za uzgoj školjki u uvali stara povljana – otok pag na ... · otkidanja grozdova kamenica s...

STUDIJA OPRAVDANOSTI DAVANJA KONCESIJE I

PROCJENA VRIJEDNOSTI KONCESIJE

za uzgoj školjki u uvali Stara Povljana – otok Pag na području Zadarske županije

IZRADILA:

Zadar, veljača 2010. godine

STUDIJA OPRAVDANOSTI DAVANJA KONCESIJE I PROCJENA VRIJEDNOSTI KONCESIJE -UZGOJ ŠKOLJKI U UVALI STARA POVLJANA NA OTOKU PAGU-

____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

RAZVOJNA AGENCIJA ZADARSKE ŽUPANIJE D.O.O.

2

SADRŽAJ: 1. Uvod 3 2. Sažetak investicije 4 3. Javni interes 9 4. Utjecaj na okoliš 10 4.1. Posebnosti uvale Stara Povljana 11 4.2. Zaštita prirode i kulturnih dobara 11 5. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun jedinica Lokalne i područne (regionalne) samouprave 13 5.1. SCENARIJ 1 14 5.1.1. Koncesijska naknada i porez na dobit 14 5.1.2. Bruto i neto plaće, porez na dohodak i doprinosi 16 5.1.3. Porez na dodanu vrijednost 20 5.1.4. Ukupni javni prihodi 21 5.1.5. Analiza osjetljivosti 22 5.2. SCENARIJ 2 24 5.2.1. Koncesijska naknada i porez na dobit 24 5.2.2. Ukupni javni prihod 25 5.2.3. Analiza osjetljivosti 26 6. Usklañenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davatelja koncesije 28 6.1. Ostala dokumentacija 29 7. Zaključak i procjena vrijednosti koncesije 30 8. Izvori 32


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


3

1. UVOD

SAŽETAK PROJEKTA

1. NAZIV PROJEKTA: Ulaganje u uzgoj školjki (kamenica, dagnji) 2. LOKACIJA PROJEKTA: Zadarska županija

Uvala Stara Povljana – otok Pag 3. POVRŠINA ZA KONCESIJU: 20375 m² 4. KAPACITET: do 350 tona/godišnje

5. CILJ ULAGANJA: uzgoj školjki u uvali Stara Povljana na otoku Pagu iz vlastite proizvodnje 6. PREDVIðENI EKONOMSKI

VIJEK TRAJANJA PROJEKTA: 10 godina


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


4

2. Sažetak investicije

Predmet investicije je ulaganje u ureñenje uzgajališta i nabavu opreme za uzgoj školjki u

uvali Stara Povljana na otoku Pagu. Predmetno područje površine 20375 m² je prostornim

planom Zadarske županije svrstano u zonu uzgoja školjki – zona Z2. Za uspješno i ekonomski

opravdano uzgajanje školjkaša potrebni su geomorfološki, abiotski i biotski uvjeti sredine u kojoj

se želi vršiti proizvodnja.

Problemi uvjetovani osobnostima uzgojnog lokaliteta su visoka temperatura, hipoksija, nagle

promjene slanosti, eutrofikacije antropogenog podrijetla, antropogena zagañenja, cvat mora,

morske struje te udari vjetrova i valova.

Za uzgoj organizama u vodi osnova je poznavanje njihove dinamike populacije, ritma života,

odnosa ishrane i rasta.

Tehnologija uzgoja školjkaša može se podijeliti u dvije faze s obzirom na životni ciklus

ovih organizama. U prvom dijelu svojeg života ličinke školjkaša pripadaju planktonskoj zajednici,

a odrasla školjka je tipični bentosni organizam.

U kontroliranom uzgoju, količinom sakupljenog mlaña, primarno je odreñena količina

konzumnih školjkaša.

Ulaganjem u visoku kvalitetu mlañi školjkaša, smanjivanjem uznemiravanja uzgajnih organizama,

optimalizacijom nasade gustoće školjkaša i redovitim čišćenjem kaveza djeluje se na smanjenje

stresa na okoliš.

Općenito, smatra se da uzgoj školjkaša ne šteti biološkoj raznolikosti. Uzgoj školjkaša je unosan,

zahtijeva morsku vodu visoke kvalitete, a tržište zahtijeva redovno praćenje kvalitete voda. Uzgoj

školjkaša se može okarakterizirati kao dobar za gospodarstvo i dobar za biološku raznolikost.

Hrvatska uzgajališta zbog raspoloživih prostornih mogućnosti kao i odgovarajućih temperatura i

drugih ekoloških povoljnosti za uzgoj su pravi potencijal za takva ulaganja.

Temperatura morske vode je jedan od bitnijih pretpostavki za intenzitet ishrane. Vrlo je važno da

tijekom ljeta kroz duže vrijeme temperatura mora iznosi najmanje 18ºC, što je neophodno za

sigurnu i dovoljnu proizvodnju mlañi. Ukoliko bi temperatura bila niže od navedene, tada je

dobivanje mlañi nesigurno i nedovoljno za uzdržavanje uzgoja, a ukoliko se temperatura snizi na

14ºC i niže tada se ne može očekivati proizvodnja mlañi. Više temperature od 18ºC povoljne su


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


5

kako za razmnožavanje tako i za rast školjki koji je skoro dva puta brži u predjelima s blagom

klimom.

Sljedeći uvjet značajan za proizvodnju je priliv slatkih voda koje donose hranjive soli i snižavaju

salinitet morske vode. Optimalan salinitet za kamenice iznosi 25-28‰ s tim da kamenice mogu

podnijeti oslañeno more i do 18‰ bez značajnih šteta. Salinitet ima utjecaj i na količinu mesa i

rast školjke što je itekako važno za proizvodnju.

Važnu ulogu u proizvodnji kamenica imaju i strujanja morske vode pri čemu je važno da budu

kako vertikalna tako i horizontalna. Ovo je posebno značajno zbog potrebnog stalnog miješanja i

prozračivanja vode. Uzgajališta takoñer moraju biti locirana daleko od mogućih izvora zagañenja.

Hranidbene vrijednosti dagnji i kamenica:

Dagnja Kamenica

Voda

81%

80%

Bjelančevine

13%

11,3%

Masti

1,5%

2%

Glikogen

1-3%

4%

Pepeo

1,6%

1,5%

Hranidbena vrijednost

300 kJ

70-90 kCal/100 g

U potreban materijal za postavljanje parka za kolektiranje mlañi i uzgoj kamenica ubraja

se plutača za uzgoj školjkaša, škopac (gambet), randača (srčasta omča), lanac, obruč (kovano

željezo promjera R 12 mm), sidro (betonski blok), konop promjera Ø 24 mm i konop promjera

Ø 3 mm.

