za alternativne biljne vrste - · pdf filebilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (issn...

56
INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO NOVI SAD UDK 633 ISSN 2217-7205 BILTEN za alternativne biljne vrste Vol. 44, No. 85, 2012 Novi Sad

Upload: dinhquynh

Post on 28-Feb-2018

234 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

Page 1: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVONOVI SAD

UDK 633 ISSN 2217-7205

B I L T E N

za alternativne biljne vrste

Vol. 44, No. 85, 2012Novi Sad

Page 2: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVONOVI SAD

UDK 633 ISSN 2217-7205

B I L T E N

za alternativne biljne vrste

Vol. 44, No. 85, 2012Novi Sad

Page 3: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

IZDAVAČ – PUBLISHER

INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO,NOVI SAD, Maksima Gorkog 30

Bilten za hmelj i sirak (ISSN 0350-333X) 1969-1981.Bilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009.

Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-

BILTEN ZA ALTERNATIVNE BILJNE VRSTE

Redakcioni odbor – Editorial Board

Urednik – Editor: dr Dušan Adamović

Štampa – Print

Tiraž – Circulation: 300 primeraka – copies

dr Dušan Adamović,Novi Sad

prof. dr Franc Bavec,Maribor

prof. dr Janoš Berenji,Novi Sad

dr Jeff Dahlberg, Parlier

prof. dr Jan Kišgeci,Novi Sad

prof. dr Milan Martinov,Novi Sad

prof. dr Joachim Müller,Stuttgart

prof. dr László Radics, Budapest

dr Jan Sabo,Novi Sad

dr Vladimir Sikora, Novi Sad

CIP- Каталогизација у публикацијиБиблиотека Матице српске, Нови Сад

633

BILTEN za alternativne biljne vrste / urednik DušanAdamović. - Vol. 42, no. 83 (2010)- . - Novi Sad :Institut za ratarstvo i povrtarstvo, [2011]-. - 24 cm

Godišnje. - Rezimei na eng. jeziku.- Je nastavak: Bilten za hmelj, sirak i lekovito bilje = ISSN 0351-9430ISSN 2217-7205COBISS.SR-ID 267331079

Štamparija FELJTONNOVI SAD, Stražilovska 17

Tel: 021/6622-867

Page 4: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 2012

SADRŽAJ

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera: Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke ....................................................................1

Jevđović, R., Todorović, G.: Uticaj organskih đubriva i lokacije na prinos herbe panonskog timijana (Thymus pannonicus All. Lamiaceae) ...........................................................................8

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana: Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. ..................................................13

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A.: Istraživanje produktivnosti ikvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva ....21

Adamović, S.D.: Sadržaj azota, prinos i kvalitet bele slačice u redovnoj i postrnoj setvi ...........................................................................................................................................28

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B.: Dinamika vlažnosti zemljištatokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji.... ............................................................................................................32

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D.: Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi.........................................40

Uputstvo autorima ......................................................................................................................50

Page 5: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

CONTENTS

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera: Path analysis of quantitative traitsof broomcorn – components of plant height ...............................................................................1

Jevđović, R., Todorović, G.: Effect of organic fertilizers and location on herb yield of Pannonian thyme (Thymus pannonicus All. Lamiaceae) .............................................................8

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana: Variability in spikeof Kragujevac winter triticale varieties ......................................................................................13

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A.: Productivity and quality of the newly developed NS soybean varieties and lines in Pančevo region, Serbia ............................21

Adamović, S.D.: Nitrogen content, yield and quality of white mustard grown as main and stubble crop ................................................................................................................................28

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B.: Dynamics of soil moisture in plots of of medicinal plants grown under conventional and organic production systems in 2012 ..........................................................................................................................32

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D.:Microorganisms in rhizosphere: role and importance in sustainable agriclulture .....................40

Instructions to authors ................................................................................................................50

Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 2012

Page 6: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

1

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera (2012): Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 1–7.

Originalni rad

PATH ANALIZA KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA SIRKA METLAŠA – KOMPONENTE VISINE BILJKE

Sikora, V.**, Berenji, J.*, Latković, Dragana**, Popović, Vera*

IZVODPoljski ogledi sa sirkom metlašem su izvođeni tokom tri agroklimatski divergentne godine

(2006, 2009, 2011.) na lokalitetu Bački Petrovac. Analizirane su komponente visine devet sorti različitog porekla. Na osnovu rezultata korelacione i path koeficijent analize determinisana je priroda povezanosti komponenti visine sirka metlaša. Dužina metlice je stabilna osobina sirka metlaša koja se sastoji od dužine drške i dužine peteljki. Sa povećanjem dužine peteljki dolazi do smanjenja dužine drške usled čega se smanjuje i eksponiranost metlice, što predstavlja osnov-ni problem pri ručnoj žetvi. Na formiranje dužine peteljki ima značajan direktan uticaj dužina metlice, dužina drške metlice i eksponiranost metlice. Ove osobine se mogu posmatrati kao selekcioni kriterijum pri definisanju programa oplemenjivanja sirka metlaša na dužinu peteljki.

Ključne reči: sirak metlaš, komponente visine biljke, path analiza

UVODSirak metlaš spada u red alternativnih biljnih vrsta koje se gaje na relativno malim površinama.

Rad na sirku zahteva angažovanje značajne radne snage, pre svega u vreme žetve, a prihodi po jedinici površine su značajni (Berenji et al., 2011; Sikora, Berenji, 2011). Osnovni proizvod pri gajenju sirka metlaša je sirkova slama (peteljke), koja služi isključivo za proizvodnju sirkovih metli (Dahlberg et al., 2011).

Visina biljke je kompleksna osobina koja se sastoji od više elemenata od kojih je sa aspekta proizvodnje sirkovih metlica i industrije metli najznačajnija dužina peteljki odnosno slame. U pogledu visine stabla germplazma je podeljena na tri grupe genotipova: evropski niski, američki niski i američki visoki (Sikora, 2005). Radi olakšane žetve, selekcija se kreće u pravcu stvaranja sorti kratkog stabla i dugačke eksponirane metlice. Savremeni sortiment obuhvata sorte evrop-skog niskog tipa (Berenji et al., 1998; Sikora, Berenji, 2010). Za proizvođače metli potrebno je da sortiment obuhvata sorte sa dugačkom i srednje dugom peteljkom. Peteljke dužine 50-65 cm se koriste za pokrivač metle, dok se srednje duge peteljke dužine 40-50 cm, koriste za futro metle (Sikora, 2005).

* Dr Vladimir Sikora, dr Janoš Berenji, dr Vera Popović, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, Novi Sad

** Doc. dr Dragana Latković, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad

Page 7: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

2

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera (2012): Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 1–7.

Selekcija, koja se uglavnom bazira na fenotipskim karakteristikama genotipova, je jedna od glavnih metoda koje se primenjuju u oplemenjivačkim programima. Uspeh selekcije zavisi od više faktora, a između ostalog i od međuzavisnosti osobina. Korelaciona i path koeficijent analiza su tehnike koje omogućavaju izbor osobina preko kojih se direktno ili indirektno putem selekcije može uticati na kompleksna svojstva poput prinosa. Preko korelacija se procenjuje stepen povezanosti varijabli, a preko regresije njihova funkcionalna povezanost.

Korelaciona i path koeficijent analiza se pokazala kao efikasno sredstvo pri ispitivanjima sir-ka za zrno (Jeyaprakash et al., 1997) i krmnih sirkova (Prakas et al., 2010; Ikanović et al., 2011).

Cilj rada je da se na osnovu rezultata korelacione i path koeficijent analize determiniše priroda povezanosti komponenti visine sirka metlaša. Dobijeni rezultati će služiti kao osnova za definisanje daljeg pravca oplemenjivanja na agronomski značajna svojstva ove biljne vrste a pre svega na dužinu sirkove slame.

MATERIJAL I METOD Istraživanja obuhvataju trogodišnje (2006, 2009, i 2011.) sortne oglede sirka metlaša na loka-

litetu Bački Petrovac. Tokom izvođenja ogleda primenjivana je agrotehnika koja se preporučuje pri komercijalnoj proizvodnji sirka metlaša (Kišgeci, Mijavec, 1980).

Elementarne parcele u poljskim mikroogledima su bile četvororedne, dužine 10 m. Uz međuredni razmak od 50 cm njihova ukupna površina je bila 20 m2. Sa svake parcele je u vreme fiziološke zrelosti uzimano po 10 biljaka za laboratorijske analize. Određivane su sledeće kom-ponente visine biljke: visina stabla, dužina metlice, dužina drške metlice, dužina peteljki i dužina lista rukavca zastavičara. Na osnovu izmerenih podataka za svaku pojedinačnu biljku je kao razlika između dužine rukavca i dužine drške izračunata eksponiranost metlice.

U oglede je bilo uključeno 9 komercijalnih sorti sirka metlaša različitog geografskog porekla. Dve su bile stare domaće (Sava i Neoplanta plus), tri sada gajene domaće (Reform, Prima i Tan Sava), tri savremene mađarske (Szilard, Dia i Szegedi 1023) i jedna američka visoka sorta (Deer 418) (Sikora et al., 2010).

Radi kompleksnijeg sagledavanja povezanosti komponeti visine biljke sirka metlaša ana-lizirani su rezultati iz tri agroklinatski različite godine u pogledu količina padavina. Za vegeta-ciju 2006. godine količina zimske vlage bila je na nivou višegodišnjeg proseka, ali su padavine tokom vegetacije bile natprosečne te se ova godina smatra vlažnom. Godine 2009. i 2011. bile su sušne, sa ukupnim i padavinama tokom vegetacije ispod višegodišnjeg proseka (Sl. 1). Tempe-raturni uslovi tokom vegetacije u sve tri godine bili su slični sa višegodišnjim prosekom za dati lokalitet, te se smatra da oni nisu imali uticaj na rezultate ogleda i stoga u radu nisu prikazani.

Za analizu dobijenih rezultata je primenjen GEN statistički program. Koeficijenti fenotip-ske korelacije su izračunati analizom kovarijansi ispitivanih osobina. Međuzavisnost osobina je izvedena iz odnosa ukupne varijacije i proizvoda individualnih varijacija. Regresiona path analiza je primenjena pri determinaciji direktnih efekata analiziranih komponenti visine (ne-zavisno promenljive) na dužinu peteljki (zavisno promenljiva), kao i indirektnih efekata preko nezavisno promenljivih, standardne greške path koeficijenata i testu njihove značajnosti (Singh, Chaudhary, 1979).

Page 8: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

3

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera (2012): Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 1–7.

0

100

200

300

400

500

600

700P

adav

ine/

Prec

ipita

tion

(m

m)

2006 2009 2011 1985-2010

zima/winter vegetacija/vegetation ukupno/total

Sl. 1 Količina padavina tokom zime (septembar-mart) i tokom vegetacionog perioda (april-avgust) za Bački Petrovac

Fig. 1 Winter precipitation (September-March) and broomcorn growing period precipitation (April-August) for Bački Petrovac

REZULTATI I DISKUSIJATrogodišnji proseci i statistička značajnost njihovih razlika za komponente visine kod ana-

liziranih sorti sirka metlaša dati su u tabeli 1. Na osnovu visine stabla potvrđeno je da sorta Deer 418 spada u tip američkog visokog sirka, dok su sve ostale sorte poreklom iz domaće i mađarske selekcije u tipu evropskog niskog sirka. Najkraću metlicu ima američka sorta Deer 418 (71,7 cm) zahvaljujući pre svega kratkim peteljkama (44,8 cm) a najdužu stara domaća sorta Sava (101,4 cm), koja pored dugačke drške ima i veoma dugačke peteljke. Mađarska sorta Szegedi 1023 za koju je karakteristična ukupna dužina metlice na nivou evropskog sortimenta (96,2 cm) odlikuje se najkraćom drškom metlice (14,3 cm) i najdužim peteljkama (81,9 cm).

Savremene domaće komercijalne sorte Prima i Tan Sava imaju dugačke peteljke sa prosečnom dužinom preko 70 cm a američka sorta Deer 418 kratke peteljke sa prosekom ispod 50 cm, dok su peteljke ostalih sorti srednjedugačke i njihova prosečna dužina se kreće u intervalu od 59,5 cm do 69,6 cm. Dužina rukavca lista zastavičara je osobina koja u ogledu najmanje varira što je u saglasnosti sa našim ranijim istraživanjima (Sikora, 2004). Eksponiranost metlice je osobina koja direktno utiče na lakoću ručnog skidanja i na koju je stavljan akcenat pri definisanju ciljeva oplemenjivanja sirka metlaša u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. Kao rezultat selek-cije između ostalog i na ovo svojstvo, stvorene su domaće sorte sa metlicama koje su obavijene rukavcem lista zastavičara na nivou 12-17 cm, za razliku od starijih mađarskih selekcija koje imaju negativno eksponiranu metlicu od preko 20 cm.

zima/winter vegetacija/vegetation ukupno/total

Pada

vine

/Pre

cipi

tatio

n (m

m)

Page 9: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

4

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera (2012): Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 1–7.

Tab. 1 Statistička značajnost razlika između komponenti visine sirka metlašaTab. 1 Statistical significance of the differences among components of height in broomcorn

SortaCultivar

Visina stablaStalk height (cm)

Dužina metlicePanicle length (cm)

Dužina drške

Peduncle length (cm)

Dužina peteljkiFiber length (cm)

Dužina rukavca

Leaf sheat length (cm)

Eksponiranost metlicePanicle

exsertion (cm)

X ± SxReform 112,6±7,0 86,9±4,5 27,4±3,0 59,5±4,7 41,9±1,8 -14,4±2,6Prima 65,4±5,2 98,1±5,0 25,8±2,6 72,3±5,3 40,8±1,5 -15,0±2,8Tan Sava 91,4±6,4 98,6±5,0 25,3±2,5 73,3±5,4 42,0±1,9 -16,7±3,6Sava 85,0±5,9 101,4±5,1 28,1±3,9 73,4±4,6 40,8±1,5 -12,8±2,4Ne. + 104,0±6,9 96,9±4,9 30,2±3,8 66,7±4,5 42,4±2,0 -12,2±1,9Szilard 63,7±5,2 85,3±4,5 15,6±3,4 69,6±4,1 41,4±1,4 -25,8±4,3Dia 54,7±4,6 94,8±4,8 25,5±3,7 69,2±4,3 40,9±1,6 -15,3±3,0Sz. 1023 59,4±4,8 96,2±4,9 14,3±2,0 81,9±5,9 38,4±1,1 -24,1±4,1Deer 418 197,2±7,2 71,7±4,2 26,9±2,8 44,8±3,8 42,9±2,2 -16,0±3,4LSD 0,05LSD 0,01

7,39,6

5,37,0

4,15,3

6,07,9

2,43,1

4,76,1

Rezultati korelacione analize ukazuju na to da je dužina peteljki u značajnoj pozitivnoj kore-laciji sa dužinom metlice, a u značajnoj negativnoj korelaciji sa dužinom drške i eksponiranošću metlice (Tab. 2). Snažna povezanost ovih osobina potvrđuju ranija ispitivanja (Berenji, 1990) prema kojima se do povećanja ukupne dužine metlice može doći preko povećanja dužine pe-teljki. Sa druge strane, sa povećanjem dužine peteljki dolazi do smanjenja dužine drške metlice, a pošto je dužina rukavca lista zastavičara najstabilnija kvantitativna osobina sirka metlaša i do smanjenja eksponiranosti metlice (Sikora, 2004).

