koju mu je poslao komitent primitkom od prijevoznika i bez odgaanja izvijestiti komitenta o danu prispijea robe i o vidljivim oteenjima, Obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na svojoj vrijednosti, Priopiti komitentu s kojom je osobom obavio povjereni mu posao, Poloiti raun komitentu o obavljenom poslu bez nepotrebnog dogaanja, Predati komitentu sve to je primio na temelju posla za raun komitenta, kao i sva potraivanja i ostala prava koja je stekao prema treima.Obveze komitenta: Isplatiti komisionaru naknadu kadobavi posao, kao i onda ako jeobavljanje poslova sprijeeno uzrokom za koji obavlja komitent, Naknaditi komisionaru trokove koji su bili potrebni za obavljanje naloga, i to s kamatama od dana kad su bili uinjeni.ZADATAK 64. Ugovor o koncesiji!Koncesijemoemooznaiti kaodozvolejednedravedrugoj dravi dananjezinupodruju obavljaodreeneaktivnosti kojeograniavajunjezinusuverenost, takoi doputanjestranim osobama da na njezinu podruju obavljaju istraivanja i gospodarsku djelatnost.Dva oblika gospodarskih koncesija: Koncesijeogospodarskomkoritenjuprirodnihbogatstavatedrugihdobarzakojeje zakonom odreeno da su od interesa za RH, Koncesije koje se sastoje os prava obavljanja djelatnosti od interesa za RH te izgradnje i koritenja objekata i ureaja za obavljanje tih djelatnosti.ZADATAK 65. Ugovor o prijevozu stvari!Tim se ugovorom prijevoznik obvezuje prevesti u odreeno vrijeme neku osobu ili stvar, a putnik ili poiljatelj se obvezuje za obavljeni prijevoz platiti odreenu naknadu.Predmet prijevoza: Putnik, Stvar.26Posebni oblici ugovora o prijevozu stvari:+ Ugovor o prijevozu stvari eljeznicom,+ Ugovor o prijevozu stvari u pomorskoj i unutranjoj plovidbi,+ Ugovor o prijevozu stvari u cestovnom prometu,+ Ugovor o prijevozu stvari u zranoj plovidbi.Zajednike odredbe za sve ugovore o prijevozu: Subjekti, Odustanakodugovoraoprijevozu prijevozniknemoeodustati od ugovora o prijevozu, a putnik i poiljatelj stvari mogu odustati.Obveze poiljatelja stvari: Obveza propisanog pakiranja stvari, Obveza izvjeivanja o podacima koji se odnose na poiljku, Obveza plaanja naknade i trokova u vezi s prijevozom.Obveze prijevoznika:* Obveza prijevoza stvari,* Obveza izdavanja tovarnog lista, teretnice ili potvrde o primitku stvari na prijevoz,* Obveza izvjeivanja poiljatelja i postupanje prema nalozima,* Odgovornost prijevoznika za gubitak ili oteenje poiljke.Odnos izmeu prijevoznika i primatelja: Prijevoznikjeobvezanprimateljaizvijestiti bezdogaanjaaktomoprispijeu poiljke i staviti mu je na raspolaganje, Ako je izdan tovarni list, prijevoznik ga je duan podnijeti primatelju, Primatelj je obvezan isplatiti prijevozninu i trokove kojima je poiljka optereena, ta obveza dospijeva preuzimanjem poiljke i tovarnog lista.ZADATAK 66. Ugovor o novanom depozitu!Temeljemugovoradeponentseobvezujepoloiti ubanci odreenusvotunovcakojusebanka obvezuje primiti, s timeda stjee pravoraspolagatideponiranimnovcemi duna ga jevratiti prema uvjetima predvienim ugovorom. Konsenzualan je, neformalan, dvostranoobvezni i naplatan.Vrste novanih depozita: Depozitpovienju svasredstvadeponiranaubanci kojimadeponentmoe raspolagati bezogranienjausvakovrijemei bezprethodnogotkaznogroka, odnosno koja je banka obvezna vratiti deponentu na svakodobni njegov zatijev, Oroeni depozit novani depozit kojima se moe raspolagatisamo i iskljuivo nakonistekaugovorenogrokakaouvjet zapravoraspolaganja, sobziromna mogunostraspolaganja, razlikujusedepoziti oroeni naneodreenovrijemes otkaznim rokom