Utvrñeno mjerenjima volumena istisnutog uranjanjem školjkaša, masa školjkaša u vodi je oko 75-

80% manja od stvarne mase. Zbog smanjenja stvarne mase školjkaša uranjanjem, tehnološkog

postupka uzgoja i dinamike prodaje, linije za uzgoj niti u jednom trenutku nisu maksimalno

opterećene. Iz tog proizlazi da je na proizvodnim linijama moguće ostvariti proizvodnju mnogo

veću od njene stvarne mase na kopnu.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


6

Postupci pri kolektiranju mlañi kamenice sastoje se od nekoliko vremenski i prostorno

uvjetovanih radnji poput pripreme kolektora, postavljanja kolektora na plutajuće linije radi

prihvaćanja mlañi, vañenje kolektora s prihvaćenom mlañi te sortiranje mlañi po veličini.

Da bi se kolektori postavili na plutajuće linije u ožujku, ili najkasnije polovicom travnja njihovu

pripremu treba izvršiti u veljači. Pripremne radnje sastoje se od rezanja i taljenja konopa, te

vezanja konopa i utega. Slijedi ukrcaj i transport kolektora brodom na lice mjesta te vezanje na

noseći konop plutajućih linija. Kolektori se trebaju postaviti na dubini od 2 do 11,5 m, a u

razmaku od 0,5 m.

Obzirom da je repreduktivni ciklus kamenica razvučen kroz gotovo cijelu godinu, prihvat mlañi

preporuča se vršiti dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Postavljenje kolektora za prihvat mlañi na

plutajuće linije (jesenski prihvat) treba se obaviti u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna. Za

jesenski prihvat kolektori se trebaju postaviti na dubini od 0,5 do 2,5 m. Kolektori se vade s

plutajućih linija ovisno o tempu rasta prihvaćene mlañi. Potrebne radnje su odvezivanje kolektora

s nosećih konopa, ukrcavanje u brod i transport do obale. Istovremeno s vañenjem kolektora vrši

se i skidanje mlañi s kolektora. Skidanje mlañi je jednostavan postupak i sastoji se od ručnog

otkidanja grozdova kamenica s konopa ili provlačenja kolektora kroz fiksiranu pocinčanu cijev

promjera R 50 mm, dužine 150 mm.

Sortiranje mlañi školjki (kamenice, dagnje) vrši se na sortirnom stolu na kojem se nalazi i naprava

za skidanje mlañi s kolektora. Na sortirnom stolu se treba nalaziti rešetka napravljena od

pocinčanih traka. Budući se kamenice nasañuju u grozdu sortiranje kamenica po veličini mora se

napraviti ručno, vizualnim pregledom. Prilikom sortiranja mlañi trebaju se ukloniti uginule

jedinke. Čišćenje kamenica vrši se mehaničkim putem tj. neprestanim miješanjem i ispiranjem

morskom vodom na sortirnom stolu.

Postupci koji slijede pri kontroliranom uzgoju kamenica su stavljanje mlañi u košare, postavljanje

košara na plutajuće linije i uzgoj do konzumne veličine.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


7

S nasañivanjem mlañi proljetnog prihvata treba se započeti krajem rujna i završiti najkasnije do

kraja studenog dok bi nasañivanje mlañi jesenskog prihvata trebalo započeti u ožujku i završiti u

travnju. Uzgoj do konzumne veličine traje narednih 8-9 mjeseci, tj. ukupno oko 15 mjeseci od

dana prihvata mlañi. U tom periodu uzgajani školjkaši postižu konzumnu veličinu od oko cca 100

mm s prosječnom masom od oko cca 35 g po jedinki. U ovom uzgojnom periodu nema nikakvog

specifičnog rada osim provjere vezova košara nakon većih valova, kako bi se otpale košare

pravovremeno podigle s morskog dna. Ubiranje gotovih proizvoda započinje nakon što školjke

dostignu konzumnu veličinu. Samo ubiranje školjki nije teško provesti, ali treba voditi brigu da se

školjke ne oštete i da sačuvaju dobar izgled. U slučaju proljetnog prihvata, ubiranje konzumnih

školjkaša treba započeti u lipnju i završiti u rujnu.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


8

Nakon ubiranja školjkaša kamenice se vade iz košara na sortirni stol. Nakon sortiranja

kamenica u odreñene uzrastne kategorije kroz rešetke različitih otvora smještenih na sortirnom

stolu pristupa se čišćenju svega što bi moglo utjecati na njihovo ugibanje ili izazvati neugodan

miris i loš izgled.

Ovisno o zahtjevu kupca i veličini pakiranja pažljivo očišćene kamenice pakuju se u rasutom

stanju u vreće, košare, drvene sanduke ili u ribarske kašete. Tako pakirane kamenice mogu pri

temperaturi od 5ºC izdržati u transportu i skladištu najviše 7 dana, ali se ne preporučuje držanje

dulje od 4 dana.

Za postavljanje uzgajališta školjki kapaciteta do 350 t/god., na lokaciji uvale Stara

Povljana i to na morskom prostoru dimenija 250x80 m, površine 20000 m², te plutajuće

platforme na morskom prostoru dimenzija 25x15 m, površine 375 m² izdana je lokacijska

dozvola od strane Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog ureñenja i gradnje

Ispostava Pag (22.12.2009.). Lokacijska dozvola izdana je na osnovi Prostornog plana Zadarske

županije (Službeni glasnik Zadarske županije br. 2/2001, 6/2004 i 17/2006).


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


9

3. Javni interes

U javnom interesu je da predmetno ulaganje donosi što više pozitivnih učinaka za lokalnu

zajednicu (financijski učinci opisani su u poglavlju 5.), a da se istodobno negativni učinci na

zajednicu smanjuju na najmanju moguću prihvatljivu razinu (utjecaj na okoliš opisan je u

poglavlju 4.). Posebnu pozornost treba obratiti na ulogu marikulture.

Marikultura je dio akvakulture, a odnosi se na umjetan uzgoj biljnih i životinjskih

organizama u morskoj vodi, osobito riba i školjkaša u posebnim kavezima, bazenima i na

konopcima, stupovima i košarama.