Tab. 2 Fenotipski koeficijenti korelacije za komponente visine sirka metlašaTab. 2 Phenotypic correlation coefficients for components of height in broomcorn

OsobinaTraits

Dužina rukavcaLeaf sheat

Dužina drškePeduncle

length

Dužina metlicePanicle length

Visina stablaStalk height

Dužinapeteljki

Fiber lengthEksponiranost metlicePanicle exsertion -0,2274 0,7594** -0,0153 0,2706 -0,5047*

Dužina rukavcaLeaf sheat -0,2687 0,1302 -0,1063 0,2497

Dužina drškePeduncle length -0,1557 0,3039 -0,5597*

Dužina metlicePanicle length -0,2212 0,8538**

Visina stablaStalk height -0,3115

Značajnost - Significance 0,05 (*); 0,01 (**)

Page 10: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

5

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera (2012): Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 1–7.

Značajna povezanost između dužine drške i eksponiranosti metlice predstavlja najveći problem pri selekciji eksponiranih genotipova. Kod poželjnih selekcija sa metlicom čija se eksponiranost kreće oko nule, usled produžavanja drške metlice dolazi do skraćivanja peteljki i smanjivanja kvaliteta finalnog proizvoda. Sa time je povezana i statistički značajna negativna korelacija između dužine peteljki i eksponiranosti metlice.

Korelacije između dužine peteljki odnosno sirkove slame kao osnovnog proizvoda sa ostalim komponentama visine mogu pomoći pri selekciji odgovarajućeg tipa biljke. Indirektna poveza-nost je kompleksnija zbog uključivanja više osobina.

Tab. 3 Path koeficijenti za komponente visine sirka metlaša (direktni efekti/indirektni efekti)Tab. 3 Path coefficients for components of height in broomcorn (direct effect/indirect effect)

OsobinaTraits

Fenotipski korelacioni koeficijentiPhenotypic correlation coefficients

Visina stablaStalk height

Dužina metlicePanicle length

Dužina drške

Peduncle length

Dužina rukavca

Leaf sheat

Ekspon. metlicePanicle

exsertionVisina stablaStalk height 0,0207 -0,0046 0,0063 -0,0022 0,0056

Dužina metlicePanicle length -0,1834 0,8289** -0,1291 0,1080 -0,0127

Dužina drškePeduncle length -0,0411 0,0210 -0,1351** 0,0363 -0,1026

Dužina rukavcaLeaf sheat -0,0020 0,0024 -0,0050 0,0187 -0,0043

Eksponiranost metlicePanicle exsertion -0,1058 0,0060 -0,2968 0,0889 -0,3908**

Ukupni efekat - Total effect -0,3115 0,8538 -0,5597 0,2497 -0,5047Rezidualni efekti - Residual effects = 0,1454Koeficijent determinacije - Determination coefficient = 97,89 %

Značajnost - Significance 0,05 (*); 0,01 (**)

Primenom path analize se ukupni korelacioni koeficijenti razdvajaju na direktne i indirektne efekte i kvantifikuje se relativni značaj svakog pojedinačnog faktora. U ovim ispitivanjima je dužina sirkove slame odnosno peteljki posmatrana kao zavisno promenljiva, a ostale kompo-nente visine biljke kao nezavisno promenljive. Komponenta rezidualnih efekata path analize je relativno niska i iznosi 0,1454, što govori u prilog dobrom izboru faktora (Tab. 3).

Ukoliko je korelacija između dužine peteljki i drugih analiziranih osobina uzrokovana direkt-nim efektima, putem selekcije na ove osobine se može uticati na stvaranje genotipova poželjne dužine peteljki. Ukoliko se korelacija javlja usled indirektnih efekata preko komplementarnih osobina, selekcija mora da se usmeri na karakteristike preko kojih se indirektne veze ostvaruju.

Statistički značajno pozitivan direktan efekat na dužinu peteljki ima dužina metlice. Od os-talih analiziranih osobina pozitivan direktan uticaj ima još visina stabla i dužina rukavca lista

Page 11: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

6

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera (2012): Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 1–7.

zastavičara. Značajan negativan direktan uticaj je zabeležen za eksponiranost metlice i dužina drške.

Indirektan uticaj visine stabla na dužinu peteljki je negativan preko svih ostalih osobina. Negativan indirektan uticaj je još zabeležen i kod dužine metlice preko visine stabla, dužine drške preko dužine metlice, dužine rukavca i eksponiranosti, dužine rukavca preko visine stabla kao i kod eksponiranosti preko dužine metlice, drške i rukavca.

Pozitivan indirektni uticaj se javlja kod dužine drške i eksponiranosti preko visine stabla, dužine metlice preko dužine drške, rukavca i eksponiranosti, kao i kod dužine rukavca preko dužine metlice, dužine drške i eksponiranosti.

ZAKLJUČAKRazličitost ekoloških uslova tri godine u lokalitetu Bački Petrovac, gde su sortni ogledi

izvođeni i varijabilnost komponenti visine biljke unutar sortimenta sirka metlaša različitog geo-grafskog porekla, omogućili su da se u potpunosti sagleda priroda povezanosti analiziranih oso-bina.

Dužina metlice je stabilna osobina sirka metlaša koja se sastoji od dužine drške i dužine pe-teljki. Sa povećanjem dužine peteljki dolazi do smanjenja dužine drške usled čega se smanjuje i eksponiranost metlice, što predstavlja osnovni problem pri ručnoj žetvi.

Na formiranje dužine peteljki ima značajan direktan uticaj dužina metlice, dužina drške metlice i eksponiranost metlice. Ove osobine se mogu posmatrati kao selekcioni kriterijumi pri definisanju programa oplemenjivanja sirka metlaša na dužinu peteljki.

☼Deo rezultata projekta TR 31073, koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

LITERATURABerenji, J. (1990): Varijabilnost i međuzavisnost svojstava u raznih genotipova sirka metlaša.

Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.Berenji, J., Sikora,V., Pataki, I. (1998): Results of sorghum and millets breeding in Novi Sad.

Proceedings of 2nd Balkan symposium on field crops, Novi Sad, 16-20 June, 1998, 149-152. Berenji, J., Dahlberg, J., Sikora, V., Latković, D. (2011): Origin, History, Morphology, Pro-

duction, Improvement and Utilization of Broomcorn in Serbia. Economic Botany 65, 2, 190-208. Dahlberg, J., Berenji, J., Sikora, V., Latković, D. (2011): Assessing sorghum germplasm for

new traits: food, fuels & unique uses. Maydica 56, 1750, 85-92. Ikanović, J., Glamočlija Đ., Maletić, R., Popović, V., Sokolović, D., Spasić, M., Rakić, S.

(2011): Path analysis of the productive traits in sorghum species. Genetika 43, 2, 253-262. Jeyaprakash, P., Ganapathy, S., Arumugam, P.M. (1997): Annals of Agricultural Research

18, 3, 309-312.Kišgeci, J., Mijavec, A. (1980): Proizvodnja i prerada sirka metlaša u Vojvodini. Bilten za

hmelj i sirak 12, 35, 13-26.

Page 12: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

7

Sikora, V., Berenji, J., Latković, Dragana, Popović, Vera (2012): Path analiza kvantitativnih svojstava sirka metlaša – komponente visine biljke. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 1–7.

Prakash, R., Ganesamurthy, K., Nirmalakumari, A., Nagarajan, P. (2010): Correlation and path analysis in sorghum. Electronic Journal of Plant Breeding 1, 3, 315-318.

Sikora, V., Berenji, J. (2003): Genetička divergentnost visine stabla sirka metlaša (Sorghum bicolor (L.) Moench). Drugi simpozijum za oplemenjivanje organizama, Vrnjačka Banja, 1-4. Oktobar 2003, 43.

Sikora,V. (2004): Međuzavisnost komponenti visine u germplazmi sirka metlaša. 3 Kongres genetičara Srbije, Subotica, 30. novembar–04. decembar 2004. Zbornik abstrakata, 162.

Sikora, V. (2005): Varijabilnost komponenti visine u germplazmi sirka metlaša. 6. Smotra ra-dova mladih naučnih radnika iz oblasti biotehnike, Rimski Šančevi, 10-11. novembar 2005, 18.

Sikora, V., Berenji, J. (2010): Razvoj sortimenta sirka metlaša u Institutu za ratarstvo i povr-tarstvo Novi Sad. Ratarstvo i povrtarstvo / Field and Vegetable Crops Research 47, 1, 363-369.

Sikora, V., Berenji, J. (2011): Sirak za zrno i sirak metlaš kao alternativne kulture. Zbornik referata 45. Savetovanje agronoma Srbije, Zlatibor, 30. januar-05. februar 2011, 171-180.

Singh, R.K., Chaudhary, B.D. (1979): Biometrical methods in quantitative genetic analysis. Kalyani Publishers, Ludhiana, India.

PATH ANALYSIS OF QUANTITATIVE TRAITS OFBROOMCORN – COMPONENTS OF PLANT HEIGHT

V. Sikora, J. Berenji, Dragana Latković, Vera Popović

SUMMARYField trail with broomcorn was set up during three agroclimatic divergent years (2006, 2009,

2011) in Bački Petrovac, Serbia. Components of plant height were analyzed on nine different origin broomcorn varieties. Relationships between components of height were determined by correlation and path analysis. Panicle length is a stabile trait of broomcorn composed of peduncle length and fiber length. Increasing fiber length is connected with decreasing peduncle length which is in direct connection with panicle exsertion. Negative value of panicle exsertion is the main problem in manual harvest of broomcorn panicles. Fiber length is directly influenced by panicle length, peduncle length and panicle exsertion. These traits can be taken as a selection criterion in program of broomcorn breeding for fiber length.

Key words: broomcorn, plant height components, path analysis

Page 13: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

8

Jevđović, R., Todorović, G. (2012): Uticaj organskih đubriva i lokacije na prinos herbe panonskog timijana (Thymus pannonicus All. Lamiaceae). Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 8–12.

Originalni rad

UTICAJ ORGANSKIH ĐUBRIVA I LOKACIJENA PRINOS HERBE PANONSKOG TIMIJANA

(Thymus pannonicus All. Lamiaceae)

Jevđović, R.*, Todorović, G.**

IZVODTestirana je populacija panonskog timijana koja potiče sa Vršačkog Brega, koja se gaji i

umnožava u Institutu za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ iz Beograda. Ogled je postavljen 2012. godine po metodu potpuno slučajnog blok sistema u četiri ponavljanja u Pančevu, Bavaništu i Gorobilju. Primenjena su organska đubriva: Italpollina, Dcm Ecomix I i Dcm Ecomix IV u dve doze - 1000 kg ha-1 i 2000 kg ha-1 i kontrolna varijanta bez đubrenja. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi uticaj lokacije i primene organskih đubriva različitog sastava na prinos herbe panonskog timijana. Prinos herbe je veoma značajno varirao u zavisnosti od ispiti-vane lokacije, varijante đubrenja i interakcije ova dva faktora. U Bavaništu je ostvaren značajno veći prinos herbe panonskog timijana u odnosu na Gorobilje i Pančevo. Najveći prinos herbe dobijen je u V6 varijanti đubrenja (Dcm Ecomix IV (7-7-10) 2000 kg ha-1), a najmanji u V7 vari-janti (kontrola bez đubrenja).

Ključne reči: panonski timijan, organsko đubrivo, lokacija, prinos herbe

UVODTimijan je višegodišnja polužbunasta vrsta iz familije Lamiaceae. Postojbina timijana je

južna Evropa, oblast Mediterana. Panonski timijan samoniklo se javlja na Vršačkim planinama. Gaji se kao lekovita ili ukrasna biljka, a u novije vreme sve više i kao medonosna. Dobro us-peva na suvim i osunčanim mestima zaklonjenim od vetra širom Srbije (Jevđović i sar., 2000). U lekovite svrhe koriste se osušeni vršni delovi biljaka pred cvetanje (Thymi herba), a u novije vreme samo list (Thymi folium). Ima široku primenu u farmaciji kao sastojak u više vrsta čajeva (Tucakov, 1996). U znatnoj meri koristi se i etarsko ulje timijana (Thymi aetheroleum).

Cilj istraživanja bio je da se utvrdi uticaj primene lokacije i organskih đubriva različitog sastava na prinos herbe timijana.

* Dr Radosav Jevđović, Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr JosiF Pančić”, Tadeuša Košćuška 1, Beograd

** Dr Goran Todorović, Institut za kukuruz, Zemun polje

Page 14: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

9

Jevđović, R., Todorović, G. (2012): Uticaj organskih đubriva i lokacije na prinos herbe panonskog timijana (Thymus pannonicus All. Lamiaceae). Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 8–12.

MATERIJAL I METODI RADA

Karakteristike organskih đubrivaItalpollina (4-4-4) je posebna vrsta đubriva sa značajnom količinom huminskih, fulvinskih i

amino kiselina, koje rastvaraju mineralne materije u zemljištu. Korenov sistem biljaka pomoću ovih organskih kiselina može da koristi veću količinu mineralnih materija. U toku korišćenja đubriva Italpollina ne javljaju se simptomi nedostatka hranljivih elemenata u biljci.

Dcm Ecomix I (9-3-3) i Dcm Ecomix IV (7-7-10) su kombinovana organska NPK đubriva. Obe formulacije su proizvedene od 100% prirodnih, organskih sirovina i namenjene su za čistu BIO - organsku proizvodnju, jer su za proizvodnju ovih đubriva korišćene samo ekološki pri-hvatljive sirovine sa produženim i neprekidnim otpuštanjem hranljivih materija.

Prednost primene organskih đubriva:-postepeno ali kontinuirano otpuštaju elemenate (NPK + prirodno prisutni mikro elementi) u

periodu od 100 do 120 dana,-istovremeno otpuštaju huminske i folne supstance i ostale biološki aktivne materije.-obezbeđuju ujednačen rast biljaka, bez stresa,-poboljšavaju strukturu zemljišta, povećavaju količinu humusa i poboljšavaju aktivnost mi-

kroorganizama.