i depoziti na odreeno vrijeme bez otkaznog roka, Depoziti prema namjeni koritenja, depoziti s posebnom namjenom i depoziti bez namjene.ZADATAK 67. Ugovor o ulogu na tednju!To je ugovor o novanom depozitu kojim se jedna ugovorna strana obvezuje drugoj strani poloiti odreenu svotu novca s pravom raspolaganja njome,a banka se obvezuje za primljenu novanu svotu izdati deponentu tednu knjiicu, deponirani novac vratiti, a za njegovo koritenje plaati kamate.Vrste tednih uloga: tedni ulog po vienu,27 tedni ulog na neodreeno vrijeme s otkaznim rokom, tedni ulog na odreeno vrijeme bez otkaznog roka, tedni ulog s posebnom namjenom.Ugovorjedvostranoobvezan, naplataniu odreenomsmislu formalanjerbankaizdajetednu knjiicu.ZADATAK 68. Ugovor o deponiranju vrijednosnih papira!Depozitarseobvezujedaepreuzeti vrijednosnepapireradi uvanja, ostvarivanjapravai ispunjavanja obveza koje se u svezi s time zahtijevaju, a deponent se obvezuje platiti naknadu.Pri zatvorenom depozitu vrijednosni se papiri deponiraju u banci zatvoreni u posebnom omotu, po praviluzapeaenom. Bankanijeovlatenaotvarati deponirani omot, negogajedunavratiti onako kao ga je primila.Pri otvorenom depozitu deponent predaje bancivrijednosne papire otvorene i nezapeaene,s time da ih banka uva, ali i obavlja sve radnje za ostvarivanje deponentovih prava, te ih na njegov zatijev vraa deponentu.Obveza banke: uvati vrijednosne papire (uz naknadu), Usvoje ime ili u ime deponenta, ali po pravilu za raun deponenta, poduzima sve radnje radi ouvanja i ostvarivanja njegovih prava iz vrijednosnih papira (naplaivanje dospjelih kamata, glavnice,), N zahtjev deponenta obvezna je vratiti vrijednosne papire.Zbirni (skupni) depozitobvezabankesesastoji uvraanjuvrijednosnihpapiraprimljenihu ostavu,strankemogu ugovoritida umjestovraanja vrijednosnih papirabanka svojuobvezu iz ugovora ispunjava plaanjem odgovarajue svote, u njih se primaju vrijednosni papiri iste vrste razliitihimatelja, deponentnemapravotraiti povratvrijednosnihpapiranegosamonjihovu protuvrijednost.ZADATAK 69. Ugovor o bankovnome tekuem raunu!Banka se obvezuje da e svojem klijentu otvoriti poseban raun i preko njega primitiuplate i obavljati isplate u granicama klijentovih sredstava i od banke odobrenog kredita, a takoer ga izvjeivati o stanju salda.Tajugovor jeimenovanjer gazakon izriito ureuje, konsenzualanugovor, dvostranoobvezan, naplatan i formalan.Sklapasenaneodreenovrijemesotkaznimrokom15dana, koji morauslijediti upismenom obliku.Izvori novanih sredstava na tekuem raunu mogu biti:I. Sredstva klijenta,II. Bankovni kredit.Korisnik tekueg rauna moe raspolagati samo aktivnim saldom.ZADATAK 70. Ugovor o sefu!Banka se obvezuje dati korisniku na uporabu sef za odreeno razdoblje, a korisnik se obvezuje za koritenje sefa banci platiti odreenu naknadu.Sef je posebno numeriran i zatvoren prostor u banci.28Glavne obveze banke jesu:A. staviti klijentu sef na koritenje za odreeno vrijeme,B. poduzeti mjere za odravanje dobrog stanja i nadzor sefa,C. omoguiti klijentu ili njegovom opunomoeniku slobodan pristup sefu,D. izdati korisniku sefa klju, pri emu na zakonodavac izriito zabranjuje banci dranje duplikata klijentova kljua.Glavne obveze korisnika sefa:1. platiti banci ugovorenu naknadu,2. ne stavljati u sef predmete ili proizvode kojima se moe ugroziti sigurnost banke ili ostalih sefova.Ugovor je konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan i neformalan.ZADATAK 71. Ugovor o kreditu!Banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreenu svotu novca na odreeno ili neodreeno vrijeme, a korisnik se obvezuje banci platiti ugovorenu kamatu i dobiveni novac vratiti u vrijeme i na nain utvren ugovorom.Sadraj ugovora o kreditu:O svota kredita,O uvijeti davanja,O uvijeti koritenja i vraanja.Vrate kredita:O nenamjenski i namjenski,O kredit s obzirom na trajanje roka otplate,O domai i inozemni kreditni posao,O gospodarstveni i potroaki krediti,O kredit uz osiguranje vraanja,O kredit s obzirom na nain kojim se korisniku daju na raspolaganje,O ostale vrste kredita (akceptni, diskontni, avalirani, kredit na temelju leasinga, forfaita,).Posebni oblici prestanka ugovora o kreditu:O otkaz davatelja kredita, odustanak od ugovora korisnika kredita.ZADATAK 72. Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (lombard)!Banka odobrava kredit u odreenoj svoti uz osiguranje zalogom vrijednosnih papira koji pripadaju korisniku kredita ili nekomu treem koji na to pristane.Tajugovorjevrstaugovoraokreditupri kojemukorisnikkreditapredajebanci vrijednosne papire kao zalog, kao pokrie da e kredit biti pravodobno vraen.Obveze stranaka: bankajeobveznastaviti korisnikunaraspolaganjeodreeni kreditna odreeno ili neodreeno vrijeme za neku namjenu ili bez utvrene 29namjene te vratiti zalogodavatelju zaloene vrijednosne papire kad kredit bude otplaen, korisnik kredita se obvezuje predati banci vlastite vrijednosne papire koji su utvreni ugovorom, vratiti iznos kredita i plaati kamate.Bitni sastojci ugovora o lombardu: naznaenje vrijednosnih papira koji se slau, svota i vrijednost papira na temelju kojih se odobrava kredit, naziv odnosno tvrtka te sjedite odnosno prebivalite imatelja vrijednosnih papira, kreditni iznos, rokove vraanja, iznos anuiteta, kamata, kao i ostali uvjeti odobrenog kredita.Sklapanjem ugovora korisnik se obvezuje da e vrijednosne papire previene za zalog prenijeti na banku. Nainprijenosaovisi otomenakogaoni glasepasevrijednosni papiri nadonositelja prenoseobinompredajom, vrijednosni papiri naimepopravilucesijom, vrijednosni papiri po naredbi indosamentom.ZADATAK 73. Ugovor o akreditivu!Vrste akreditiva: uvijeni i bezuvjetni, obini i dokumentarni, opozivi i neopozivi, potvreni i nepotvreni, prenosiv i neprenosiv, ostale vrste akreditiva (domai, rotativni, domicilirani).ZADATAK 74. Ugovor o bankovnoj garanciji!Akcesornegarancije(nesamostalne) jesutakvepri kojimagarancijskaobvezabankeovisi o postojanju obveze temeljnog ugovora.Samostalne garancije su takve garancije pri kojima banka preuzima prema korisniku samostalnu obvezu koja je odvojena s obzirom na duniku obvezu iz glavnog ugovora. Banka se na temelju samostalnihgarancijskihugovorapremakorisnikugarancijeneobvezujedaeispuniti obvezu nalogodavatelja (dunika), nego svoju obvezu.ZADATAK 75. Ugovor o diskontu mjenice!Ugovorodiskontujeopenitougovoroprodaji nedospjelihpotraivanjauzodbitakdiskontna stope koja se sastoji u razlici vrijednosti novane obveze na dan sklapanja ugovora o diskontu i njezine vrijednosti na dan dospjelosti novane obveze.ZADATAK 76. Ugovor o forfaitu!Pri forfaitnom poslu regres je uvijek iskljuen. U tom smislu diskontiranje novanih potraivanja s pravombanke na regres naziva i nepravimforfaitnimposlom, a diskontiranje novanih potraivanja uz iskljuenje prava banke na regres pravim forfaitnim poslom.30Ugovoroforfaitujeprodajanedospjelihpotraivanjaubanci uziskljuenjepravabankena regres prema prodavatelju ako potraivanja nisu naplativa.ZADATAK 77. Ugovor o factoringu!Ugovoromo factoringu klijent seobvezujeponuditi