Jedna od značajki marikulture, jest velika raznovrsnost proizvodnje. Danas se u svijetu uzgaja više

od 350 vrsta riba, školjkaša, rakova, alga i drugih morskih organizama.

Svakodnevno se razvijaju nove tehnologije uzgoja različitih vrsta, kao što su ježinci, jastozi ili

kirnje pa sve do uzgoja alga, spužva, koralja ili plaštenjaka za potrebe farmakološke industrije i

biomedicine.

Republika Hrvatska ima dobre preduvjete za snažan razvitak marikulture, koja pod uvjetom da je

stručno planirana i voñena predstavlja ekološki prihvatljivu, ekonomski opravdanu i društveno

poželjnu djelatnost.

Jedan od osnovnih uvjeta za postizanje dobrih rezultata uzgoja su visoki standardi kvalitete

uzgojne sredine, temeljem čega bi se marikultura trebala percipirati kao važan čimbenik očuvanja

okoliša.

Ukoliko se monitoring redovito provodi moguće je pravovremeno uočiti i spriječiti neželjene

promjene u okolišu.

Na obalnim područjima odvija se niz gospodarskih djelatnosti, osim marikulture, kao što je

turizam, industrija, promet, ribolov, poljoprivreda te urbanizacija.

Osnovni preduvjet održivog suživota meñu pojedinim djelatnostima je njihovo odgovarajuće

lociranje i odgovorno gospodarenje.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


10

4. Utjecaj na okoliš

Zbog očuvanja prirodnih ljepota uvale Stara Povljana posebna pažnja posvećuje se zaštiti

mora i podmorja te će se poduzimati sve mjere da područje ozgajališta ostane čisto.

Tehnološki proces postavljanja uzgajališta obavljat će se prema pravilu dobrog domaćina

te se višak bilo kojeg materijala (betonskih blokova, plastike, konopa, dasaka, najlona) neće

odlagati u krugu uzgajališta.

Sav otpad će se razvrstavati i odvoziti o vlastitom trošku na adekvatno i predviñeno

mjesto za to. Pri izgradnji uzgajališta poštivati će se upute dane u Zakonu o prostornom ureñenju

i gradnji, Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o procjeni utjecaja na

okoliš.

U procesu uzgoja školjki nema proizvodnje buke. Glavni problem buke dolazi

prvenstveno od brodskih motora, meñutim brodice koje će se korisiti su nedovoljno jake za

proizvodnju vrlo jake buke koja bi mogla ometati skladan i miran život u okolnim mjestima.

U proizvodnji školjki nema proizvodnje neugodnih mirisa budući se iste ne hrane od

strane uzgajivača. Ukoliko bi došlo do velikog mortaliteta, zbog mirisa razgradnje uginulih školjki,

u suradnji s inspekcijom, iste bi se odmah uklonile. Kako bi se ovo spriječilo, kroz svakodnevnu

prisutnost na lokalitetu uzgoja pratiti će se pojave koje bi mogle imati štetan utjecaj na

zdravstveno stanje školjki, kao što su visoka tempereatura mora, hipoksija, nagle promjene

slanosti te pojave fitoplanktonske cvatnje.

Kako bi se izbjegao negativan utjecaj na okoliš u slučaju havarije plutajućeg parka i

njegovih dijelova posebna pozornost posvećivati će se održavanju ispravnosti svih dijelova kako

bi se očuvala njegova tehnička ispravnost i čvrstoća. Plutajuće linije čistiti će se redovito od

obraštajnih organizama koji bi mogli znatno opteretiti uzgojnu opremu te nanijeti odreñene

mehaničke štete. Plutajući park će biti označen danonoćnom signalizacijom u skladu s

regulativama nadležnih lučkih vlasti.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


11

4.1. Posebnosti uvale Stara Povljana

Uvala Stara Povljana smještena je na otoku Pagu, na 44°19’0" sjeverne geografske širine i

15°10’0" istočne geografske dužine. Nalazi se na 27 metara nadmorske visine. U uvali nema

površinskih vodenih tokova; mjestimično se pojavljuju izvori pod morem. Najveći je dio uvale

kamenjar u kojemu raste tanka trava i nisko aromatično bilje; manje površine zauzima

mediteranska šikara. Klima je sredozemna (jadranska) sa srednjom temperaturom zraka u siječnju

izmeñu 4 i 6°C, a u srpnju od 24°C na više, sa srednjim godišnjim količinama padalina od 1 000

do 1 500 milimetara.

Uzgajalište u uvali Stara Povljana je planirano za uzgoj školjki (dagnji i kamenica). Polazni

preduvjet pri podizanju i lociranju uzgajališta je položaj koji bi trebao biti zaklonjen od udara

vjetra i valova.

4.2. Zaštita prirode i kulturnih dobara

Praćenje stanja okoliša je važan i nezaobilazan element u procesu planskog upravljanja

prostorom i prirodnim resursima. Njegov glavni cilj je kvantificirati promjene u okolišu koje

nastaju kao posljedica proizvodnje. Zbog promjena u okolišu monitoring često služi i za

regulaciju proizvodnje.

Praćenje okoliša odvijati će se prema pravilima definiranim Pravilnikom o načinu

obavljanja stalnog veterinarskog-sanitarnog pregleda životinja za klanje i proizvoda životinjskog

porijekla; Pravilnikom o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za izlov, uzgoj, pročišćavanje i

stavljanje u promet živih školjkaša i drugim propisima.

Zbog očuvanja prirodnih ljepota na predmetnom području posebna pažnja posvećivati će

se zaštiti mora i podmorja te će se sukladno tome poduzimati sve mjere da područje uzgajališta

ostane čisto.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


12

Radi uzgoja školjki u uvali Stara Povljana Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Uprava

za sanitarnu inspekciju, Služba županijske sanitarne inspekcije, odjel za sjevernu Dalmaciju,

Odsjek za Zadarsku županiju, Ispostava Pag utvrdilo je:

- sanitarno-tehničke i higijenske uvjete (klasa: 540-02/09-03/3359, urbroj: 534-08-3-5-2-

2/1-09-2 od 29.04.2009.) u kojima je propisano:

1. Naprave za uzgoj školjaka postaviti prema idejnom projektu

2. Naprave za uzgoj školjaka moraju biti izgrañene od materijala koji ne može štetno

djelovati na zdravstvenu ispravnost namirnice-školjka

3. Investitor je dužan pratiti zdravstvenu ispravnost mora na predmetnoj lokaciji

4. Za zaposlene djelatnike osigurati sanitarni čvor te toplu i hladnu vodu

5. Krute tvari koje nastaju u procesu rada sakupljati na odreñeno mjesto i deponirati na

mjesni deponij (konopi, lanci, plutače i sl.).