Postavljanje ogledaTestirana je populacija panonskog timijana koja potiče sa Vršačkog Brega, koja se gaji i

umnožava u Institutu za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“ iz Beograda. Ogled je postavljen 2012. godine po metodu potpuno slučajnog blok sistema u četiri ponav-

ljanja u Pančevu (ritska crnica), Bavaništu (černozem) i Gorobilju (gajnjača). Veličina osnovne ogledne parcele bila je 10 m2. Predsetvena priprema obavljena je neposredno pred sadnju, sredi-nom marta 2012. U toku predsetvene pripreme uneta su organska đubriva: Italpollina, Dcm Ecomix I i Dcm Ecomix IV u dve doze: 1000 kg ha-1 i 2000 kg ha-1. Sadnja je obavljena u drugoj dekadi marta 2012. godine. Rasad timijana sađen je na međurednom rastojanju od 50 cm i rasto-janju biljaka u redu od 30 cm.

Kosidba nadzemnog dela obavljena je u fazi cvetanja jer tada panonski timijan ima najveći sadržaj etarskog ulja. Pokošena nadzemna masa osušena je u termičkoj sušari na temperaturi od 400 C, a zatim je izmeren prinos. Dobijeni rezultati su obrađeni analizom varijanse dvofaktrijal-nog ogleda.

REZULTATI I DISKUSIJANa osnovu analize varijanse utvrđeno je da prinos herbe panonskog timijana veoma značajno

varira u zavisnosti od ispitivane lokacije, varijanti đubrenja i interakcije ova dva faktora, (Tab. 1).

Page 15: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

10

Jevđović, R., Todorović, G. (2012): Uticaj organskih đubriva i lokacije na prinos herbe panonskog timijana (Thymus pannonicus All. Lamiaceae). Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 8–12.

Tab. 1 Analiza varijanse za prinos herbe panonskog timijana u sedam varijanata đubrenja na tri lokacije

Tab. 1 Analysis of variance of the Pannonian thyme herb yield in seven variants of fertilization on three sites

Izvor - Source Df MS F F tab.0,05 0,01

Ponavljanja - Replications 3 9140,9 1,8 2,76 4,13Lokacije - Locations (L) 2 230890,5 45,1** 3,15 4,98Varijante - Variants (V) 6 1289896,4 252,2** 2,25 3,12L x V 12 13619,6 2,7** 1,92 2,50Greška - Error 60 5114,2Ukupno - Total 83

Prosečan prinos herbe panonskog timijana varirao je u zavisnosti od ispitivane lokacije. U Bavaništu je ostvaren značajno veći prinos (1838 kg ha-1) herbe panoskog timijana u odnosu na Gorobilje (1740 kg ha-1) i Pančevo (1656 kg ha-1). Zemljište u Bavaništu je černozem, u Pančevu ritska crnica, a u Gorobilju gajnjača. Dobijeni rezultati su u saglasnosti sa rezultatima Jevđovića i sar. (2000, 2011), koji ukazuju da timijan daje naveći prinos na černozemu i na zemljištima dobre strukture, dobro obezbeđenim hranljivim materijama (Tab. 2).

Tab. 2 Prosečne vrednosti prinosa (kg ha-1) herbe panonskog timijana po varijantamai lokacijama

Tab. 2 Average value of herb yield (kg ha-1) of Pannonian thyme by variants and locationsVarijanta đubrenjaFertilizer variant

L1 Pančevo

L2 Bavanište

L3 Gorobilje

ProsekAverage

V1 Italpollina (4-4-4) 1000 kg ha-1 1342 1462 1342 1382

V2 Italpollina (4-4-4) 2000 kg ha-1 1508 1618 1522 1549V3 Dcm Ecomix I (9-3-3) 1000 kg ha-1 1778 1930 1808 1838V4 Dcm Ecomix I (9-3-3) 2000 kg ha-1 1930 2072 2005 2002V5 Dcm Ecomix IV (7-7-10) 1000 kg ha-1 1820 1992 1968 1927V6 Dcm Ecomix IV (7-7-10) 2000 kg ha-1 1975 2315 2262 2184V7 Kontrola - Control 1240 1472 1270 1328Prosek - Average 1656 1838 1740 1744

LSD0,05

LokacijaLocation (L)

38

ĐubrenjeFertilizer (V)

59

InterakcijaInteraction (L x V)

101

Osim varijante đubrenja V1 (Italpollina (4-4-4) 1000 kg ha-1) kod svih drugih varijanti đubrenja ostvaren je značajno veći prinos herbe u odnosu na kontrolu (V7). Najveći prinos herbe 2184 kg ha-1 dobijen je u V6 varijanti đubrenja (Dcm Ecomix IV (7-7-10) 2000 kg ha-1), a najmanji 1328 kg ha-1 u V7 varijanti (kontrola bez đubrenja). Značajno veći prinos herbe ostvaren

Page 16: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

11

Jevđović, R., Todorović, G. (2012): Uticaj organskih đubriva i lokacije na prinos herbe panonskog timijana (Thymus pannonicus All. Lamiaceae). Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 8–12.

je primenom doze đubriva 2000 kg ha-1 u odnosu na dozu 1000 kg ha-1 (Tab. 2). Povećanje prinosa herbe timijana usled povećanja doze đubrenja je u saglasnosti sa ranijim rezultatima (Jevđović i sar., 2011).

ZAKLJUČAKZnačajno veći prinos herbe panonskog timijana ostvaren je na zemljištu černozem u Bavaništu

u odnosu na gajnjaču u Gorobilju i ritsku crnicu u Pančevu.Na parcelama đubrenim organskim đubrivima prinos herbe panonskog timijana bio je

značajno veći od prinosa ostvarenog na kontrolnoj parceli bez đubriva. Značajno veći prinos herbe panonskog timijana ostvaren je primenom doze đubriva 2000 kg

ha-1 u odnosu na dozu 1000 kg ha-1

Najveći prinos herbe panonskog timijana ostvaren je primenom organskog đubriva Dcm Ecomix IV (7-7-10) u dozi 2000 kg ha-1.

☼Rad je deo rezultata projekta TR 31089 „Morfološka, hemijska, farmakološka i agronom-ska karakterizacija panonskog timijana (Thymus pannonicus All. Lamiaceae) sa ciljem njegove održive proizvodnje u intenzivnom sistemu ratarenja“, koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

LITERATURAJevđović, R., Maletić, R., Jevđović, J. (2000): Possibility of raising Thyme in different re-

gions of Serbia. Second Balkan Botanical Congress, Istanbul, Turkey, May 14-18, 2000, Ab-stracts, 132.

Tucakov, J. (1996): Lečenje biljem. Rad, Beograd.Jevđović, R., Kostić, R., Todorović, G. (2011): Proizvodnja lekovitog bilja, monografija.

Izdavač: dipl. ing. Radoslav Džakula, Belpak, Beograd, s. 324.

EFFECT OF ORGANIC FERTILIZERS AND LOCATION ON HERB YIELD OF PANNONIAN THYME

(Thymus pannonicus All. Lamiaceae)

R. Jevđović, G. Todorović

SUMMARYPopulation of Pannonian thyme originating from the Vršački Breg, grown and produced at

the Institute of Medicinal Plant Research “Dr Josif Pančić” from Belgrade was tested in this study. The trial was set up in 2012 as a completely randomized block design with four repli-

Page 17: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

12

Jevđović, R., Todorović, G. (2012): Uticaj organskih đubriva i lokacije na prinos herbe panonskog timijana (Thymus pannonicus All. Lamiaceae). Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 8–12.

cations in Pančevo, Bavanište and Gorobilje. The following organic fertilizer were applyied: Italpollina, Dcm Ecomix I and Dcm Ecomix IV in two doses: 1000 kg ha-1 and 2000 kg ha-1 and the control variant without fertilization. The aim of this study was to determine the effect of location and use of organic fertilizers of different composition on thyme herb yield. Pannonian thyme herb yield varied greatly depending on the location, various fertilizers and the interaction of these two factors. Bavanište showed was significantly higher yields of Pannonian thyme herb compared to Gorobilje and Pančevo. The highest yield was obtained in the herb V6 fertilization variants (DCM Ecomix IV (7-7-10) 2000 kg ha-1) and lowest in the V7 variant (control without fertilization).

Key words: Pannonian thyme, organic fertilizer, location, herb yield

Page 18: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

13

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

Prethodno saopštenje

VARIJABILNOST KLASA KOD KRAGUJEVAČKIH SORTIOZIMOG TRITIKALEA

Đekić, Vera*, Popović, Vera**, Milivojević, Jelena**, Branković, Snežana***

IZVODU radu su prikazani rezultati ispitivanja kragujevačkih ozimih heksaploidnih sorti tritikalea

(Kg 20, Favorit i Trijumf). Sorte su gajene na oglednom polju Centra za strna žita u Kragujevcu tokom 2007-2008. godine. Najbolji pokazatelj rodnosti kod širine klasa, broja zrna u klasu i mase zrna po klasu pokazala je sorta Favorit, a kod dužine klasa sorta Trijumf. Sorta standard Kg 20 imala je najveći broj klasaka u klasu. Analizom dobijenih podataka utvrđeno je da postoje vi-soko značajne razlike u širini klasa i broja zrna u klasu, a značajne razlike za dužinu klasa između ispitivanih sorti tritikalea. Između ispitivanih sorti tritikalea nisu ustanovljene signifikantne raz-like za broj klasaka u klasu.

Ključne reči: ozimi tritikale, klas, masa zrna po klasu, broj zrna u klasu

UVODTritikale kao nova vrsta strnih žita nastala je ukrštanjem pšenice i raži. On postaje sve

značajniji i zastupljeniji u proizvodnji, tako da su površine pod ovom vrstom u stalnom po-rastu. Površine su se utrostručile u proteklih desetak godina. Tritikale se u svetu gaji na površini iznad 4 miliona hektara (Đekić et al., 2010a). Najveće površine pod tritikaleom su u Poljskoj, Nemačkoj, Rusiji, SAD, Kini, Francuskoj i Mađarskoj.

Prve sorte ozimog i jarog tipa tritikalea u Kragujevcu stvorene su 1980. i 1987. godine, što je rezultat intenzivnog rada na intergenus hibridizaciji u Centru za strna žita još od 1960. godine (Đekić et al., 2010b). Prinos zrna po jedinici površine jedan je od najvažnijih faktora koji utiče na rentabilnost i ekonomičnost proizvodnje. Prosečan prinos tritikalea poslednjih godina kreće se od 4 do 10 t/ha. Prinos zrna po klasu, broj zrna u klasu, masa zrna su složena kvantitativna svojstva uslovljena delovanjem velikog broja gena pod jakim uticajem spoljašnje sredine (Mla-denov et al., 1998; Malešević i sar., 2010; Popović i sar., 2011). Kao najvažnije prednosti, zbog

* Dr Vera Đekić, dr Jelena Milivojević, Centar za strna žita, Save Kovačevića 31, Kragujevac; [email protected]

** Dr Vera Popović, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, Novi Sad***

Mr Snežana Branković, Univerzitet u Kragujevcu, Prirodno matematički fakultet, Institut za biologiju i ekologiju, Radoja Domanovića 12, Kragujevac

Page 19: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

14

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

kojih se tritikale sve više gaji, ističe se to što pored visokog prinosa sadrži i visok procenat pro-teina i lizina (Đekić i sar., 2009a). Ova nova vrsta strnih žita poseduje visoku otpornost prema bolestima i štetočinama, a izuzetno dobro podnosi sušu, kisela zemljišta i marginalna zemljišta.

Dužina i širina klasa su važni faktori rodnosti. Klas ima važnu ulogu ne samo kao direktan nosilac prinosa i zrna, već on velikim delom, zahvaljujući svojoj velikoj površini, učestvuje u fotosintezi, stvaranju organske materije i nalivanju zrna (Đekić, 2010). Kurkiev i sar. (1975) ističu da se tritikale odlikuje krupnim klasovima sa velikim brojem klasaka i cvetova. Isti autori navode da je broj zrna u klasu izuzetno cenjen kao komponenta rodnosti kod tritikalea, jer on ima veliki broj zrna po klasu, što mu daje određene prednosti u ispoljavanju visokog genetskog potencijala rodnosti.

Povećan broj klasaka u klasu odlika je svih sorti tritikalea u poređenju sa ostalim vrstama strnih žita (Milovanović et al., 2001). Masa zrna po klasu predstavlja faktor rodnosti koji ima bitnu ulogu u produktivnosti tritikalea. To je kvantitativna osobina, visoke naslednosti i kao takva ima važnu ulogu i u procesu oplemenjivanja. Ova nova vrsta strnih žita se prema mnogim autorima odlikuje visokom masom zrna po klasu i biljci (Benbelkacem, 2002; Milovanović i sar., 2006; Đekić, 2010).

Zahvaljujući nutritivnim vrednostima većim i od kukuruza, selekcioneri i stručnjaci za ishra-nu stoke su tritikale do sada preporučivali u ishrani monogastričnih životinja, posebno u ishrani svinja i živine (Đekić et al., 2010, 2011, 2012). Može se koristiti i zrelo zrno ali i zeleno, siliran, sam ili u kombinaciji sa siliranim leguminozama (Đekić i sar., 2009b). Zbog svega iznetog, triti-kale uspešno u proizvodnji zamenjuje ječam, raž, krmnu pšenicu i ovas.

Cilj rada je bio da se analizira varijabilnost nekih kvantitativnih svojstva klasa tri kragujevačke ozime sorte tritikalea.

MATERIJAL I METODTokom vegetacione sezone 2007-2008. godine, ispitivane su tri kragujevačke sorte ozimog

tritikalea: Kg 20, Favorit i Trijumf. Ogledi su postavljeni u Centru za strna žita u Kragujevcu po slučajnom blok sistemu u četiri ponavljanja, sa veličinom parcele od 10 ari za svaku sortu. Primenjena je uobičajena tehnologija proizvodnje, a setva je obavljena u optimalnom roku u drugoj polovini oktobra. Predusev je bio kukuruz, namenjen za silažu. Sa jesenjom osnovnom obradom u zemljište je uneto 400 kg/ha mineralnog hraniva NPK 8:24:16. Predsetvena priprema i setva izvedeni su u jesen u optimalnom roku. Krajem marta usev je prihranjen azotnim mi-neralnim hranivom KAN (27% N). Fizičke analize ispitivanih sorti tritikalea urađene su u četiri ponavljanja od biljaka sa površine 1m2. Analizirane su sledeće osobine: dužina klasa (cm), širina klasa (mm), broj klasića po klasu, broj zrna po klasu i prinos zrna po klasu (g). Za ispitivane osobine izračunata je aritmetička sredina i rezultati su statistički obrađeni metodom analize vari-janse, dok je ocena značajnosti razlika rezultata za ispitivane osobine različitih sorti testirana primenom LSD-testa.

