MUZEJSKI VJESNIKGLASILO MUZBJSKOG DRUSTVA SJEVEROZAPADNEHRVATSKE(eakovec, Cazma, Grabrovnica, Kalinovec, Koprivnica, KriZevci,Trako56an, VaraZdin, VaraZdinske Toplice i Virje)

L REDNISTVO\ ladinrir_ Kal5an (glavni i odgovorni urednik), Ljubica Ramu5Iak,)Iarina sirnek, vlado srimSek, Branimir simet< it"lttritt i ureclnik)Vladinrira PaviC)luzej:l;i vjesnik izlazi povremelto, a najmanje jednom godiinje.R'kopise

'e honoriramo i ne vra6amo, casopis soridarno financi-r.rjLr nrrrzeji sjeverozapadne [trrvatskc.

\.{KLADNIK]Iuzej lledimurja

-

Cakovec

ZA NAKLADNIKAVladimir I{al5an

TISAKTIZ *Zrinski.. Cakovec, naklada g00 komada

BROJT_OZUJAK1984.GOD. VII

/,L t., / /'( {t li

Za sadri.ai priloga odgovaraju autori

MatijakoRectangle

ZAVICAJNE ZBIRKE

-

Franjo Horvatii: Zavidajne-

Zorko Malkovii: O stanju

SADRZAJ:

muzejske zbirke i probiemi kadrovamuzejskih zavi6ajnih zbirki i ,proble-

mimauvezisnj:imaD

-

Marijan Spoljar: Diskusija o muzejskim zbirkama-

Martin Mati5in: O osni.vanju i djelovanju zavidajnog muzejaVirje

MUZEOLOSKA PITANJA I PROBLEMATIKA

-

DragutinHrvatskoj Feletar: Z,a optimalniju mreZu muzeja u sjeverozap.

-

Ivanka Stager: Stalni postav .Tito Var.aZdinu -

VaraZdin Tltu*u Gradskom muzeju VaraZdin

-

Odjelu Muzej narodne revolu-crJeDragutin Feletar: Kiparski atelier

-

radionica i udionica 22Jasna Tomidii: Obnova muzeja narodne revolucije 2-cLjerka Simunii:Suradnja Gradskog muzeja VaraZdin i varaZdin-ske ,industrije svile, konfekcije i kiSobrana 27Jasna Tomidi6: Stari grad 31Marijan Spoljar: U povodu izloZbe -Tri situacije* 32Miroslav Klemm: O djelovanju galerije *Disk koinice.. u tvor-nici disk kodnica SOUR .Varteks.. u Var,aZdinu 36Zeljko Tomidii: Medunarodni znanstveni sirnpozij ranosrednje-vjekovne arheologije u Nitri 3B

STRUENI ELANCI

-

BoZidar Gerii: Biljeike o rekognosci,ranju i iskapanjima arheo.lo5kih terena u bjeiovarskom kraju 1983. godine

-

Zaran Homen: Pokusno sondiranje na ranosrednjevjekovnoj ne-kropoli u Popovcu

-

Zorko Markovii: O nekim nejasnim pitanjima knonologije bron-danog d,oba u sjevernoj Hrvatskoj

-

Zeij,ko Tomidii: Sumarni osvrt na rezultate arheolo5kih istraZiva-nja podrudja Medimurja u razdoblju od 19?2

-

1982. (I) .-

Marina Simek: O vaZnom paleontolo5kom nalazu nedaleko Lud-

t3

19

4lt

49

52

bregaPrilog: Metoda gipsanja in situZeljko Tomidii: ZaStitna arheolo5ka istraZivanja u Jurju u TrnjuZeljko Tomidii

-

Josirp Vidovii: Pokusna arheolo5ka istraZivanjanaselja Goridan tijekom 1983 godine

Jt)

6572B1

84

159

-

Josip Vidovii -

Zeljko Tomiiid: Arheoloika istraZivanja u Gori-ianu lg83. godine-

{olip Vidovii: Nastavak isiraZivanja perioda starijeg Leljeznogdoba na lokalitetu Goridan '82 - .-

Minoslav Klemm: Nekoliko planova VaraZdina,iz vlasnistva Grad-

oo

03

skog muzeja VaraZdin-

Tomislav Eurii: Zaboravljena gotika Hrvatskog Zagorja -

Sv.Jakov na Odu'riSB

107Antun Sti5dak: O jednomJosip Fluksi : Dalmatinski

broju logora5a *Danice*narodni nakit u fundusu muzeja

109grada

KoprivniceJosip Fluksi: Naprava za lov jazavacaLibu5e KaSpar: Etnolo5ka bibliografija novinskih ilanaka

VIJESTI

-

Zorko Markovii:ne Hrvatske

-

Dragutin Feletar: Deveto izdanje podravskog zbornika-

Dragutin Feletar: Monografija o Draganu GaZiju-

Dragutin Feletar: Dokumentirano kazivanje o NOB-u-

Tomislav Durii: Pfilozi za povijest varaZdinskog bankarstva-

Vladimira Pavii: Desetidnika Jugoslavije kongres Saveza Dru5tava muzejskih ra-

113121t22

-

Zorko Markovii:ne Hrvatske

Vrijedna knjiga o spomenicima kulture istoi-

Sastanak muzealaca Slavonije i sjeverozapad-

I Ol

133131135136

r37

l3?r3B

139

Vladimira Pavii: Izbor zaitiiene grade iz lundusa MMC .Zeljko Tomid'ii: Affiika trovadka zbirka dr Zdravka pedara uMuzeju afridke umetnosti u Beogradu