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje Dalmatinskih slivova donijelo je

- rješenje u kojem stoji da za planirani zahvat nije potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta

jer planirani zahvat ne utječe na vodni režim (klasa: UP/I-325-06/09-0170002604, urbroj:

374-24-4-09-2/IČ od 04.05.2009.)


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


13

5. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Uvala Stara Povljana je Prostornim planom ureñenja općine Povljana uvrštena kao

lokacija marikulture visokog prioriteta. 1

Davanje koncesije za uzgoj školjki (dagnja i kamenica) u uvali Stara Povljana, otok Pag donosi

višestruke financijske učinke za javni sektor.

Neposredni financijski učinci davanja koncesije na pomorskom dobru su:

• Stalni dio koncesijske naknade

• Promjenjivi dio koncesijske naknade

Posredni financijski učinci davanja koncesije su:

• Porez na dobit

• Porez na dohodak i doprinosi vezani uz plaće

• Porez na dodanu vrijednost

Svi financijski učinci u ovoj studiji izračunati su na osnovi Investicijskog programa: Uzgoj

kamenica u uvali Stara Povljana na otoku Pagu. Razdoblje tijekom kojeg će se amortizirati

oprema iznosi 10 godina.

1 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana ureñenja općine Povljana, 16. studenoga 2007., članak 70.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


14

5.1. SCENARIJ 1.: Financijski učinci koncesije na državni proračun,

odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave prema Uredbi o izmjenama uredbe o postupku

davanja koncesije na pomorskom dobru NN 101/04

U ovom dijelu prikazati ćemo financijske učinke koncesije na državni proračun, odnosno

proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave po početnom iznosu stalnog dijela

koncesijske naknade od 0,20 kuna/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade

0,20% od prihoda.

5.1.1. Koncesijska naknada i porez na dobit

Procjena novčanog toka ulaganja na lokaciji Uvala Stara Povljana na otoku Pagu prikazana je

u sljedeće dvije tablice:

Tablica 1. Prihodi od koncesijske naknade

Godina

Godišnji primici

ulagača

Stalni dio

koncesijske

naknade

Promjenjivi dio

koncesijske naknade

Koncesijska

naknada

UKUPNO

1 3.112.043,34 kn 4.075,00 kn 6.224,09 kn 10.299,09 kn

2 3.051.704,00 kn 4.075,00 kn 6.103,41 kn 10.178,41 kn

3 3.219.350,12 kn 4.075,00 kn 6.438,70 kn 10.513,70 kn

4 4.384.253,12 kn 4.075,00 kn 8.768,51 kn 12.843,51 kn

5 5.205.428,22 kn 4.075,00 kn 10.410,86 kn 14.485,86 kn

6 5.223.891,06 kn 4.075,00 kn 10.447,78 kn 14.522,78 kn

7 5.242.907,80 kn 4.075,00 kn 10.485,82 kn 14.560,82 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


15

8 5.920.580,63 kn 4.075,00 kn 11.841,16 kn 15.916,16 kn

9 5.920.580,63 kn 4.075,00 kn 11.841,16 kn 15.916,16 kn

10 5.920.580,63 kn 4.075,00 kn 11.841,16 kn 15.916,16 kn

UKUPNO 47.201.319,55 kn 40.750,00 kn 94.402,64 kn 135.152,64 kn

Tablica 2. Prihodi od poreza na dobit

Godina

Godišnji izdaci

ulagača Dobit ulagača Porez na dobit

1 3.151.146,11 kn -39.102,77 kn 0,00 kn

2 2.667.470,17 kn 384.233,83 kn 76.846,77 kn

3 2.703.471,09 kn 515.879,03 kn 103.175,81 kn

4 2.943.409,58 kn 1.440.843,54 kn 288.168,71 kn

5 3.099.123,42 kn 2.106.304,80 kn 421.260,96 kn

6 3.069.772,85 kn 2.154.118,21 kn 430.823,64 kn

7 3.078.347,97 kn 2.164.559,83 kn 432.911,97 kn

8 3.087.271,13 kn 2.833.309,50 kn 566.661,90 kn

9 3.027.763,99 kn 2.892.816,64 kn 578.563,33 kn

10 3.027.763,99 kn 2.892.816,64 kn 578.563,33 kn

UKUPNO 29.855.540,30 kn 17.345.779,25 kn 3.476.976,40 kn

Sukladno članku 1. Uredbe o izmjenama Uredbe o postupku davanja koncesije na

pomorskom dobru (NN 101/04) početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade za uzgoj

školjaka izračunava se prema zauzetim metrima kvadratnim i iznosi 0,20 kuna za metar kvadratni,

a početni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 0,20% prihoda.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


16

5.1.2. Bruto i neto plaće, porez na dohodak i doprinosi

Ulaganje donosi i pozitivne učinke na zapošljavanje. Predviñeno je da će na uzgajalištu

raditi 6 zaposlenika (4 zaposlenika u prvoj godini plus 2 u drugoj godini polovanja).

Struktura zaposlenih je:

- Direktor

- Radnik zadužen za prodaju i nabavu

- 4 radnika na poslovima održavanja i uzgoja

U sljedećim tablicama prikazan je iznos godišnjih plaća zaposlenika na uzgajalištu.

Tablica 3. Prikaz obračuna plaće direktora

Direktor

Godina

Br.

Zaposl. Br. Mj. Neto plaća

Bruto

plaća Neto God. Bruto God.

1 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

2 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

3 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

4 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

5 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

6 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

7 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

8 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

9 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

10 1 12 2.250,94 kn 4.000,00 kn 2.990,00 kn 48.000,00 kn

UKUPNO 29.900,00 kn 480.000,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


17

Tablica 4. Prikaz obračuna plaće radnika zaduženog za prodaju i nabavu

Prodaja i nabava

Godina

Br.

Zaposl. Br. Mj. Neto plaća Bruto plaća Neto god. Bruto god.