Page 20: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

15

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

Meteorološki uslovi u toku izvođenja ogledaMeteorološki uslovi tj. temperature i padavine u vegetacionom periodu ozimog tritikalea

u 2007/2008. godini istraživanja bili su relativno povoljni (Tab. 1). U vegetacionom periodu 2007/2008. godina bilo je 494,5 mm padavina, što je za 48,7 mm manje od višegodišnjeg prose-ka, dok je prosečna temperatura vazduha bila manja za 1,1°C u odnosu na višegodišnji prosek. U oktobru je bilo 92,8 mm padavina, što je za 40,7 mm više od višegodišnjeg proseka, dok je sred-nja mesečna temperatura za 1,7°C bila niža u odnosu na prosek. Iz iznetog se može zaključiti da su uslovi za nicanje i jesenji razvoj biljaka bili povoljni. Tokom februara, aprila i maja količine padavina su bile znatno manje u odnosu na višegodišnji prosek, što je nepovoljno uticalo na nor-malan razvoj biljaka, odnosno nalivanje zrna. U istom periodu temperatura vazduha se kretala u granicama višegodišnjeg proseka. Polazeći od činjenice da su dovoljne količine padavina u ovim mesecima veoma bitne za uspešnu proizvodnju strnih žita, nameće se zaključak da godine u kojima su izvedena istraživanja nisu bile najpovoljnije u pogledu meteoroloških uslova za ga-jenje ispitivanog useva na ovom području. Nedostatak padavina u proleće i njihov neravnomerni raspored po mesecima praćen je i povećanjem prosečnih temperatura vazduha. U junu i julu vremenski uslovi bili su povoljni za razvoj biljaka, što je uslovilo i uspešnu žetvu.

Tab. 1. Srednje mesečne temperature vazduha i količina padavinaTab. 1 Mean monthly air temperature and precipitation

Mesec Month

Srednje mesečne temperature vazduha (oC) Mean monthly air temperature (oC)

Sume mesečnih padavina (mm)Amount of precipitation (mm)

2007/2008. 1980-2004. 2007/2008. 1980-2004.X 10,8 12,5 92,8 52,1XI 4,5 6,8 110,4 55,4XII 0,6 2,7 28,1 53,3

I 2,5 4,3 36,6 35,4II 4,5 5,4 13,0 43,2III 8,1 8,6 53,2 56,3IV 12,6 12,4 30,1 67,8V 17,3 17,8 13,1 51,8VI 21,8 22,3 65,7 68,3VII 22,4 23,6 51,5 59,6

Prosek Average 10,5 11,6 494,5 543,2

Osobine zemljištaZemljište pripada tipu smonice, sa relativno visokim udelom gline i nepovoljnih je fizičkih

svojstava (Đekić, 2010). Sadržaj humusa u površinskom sloju zemljišta je osrednji (2,51%), a supstituciona i ukupna hidrolitička kiselost su dosta velike (pH u H2O=5,66 u KCl=4,91). Zemljište je dobro obezbeđeno ukupnim azotom (0,16% N) i lako pristupačnim kalijumom (29,2 mg K2O/100g zemljišta), a siromašno u pristupačnom fosforu (17,6 mg P2O5/100g zemljišta).

Page 21: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

16

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

REZULTATI I DISKUSIJAProsečne vrednosti nekih osobina klasa kragujevačkih sorti tritikalea gajenih u Centru za

strna žita u Kragujevcu, tokom 2007-2008. godine, prikazani su u tabeli 2.

Tab. 2. Prosečne vrednosti nekih ispitivanih osobina sorti tritikaleaTab. 2 Average value of some traits of triticale varieties

Sorta Varieties Prosek Average Min Max CV S SDužina klasa - Spike length, cm

Kg 20 6,57 3,50 11,00 18,51 1,22 0,029Favorit 6,72 2,50 11,10 20,61 1,38 0,032Trijumf 6,95 2,50 12,00 22,62 1,57 0,034

Širina klasa - Spike width, mmKg 20 11,49 5,00 20,00 21,99 2,53 0,059Favorit 12,59 5,00 22,00 22,10 2,78 0,065Trijumf 9,39 4,00 19,00 21,10 1,98 0,043

Broj zrna u klasu – Grains number per spikeKg 20 27,63 3,00 67,00 42,99 11,88 0,280Favorit 28,43 5,00 73,00 40,57 11,54 0,269Trijumf 24,76 5,00 54,00 32,43 8,03 0,176

Broj klasaka u klasu - Spikellets number in spikeKg 20 17,11 5,00 37,50 28,67 4,90 0,115Favorit 15,88 5,00 28,00 23,76 3,77 0,088Trijumf 16,47 5,00 32,00 25,37 4,18 0,091

Masa zrna po klasu - Grain weight per spike, gKg 20 0,83 0,04 2,50 56,54 0,47 0,010Favorit 0,94 0,01 4,00 52,70 0,50 0,011Trijumf 0,81 0,01 2,25 48,77 0,40 0,008

Najveću prosečnu vrednost dužine klasa imala je sorta Trijumf 6,95 cm, a najmanju sorta Kg 20 - 6,57 cm. Najveći koeficijent varijacije od 22,62 ustanovljen je kod sorte Trijumf, a najmanji 18,51 kod sorte Kg 20.

Prema dobijenim podacima, širina klasa kod ispitivanih sorti tritikalea varirala je u opsegu od 9,39 mm kod sorte Trijumf, do 12,59 mm kod sorte Favorit. Sorta Kg 20 imala nešto manju širinu klasa - 11,49 mm.

Prosečan broj zrna u klasu ispitivanih sorti tritikalea, kretao se u intervalu od 24,76 do 28,43 zrna. Koeficijent varijacije za ovu osobinu bio je visok i kretao se od 32,43 do 42,99.

Prosečne vrednosti broja klasaka u klasu kod ispitivanih sorti tritikalea bile su najveće kod sorte Kg 20 - 17,11, zatim kod sorte Trijumf - 16,47 i kod sorte Favorit - 15,88. Koeficijent varijacije za ovu osobinu bio je visok i kretao se od 23,76 kod sorte Favorit do 28,67 kod standardne sorte. Ovi podaci su u saglasnosti sa literaturnim, po kojima se navodi da je povećan broj klasaka u klasu odlika svih sorti tritikalea u poređenju sa ostalim vrstama strnih žita (Milovanović et al., 2001; Đekić, 2010).

x

Page 22: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

17

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

U pogledu prinosa zrna po klasu utvrđene su razlike kod ispitivanih sorti tritikalea. Najveći pri-nos zrna po klasu ostvarila je sorta Favorit 0,94 g, što je za 0,11 g više od standardne sorte Kg 20. Sorta Trijumf imala je najmanji prinos zrna po klasu - 0,81 g. Koeficijent varijacije za ovu osobinu bio je od 48,77 kod sorte Trijumf, do 56,54 kod sorte Kg 20.

Analiza varijanse pokazatelja rodnosti pokazala je da je postojala značajna i vrlo značajna varijabilnost za većinu ispitivanih osobina tritikalea (Tab. 3). Ovo je potvrđeno i F testom, što upućuje na potrebu daljeg raščlanjenja varijanse na njene komponente.

Tab. 3. Analiza varijanse pokazatelja fizičkih osobina za istraživane sorte tritikaleaTab. 3. Analysis of variance of winter triticale traits

Izvori variranja - Sources of variation Ponavljanja Replications

Sorte Vari-eties

Greška Error

Osobina -Traits D. f. 3 2 6Dužina klasa - Spike length 7,51* 5,32* 0,030Širina klasa - Spike width 4,07 11,64** 0,915

Broj zrna u klasu – Grains number per spike 1,10 15,47** 0,966Broj klasaka u klasu - Spikellets number in spike 1,70 1,14 1,412

Masa zrna po klasu - Grain weight per spike 1,25 9,56* 0,002* i ** = Značajno za Ftab 0,05 i 0,01; * and ** = Significance for Ftab 0.05 and 0.01

Na osnovu analize varijanse (Tab. 3), može se zaključiti da postoje veoma značajne razlike u širini klasa i broja zrna u klasu između ispitivanih sorti tritikalea. Analizom varijanse ustanov-ljene su značajne razlike u dužini klasa i masi zrna po klasu između ispitivanih sorti tritikalea. Za broj klasaka u klasu nisu ustanovljene signifikantne razlike.

Ocenom značajnosti (Tab. 4), ustanovljene su značajne razlike u dužini klasa između sorte Tri-jumf i Kg 20. Razlike prosečnih vrednosti širine klasa između ispitivanih sorti tritikalea Kg 20 i Trijumf statistički su bile značajne, između sorti Favorit i Trijumf visoko značajne, a između sorti Kg 20 i Favorit nisu ustanovljene statistički značajne razlike.

Može se zaključiti da postoje visoko značajne razlike u broju zrna po klasu između sorti Kg 20 i Trijumf i sorti Favorit i Trijumf. Razlike prosečnih vrednosti broja zrna u klasu između sorti Kg 20 i Favorit nisu bile signifikantne.

Značajne razlike u masi zrna po klasu ustanovljene su između sorti Kg 20 i Favorit, a visoko značajne razlike između sorti Favorit i Trijumf.

Page 23: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

18

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

Tab. 4. Ocena značajnosti osobina klasa sorti tritikaleaTab. 4. Significance from the triticale varieties

Dužina klasa - Spike length, cmSorta / Variety Kg 20 Favorit Trijumf

Kg 20 6,57 - -0,15 -0,38*

Favorit 6,72 - -0,23Trijumf 6,95 -

LSD0,05=0,30; LSD0,01=0,45Širina klasa - Spike width, mm

Sorta / Variety Kg 20 Favorit TrijumfKg 20 11,49 - -1,10 2,10*

Favorit 12,59 - 3,20**

Trijumf 9,39 -LSD0,05=1,65; LSD0,01=2,51

Broj zrna u klasu - Grains number per spikeSorta / Variety Kg 20 Favorit Trijumf

Kg 20 27,63 - -0,80 -2,87**

Favorit 28,43 - 3,67**

Trijumf 24,76 -LSD0,05=1,70; LSD0,01=2,58

Masa zrna po klasu - Grain weight per spike, gSorta / Variety Kg 20 Favorit Trijumf

Kg 20 0,83 - -0,11* 0,02Favorit 0,94 - 0,13**

Trijumf 0,81 -LSD0,05=0,08; LSD0,01=0,12

ZAKLJUČAKAnalizom varijanse utvrđene su statistički visoko značajne razlike za širinu klasa i broj zrna

u klasu između ispitivanih sorti tritikalea, a statistički značajne razlike za dužinu klasa i masu zrna po klasu. Najveću širinu klasa, broj zrna u klasu i masu zrna po klasu imala je sorta Favorit, dok je najveću dužinu klasa imala sorta Trijumf. Sorta standard - Kg 20 imala je najveći broj klasaka u klasu.

Rezultati istraživanja tri različite sorte tritikalea u Centru za strna žita u Kragujevcu, ukazuju da su sve sorte pokazale visok stepen adaptabilnosti ispitivanih parametara rodnosti i da kao takve mogu biti od značaja u širokoj proizvodnji tritikalea u agroekološkim uslovima Srbije.

☼Rad je deo projekta ТR 31054 „Razvoj novih tehnologija gajenja strnih žita na kiselim zemljištima primenom savremene biotehnologije“, koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

x

x

x

x

Page 24: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

19

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

LITERATURABenbelkacem, A. (2002): Development and use of triticale (xTriticosecale Wittmack) in east-

ern Algeria. Proceedings of the 5th International Triticale Symposium, Poland, vol. 1, 283-286.Đekić, V., Staletić, M., Perišić, V., Glamočlija, Đ. (2009a): Hemijski sastav kragujevačkih

sorti tritikalea u periodu 2007-2008. godine. XIV Savetovanje o biotehnologiji sa međunarodnim učešćem. Zbornik radova, Čačak, 14, 15, 73-77.

Đekić, V., Milovanović, M., Glamočlija, Đ., Staletić, M. (2009b): Mogućnost primene tri-tikalea u ishrani živine. XXIII Savetovanje agronoma, veterinara i tehnologa. Zbornik naučnih radova, Beograd, 15, 1-2, 39-48.

Đekić, V. (2010): Uticaj načina proizvodnje tritikalea na efikasnost krmne smeše u ishrani brojlerskih pilića. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet-Beo-grad, s. 90.

Đekić, V., Milovanović, M., Glamočlija, Đ., Staletić, M. (2010a): Influence of variety and year on grain yield and quality of triticale varieties of Kragujevac. Proceedings of 45th Croatian and 5th International Symposium on Agriculture, 15-19 February, 2010, Opatija, Croatia, 707-711.

Đekić, V., Milovanović, M., Staletić, M., Perišić, V. (2010b): Ispitivanje komponenti prinosa Kragujevačkih sorti ozimog Tririkalea. XXIV Savetovanje agronoma, veterinara i tehnologa. PKB Agroekonomik, Beograd, 16, 1-2, 35-41.

Đekić, V., Mitrović, S., Milovanović, M., Djurić, N., Kresović, B., Tapanarova, A., Djermanović, V., Mitrović, M. (2011): Implementation of triticale in nutrition of non-ruminant animals. African Journal of Biotechnology 10, 30, 5697-5700.

Đekić, V., Mitrović, S., Radović, V., Đermanović, V., Pandurević, T. (2012): Applicability of triticale in the diet of broiler chickens. Proceedings. 47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture, 13-17 February, 2012, Opatija, Croatia, 664-668.

Куркиев, У.К., Семенова, Л.В., Малюгина, Т.Г. (1975): Технологические свойства пшенично-ржаных амфидиплоидов. В кн.: Тритикале. Изучение и селекция (Материалы Международного симпозиума). Зукарния, Ленинград, 1975, 235-247.

Malešević, M., Glamočlija, Đ., Pržulj, N., Popović, V., Stanković, S., Živanović, T., Tapan-arova, A. (2010): Production characteristics of different malting barley genotypes in intensive nitrogen fertilization. Genetika, Beograd, 42, 2, 323-330.

Milovanović, S.M., Rigin, V.B., Xynias, N.I. (2001): Genetic and breeding studies on triti-cale (X Triticosecale Wittmack). In: Genetics and breeding of small grains. Belgrade, ARI SER-BIA, 235-298.