factoru (obino banci) na prodaju sva kratkorona potraivanja iz ugovora o isporuci robe i pruanju usluga prije njihove dospjelosti, a factorseobvezujeuznaknaduteponudeprihvatiti akogazadovoljavaplatenasposobnost klijentovih dunika, s izvjeivanjem ili bez izvjeivanja dunika o tom prijenosu i bez obzira na to snose li klijent ili factor rizik za naplatu potraivanja.Ugovor o factoringu je u pravom pogledu: cesija (ustupanje) potraivanja, predugovor koji obvezuje stranke na sklapanje glavnih ugovora, te da predmet glavnih ugovora sadri sve bitne sastojke ugovora o prodaji (predmet i cijenu).Funkcija ugovora o factoringu: funkcija financiranja, funkcija osiguranja naplate, funkcija upravljanja potraivanjima (pruanje usluga).Vrste factoringa:I. pravi factoring factor preuzima uz naplatu rizik platene nesposobnosti dunika,II. nepravi factoring factor kupuje potraivanja klijenta bez preuzimanja rizika del crederei klijentkaoprodavateljpotraivanjajami factorunatemelju posebnog sporazuma naplatu od dunika,III. factoring plativ po dospjelosti,IV. meunarodni (izvozno uvozni) factoring.ZADATAK 78. Ugovor o ortatvu!Njime se obvezuje dvije ili vie osoba da e bez stvaranja novog subjekta u ostvarivanju nekoga zajednikog cilja udruiti svoj rad i/ili svoju imovinu.Bitna pretpostavka za postojanje ortatva je doprinos svih lanova u postizanju zajednikog cilja.Ortatvo je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti, on je sporazum o jednoj zajednikoj organizaciji putemkojesvaki ortakimaodreenutjecaji pravosudjelovanjapri odluivanju jedan od bitnih imbenika ortatva.Ugovor o ortatvu mogu sklopiti fizike i pravne osobe, domae i strane.Ortatvojetrajanobveznopravni odnos. Tojeneimenovani ugovor, konsenzualan, neformalan, uzajamnoobvezatanugovorjerjesvaki ortakpremaugovoruduanpridonositi ostvarivanju zajednikog cilja. Nenaplatni je posao, on je po pravilu trajan obveznopravni odnos koji moe biti ugovoren na odreeno i neodreeno vrijeme uz pridravanje ugovornih odnosno zakonskih otkaznih rokova.Obveze i prava ortaka:a. unijeti ulog u ortatvo, ortak koji se je obvezao uloiti samo svoj rad ima pravo na sudjelovanje u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortatva, osim ako je vrijednost njegovaradaprocijenjena novca iukljuena u glavnicu, ortakodgovaraza materijalne i pravne nedostatke svojeg uloga, ortak ne moe raspolagati svojim udjelom ni pojedinimstvarimaizzajednikeimovine, niti moezahtijevati njezinudiobuza vrijeme trajanja ortatva,31b. obveza sudjelovanja u ostvarivanju zajednikog cilja,c. sudjelovanje u dobiti i gubitku,d. zabrana konkurencije,e. odgovornost za tetu.Poslovodstvo: pojedinano i skupno, donoenje odluka, oduzimanje ovlasti i otkazivanje poslovodstva.Obveza polaganja rauna i pravo nadzora.Istupanje iz ortatva: ugovor o ortatvu na neodreeno vrijeme, ugovor o ortatvu sklopljen na odreeno vrijeme, otkaz ortatva od strane vjerovnika ortaka.Prestanak ortatva:a) ostvarenje zajednikog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemoguim,b) protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortatvu,c) propau zajednike imovine,d) sporazum ortaka,e) smru odnosno prestankom postojanja pravne osobe te istupom ortaka ako ortatvo ine dva ortaka.Dioba zajednike imovine:> stvari kojejeortakdaonauporabuvraajumuse, nemapravonanaknaduza sluajnu propast ili tetu svari,> stvari daneuzajednikuimovinuortatvadijelese, najprijeseizzajednike imovine drutva podmiruju dugovi ortatva, za nedospjele i sporne dugove ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje.ZADATAK 79. Joint venture ugovor slian ortatvu!Joint ventureugovor jekojimdvijeosobeili vienjihudruuju svoju imovinu ili radradi ostvarenja unaprijed zadanog poslovnog pothvata i koji se razduuju nakon njegova ispunjenja. Stranke razmjerno svom udjelu ili dogovoru dijele dobitak i snose gubitak.Da bi se neki ugovor mogao kvalificirati kao partnership, moraju se ispuniti ove pretpostavke:1) postojanje ugovora,2) zajedniki interes za provoenje odreenog poslovnog pothvata,3) podjela dobitka i snoenje gubitka,4) neograniena odgovornost ugovornih stranaka prema treima,5) zajedniko upravljanje i nadzor,6) ne stvara se novi subjekt.ZADATAK 80. Vrijednosni papiri!Vrijednosni papir je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom imatelju.Obiljeja vrijednosnog papira: pisana isprava, sadri pravo imovinske naravi, izdavatelj se obvezuje pravo upisano u ispravi ispuniti ne bilo kojemu, nego samo zakonitom imatelju,32 pravo upisano u ispravi ne moe se bez nje ostvariti.Prema sadraju prava u popisu vrijednosnih papira moemo podijeliti na: obveznopravne (obligacijske) kada se neko pravo odnosi na potraivanje u novcu ili nekoj drugoj inidbi, stvarnopravneijapredajazamjenjujeonepredmete koji sunatimpapirima oznaeni, korporacijske papire dionice d.d.-a kojima se stjeu lanska i imovinska prava u tim drutvima, papire na zgoditke.Prema nainu odreivanja imatelja: na ime, po naredbi, na donositelja.Prema stupnju povezanosti s temeljnim poslom:a. apstraktni,b. kauzalni.Prema objektu u svezi s kojim nastaje: novani vrijednosni papir, robni vrijednosni papir.ZADATAK 81. Mjenica!Mjenica je vrijednosni papir po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant) izdaje bezuvjetni nalog nekoj drugoj osobi (trasatu) dakorisniku isprave(remitentu) isplati odreenu svotu novca, odnosno sam se izdavatelj obvezuje izvriti isplatu.Obiljeja mjenino pravnih poslova:o pisani oblik,o apstraktnost mjeninog posla izdaje se u svezi s temeljnim pravnim poslom,o solidarnost mjeninih obveza svi potpisnici mjenice odgovaraju solidarno imatelju mjenice.Temeljne vrste mjenice:O trasirana mjenica je mjenica u kojoj izdavatelj mjenice poziva drugu osobu da imatelju mjenice isplati odreenu svotu novca,O vlastitamjenicajeonaukojojseizdavateljobvezujedaeodreenusvotu novca platiti imatelju mjenice, tu nema poziva trasatu na akceptiranje mjenice.Bitni sastojci trasirane mjenice: oznaka da je mjenica napisana u samom slogu isprave, na jeziku na kojemu je ona sastavljena, bezuvjetan naputak da se plati odreena svota novca, oznaka dospjelosti, mjesto gdje treba obaviti plaanje, ime onoga kome ili po ijoj se naredbi mora platiti (remitent), oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice, potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasat).Nebitni sastojci mjenice:1. naznaka sola,2. naznaka po naredbi,3. naznaka ne po naredbi,4. klauzula pokria - valutna klauzula - vrijednost primljena u robi.33Bjanko mjenica je takva mjenica koja nema sve bitne sastojke, ona prema tome nije mjenica, postaje mjenicom onda kada se prema sporazumu stranaka naknadno ispune bitni sastojci zato je i zovu buduom mjenicom.Radnje u mjeninom prometu sastoje se uglavnom u potpisivanju mjenice.Trasant izdaje i potpisuje mjenicu.Svaka mjenica i onda kad nije izriito trasirana po naredbi, moe se prenijeti indosamentom. Od tog pravila izuzima se recta mjenica tj. mjenica u kojoj je trasant zabranio prijenos indosamentom naznakom klauzule ne po