1 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

2 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

3 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

4 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

5 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

6 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

7 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

8 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

9 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

10 1 12 7.689,60 kn 12.000,00 kn 92.275,20 kn 144.000,00 kn

UKUPNO 922.752,00 kn 1.440.000,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


18

Tablica 5. Prikaz obračuna plaća radnika na poslovima održavanja i uzgoja

Održavanje i uzgoj

Godina

Broj

Zaposl. Br. Mj. Neto plaća

Bruto

plaća Neto God. Bruto God.

1 2 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 81.328,80 kn 112.512,48 kn

2 2 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 81.328,80 kn 112.512,48 kn

3 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

4 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

5 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

6 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

7 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

8 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

9 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

10 4 12 3.388,70 kn 4.688,02 kn 162.657,60 kn 225.024,96 kn

UKUPNO 1.463.918,40 kn 2.025.224,64 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


19

Tablica 6. Prikaz plaća za sve radnike2

SVEUKUPNO

Godina Neto god. Bruto god. Razlika

1 176.594,00 kn 304.512,48 kn 127.918,48 kn

2 176.594,00 kn 304.512,48 kn 127.918,48 kn

3 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

4 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

5 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

6 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

7 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

8 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

9 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

10 257.922,80 kn 417.024,96 kn 159.102,16 kn

UKUPNO 2.416.570,40 kn 3.945.224,64 kn 1.528.654,24 kn

2 „Razlika“ iz tablice broj 6. je ukupni iznos poreza na dohodak i svih doprinosa iz plaće i na plaću.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


20

5.1.3. Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost kalkuliran je na osnovi ukupnog prometa u planskom

razdoblju što uključuje investiciju, prihode i rashode i prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 7. Prihodi od PDV-a

Godina Osnovica za izračun PDV-a PDV ukupno

1 3.151.146,11 kn 654.725,73 kn

2 3.051.704,00 kn 701.891,92 kn

3 3.219.350,12 kn 740.450,53 kn

4 4.384.253,12 kn 1.008.378,22 kn

5 5.205.428,22 kn 1.197.248,49 kn

6 5.223.891,06 kn 1.201.494,94 kn

7 5.242.907,80 kn 1.205.868,79 kn

8 5.920.580,63 kn 1.361.733,54 kn

9 5.920.580,63 kn 1.361.733,54 kn

10 5.920.580,63 kn 1.361.733,54 kn

UKUPNO 47.240.422,32 kn 10.795.259,26 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


21

5.1.4. Ukupni javni prihodi

U tablici koja sljedi dali smo izračun ukupnih javnih prihoda.

Tablica 8. Ukupni javni prihodi

Godina

Koncesijska

naknada Porez na dobit

Porez na

dohodak i

naknade PDV

Ukupni javni

prihodi

1 10.299,09 kn 0,00 kn 127.918,48 kn 654.725,73 kn 792.943,30 kn

2 10.178,41 kn 76.846,77 kn 127.918,48 kn 701.891,92 kn 916.835,57 kn

3 10.513,70 kn 103.175,81 kn 159.102,16 kn 740.450,53 kn 1.013.242,19 kn

4 12.843,51 kn 288.168,71 kn 159.102,16 kn 1.008.378,22 kn 1.468.492,59 kn

5 14.485,86 kn 421.260,96 kn 159.102,16 kn 1.197.248,49 kn 1.792.097,47 kn

6 14.522,78 kn 430.823,64 kn 159.102,16 kn 1.201.494,94 kn 1.805.943,53 kn

7 14.560,82 kn 432.911,97 kn 159.102,16 kn 1.205.868,79 kn 1.812.443,74 kn

8 15.916,16 kn 566.661,90 kn 159.102,16 kn 1.361.733,54 kn 2.103.413,77 kn

9 15.916,16 kn 578.563,33 kn 159.102,16 kn 1.361.733,54 kn 2.115.315,19 kn

10 15.916,16 kn 578.563,33 kn 159.102,16 kn 1.361.733,54 kn 2.115.315,19 kn

UKUPNO 135.152,64 kn 3.476.976,40 kn 1.528.654,24 kn 10.795.259,26 kn 15.936.042,55 kn

Zbroj svih javnih prihoda u planskom razdoblju iznosi 15.936.042,55 kn.

Neto sadašnja vrijednost izdavanja koncesije sa stajališta javnog sektora predstavlja zbroj

diskontiranih vrijednosti svih javnih prihoda u kontekstu ove koncesije i iznosi 11.795.882,53 kn.

U tablici koja sljedi prikazana je raspodjela prihoda od koncesijske naknade.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


22

Tablica 9. Raspodjela prihoda od koncesijske naknade

Godina

Koncesijska naknada

ukupno

Prihodi Republike

Hrvatske

Prihodi Zadarske

županije

Prihodi Općine

Povljana

1 10.299,09 kn 3.433,03 kn 3.433,03 kn 3.433,03 kn

2 10.178,41 kn 3.392,80 kn 3.392,80 kn 3.392,80 kn

3 10.513,70 kn 3.504,57 kn 3.504,57 kn 3.504,57 kn

4 12.843,51 kn 4.281,17 kn 4.281,17 kn 4.281,17 kn

5 14.485,86 kn 4.828,62 kn 4.828,62 kn 4.828,62 kn

6 14.522,78 kn 4.840,93 kn 4.840,93 kn 4.840,93 kn

7 14.560,82 kn 4.853,61 kn 4.853,61 kn 4.853,61 kn

8 15.916,16 kn 5.305,39 kn 5.305,39 kn 5.305,39 kn

9 15.916,16 kn 5.305,39 kn 5.305,39 kn 5.305,39 kn

10 15.916,16 kn 5.305,39 kn 5.305,39 kn 5.305,39 kn

UKUPNO 135.152,64 kn 45.050,88 kn 45.050,88 kn 45.050,88 kn

Potencijalni prihodi od izdavanja koncesije se raspodjeljuju na državnu, županijsku i lokalnu

razinu. Od ukupnog iznosa naknada na izdavanje koncesija jedna trećina predstavlja prihod

Republike Hrvatske, druga trećina Zadarske županije, a treća trećina Općine Povljana.

5.1.5. Analiza osjetljivosti

Kod Analize osjetljivosti odabran je scenarij u kojem su godišnji primici smanjeni za 30%.

Uzrok ovom smanjenju mogu biti poteškoće u proizvodnji ili nedostaci u plasmanu školjaka na

tržištu.