Milovanović, M.., Perišić, V., Staletić, M. (2006): Ozimi tritikale za intenzivne uslove proiz-vodnje-sorta Favorit. Zbornik radova Više tehničke škole Požarevac 1-2, 93-97.

Milovanović, M., Perišić, V., Đekić, V., Stevanović, V. (2007): KG Rubin-nova sorta ozimog triti-kalea. Zbornik radova Više tehničke škole Požarevac 1, 19-23.

Mladenov, N., Mišić, T., Pržulj, N., Hristov, N. (1998): Year effects on wheat seed quality. International Symposium Breeding of Small Grains, Kragujevac, November 24-27, 1998. Book of Proceedings, 343-349.

Popović, V., Glamočlija, Đ., Malešević, M., Ikanović, J., Dražić, G., Stanković, S. (2011): Genotype specificity in nitrogen nutrition of malting barley, Genetika, Beograd, 43, 1, 197-204.

Page 25: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

20

Đekić, Vera, Popović, Vera, Milivojević, Jelena, Branković, Snežana (2012): Varijabilnost klasa kod kragujevačkih sorti ozimog tritikalea. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 13–20.

VARIABILITY IN SPIKE OF KRAGUJEVAC WINTERTRITICALE VARIETIES

Vera Đekić, Vera Popović, Jelena Milivojević, Snežana Branković

SUMMARYThis study shows analysis of winter hexaploid triticale varieties (Kg 20, Favorit and Trijumf)

from Kragujevac, Serbia. Varieties were grown in the trial field of Small Grains Research Centre, Kragujevac during the season 2007-2008. The best parametar of productivity for spike width, grain number in spike, and grain weight per spike was achieved by the analyzed variety Favorit, while variety Trijumf had the best parametar for spike length. Check variety (Kg 20) had the greatest spikellets number in spike. Highly significant differences were found between the vari-eties for width of spike and number of grains per spike and significant differences for length of spike. Triticale varieties showed no significant differences in spikellets number in spike.

Key words: winter triticale, spike, grain weight per spike, number of grain per spike

Page 26: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

21

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A. (2012): Istraživanje produktivnosti i kvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 21–27.

Prethodno saopštenje

ISTRAŽIVANJE PRODUKTIVNOSTI I KVALITETANOVOSTVORENIH NS SORTI I LINIJA SOJE

(Glycine max (L.) Merr.) U PODRUČJU PANČEVA

Popović, Vera*, Tatić, M.*, Đekić, Vera**, Kostić, M.*, Ilić A.*

IZVODU skladu sa zahtevima tržišta u Odeljenju za soju, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi

Sad radi se na oplemenjivanju visoko produktivnih sorti soje i sorti visokog kvaliteta zrna. Cilj istraživanja bio je da se odrede najprinosnije NS sorte soje za agroekološke uslove Pančeva i okoline. U radu su prikazani rezultati analize prinosa i parametara kvaliteta osam NS sorti i linija soje I grupe zrenja. Mikroogled je izveden u Pančevu tokom 2011. godine. Sve testirane sorte ostvarile su visoke prinose. Najviši prinos zrna, prinos proteina i ulja imala je nova sorta soje NS Maximus (4.403 kg ha-1, 1.644 kg ha-1, 1.023 kg ha-1) i linija NS-L-210391 (4.371 kg ha-1, 1.613 kg ha-1, 973 kg ha-1), dok je najniže prinose imala sorta Diva (3.119 kg ha-1, 1.163 kg ha-1 i 701 kg ha-1). Prosečan prinos za ispitivane sorte soje bio je 3.701 ha-1. Sorta NS Maximus i linija NS-L-414260 imale su signifikantno viši sadržaj ulja u odnosu na ostale ispitivane sorte, dok je najveći sadržaj proteina imala linija NS-L-210385.

Ključne reči: soja, Glycine max, sorte i linije, prinos, sadržaj ulja, sadržaj proteina

UVOD Soja (Glycine max (L.) Merr.) je najvažnija leguminozna biljna vrsta i jedna od najvažnijih

poljoprivrednih kultura u svetu, prvenstveno zbog izuzetno povoljnog hemijskog sastava zrna. Soja kao leguminoza svojom sposobnošću fiksiranja azota iz atmosfere obezbeđuje biljku znat-nim količinama lakopristupačnog azota, smanjujući tako upotrebu azotnih đubriva i vrlo dobro se uklapa u plodored (Miladinović i sar., 2008). Dobar je predusev za druge biljne vrste, a naj-bolji predusevi su joj pšenica, kukuruz i šećerna repa. Primena mikrobioloških đubriva je veoma važan faktor u proizvodnji soje, koji značajno utiče na njen rast, razvoj i produktivnost. Bakterije Bradyrhizobium japonicum, Bradyrhizobium elkanii i Sinorhizobium fredii žive u simbiozi na korenu soje, gde formiraju kvržice, male fabrike azota, pomoću kojih se fiksira do 180 kg N ha-1. Ove bakterije proizvode i materije rasta kao što su giberelini i indoli, što podstiče rast biljaka domaćina (Martinez-Romero, Caballero-Mellado, 1996).

* Dr Vera Popović, dr Mladen Tatić, dipl. inž. Miladin Kostić, dipl. inž. Aleksandar Ilić, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad; [email protected]

** Dr Vera Đekić, Centar za strna žita, Save Kovačevića 31, 34000 Kragujevac

Page 27: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

22

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A. (2012): Istraživanje produktivnosti i kvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 21–27.

Visina i stabilnost prinosa sorti su osobine od najvećeg interesa i za oplemenjivače i za proizvođače soje. Stvaranje prinosnijih sorti i primena odgovarajućih agrotehničkih mera sma-njuju uticaj limitirajućih faktora u proizvodnji i doprinose povećanju prinosa tj. povećavaju pro-fitabilnost (Popović i sar., 2012a, 2012b). Rad na oplemenjivanju soje usmeren je ka povećanju genetskog potencijala za prinos i kvaliteta zrna (Clarke, Wiseman 2000; Miladinović i sar., 2008; Vidić i sar., 2010).

Cilj ovog rada je da se oceni prinos i kvalitet zrna novih perspektivnih NS sorti i linija soje i time odabere sorta koja će omogućiti postizanje visokog i stabilnog prinosa i kvalitetnog zrna soje na ispitivanom lokalitetu.

MATERIJAL I METOD RADARadi utvrđivanja visine prinosa zrna NS sorti i linija soje izveden je ogled na oglednom

polju u Pančevu, tokom 2011. godine. U istraživanje je uključeno osam srednjestasnih sorti soje, I grupe zrenja, od kojih su tri sorte Sava, Diva i Victoria, već raširene u proizvodnji, zatim perspektivna nova sorta NS Maximus, kao i nove linije NS-L-210385, NS-L-210391, NS-L-414260 i NS-L-510001. Standard I grupe zrenja je sorta Sava. Ogled je izveden na zemljištu tipa karbonatni černozem na lesnoj terasi, u uslovima suvog ratarenja. Hemijska analiza pokazuje da je zemljište na ispitivanom lokalitetu slabo alkalne reakcije, srednje obezbeđeno humusom, jako karbonatno i sa visokim sadržajem pristupačnog fosfora, kao i da je dobro obezbeđeno sadržajem pristupačnog kalijuma (Tab. 1).

Tab.1 Agrohemijske analize zemljištaTab 1 Agrochemical analysis of the soil

Dubina Depth, cm

Humus %

pH u KCl pH in KCl

pH u H2OpH in H2O

CaCO3 %

P2O5 mg/100g

K2O mg/100g

0-30 3,57 7,46 7,20 11,60 27,30 17,7030-60 3,26 7,36 7,12 15,16 17,20 12,20

Površina osnovne parcele iznosila je 10 m2. Eksperiment je izveden u tri ponavljanja, po modifikovanom blok sistemu. Predusev je bio kukuruz. Setva je obavljena 08.04.2011. godine sejalicom za mikrooglede. Međuredni razmak bio je 50 cm, a razmak u redu 3-5 cm. Osnovno đubrenje obavljeno je u optimalnom roku, NPK 15:15:15 u količini od 300 kg ha1. Predsetvenom pripremom uneta je Urea u dozi 100 kg ha1 i mikrobiološki preparat Nitragin. Gustina useva bila je 450.000 biljaka po hektaru. Tokom vegetacije primenjene su mere nege useva, koje se preporučuju u tehnologiji gajenja soje. U zaštiti od korova korišćeni su preparati: Pulsar+Dynox+Harmony i Focus ultra. Žetva kombajnom za mikrooglede obavljena je u tehnološkoj zrelosti, 09.09.2011. U cilju utvrđivanja prinosa, sadržaja proteina i ulja u zrnu soje uzeti su prosečni uzorci iz svakog ponavljanja. Ova istraživanja predstavljaju deo kontinuiranog rada, Instituta za ratarstvo i povr-tarstvo, na ispitivanju sorti soje u našim agroekološkim uslovima.

Analiza dobijenih eksperimentalnih podataka izvršena je putem deskrpitivne i analitičke statistike statističkim paketom STATISTICA 10 for Windows. Testiranje značajnosti razlika između izračunatih srednjih vrednosti ispitivanog faktora izvršeno je primenom jednofaktorijalnog

Page 28: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

23

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A. (2012): Istraživanje produktivnosti i kvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 21–27.

modela analize varijanse. Definisan model analize varijanse sa jednim faktorom varijabilnosti (varijanta: genotip) prikazan je lineranim modelom oblika (Maletić, 2005). Stabilnost prinosa praćena je na osnovu koeficijenta varijacije (CV). Sve ocene značajnosti izvedene su na osnovu LSD-testa za nivo značajnosti 5% i 1%.

Meteorološki usloviMeteorološki podaci koji su korišćeni za analizu vremenskih uslova dobijeni su iz Meteo-

rološke stanice Pančevo. Tokom vegetacionog perioda u 2011. godini, u Pančevu, srednja mesečna temperatura vazduha iznosila je 18,5 oC i bila je viša za 2,4 oC od višegodišnjeg proseka za Pančevo, dok je ukupna suma padavina (330 mm) bila niža od višegodišnjeg proseka za 65 mm (Sl. 1).

mm oC

050

100150200250300350400450

IV V VI VII VIII IX UkupnoTotal

0

5

10

15

20

25

30

Padavine-Precipitation, 2011Padavine viseg. prosek -Precipitation long-termTemperature, 2011Temperature viseg.prosek-Temperature long term

Sl. 1 Prosečne temperature i ukupna suma padavina u Pančevu 2011. godineFig. 1 Average temperature and total precipitation sum, Pančevo 2011

Od nicanja useva do kraja prve dekade jula bilo je dovoljno padavina za rast i razvoj biljaka. U julu i u avgustu mesecu, kada su za bujan usev i formiranje i nalivanje zrna soje bile neo-phodne veće količine vlage, pojavio se deficit vode u zemljištu što se odrazilo na visinu prinosa.

REZULTATI I DISKUSIJAMnoga ekonomski važna svojstva, kao što su prinos i kvalitet zrna nasleđuju se kvantitativno

(poligeno), a takođe se nalaze i pod jakim uticajem faktora spoljašnje sredine (Miladinović i sar., 2008; Popović, 2010). Glavni cilj proizvodnje soje je maksimalno iskorišćenje genetskog poten-cijala sorte, odnosno postizanje stabilnog i visokog prinosa i visokog kvaliteta zrna.

Page 29: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

24

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A. (2012): Istraživanje produktivnosti i kvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 21–27.

Prinos zrnaSve testirane sorte ostvarile su relativno visoke prinose zrna i veliku stabilnost. Najveća sta-

bilnost prinosa, na osnovu koeficijenta varijacije, zabeležen je za sortu NS Maximus (CV=1,60), a najmanje stabilna bila je sorta Diva (CV=9,74). Prosečan prinos za sve ispitivane sorte soje iznosio je 3.701 kg ha-1 (Tab. 2).

Tab. 2 Prinos zrna NS sorti i linija soje u Pančevu 2011. godineTab. 2 Seed yield of NS soybean varieties and lines, Pančevo 2011

Genotip - Genotype Prinos - Yield (kg ha-1) CV (%)Sava 3.727 6,24

Victoria 3.201 5,18NS Maximus 4.403 1,60

Diva 3.119 9,74NS-L-210385 3.805 5,68NS-L-210391 4.371 3,16NS-L-414260 3.555 3,81NS-L-510001 3.527 7,20

Prosek – Average 3.701 12,84

LSD 0,05 0.01

350483

Najviši prinos zrna ostvarila je nova sorta soje NS Maximus (4.403 kg ha-1) i linija NS-L-210391 (4.371 kg ha-1), dok su najniži prinos ostvarile sorte Diva (3.119 kg ha-1) i Victoria (3.201 kg ha-1). Prinos sorte NS Maximus bio je signifikantno viši u odnosu na standardnu sortu Sava za 676 kg ha-1, odnosno za 18,14%. Linije NS-L-414260 i NS-L-510001 ostvarile su relativno ujednačene prinose (3.555 kg ha1, odnosno 3.527 kg ha-1) (Tab. 2). Postignuti visoki prinosi govore o važnosti korišćenja sortnog i kvalitetnog semena, kao i o pravovremeno primenjenoj agrotehnici. Dobijeni rezultati su u saglasnosti sa rezultatima drugih autora (Malešević i sar., 2005; Miladinović i sar., 2008; Popović, 2010; Vidić i sar., 2010).

Sadržaj i prinos proteinaProsečan sadržaj proteina za sve testirane sorte bio je 37,17 %. Najviši sadržaj proteina

(38,29 %) ostvarila je linija soje NS-L-210385, što je signifikantno ili visoko signifikantno više od sorte Sava, sorte NS Maximus, kao i linija NS-L-210391 i NS-L-510001 (Tab. 3).

Evidentne su značajne razlike u prinosu proteina u zavisnosti od gajenog genotipa. Prosečan prinos proteina za ispitivane sorte iznosio je 1.381 kg ha-1. Najveći prinos proteina ostvarila je nova sorta soje NS Maximus (1.644 kg ha-1) i linija NS-L-210391 (1.613 kg ha-1), što je statistički značajno više u odnosu na sve ostale testirane sorte (Tab. 3). Najniži prinos proteina ostvarile su sorte Diva i Victoria.

Page 30: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

25

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A. (2012): Istraživanje produktivnosti i kvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 21–27.