naredbi.Indosament se obino obavlja na poleini, ali vrijedi i ako je napisan na prednjoj strani.Kada je indosament neispunjen (bjanko), onda imatelj mjenice moe: ispuniti bjanko indosament svojim imenom ili imenom neke druge osobe, dalje indosirati mjenicu bjanko ili na ime druge osobe, jednostavno predati mjenicu treoj osobi.Prvi je indosant remitent.Akcept je trasatova izjava uz potpis na mjenici o prihvaanju trasantova poziva da plati mjeninu svotu. Timeonpostajeakceptanti osobanakojuseobraajuimatelji mjenice. Trsatobino potpisuje akcept na prednjoj strani, ali on vrijedi i kad je stavljen na poleinu.Akcept mora biti bez uvjeta.Aval jemjeninojamstvokojimsemoeosigurati isplatamjeninesvoteucjelini ili jednim djelom. Avalist je redovito trea osoba.Jamstvo se u mjenici daje pismenim izrazom per aval, kao jamac i sl. dajui izjavu o jamstvu avalist treba izjaviti za koga jami.Prikrivenojamstvo iro prikriveni sujamci svi indosanti jersusolidarnoobvezni platiti mjeninu svotu ako je ne plati akceptant.Mjenica dospijeva onako kako je u njoj naznaeno, a mora biti naznaen jedan od etiri naina dospjelosti:I. mjenica po vienju,II. mjenica na odreeno vrijeme po vienju,III. mjenica na odreeno vrijeme po vienju od dana izdanja,IV. mjenica na odreeni dan.Regres je pravo imatelja mjenice da od trasanta, indosanta i ostalih regresnih obveznika zahtijevaisplatumjeninogdugakadtrasatodbijeakceptili isplatumjeniceili kadjezbog steaja prestala sigurnost redovite naplate.Regres prije dospijea mjenice:A. ako je akceptiranje odbijeno,B. ako je otvoren steaj nad trasatovom imovinom ili je trasat postao nesposoban za isplatu,C. akojeotvorensteajnadimovinomtrasantakoji jezabraniopodnoenjemjenicena akcept.Regres nakon dospijea mjenice. Ako nije plaena u cijelosti ili djelomino.Imatelj mjenice ima pravo zahtijevati od onoga protiv koga ostvaruje regres: Svotu za koju mjenica nije akceptirana ili plaena i kamate ako su bile u mjenici odreene, Zateznu kamatu obraunatu u skladu sapropisom kojimse ureuje visinastope zatezne kamate, Trokove protesta, poslanih izvjea i ostale trokove.Imatelj mjenice moe naplatu ostvariti mjeninom tubom ako nastane spor zbog neplaanja.Mjenina naplata moe se ostvariti dok ne nastupi zastara. Vrijeme zastare razlikuje se prema tome protiv koga se postavljaju mjenini zahtjevi.Svi mjenino pravni zahtjevi protiv akceptanata zastarijevaju za tri godine od dospjelosti.34Mjeninopravni zahtjevi imateljamjeniceprotivtrasantai indosantazastarijevajuzajednu godinu odprotesta odnosno oddospjelosti, ako jeimatelj mjeniceosloboenodpodizanja protesta.Mjeninopravni zahtjevi indosanatajednihpremadrugima i protivtrasanatazastarijevajuza est mjeseci od dana kada je protiv njih pokrenut postupak na sudu ili je indosant mjenicu iskupio.Mjenina intervencija jeakceptiranje ili isplata mjenice odstraneintervenijenta. Trasant, indosant ili avalist mogu u mjenici naznaiti osobu koja e prema potrebi akceptirati ili platiti. Onaj kome je nestala mjenica moe mjerodavnom sudu u mjestu plaanja predloiti pokretanje postupka amortizacije, tj. sudskog postupka ako ponitenja mjenice. Uprijedlogu se mora iznijeti: glavni sadraj nestale mjenice, uiniti vjerojatnim da je predlagatelj mjenicu imao ili da mu na temelju nje pripada neko pravo. Ako sud nae da su podneseni podaci dostatni, izdat e oglas da onaj kod koga se nalazi mjenica sudu u roku 60 dana jer e je sud nakon isteka tog roka proglasiti nitetnom. Oglas se objavljuje u Narodnim Novinama.Svrha je amortizacije da na temelju