Kao što se vidi u tablici koja sljedi navedeno smanjenje neposredno pruzrokuje višestruke

posljedice i to na koncesijsku naknadu (promjenjivi dio), porez na dobit i iznos PDV-a.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


23

Ukupni javni prihodi bi se u slučaju ovog scenarija smanjili na 10.712.160,45 kn.

Tablica 10. Prikaz promjene javnih prihoda vezano uz promjenu godišnjih primitaka ulagača od -

30%

Godina Godišnji primici ulagača ukupno

Koncesijska naknada Porez na dobit PDV UKUPNO

1 2.178.430,34 kn 8.431,86 kn 0,00 kn 724.763,61 kn 861.113,95 kn 2 2.136.192,80 kn 8.347,39 kn 0,00 kn 613.518,14 kn 749.784,00 kn 3 2.253.545,08 kn 8.582,09 kn 0,00 kn 621.798,35 kn 789.482,60 kn 4 3.068.977,18 kn 10.212,95 kn 25.113,52 kn 705.864,75 kn 900.293,39 kn 5 3.643.799,75 kn 11.362,60 kn 108.935,27 kn 838.073,94 kn 1.117.473,97 kn 6 3.656.723,74 kn 11.388,45 kn 117.390,18 kn 841.046,46 kn 1.128.927,25 kn 7 3.670.035,46 kn 11.415,07 kn 118.337,50 kn 844.108,16 kn 1.132.962,88 kn 8 4.144.406,44 kn 12.363,81 kn 211.427,06 kn 953.213,48 kn 1.336.106,52 kn 9 4.144.406,44 kn 12.363,81 kn 223.328,49 kn 953.213,48 kn 1.348.007,94 kn 10 4.144.406,44 kn 12.363,81 kn 223.328,49 kn 953.213,48 kn 1.348.007,94 kn

UKUPNO 33.040.923,69 kn 106.831,85 kn 1.027.860,51 kn 8.048.813,85 kn 10.712.160,45 kn

U sljedećoj tablici prikazana je neto sadašnja vrijednost po različitim diskontnim

stopama (od 4-6%). Vidljivo je da smanjenje samo jednog ulaznog čimbenika (prihoda) za 30%

prouzrokuje smanjenje ukupnog javnog prihoda u gotovo istom razmjeru i to cca. 32%.

Meñutim, iznosi i dalje ostaju pozitivni, a promjena bilo kojeg drugog ulaznog parametra bi imala

manji učinak na konačni ishod.

Tablica 11. Neto sadašnja vrijednost po stopama od 4-6%

Nova NSV Razlika

NSV(4%) 8.498.320,10 kn 31,99% NSV(5%) 8.046.838,99 kn 31,78% NSV(6%) 7.628.928,17 kn 31,57%


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


24

Neposredni troškovi za javni sektor u kontekstu ovog predmeta ne postoje. Jedino javni prihodi

mogu varirati, ali ukupno i dalje ostaju pozitivni i stabilni. Zbog toga su financijski učinci na javni

sektor na svim razinama pozitivni.

5.2. SCENARIJ 2.: Financijski učinci koncesije na državni proračun,

odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave po iznosu stalnog dijela koncesijske naknade od 1,20

kuna/m² i iznosu promjenjivog dijela koncesijske naknade 0,60%

od prihoda

U ovom dijelu prikazati ćemo financijske učinke koncesije na državni proračun, odnosno

proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave po iznosu stalnog dijela

koncesijske naknade od 1,20 kuna/m² i iznosu promjenjivog dijela koncesijske naknade 0,60%

od prihoda.

5.2.1. Koncesijska naknada i porez na dobit

Tablica 12. Prihodi od koncesijske naknade

Godina Godišnji

primici ulagača

Stalni dio koncesijske

naknade

Promjenjivi dio koncesijske

naknade

Koncesijska naknada

UKUPNO 1 3.112.043,34 kn 24.450,00 kn 18.672,26 kn 43.122,26 kn 2 3.051.704,00 kn 24.450,00 kn 18.310,22 kn 42.760,22 kn 3 3.219.350,12 kn 24.450,00 kn 19.316,10 kn 43.766,10 kn 4 4.384.253,12 kn 24.450,00 kn 26.305,52 kn 50.755,52 kn 5 5.205.428,22 kn 24.450,00 kn 31.232,57 kn 55.682,57 kn 6 5.223.891,06 kn 24.450,00 kn 31.343,35 kn 55.793,35 kn 7 5.242.907,80 kn 24.450,00 kn 31.457,45 kn 55.907,45 kn 8 5.920.580,63 kn 24.450,00 kn 35.523,48 kn 59.973,48 kn 9 5.920.580,63 kn 24.450,00 kn 35.523,48 kn 59.973,48 kn 10 5.920.580,63 kn 24.450,00 kn 35.523,48 kn 59.973,48 kn

UKUPNO 47.201.319,55 kn 244.500,00 kn 283.207,92 kn 527.707,92 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


25

U ovom dijelu za iznos stalnog dijela koncesijske naknade za uzgoj školjaka uzet je iznos od 1,20

kn/m² i promjenjivi dio koncesijske naknade 0,60% od prihoda.

5.2.2. Ukupni javni prihodi

U tablici koja slijedi dali smo izračun ukupnih javnih prihoda

Tablica 13. Ukupni javni prihodi

Godina Koncesijska

naknada Porez na dobit

Porez na dohodak i naknade PDV

Ukupni javni prihodi

1 43.122,26 kn 0,00 kn 127.918,48 kn 654.725,73 kn 825.766,47 kn 2 42.760,22 kn 76.846,77 kn 127.918,48 kn 701.891,92 kn 949.417,39 kn 3 43.766,10 kn 103.175,81 kn 159.102,16 kn 740.450,53 kn 1.046.494,59 kn 4 50.755,52 kn 288.168,71 kn 159.102,16 kn 1.008.378,22 kn 1.506.404,60 kn 5 55.682,57 kn 421.260,96 kn 159.102,16 kn 1.197.248,49 kn 1.833.294,18 kn 6 55.793,35 kn 430.823,64 kn 159.102,16 kn 1.201.494,94 kn 1.847.214,09 kn 7 55.907,45 kn 432.911,97 kn 159.102,16 kn 1.205.868,79 kn 1.853.790,37 kn 8 59.973,48 kn 566.661,90 kn 159.102,16 kn 1.361.733,54 kn 2.147.471,09 kn 9 59.973,48 kn 578.563,33 kn 159.102,16 kn 1.361.733,54 kn 2.159.372,52 kn 10 59.973,48 kn 578.563,33 kn 159.102,16 kn 1.361.733,54 kn 2.159.372,52 kn

UKUPNO 527.707,92 kn 3.476.976,40 kn 1.528.654,24 kn 10.795.259,26 kn 16.328.597,82 kn

Zbroj svih javnih prihoda u planskom razdoblju iznosi 16.328.597,82 kn. Neto sadašnja

vrijednost izdavanja koncesije sa stajališta javnog sektora predstavlja zbroj diskontiranih

vrijednosti svih javnih prihoda u kontekstu ove koncesije i iznosi 12.094.336,90 kn.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


26

U tablici koja slijedi prikazana je raspodjela prihoda od koncesijske naknade.