Tab. 3 Sadržaj proteina i prinos proteina genotipova soje u Pančevu 2011. godineTab. 3 Protein content and protein yield in soybean varieties, Pančevo 2011

Genotip Genotype

Sadržaj proteinaProtein content, %

Prinos proteina Protein yield, kg ha-1

Sava 37,45 1.396Victoria 36,38 1.169

NS Maximus 36,61 1.644Diva 37,33 1.163

NS-L-210385 38,29 1.457NS-L-210391 36,89 1.613NS-L-414260 37,36 1.328NS-L-510001 37,08 1.308

Prosek – Average 37,17 1.381

LSD 0,05 0,01

0,96 1,33

137189

Sadržaj i prinos uljaProsečna vrednost sadržaja ulja za sve testirane sorte iznosila je 22,57 % (Tab. 4). Najveći

sadržaj ulja ostvarila je linija NS-L-414260 (23,47 %) i sorta NS Maximus (23,23 %), što je signifikantno više u odnosu na ostale testirane sorte. Najniži sadržaj ulja u zrnu soje ostvarila je linija NS-L-210385 (21,54). Prosečan prinos ulja za ispitivane sorte iznosio je 838 kg/ha. Najveći prinos ulja ostvarila je sorta NS Maximus (1.023 kg ha-1) i linija NS-L-210391 (973 kg ha-1), što je statistički značajno više u odnosu na sve ostale testirane sorte (Tab. 4). Najniži prinos ulja ostvarile su sorte Diva i Victoria.

Tab. 4 Sadržaj ulja i prinos ulja genotipova soje u Pančevu 2011. godineTab. 4 Oil content and oil yield in soybean varieties, Pančevo 2011Genotip

GenotypeSadržaj ulja

Oil content, %Prinos ulja

Oil yield, kg ha-1

Sava 22,88 853Victoria 22,19 713

NS Maximus 23,23 1.023Diva 22,46 701

NS-L-210385 21,54 819NS-L-210391 22,25 973NS-L-414260 23,47 834NS-L-510001 22,50 794

Prosek – Average 22,57 838

LSD 0,05 0,01

0,44 0,61

82113

Page 31: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

26

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A. (2012): Istraživanje produktivnosti i kvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 21–27.

Istraživanja pokuzuju da na uspešnu proizvodnju soje utiče više faktora: genotip, agrotehničke mere i agroklimatski uslovi. Svi ovi faktori, pojedinačno i u interakcijama uslovljaju uspeh proiz-vodnje pojedinih sorti. NS sorte soje, a posebno perspektivne linije, pokazale su izuzetno dobre rezultate, stabilne i visoke prinose i dobar kvalitet zrna i u nepovoljnoj godini za proizvodnju. U lokalitetu Pančevo u 2011. godini zabeležene su veće temperature od višegodišnjeg proseka i deficit vode u kritičnim fazama razvoja soje, u vreme kada su za formiranje i nalivanje zrna bile neophodne veće količine vlage.

ZAKLJUČAKNa osnovu preliminarnih ispitivanja prinosa zrna NS sorti soje u području Pančeva može se

zaključiti:-Najviši prinos zrna po jedinici površine i prinos proteina i ulja ostvarila je nova sorta NS

Maximus, dok je najniže prinose ostvarila sorta Diva.-Najveći sadržaj proteina i najmanji sadržaj ulja ostvarila je linija soje NS-L-210385.-Najveći sadržaj ulja imala je linija NS-L-414260 i sorta NS Maximus.-Pravilnim izborom sorti soje i pravilnom i pravovremenom agrotehnikom, čija je svrha da

ublaži limitirajuće faktore proizvodnje, ostvaruje se maksimalno iskorišćenje genetskog poten-cijala sorte, odnosno postiže se stabilan i visok prinos i kvalitet zrna.

LITERATURAClarke, E.J., Wiseman, J. (2000): Developments in plant breeding for improved nutritional

quality of soybeans I. Protein and amino acid content. Jounal of Agricultural Science, Cam-bridge, 134, 111-124.

Maletić, R. (2005): Statistika. Poljoprivredni fakultet, Zemun, Beograd.Malešević, M., Crnobarac, J., Kastori, R. (2005): Primena azotnih đubriva i njihov uticaj

na prinos i kvalitet proizvoda, 231-261. U: Kastori, R., ed.: Azot. Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad.

Martinez–Romero, E., Caballero–Mellado, J. (1996): Rhizobium Phylogenies and Bacterial Genetic Diversity. Critical Review in Plant Sciences 15, 2, 113-140.

Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M. (2008): Soja. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Sojaprotein, Bečej.

Popović, V. (2010): Agrotehnički i agroekološki uticaji na proizvodnju semena pšenice, ku-kuruza i soje. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Zemun.

Popović, V., Vidić, M., Jocković, Đ., Ikanović, J., Jakšić, S., Cvijanović, G. (2012a): Vari-ability and correlations between yield components of soybean [Glycine max (L.) Merr.]. Gene-tika, Belgrade, 44, 1, 33-45

Popović, V., Jakšić, S., Glamočlija, Dj., Djekić, V., Grahovac, N., Mickovski, V. (2012b): Variability and correlations between soybean yield and quality components. Romanian Agricul-tural Research 29, 131-138.

Page 32: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

27

Popović, Vera, Tatić, M., Đekić, Vera, Kostić, M., Ilić, A. (2012): Istraživanje produktivnosti i kvaliteta novostvorenih NS sorti i linija soje (Glycine max (L.) Merr.) u području Pančeva. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 21–27.

Vidić, M., Hrustić, M., Miladinović, J., Đorđević, V., Popović, V. (2010): Novine u sortimen-tu soje. Rat. Povrt. / Field Veg. Crop Res. 47, 1, 347-355.

PRODUCTIVITY AND QUALITY OF THE NEWLY DEVELOPED NS SOYBEAN VARIETIES AND LINES IN PANČEVO REGION,

SERBIA

Vera Popović, M. Tatić, Vera Đekić, M. Kostić, A. Ilić

SUMMARYSoybean Department of the Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad, Serbia breeds

highly productive soybean varieties of high-quality grain in accordance with the requirements of the market. The aim of this study was to determine the most-yielding NS soybean varieties for the agro-ecological conditions of Pančevo area in Serbia. This paper shows the analysis of yield and quality parameters of eight NS soybean varieties of I maturity group. Plot trial was carried out in Pančevo in 2011. All analyzed NS varieties achieved high yields. The highest average grain yield, and protein and oil yield was achieved by the new soybean variety NS Maximus (4,403 kg ha-1; 1,644 kg ha-1 and 1,023 kg ha-1, respectively) and line NS-L-210 391 (4,371 kg ha-1; 1,613 kg ha-1 and 973 kg ha-1, respectively), while the lowest yield was achieved by Diva (3,119 kg ha-1, 1,163 kg ha-1 and 701 kg ha-1, respectively). Average yield for these soybean varieties was 3,701 kg ha-1. NS Maximus recorded significantly higher yield than other tested varieties, except the line NS-L-210391. NS Maximus and NS-L-414260 achieved significantly higher oil content than the other tested cultivars, while NS-L-210385 had the highest protein content.

Key words: soybean, Glycine max, cultivar, yield, oil content, protein content

Page 33: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

28

Adamović, S.D. (2012): Sadržaj azota, prinos i kvalitet bele slačice u redovnoj i postrnoj setvi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 28–31.

Prethodno saopštenje

SADRŽAJ AZOTA, PRINOS I KVALITET BELE SLAČICE U REDOVNOJ I POSTRNOJ SETVI☼

Adamović, S.D.*

IZVODNa eksperimentalnom polju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Bačkom Petrovcu postavljen

je ogled sa belom slačicom u redovnoj i postrnoj setvi. Usev u postrnoj setvi navodnjavan je dva puta sa po 30 mm vode. Pre žetve uzeti su uzorci biljnog materijala za merenje i hemijsku analizu (zrno, ljuska i stabljika). Seme iz redovne setve požnjeveno je početkom avgusta, a iz postrne krajem oktobra. Visina biljke u postrnoj setvi bila je manja za 6 %, prinos zrna za 20 %, a zabeležen je i manji žetveni indeks u odnosu na redovnu setvu. Masa 1000 zrna i broj zrna po plodu bili su približni u oba roka setve. Sadržaj masnog ulja, kao jedan od pokazatelja kvaliteta, bio je nešto veći u zrnu iz redovne setve. Distribucija ukupnog azota po organima bele slačice bila je različita. Najveći sadržaj azota u oba roka setve zabeležen je u zrnu, a znatno manji u stabljici i u ljusci. Sadržaj azota bio je veći u svim biljnim organima iz postrne setve u odnosu na sadržaj u organima iz redovne setve.

Ključne reči: bela slačica, redovna setva, postrna setva, prinos, sadržaj ulja, sadržaj azota

UVODBela slačica je poznata lekovita i začinska biljka, koja se najviše gaji u Evropi (Brown et al.,

2005). Koristi se i kao zelenišno đubrivo (Sexton et al., 2007; Krstić et al., 2010), a poznato je njeno delovanje na smanjenje broja nematoda u zemljištu (Liébanas, Castillo, 2004). Za proiz-vodnju zrna uobičajena je setva krajem zime ili rano u proleće. Produktivnost slačice zavisi od gustine useva, broja plodova po biljci, mase 1000 zrna i drugih faktora (Marjanović-Jeromela et al., 2008; Zając et al., 2011; Barczak et al., 2011; Arif et al., 2012). Slačica ima relativno kratak vegetacioni period (McKenzie, Carcamo, 2010), te je razumljivo što se istražuje i mogućnost njenog gajenja kao postrnog useva.

MATERIJAL I METODI Na eksperimentalnom polju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Bačkom Petrovcu (nadmor-

ska visina 84 m) postavljen je ogled sa belom slačicom u redovnoj i postrnoj setvi. Redovna setva obavljena je 30. marta, a postrna 20. jula 2011. godine posle preduseva kamilice. Sejano je

* Dr Dušan S. Adamović, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad☼ Deo rezultata projekta TR 31025 Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

Page 34: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

29

Adamović, S.D. (2012): Sadržaj azota, prinos i kvalitet bele slačice u redovnoj i postrnoj setvi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 28–31.

na razmak između redova 25 cm, a u redu kontinuirano. Ogled je zasnovan u četiri ponavljanja sa površinom osnovne parcele 20 m2. Usev u postrnoj setvi navodnjavan je dva puta sa po 30 mm vode. Tokom vegetacionog perioda u oba roka setve usev je više puta plevljen i okopavan. Pre žetve uzeti su uzorci biljnog materijala za merenje i hemijsku analizu (zrno, ljuska i stabljika). Seme iz redovne setve požnjeveno je početkom avgusta, a iz postrne krajem oktobra. Izmerena je visina biljaka, masa 1000 zrna, žetveni indeks i izračunat prinos zrna po hektaru. Standardnim metodima analiziran je sadržaj masnog ulja u zrnu (Soxhlet), kao i sadržaj ukupnog azota (Kjel-dahl) u zrnu, ljusci i stabljici.

REZULTATIVisina biljke u postrnoj setvi bila je manja za 6 %, prinos zrna za 20 %, a zabeležen je i manji

žetveni indeks u odnosu na redovnu setvu. Masa 1000 zrna i broj zrna po plodu bili su približni u oba roka setve (Tab. 1). Jevđović i sar. (2000) dobili su manji prinos i manju masu semena u kasnijem roku setve. Naši rezultati pokazuju da je kod biljaka iz redovne setve zabeležen veći procenat zrna i ljuske u ukupnoj masi nadzemnog dela biljke, a kod biljaka iz postrne setve nešto veći udeo stabljike (Tab. 2). Sadržaj masnog ulja, kao jedan od pokazatelja kvaliteta, bio je nešto veći u zrnu iz redovne setve (25,9:25,1 %). Njegov sadržaj zavisi od mnogih faktora (Siemens, 2009; Arif et al., 2012; Adamović, 2012). Dobijeni rezultati pokazuju da je distribucija ukupnog azota po organima bele slačice bila različita (Tab. 3). Najveći sadržaj azota u oba roka setve zabeležen je u zrnu (4,76:5,35 %), a znatno manji u ljusci (0,87:2,12) i u stabljici (0,78:1,24). Sadržaj azota bio je veći u svim biljnim organima iz postrne setve u odnosu na sadržaj u orga-nima iz redovne setve (Tab. 3).

Tab. 1 Osobine bele slačice u redovnoj i postrnoj setviTab. 1 Traits of white mustard

Vreme setveSowing time

Visina biljkePlant height

cm

Prinos zrnaSeed yield

kg ha-1

Masa 1000 zrna1000 seed mass

g

Ulje u zrnuSeed oil

% Redovna setva

Early 120 1265 4,4 25,9

Postrna setvaLate 114 1056 4,2 25,1

Tab. 2 Udeo biljnih delova (%) u suvoj nadzemnoj masi bele slačice u redovnoj i postrnoj setviTab. 2 Percentage of dry aboveground plant parts

Vreme setveSowing time

ZrnoSeed

LjuskaPod

StabljikaStem

Žetveni indeksHarvest index

Redovna setva Early

19,6 20,0 60,4 0,20

Postrna setvaLate

17,7 18,5 63,8 0,18

Page 35: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

30

Adamović, S.D. (2012): Sadržaj azota, prinos i kvalitet bele slačice u redovnoj i postrnoj setvi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 28–31.

Tab. 3 Distribucija azota (%) u nadzemnim delovima bele slačice u redovnoj i postrnoj setviTab. 3 Nitrogen distribution ( %) in aboveground plant parts

Vreme setveSowing time

ZrnoSeed

LjuskaPod

StabljikaStem

Nadzemni deoAboveground

partRedovna setva

Early 4,76 0,87 0,78 1,58

Postrna setvaLate 5,35 2,12 1,24 2,13

ZAKLJUČAKDobijeni rezultati su pokazali da je bela slačica u postrnoj setvi dala za 20 % manji prinos u

odnosu na redovnu setvu. Značajno je da je sadržaj masnog ulja bio približan u oba roka setve. Da bi se pouzdanije zaključilo o beloj slačici kao postrnom usevu, potrebna su dalja istraživanja različitih genotipova u različitim godinama, na više lokaliteta, kao i analiza ekonomskih aspe-kata proizvodnje u postrnoj setvi.

LITERATURABrown, J., Davis, J.B., Esser, A. (2005): Pacific Northwest Conditment Yellow Mustard (Si-

napis alba L.) Grower Guide 2000-2002. Subcontract Report NREL/SR-510-36307, July 2005, 1-6.

Sexton, P., Plant, A., Johnson, S.B., Jemison, J., Jr. (2007): Effect of a Mustard Green Ma-nure on Potato Yield and Disease Incidence in a Rainfed Environment. Plant Management Net-work, doi:10.1094/CM-2007-0122-02-RS, 1-6.