odluke o amortizaciji predlagatelj moe protiv akceptanta ostvariti mjenina prava kao da ima neamortiziranu mjenicu. Mjenini dunik nee morati ispuniti obvezu isplate ako dokae da je predlagatelj bespravno donio odluku o amortizaciji.Eskont mjenice znai odbijanje ugovorenih ili odreenih kamata od jo nedospjelog potraivanja unaprijed, prilikomkupnjemjenice, takodaseprodavateljumjeniceisplaujemjeninasvota umanjena za svotu kamata od dana kupnje mjenice do njezina dospijea.Reeskont je ponovno eskontiranje ve eskontirane mjenice. Pri reeskontu odbijaju se kamate od reeskonta dospijea.ZADATAK 82. ek!ek je vrijednosni papir kojim izdavatelj (trasant) nalae trasatu da iz njegova pokria isplati zakonitom imatelju eka odreenu svotu novca.Bitni sastojci eka: Naznaku da je ek napisan u tekstu isprave, a ako je isprava izdana na stranom jeziku, izraz koji je na tom jeziku odgovara pojmu eka, Bezuvjetni naputak da se plati odreena svota novca iz trasantova pokria, Ime trasata, Mjesto plaanja, Mjesto i dan izdanja, Potpis trasanta.ek se smije trasirati samo na onu osobu kod koje trasant ima pokrie kojim moe raspolagati ne temelju sporazuma s trasatom.Podjela eka s obzirom na nain odreivanja njegova korisnika: ek na ime, ek na donositelja, ek po naredbi.Podjela eka s obzirom na namjenu i oblik: Gotovinski (isplatni), Obraunski (virmanski, prijenosni), Barirani (cirkularni), Putni ek, Ogranieni i neogranieni.ek se prenosi na tri naina: Jednostavnom predajom, Indosamentom, Cesijom.35ekkoji senaplaujeunaojzemlji morasetrasatupodnijeti naispleturaunajui oddana izdanja: U roku 8 dana ako je mjesto izdanja i mjesto plaanja isto, U roku 15 dana ako je mjesto izdanja i mjesto plaanja razliito, U roku 20 dana ako je ek izdan u kojoj od europskih zemalja, U roku od 60 dana ako je ek izdan u zemlji izvan Europe, U roku 6 mjeseci od dana izdanja ako se radi o cirkularnom eku.Regresni zahtjevi imatelju eka protiv indosanta i trasanta zastarijevaju za 6 mjeseci od isteka roka za podnoenje eka na isplatu, isto vrijedi i za regresne zahtjeve jednih indosanata protiv drugih i protiv trasanata od dana kada je indosant iskupio ek ili od dana kada je protiv njega pokrenut sudski postupak.Preinaeni ek je takav pri kojem je nakon izdavanja obavljena neka neovlatena izmjena.Lani ek je ek na kojem je potpis trasanta krivotvoren ili je trasanta potpisala neovlatena osoba.ZADATAK 83. Obveznica!Obveznica je vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje da e osobi naznaenoj na obveznici isplatitiodreenogdanaiznos navedenu obvezniciiliu anuitetnomkuponu. Ona jeinstrument kreditiranja i prema svojoj pravnoj prirodi je ugovor o kreditu.Vrte obveznica: Obveznica s kamatnim kuponima, Obveznica bez kupona, Participativna, Garantirana ili ne garantirana.Obveznica sadri:- Oznaku da je obveznica,- Tvrtku, odnosno naziv i sjedite izdavatelja,- Ime kupca, oznaku da obveznica glasi na donositelja,- Novanu svotu na koju obveznica glasi,- Visinu kamatne stope ako je plaanje kamata predvieno,- Postotak udjela u dobiti,- Rokove otplate glavnice i kamata,- Mjesto i nadnevak izdavanja,- Serijski i kontrolni broj,- Faksimil potpisa ovlatenih osoba,- Prava iz obveznice.ZADATAK 84. Zadunica!Zadunicajeispravanatemeljukojedunikiji jepotpisjavnoovjerennanjojdajesvoju suglasnost da se radi naplate potraivanja odreenog vjerovnika zaplijene odreeni ili svi rauni 36koje dunik ima kod pravnih osoba ovlatenih obavljati poslove platnog prometa, te da se novac s tih rauna isplauje vjerovniku.37