-

Antun Kozina: Akcije muzeja 19B3. godine -

Likovne i druge iz-loZbe u Krapi,ni 140

-

Ljubica Duii-Jovanovii: Osnovan knjiZevni klub . t44

AKCIJE t47

160

T omislau Eu.ric, V araidinske T oplice

ZABORAI/LJENA GOTIKA IIR,VATSKOG ZAGORJA _ SV.JAKOV NA OEURI

Malo je saduvan'o gotidkih,spo,menika u Hrvat'skom zagorju. Sto-ga je gotovo nevjeroj,atno da su neki, najvrijedniji spomenici iz ovegraditeljske epohe napu5teni, neodrL,avani i prepu5teni ru5enju. Iz-razini primjer je crkva Sv. Jakova na Oduri, koja je smje5tena na jed-nor.n od vrhova zapadnog ogranka dana5nje Ivandice, diji se neka-da (u ranom sred,njem vijeku) cijeli masiv nazivao Odur,om. Na pro-stranom proplanku od,akle puca ,pogled na sve strane, usred debe-I'og saga od desetlje6ima neko5ene trave, koju rano u ,proljeie okiteplave ,malje mirisnih ljubidica, uzdiLe se gotidka crkva, jedna cdnajveiih u ovom dijelu }trrvatske. TuZnu sliku pruZa oronula gra-devina, dija je fasada unakaZena zbog otpale Zbuke s prorijedenimkrovom, bez Zljebova, oiteienim zvonikom i td.

Kronologija stradanja'ovog gotidkog zdanja podinje vec samomnjegovom gradnjom (vjerojatno krajem XVI. stoljeia) na mjestu iz-l,oZenom udarima gromova, te ostalim vremenskirn nep'ogodarna. Neu-morni duvar na5ih starina

-

Gjur,o :Szabo u svojoj knjizi .I{rvatsko-^-^-:^ l-^;^,zdHur.lgcum clau-suris more antiquo factum-. Ovaj gotidki knilni oltar spominje se1708. godine. Od njega je preostao jedino gotidki kip Madone, kojije saiuvan zahvaljujuii konzervatoru Lju'bi Kanaman'u, jer ga je onuklonio iz crkve. Rijed je o vrlo vriiednom radu zir koga se ponjegovim stilsk,im karakteristikama .smatra da je nastao oko I500.godine.

10?

Kasnogotiika, bar.okizirana crliva Sv. Jakoba na Oduri _ stanie 1g?6.godine. (Snimi.o Tomislav Dulicj

Crkrra Marije *in Hochur* u XVIII. stoljecu mijenja i obiteljskrpatronat i ime. Sada je ovdje patron obitelji Sermage, a crkva seposveduje Sv. Jakovu (1742. g.). Spomenuto stoljeie ujedno je i vri_jeme njene bar'okizacije i dogradnje druge (novije) sakristije (1?69.godine). Medutim, djelomidna barokiz:acija ,n.ije sakrila gotidke eie_mente.

Gotidki vijenac obuhvaca eijelu crkvu, saduvani su gotski okvi-r'i na ulazima (glavn,om i juZnom). svetiste podrzavaju izvana deti-ri pilastra. a iz nutra je trijumfalni luk uz k,oji se joi 166b. godinespominje zidana propovjedaonica. c,rkva je bila ukrasena kasnogotid-kim freska,ma, ali nakon bombardiranja ostalo je saduvano ocl niihsmo nekoliko detalja.

Ukr-'a5;i'anjn r:r.kvc baroknim invcntarorn zapodelo jc 1??ii. g'-cJire postavljar-rjem bogatog glavnog ,nltara na k,ojem se nalazi'spomenuti gotidki kip Madone. p,obodni ol,tari postavljeni su 1?d4.goclinc. sav 'rivnj barokni inventar veiim dijelom uniiten je prili-kom spomenutog bombard,irania.

108

Gotidka zagorska ljepotica pomalo umire. Na odigled. S njomedruguju vjetrovi i gromovi, a obilaze je jedino po koji planinar iiiljtrtbiteij povijesti umjetnosti. Iako se nalazi u bl,izini vecih mjestai prometnica

-

Radoboja (pod diju Zupu spada) ili Golub,ovoa i nijeu nedostupnoj zabiti, osudena je na ,satnoruSenje. Ako j,oj se ubrzone ubrizne Zivot, stru5it ce se pred na5im odima. I tek tada 6emo sepitati, nismo ii ipak rnogli sebi ,i drugirna, onima koji dolaze, sa-duvati ovai izuzetno vrijedran spomenik NASE kulture.

Literatura:Gjuro Szabo: Spomenici kotara Krapina i Zlatar, Vjesnik HAD NS XIII,

Zagreb, 1914.Gjuro Szabo: Kroz Hrvatsko Zagode, Zagreb 1939. i 19?4.Anilela Horvat: O spomenicima kulture opiine Krapina, KAJ, br. 1,

Zagreb 1982.Tomislav Durii: Putne bilje5ke s obilaska spomenika l