Krstić, Đ., Ćupina, B., Antanasović, S., Erić, P., Čabilovski, R., Manojlović, M., Mikić, A. (2010): Potential of white mustard (Sinapis alba L. subsp. alba) as a green manure crop. Cruci-ferae Newsletter 29, 12-13.

Liébanas, G., Castillo, P. (2004): Host suitability of some crucifers for root-knot nematodes in southern Spain. Nematology 6, 1, 125-128.

Marjanović-Jeromela, A., Marinković, R., Jaćimović, G., Mrđa, J. (2008): Qualitative and quantitative traits of white (Sinapis alba) and black mustard (Brassica nigra). XXVIII Save-tovanje o lekovitim i aromatičnim biljkama, Vršac, 08-11.10.2008. Zbornik apstrakata, 86.

Zając, T., Oleksy, A., Stoklosa, A., Klimek-Kopyra, A. (2011): Comparison of morphological traits, productivity and canopy architecture of winter oilseed rape (Brassica napus L.) and white mustard (Sinapis alba L.). Journal of Applied Botany and Food Quality 84, 183-191.

Barczak, B., Kozera, W., Knapowski, T., Ralcewicz, M. (2011): Selected yield components in white mustard (Sinapis alba) versus sulfur fertilization. Journal of Central European Agricul-ture 12, 2, 380-389.

Arif, M., Shehzad, M.A., Mushtaq, S. (2012): Inter and intra row spacing effects on growth, seed yield and oil contents of white mustard (Sinapis alba L.) under rainfed conditions. Pak. J. Agri. Sci. 49, 1, 21-25.

Page 36: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

31

Adamović, S.D. (2012): Sadržaj azota, prinos i kvalitet bele slačice u redovnoj i postrnoj setvi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 28–31.

McKenzie, R.H., Carcamo, H. (2010): Mustard Production for Alberta. Agri-Facts, Agdex 143/20-1, 1-14.

Jevđović, R., Pavlović, R., Maletić, R. (2000): Prinos i kvaltet semena bele slačice u zavis-nosti od rokova setve. Selekcija i semenarstvo 7, 3-4, 135-139.

Siemens, B.J. (2009): Quality of western Canadian mustard 2009. Canadian Grain Commis-sion, 1-12.

Adamović, S.D. (2012): Distribucija azota, prinos i kvalitet bele slačice u redovnoj i postrnoj setvi. 19. naučnostručni skup „Proizvodnja i plasman lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja. Bački Petrovac, 28.9.2012. Izvodi radova, 23.

NITROGEN CONTENT, YIELD AND QUALITY OF WHITE MUSTARD GROWN AS MAIN AND STUBBLE CROP

D.S. Adamović

SUMMARYThe field trial with white mustard grown as main (early sowing) and stubble (late sowing)

crop was set up at the experimental field of the Institute of Field and Vegetable Crops, Bački Petrovac. Stubble crop variant was irrigated twice using 30 mm of water. The plant material sampling was done prior to harvest for measurements and chemical analysis of seed, pod and stem. Seed of the main crop production was harvested at the beginning of August while that from stubble crop at the end of October. Height of plants grown as stubble crop was lowered by 6 %, seed yield by 20 %, and, also, a reduced harvest index was recorded when compared to the main crop results. 1000 seed mass and the number of seeds per fruit were similar in both sowing variants. Content of fatty oil, representing one of quality parameters, was somewhat higher in seed of main crop variant. The distribution of total nitrogen by plant organs was different. The highest nitrogen was found in seed, at both sowing terms, whereas considerably lower in stem and pod. A higher nitrogen content was recorded in all the plant organs grown as stubble crop when compared to those of main crop.

Key words: white mustard, main crop, stubble crop, yield, oil content, nitrogen content

Page 37: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

32

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39.

Prethodno saopštenje

DINAMIKA VLAŽNOSTI ZEMLJIŠTA TOKOM 2012. GODINE U USEVIMA NEKIH LEKOVITIH BILJNIH VRSTA PRI

KONVENCIONALNOJ I ORGANSKOJ PROIZVODNJI

Maksimović, Livija*, Đalović, I.,* Adamović, D.,* Pejić B.**

IZVODU radu je izvršena analiza dinamike trenutne vlažnosti zemljišta u vegetacionom periodu

2012. godine na oglednom polju Odeljenja za organsku proizvodnju i biodiverzitet, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Analiza dinamike vlažnosti zemljišta izvršena je u usevima lekovitih biljnih vrsta (neven, menta i bosiljak) gajenih u dva načina proizvodnje: konvencionalni i organ-ski. Tokom letnjih meseci (jun, jul i avgust) 2012. godine u kritičnom periodu vegetacije visoke temperature, deficit padavina, niska relativna vlažnost i česti, topli vetrovi doveli su do pojave suše različitog intenziteta. Padavine tokom ovih meseci bile su nedovoljne da zadovolje uku-pne potrebe biljaka za vodom. Ukupne letnje količine padavina bile su značajno manje (jun za 24,6%; avgust za 93,2%) u odnosu na višegodišnji prosek. Kompleksno delovanje vremenskih uslova povećalo je evapotranspiraciju, te su tokom juna i početkom jula meseca kod oba načina gajenja rezerve lakopristupačne vlage u zemljištu bile na granici teže pristupačne vode, dok su se u drugoj i trećoj dekadi jula i tokom avgusta meseca spustile do nivoa trajnog venjenja.

Ključne reči: vlažnost zemljišta, lekovito bilje, konvencionalni i organski sistem gajenja

UVODUslovima vlažnosti zemljišta, monitoringu suše i toplotnim uslovima poklanja se posebna

pažnja zbog toga što neposredno utiču na biljnu proizvodnju. Praćenje, analiza i ocena vremen-skih i klimatskih uslova je za to neophodna, te je predmet interesovanja i analize mnogih autora i studija (Dragović, 1995; Popović i sar, 2005; Lalić i sar., 2011).

Kao posledica globalnih klimatskih promena i sve većeg zagađenja životne sredine dolazi do smanjenja količine vode dostupne za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Predviđa se da će promena klime u Evropi pogoršati stanje (visoke temperature i suša) u područjima koja su već sada ranjiva na varijabilnost klime i smanjiti raspoloživost vode, hidroenergetski potencijal, pri-nos gajenih biljaka i dr. (IPCC, 2007).

* Dr Livija Maksimović, MSc. Ivica Đalović, dr Dušan Adamović, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21 000 Novi Sad, e–mail: [email protected]

** Prof. dr Borivoj Pejić, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, 21 000 Novi Sad

Page 38: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

33

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39

Praćenje i analiza vodnog bilansa, odnosno kvantitativnih promena vlažnosti zemljišta koje nastaju usled promene elemenata priliva vode (padavine, zemljišne rezerve, podzemne vode...) i gubitka vode (evapotranspiracija, oticanje...) omogućava najpotpunije sagledavanje vremena po-jave i intenziteta suše. Kao posledica priliva i potrošnje vode dolazi do promene njenog sadržaja u oraničnom sloju i do različite pristupačnosti biljkama (Pejić i sar., 2010).

Cilj ovog rada je bio analiza dinamike sadržaja vode u zemljištu u usevima lekovitih biljnih vrsta: neven, menta i bosiljak, gajenih u organskoj i konvencionalnoj proizvodnji.

MATERIJAL I METOD RADAU radu je izvršena analiza dinamike trenutne vlažnosti zemljišta u periodu jun–kraj vegetacije

u usevu nevena, mente i bosiljka gajenih u dva načina proizvodnje: konvencionalna i organska. Eksperiment je izveden na oglednom polju Odeljenja za organsku proizvodnju i biodiverzitet, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad (Sl. 1).

Sl. 1 Ogledno polje Odeljenja za organsku proizvodnju i biodiverzitet, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad (orig.)

Fig. 1 Experimental field of Department for Organic Production and Biodiversity, Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad (orig.)

Page 39: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

34

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39.

Na oglednom polju u Bačkom Petrovcu zastupljen je černozem povoljnih vodno–fizičkih i hemijskih osobina. Uzorci zemljišta za određivanje sadržaja vlage uzeti su sondom do dubine 40 cm, s obzirom na plitak korenov sistem gajenih biljaka. Sadržaj vlage određen je termogra-vimetrijskom metodom sušenjem uzoraka do konstantne mase na temperaturi 1050C, Obračun vlažnosti izvršen je na apsolutno suvo zemljište i izražen u masenim %. (Bošnjak i sar., 2012).

REZULTATI I DISKUSIJAPraćenje, analiza i ocena vremenskih i klimatskih uslova zasniva se na vrednostima brojnih

agrometeoroloških indeksa, primeni agrometeoroloških modela i rezultatima klimatskih modela. U poslednjih 20–ak godina klimatske karakteristike u našoj zemlji ogledaju se u naglašenoj godišnjoj varijabilnosti temperatura vazduha, kao i drugih klimatskih elemenata od kojih zavisi i vodni režim zemljišta (Pejić i sar., 2011).

Nedostatak vlage za biljke tokom letnjih meseci (jun, jul i avgust) posledica je visokih temperatura vazduha, niske relativne vlažnosti vazduha, veoma visoke evapotranspiracije i ne-dovoljne količine padavina (Đalović, 2010). Koliki je manjak, odnosno višak vode na nekom području utvrđuje se vodnim bilansom, koji kvantitativno definiše vodni režim zemljišta i poka-zuje promene sadržaja vode u zemljištu u određenom periodu (Pejić i sar., 2006).

Klimatski uslovi Vojvodine pokazuju odlike umereno–kontinentalne klime. Količina padavi-na često varira, naročito tokom vegetacione sezone. Prosečna količina padavina (za šest glavnih meteoroloških stanica) u Vojvodini iznosila je u periodu 1948 – 1970: 611 mm; 1985 – 2005: 557 mm, dok se u narednim decenijama očekuje nastavak ovog negativnog trenda i suma padavina od 540 mm 2040. godine, odnosno 528 mm do 2080. god. (Lalić i sar., 2011). S druge strane, pored smanjenja količine padavina, brojne studije predviđaju porast broja tropskih dana (kada je maksimalna dnevna temperatura veća od 300C) (Polley, 2002; Challinor et al., 2007). Povećanje broja tropskih dana neminovno će uticati i na povećanje učestalosti toplotnih talasa, koji posebno štetno deluju u kritičnim fazama razvića najznačajnijih gajenih biljaka u nas.

Ovi podaci na lokalnom nivou u vegetacionom periodu 2012. godine ukazuju na intenzitet suše i njene posledice na stvaranje vrlo nepovoljnih uslova za rast i razviće gajenih useva. Podaci sa meteorološke stanice za Bački Petrovac, na Oglednom polju Odeljenja za organsku proizvod-nju i biodiverzitet Instituta za ratarstvo i povrtarstvo samo potvrđuju ispravnost zaključaka na globalnom nivou (Tab. 1).

Tokom letnjih meseci (jun, jul i avgust) 2012. godine u kritičnom periodu vegetacije visoke temperature, deficit padavina, niska relativna vlažnost i česti i topli vetrovi doveli su do pojave suše različitog intenziteta. Padavine tokom ovih meseci bile su nedovoljne da zadovolje uku-pne potrebe biljaka za vodom. Ukupne količine padavina bile su značajno manje u odnosu na višegodišnji prosek, i iznosile su u junu 62,3; julu 44,3; avgustu 3,5 i septembru 13,0 l/m2 (Tab. 1 i Sl. 2).

Page 40: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

35

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39

Tab. 1 – Temperature vazduha i suma padavina na meteorološkoj stanici Bački PetrovacTab. 1 Air temperatures and precipitation sum at Bački Petrovac meteorological station

MesecMonth

Višegodišnji prosekLong-term average (1984-2012.) 2012.

Temperatura Temperature

(0C)

Padavine Rainfall(mm)

Temperatura Temperature

(0C)

Padavine Rainfall(mm)

Zimski padavine Winter precipitation – 258.9 – 164.3

April 12,2 46,2 13,4 67,8Maj 17,8 61,4 17,9 30,6Jun 20,5 82,6 23,4 62,3Jul 22,2 63,4 25,2 44,3

Avgust 22,0 51,8 24,5 3,5Septembar 16,8 48,0 17,0 13,0

Vegetacioni periodGrowing season 360,9 219,2

Sl. 2 Maksimalne temperature vazduha (ºC), relativna vlažnost vazduha (%) i ukupne padavine (mm) tokom juna, jula i avgusta 2012. godine

Fig. 2 Maximum air temperatures (ºC), relative air humidity (%) and total rainfall (mm) during June, July and August 2012

Page 41: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

36

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39.

Temperature vazduha takođe nisu pogodovale biljnoj proizvodnji. Srednje dnevne tempera-ture vazduha bile su više za: 2,9ºC (jun) do 3,0ºC (jul) u odnosu na višegodišnji prosek (Tab. 1 i Sl. 3).

Sl. 3 Dinamika vlažnosti zemljišta tokom letnjeg perioda 2012. godini u usevima nekihlekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji

Fig. 3 Dynamics of soil moisture during summer period of 2012 in some plots of medicinal plants under conventional and organic production systems

Broj tropskih dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha iznad 30ºC tokom juna meseca iznosio je 17; u julu 20 i u avgustu 23 dana. Vrednosti relativne vlažnosti vazduha tokom ovih meseci bile su izuzetno niske i kretale su se ispod 30% (9 dana u junu; 13 dana u julu i čak 25 dana u avgustu mesecu).

Padavine u oktobru (45,6 mm) i novembru (33,8 mm) popravile su donekle stanje vlažnosti zemljišta (Tab. 2), ali je povećan sadržaj vode koje su biljke lakše mogle da koriste nastupio pred kraj vegetacije gajenog lekovitog bilja pa su prinosi bili ipak zadovoljavajući. Ekstremno male količine padavina u vegetacionom periodu 2012. godine bile su propraćene i veoma visokim temperaturama i suvim i toplim vetrovima, što se u značajnom stepenu odrazilo i na smanjenje prinosa.

Kompleksno delovanje pomenutih faktora (Sl. 3) uslovilo je povećanu evapotranspiraciju, te su tokom vegetacionog perioda, posebno tokom jula i avgusta, pa i septembra meseca kod oba načina gajenja (organski i konvencionalni), rezerve lakopristupačne vlage u zemljištu bile na granici teže pristupačne vode, dok su se u drugoj i trećoj dekadi jula, kao i tokom avgusta i septembra meseca spustile do nivoa trajnog venjenja (Sl. 3).