Tablica 14. Raspodjela prihoda od koncesijske naknade

Godina

Koncesijska naknada ukupno

Prihodi Republike Hrvatske

Prihodi Zadarske županije

Prihodi Općine

Povljana 1 43.122,26 kn 14.374,09 kn 14.374,09 kn 14.374,09 kn 2 42.760,22 kn 14.253,41 kn 14.253,41 kn 14.253,41 kn 3 43.766,10 kn 14.588,70 kn 14.588,70 kn 14.588,70 kn 4 50.755,52 kn 16.918,51 kn 16.918,51 kn 16.918,51 kn 5 55.682,57 kn 18.560,86 kn 18.560,86 kn 18.560,86 kn 6 55.793,35 kn 18.597,78 kn 18.597,78 kn 18.597,78 kn 7 55.907,45 kn 18.635,82 kn 18.635,82 kn 18.635,82 kn 8 59.973,48 kn 19.991,16 kn 19.991,16 kn 19.991,16 kn 9 59.973,48 kn 19.991,16 kn 19.991,16 kn 19.991,16 kn 10 59.973,48 kn 19.991,16 kn 19.991,16 kn 19.991,16 kn

UKUPNO 527.707,92 kn 175.902,64 kn 175.902,64 kn 175.902,64 kn

Potencijalni prihodi od izdavanja koncesije se raspodjeljuju na državnu, županijsku i lokalnu

razinu. Od ukupnog iznosa naknada za izdavanje koncesija jedna trećina predstavlja prihod RH,

druga trećina Zadarske županije, a treća trećina Općine Povljana.

5.2.3. Analiza osjetljivosti

Kod Analize osjetljivosti odabran je scenarij u kojem su godišnji primici smanjeni za 30%.

Uzrok ovom smanjenju mogu biti poteškoće u proizvodnji ili nedostaci u plasmanu školjaka na

tržištu.

Kao što se vidi u tablici koja sljedi navedeno smanjenje neposredno pruzrokuje višestruke

posljedice i to na koncesijsku naknadu (promjenjivi dio), porez na dobit i iznos PDV-a.

Ukupni javni prihodi bi se u slučaju ovog scenarija smanjili na 11.048.074,14 kn.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


27

Tablica 15. Prikaz promjene javnih prihoda vezano uz promjenu godišnjih primitaka ulagača od

30%

Godina Godišnji primici ulagača ukupno

Koncesijska naknada Porez na dobit PDV UKUPNO

1 2.178.430,34 kn 37.520,58 kn 0,00 kn 724.763,61 kn 890.202,67 kn 2 2.136.192,80 kn 37.267,16 kn 0,00 kn 613.518,14 kn 778.703,78 kn 3 2.253.545,08 kn 37.971,27 kn 0,00 kn 621.798,35 kn 818.871,78 kn 4 3.068.977,18 kn 42.863,86 kn 25.113,52 kn 705.864,75 kn 932.944,30 kn 5 3.643.799,75 kn 46.312,80 kn 108.935,27 kn 838.073,94 kn 1.152.424,17 kn 6 3.656.723,74 kn 46.390,34 kn 117.390,18 kn 841.046,46 kn 1.163.929,14 kn 7 3.670.035,46 kn 46.470,21 kn 118.337,50 kn 844.108,16 kn 1.168.018,03 kn 8 4.144.406,44 kn 49.316,44 kn 211.427,06 kn 953.213,48 kn 1.373.059,14 kn 9 4.144.406,44 kn 49.316,44 kn 223.328,49 kn 953.213,48 kn 1.384.960,57 kn 10 4.144.406,44 kn 49.316,44 kn 223.328,49 kn 953.213,48 kn 1.384.960,57 kn

UKUPNO 33.040.923,69 kn 442.745,54 kn 1.027.860,51 kn 8.048.813,85 kn 11.048.074,14 kn

U sljedećoj tablici prikazana je neto sadašnja vrijednost po različitim diskontnim

stopama (od 4-6%). Vidljivo je da smanjenje samo jednog ulaznog čimbenika (prihoda) za 30%

prouzrokuje smanjenje ukupnog javnog prihoda za cca. 31%. Meñutim, iznosi i dalje ostaju

pozitivni, a promjena bilo kojeg drugog ulaznog parametra bi imala manji učinak na konačni

ishod.

Tablica 16. Neto sadašnja vrijednost po stopama od 4-6%

Nova NSV Razlika

NSV(4%) 8.768.020,25 kn 31,56% NSV(5%) 8.302.956,16 kn 31,35% NSV(6%) 7.872.443,50 kn 31,14%


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


28

6. Usklañenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima

davatelja koncesije

Republika Hrvatska ima jedinstvene potencijale za daljnji razvitak marikulture. Strateški

cilj je znatno povećati proizvodnju i asortiman uzgojene ribe i školjkaša internacionalno

prepoznatljivom kvalitetom, uz poštovanje svih ekoloških standarda u proizvodnji i uz posebnu

skrb o zaštiti okoliša i usklañenosti s drugim korisnicima. 3

Razvoj marikulture jedna je od strateških odrednica razvoja ribarstva u Republici

Hrvatskoj. U narednih 10 godina planira se povećanje proizvodnje visokokvalitetne bijele ribe

(komarča i lubin) na 10.000 t/g te školjkaša (dagnji i kamenica) na 20.000 t/g, uz poštivanje

najviših ekoloških standarda. 4

S ciljem pokretanja integralnog upravljanja obalnim područjem Zadarske županije

izrañena je Studija korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije kojom su

odreñene zone za marikulturu. Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske

županije br. 2/01, 6/04, 2/05 i 17/06), uvažio je zonaciju prema Studiji korištenja i zaštite mora i

podmorja na području Zadarske županije te je područje županije podijeljeno u 4 zone pogodne

za marikulturu. Lokacija na kojoj se planira uzgajalište školjaka u uvali Stara Povljana nalazi se na

području koje je Prostornim planom Zadarske županije svrstano u zonu uzgoja školjki – zona

Z2.

3 Strateške smjernice za razvitak Hrvatske marikulture – Ivan Katavić 4 Integralno planiranje obalne zone u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na marikulturu


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


29

6.1. Ostala dokumentacija

Na lokaciji na kojoj će se odvijati uzgoj u uvali Stara Povljana utvrñeni su uvjeti za

marikulturu u Prostornom planu Zadarske županije. Takoñer, unutar Prostornog plana općine

Povljana uvala Stara Povljana je navedena kao lokacija visokog prioriteta za obavaljanje

marikulture (uzgoj školjki).

Na temelju prostorno planske dokumentacije izrañen je idejni projekt uzgajalište školjaka na

temelju čega je izdana i lokacijska dozvola za zahvat u prostoru: postavljanje uzgajališta školjki

kapaciteta do 350 t/god., na lokaciji uvale Stara Povljana i to na morskom prostoru dimenzija

250x80 m, površine 20000 m², te plutajuće platforme na morskom prostoru dimenzija 25x15 m,

površine 375 m².

Drugi podaci značajni za izgradnju i ureñenje morskog akvatorija za postavljanje kaveza i naprava

za uzgoj školjki, sadržani u suglasnostima, uvjetima, potvrdama ili mišljenjima tijela državne

uprave ili pravnih osoba nadležnih za utvrñivanje tih akata iz pojedinih oblasti na osnovi

posebnih zakona i drugih propisa donesenih na osnovi Zakona su:

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Uprava za sanitarnu inspekciju, Služba županijske

sanitarne inspekcije, odjel za sjevernu Dalmaciju, Odsjek za Zadarsku županiju, Ispostava Pag

utvrdilo je:

- sanitarno-tehničke i higijenske uvjete (klasa: 540-02/09-03/3359, urbroj: 534-08-3-5-2-

2/1-09-2 od 29.04.2009.)

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje Dalmatinskih slivova donijelo je

- rješenje u kojem stoji da za planirani zahvat nije potrebno izdavanje vodopravnih uvjeta

jer planirani zahvat ne utječe na vodni režim (klasa: UP/I-325-06/09-0170002604, urbroj:

374-24-4-09-2/IČ od 04.05.2009.).


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


30

7. Zaključak i procjena vrijednosti koncesije

Ova studija je pokazala da je ulaganje u uzgoj školjki u uvali Stara Povljana na otoku Pagu

opravdano budući da je u skladu s postojećom prostorno planskom dokumentacijom i ima

lokacijsku dozvolu.

Na osnovi dosadašnjih iskustava ovaj akvatorij je vrlo povoljan za uzgoj dagnji i

kamenica.

Bitno je za naglasiti da se ovom proizvodnjom ne zagañuje okoliš, a društveno je

korisna jer zapošljava nove djelatnike i osigurava prihode lokalnoj i široj društvenoj

zajednici.

U ovoj studiji financijski izračuni su prikazani prema dva SCENARIJA i to:

SCENARIJU 1:

U prvom scenariju se koristila početna visina stalnog dijela godišnje koncesijske naknade u iznosu

od 0,20 kn/m² i početna visina promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade u godišnjem

iznosu 0,20% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog na predmetnom dobru i to prema

Uredbi o izmjenama uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru NN

101/04:

• Predlaže se koncesiju na pomorskom dobru u svrhu uzgoja školjki dodijeliti na rok od 10

godina

Sukladno preporuci Ministarstva financija, Uprave za gospodarstvo; KLASA: 363-01/09-01/464,

urbroj: 513-12709-339 od 30. studenog 2009. godine da se kao osnovica za izračun vrijednosti

ugovora o koncesiji uzme procijenjeni prihod koncesionara ostvaren na predmetnom

pomorskom dobru adekvatna metodologija. Davatelj koncesije u okviru studije opravdanosti je


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


31

dužan izračunati procijenjeni prihod koncesionara na godišnjoj razini kroz cjelokupno trajanje

ugovora o koncesiji te isti diskontirati na neto sadašnju vrijednost primjenom diskontne stope za

koju sam davatelj odredi da je prikladne temeljem procijene realnog stanja na financijskom tržištu

ili prema upućujućim stopama HNB-a.

• U ovom slučaju je uzeta stopa od 5%, a procijenjeni prihod koncesionara diskontiran po

ovoj stopi iznosi 102.028,08 kn (diskontirani prihodi RH 34.009,36 kn, Zadarske županije

34.009,36 kn i općine Povljana 34.009,36 kn)

Prema SCENARIJU 2:

U drugom scenariju se koristila početna visina stalnog dijela godišnje koncesijske naknade u

iznosu od 1,20 kn/m² i početna visina promjenjivog dijela godišnje koncesijske naknade u

godišnjem iznosu 0,60% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog na predmetnom dobru:

• Predlaže se koncesiju na pomorskom dobru u svrhu uzgoja školjki dodijeliti na rok od 10

godina

• Diskontirani prihodi po stopi od 5% iznose 400.482,45 kn (diskontirani prihodi RH

133.494,15 kn, Zadarske županije 133.494,15 kn i općine Povljana 133.495,15 kn)


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


32

8. Izvori

• Zakon o koncesijama (NN 125/08)

• Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06)

• Zakon o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08

• Pravilnik o porezu na dohodak NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak

• Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06

• Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08

• Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99)

• Investicijska program –Uzgoj kamenica, rujan 2009.

• Studija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske, Zagreb 2006.

• Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru: postavljanje uzgajališta školjki na lokaciji uvale Stara

Povljana (klasa: UP/I-350-05/09-01/2, urbroj: 2198/1-11-5/1-09-7 od 22. prosinca 2009.

godine)

• Prostorni plan Zadarske županije (službeni glasnik Zadarske županije br. 2/2001, 6/2004 i

17/2006)

• Prostorni plan Općine Povljana (službeni glasnik Zadarske županije br. 16/2007)

• Strateške smjernice za razvitak Hrvatske marikulture – Ivan Katavić

• Integralno planiranje obalne zone u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na marikulturu

za uzgoj školjki u uvali stara povljana – otok pag na ... · otkidanja grozdova kamenica s...

Documents