Page 42: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

37

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39

Tab. 2 Vlažnost zemljišta (mas. %) tokom 2012. godine kod nekih lekovitih biljnih vrsta u konvencionalnoj i organskoj proizvodnji

Tab. 2 Soil moisture (% weight) during 2012 in plots of medicinal plants under conventional and organic production systems

DatumDate

Neven - Marigold Menta - Peppermint Bosiljak - BasilKonvenci-

onalnaConventional

OrganskaOrganic

Konvenci-onalna

Conventional

OrganskaOrganic

Konvenci-onalna

Conventional

OrganskaOrganic

1.6.18.6.

15,9612,50

13,9614,33

19,4312,82

10,1216,31

16,5813,22

19,6617,93

2.7.17.7.

15,2710,10

11,9511,74 11,67

8,1615,26

9,9110,04

8,629,21

6.8.20.8.

9,8911,91

12,2310,23

10,669,89

11,378,10

11,8517,70

10,127,16

10.9. 14,14 10,21 19,93 8,95 12,93 8,755.10.24.10. 12,70 12,84 19,97

19,1811,6914,95 13,86 13,50

15.11.21.11. 23,58 19,39 20,76

Dragović i sar. (1997) su u Timočkom regionu utvrdili da su u poslednjih 20 godina padavine opale na samo 250 mm uz veliki porast letnjih temperatura (posebno broja dana preko 350C), a što se odrazilo i na rezerve vode i na poljoprivrednu proizvodnju. Popović (2007) je, analizirajući podatke temperature vazduha i padavina izmerenih na meteorološkoj stanici Beograd za period od 107 godina, došao do zaključka da postoji trend povećanja temperature vazduha za 1,10C. Poseban problem za Srbiju je to što se nedostatak vlage u zemljištu, koji je u našim klimatskim uslovima naročito izražen u letnjim mesecima, javlja ne samo u sušnim, već i u umereno vlažnim godinama. Smatra se da će visoke temperature vazduha i manjak padavina potencirati deficit vode u zemljištu, dok će povećanje vrednosti potencijalne evapotranspiracije (PET) dovesti do povećanih potreba gajenih biljaka za vodom.

☼Deo istraživanja projekta TR 31072 „Stanje, tendencije i mogućnosti povećanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini” i projekta TR 31013 „Farmakološki aktivne supstance i proizvodi na bazi lekovitog/aromatičnog bilja za primenu u farmaciji”, koje finansira Minis-tarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

LITERATURABošnjak, Đ., Pejić, B., Mačkić, K. (2012): Navodnjavanje poljoprivrednih useva. Praktikum.

Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, s. 96. Challinor, A., Wheeler, T.R., Craufurd, P.Q., Ferro, C.A.T., Stephenson, D.B. (2007): Adap-

tation of crops to climate change through genotypic responses to mean and extreme tempera-tures. Agric. Ecosyst. Environ. 119, 190-204.

Page 43: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

38

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39.

Dragović, S. (1995): Suša-elementarna nepogoda ili prirodna pojava. Zbornik radova Institu-ta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad 33, 59–72.

Dragović, S., Stanojević, D., Aksić, V., Karagić, Đ. (1997): The intensity of drought in East-ern Serbia and its effect on crop production. Proceedings „Drought and Plant Production“, 71–81.

Đalović, I. (2010): Uticaj sistema ratarenja na stabilnost prinosa kukuruza na černozemu. Master rad, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, s. 54.

IPCC (2007): Climate Change 2007: impacts, adaptation and vulnerability. In: Parry M.L., Canziani, O.F., Palutikof, J.P., van der Linden, P.J., Hanson, C.E. (eds.), Contribution of Working Group II to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change. Cambridge University Press, Cambridge, UK, 273–313.

Lalić B., Mihailović, T.D., Podraščanin Z. (2011): Buduće stanje klime u Vojvodini i očekivani uticaj na ratarsku proizvodnju. Ratar. Povrt. / Field Veget. Crops Res. 48, 2, 403–418.

Pejić, B., Maksimović, L., Karagić, Đ., Milić, S., Ćupina, B. (2006): Vodni bilans, bioklimat-ski postupak kao osnova racionalanog režima zalivanja sudanske trave. Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo 42, 2, 51–60.

Pejić, B., Maksimović, L., Milić, S., Simić, D., Miletaški, B. (2010): Uticaj deficita lakopristupačne vode u zemljištu na prinos i evapotranspiraciju kukuruza. Ratar. Povrt. / Field Veg. Crop Res. 47, 1, 115–121.

Pejić, B., Rajić, M., Bošnjak, Đ., Mačkić, K., Jaćimović, G., Jug, D., Stričević, R. (2011): Primena referentne evapotranspiracije za obračun utroška vode na evapotranspiraciju kukuruza u klimatskim uslovima Vojvodine. Letopis naučnih radova Poljoprivrednog fakulteta 35, 1, 32–46.

Polley, H.W. (2002): Implications of atmospheric and climate change for crop yield and wa-ter use efficiency. Crop Science 42, 131–140.

Popović, T., Radulović, E., Jovanović, M. (2005): Koliko nam se menja klima, kakva će biti naša buduća klima. EnE05 – Konferencija „Životna sredina ka Evropi“, Beograd, 210–218.

Popović, T. (2007):Trend promena temperature vazduha i količine padavina Republike Sr-bije”, Šume i promena klime“, Šumarski fakultet, Beograd, 81–123.

DYNAMICS OF SOIL MOISTURE IN PLOTS OF MEDICINAL PLANTS GROWN UNDER CONVENTIONAL AND ORGANIC

PRODUCTION SYSTEMS IN 2012

Livija Maksimović, , I. Đalović, D. Adamović, B. Pejić

SUMMARYThis paper presents an analysis of soil moisture dynamics in the 2012 growing season at

the experiment field of the Department for Organic Farming and Biodiversity, Institute of Field and Vegetable Crops. Soil moisture dynamics was monitored in plots under medicinal plants (marigold, mint and basil) grown by two production systems: conventional and organic. In the summer months (June, July and August), i.e., in the critical period for plant growth, high air

Page 44: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

39

Maksimović, Livija, Đalović, I., Adamović, D., Pejić, B. (2012): Dinamika vlažnosti zemljišta tokom 2012. godine u usevima nekih lekovitih biljnih vrsta pri konvencionalnoj i organskoj proizvodnji. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 32–39

temperatures, low air humidity, rainfall deficit, and frequent hot winds caused dry spells that varied in intensity. The rainfall during these months was insufficient to meet the total water re-quirements of the cultivated plants. The rainfall was significantly lower than the annual average (lower by 24.6% in June, by 93.2% in August). The combined effect of weather conditions in-creased the soil evapotranspiration. Consequently, in both growing systems, the readily available soil moisture was on the verge of accessibility in June and early July, while the level fell under the permanent wilting point in the second half July and in August.

Key words: soil moisture, medicinal plants, conventional and organic growing

Page 45: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

40

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Pregledni rad

MIKROORGANIZMI U RIZOSFERI: ULOGA I ZNAČAJ U ODRŽIVOJ POLJOPRIVREDI

Mrkovački, Nastasija*, Đalović, I.*, Jarak, Mirjana**, Bjelić, Dragana*, Adamović, D.*

IZVODDat je pregled biologije rizosfere, definicija rizosfere, značaj korenskih izlučevina, interakci-

ja mikroorganizama, njihova dinamika u rizosferi sa posebnim naglaskom na bakterije. Istaknut je značaj korisnih mikroorganizama za održivu poljoprivrednu proizvodnju primenom biofertili-zatora i rizobakterija promotora biljnog rasta (PGPR). Mikroorganizmi koji žive u komplek-snom staništu – rizosferi utiču na zdravlje biljaka, njihov prinos i kvalitet. Proučavanje rizosfere vodi do mnogih korisnih interakcija. Neki metaboliti mikroorganizama kao što su antibiotici i toksini su osnovni faktori u determinaciji interakcija biljka-mikroorganizam. Mikrobni enzimi takođe igraju značajnu ulogu. Odnosi između korena biljaka i mikroorganizama predmet su in-teresovanja molekularnih biologa, mikrobiologa i biohemičara širom sveta.

Ključne reči: mikroorganizmi, rizosfera, održiva poljoprivreda

BIOLOGIJA RIZOSFERERizosfera je zona oko korena biljaka, uključuje koren, zemljište na samom korenu i okolno

zemljište koje je pod uticajem korena (Wallace, 2001). To je gusto naseljena oblast u kojoj ko-ren jedne biljke mora da se takmiči sa korenskim sistemima susednih biljaka za prostor, vodu i mineralne materije, kao i sa mikroorganizmima koji tu žive, uključujući bakterije, gljive i insekte koji se hrane bogatim izvorima organske materije (Ryan, Delhaize, 2001). Stoga su interakcije koren-koren, koren–mikroorganizmi i koren–insekti u kontinuiranim procesima u ovoj biološki aktivnoj zemljišnoj zoni (Bachman, Kinzel, 1992). Interakcije koren–koren i koren-mikroorga-nizmi mogu biti pozitivne (simbiotske) za biljku, kao što su asocijacije epifita, mikorizne gljive i azotofiksirajuće bakterije na korenu ili negativne za biljku uključujući interakcije sa parazitskim biljkama i patogenima (bakterije, gljive, insekti). Termin rizosfera u novije vreme uključuje en-dofitne mikroorganizme koji su sposobni da kolonizuju koren (Sturz, Novak, 2000).

* Dr Nastasija Mrkovački, MSc. Ivica Đalović, MSc. Dragana Bjelić, dr Dušan Adamović, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad; e–mail: [email protected]

** Prof. dr Mirjana Jarak, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad

Page 46: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

41

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Definicija rizosfereRizosfera se definiše kao deo zemljišta u blizini korenovog sistema na koju utiču izlučevine

korena. Koren utiče na različite vrste mikroorganizama. Stimulativni uticaj na mikroorganizme poznat je kao „rizosferni efekat“ i ukazuje na interakcije zemljišta i mikroorganizama u rizosferi i njihov odnos. Termin „rizosfera“ je u literaturu uveo Hiltner (1904), dok je fenomen akumulacije mikroorganizama oko zone korena uočen davno (Starkey, 1958; Sadasivan, 1965; Sorensen et al., 1997). Prema Pinton et al. (2001), rizosfera predstavlja slabo definisanu zonu zemljišta sa mi-kroorganizmima u njoj, u kojoj su zabeležene intenzivne promene u populaciji mikroorganizama u blizini korena, koje opadaju udaljavanjem od njega (Newman, 1978; Bowen, 1991; Mukerji, 2002). Interesantno je da različite grupe mikroorganizama kao što su gljive, bakterije, virusi i nematode mogu biti u interakciji sa istom biljkom istovremeno ili pojedinačno kao sinergisti ili antagonisti. Na ove odnose utiču tip zemljišta, vlaga, temperatura, pH i niz drugih faktora.

Koren – mikroorganizmiUzimajući u obzir kompleksnost i biodiverzitet podzemnog sveta, koren nije pasivna meta

za zemljišne mikroorganizme. Pored toga što obezbeđuje mehaničku podršku i omogućava us-vajanje vode i hraniva, koren ima specijalizovanu ulogu uključujući sposobnost sinteze, akumu-lacije i izlučivanja velikog spektra različitih materija (Clegg, Murray, 2002).

Korenske izlučevinePoznavanje sastava i količine organskih jedinjenja koja se oslobađaju putem korena pruža

uvid u hemijske i biološke procese koji se dešavaju u rizosferi. Kvalitativni i kvantitativni sastav korenskih izlučevina varira u zavisnosti od različitih ekoloških faktora. Na korenske izlučevine utiču i mikroorganizmi, kao i biljna vrsta i starost biljke. U korenske izlučevine spadaju različiti primarni metaboliti kao što su šećeri, amino kiseline, organske kiseline, kao i različiti sekundarni metaboliti (Gupta, Mukerji, 2002). Između 5 i 23% od celokupnog fotosintetisanog C prenosi se u rizosferu putem korenskih izlučevina (Marschner, 1995; Walker et al., 2003). Kroz ove izlučevine, vrlo raznolike, rastvorljive i lako difuzibilne komponente (celuloza, lignin i proteini) biljke utiču na strukturu zajednice i raznolikost mikroorganizama u rizosferi. Priroda i kvalitet snabdevanja ugljenikom sa korena do rizosfere glavni su faktori uticaja na kolonizaciju rizosfere.

Interakcija mikroorganizamaZemljišni mikroorganizmi mogu uticati na materije koje koren izlučuje, kreirajući tako po-

voljniju sredinu za sebe (Lynch, Brown, 2001). Bakterije i gljive žive oko korena i hrane se korenskim izlučevinama i mrtvim ćelijama korena. Kompeticija između raznih vrsta mikroor-ganizama u ovoj oblasti je višestruka. U borbi za ugljenikova jedinjenja (organske materije), bakterije koriste nekoliko strategija uključujući produkciju antibiotika i otrovnih jedinjenja koja uklanjaju kompetitore. Bakterije takođe proizvode materije koje stimulišu biljke da povećaju rast korena (Sturtz, Nowak, 2000), povećavaju površinu korena za kolonizaciju i povećaju ko-renske izlučevine (Wallace, 2001). Ukupna biološka zajednica igra važnu ulogu u rizosfernim

Page 47: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

42

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

interakcijama sa korenom biljke i mikroorganizmima i taj odnos između korena i mikroorganiza-ma je regulisan kompleksom „molekularnih signala“. Stoga postoji koevolucija između biljaka i zemljišnih mikroorganizama a rezultat toga su mikrobni odgovori na biljne izlučevine i odgov-or biljke lučenjem u prisustvu mikroorganizama (Atkinson, Watson, 2000). Izlučevine korena igraju simbiotsku ili defanzivnu ulogu u zavisnosti od drugih elemenata u rizosferi. Istraživanja su pokazala da postoji i sinergizam između pojedinih bakterija (Azotobacter sp. i Streptomyces sp.), te se pospešuje klijanje i porast pšenice (Aly et al., 2012). Različiti sojevi bakterije Bacillus subtilis sintetišu više od 12 antibiotika koji deluju na gram pozitivne i gram negativne bakterije, kao i na različite patogene gljive (Maksimov et al., 2011). Bakterije Azospirillum i Pseudomo-nas spp. produkuju citokinine i gibereline, hormone koji potpomažu deobu ćelija (Stefan et al., 2012).

Dinamika mikroorganizama u rizosferiJedna od važnih uloga u određivanju kvantitativne i kvalitativne slike mikroorganizama u

rizosferi pripada biljnoj vrsti, tj. uticaju koji biljna vrsta ima na različit sastav mikroorganizama u rizosferi biljaka gajenih na istom zemljištu (Nehl et al., 1997; Grayston et al., 1998; Miethling et al., 2000; Berg et al., 2002; Mrkovački i sar., 2012a, 2012b, 2012c) (Tab. 1).

Tab. 1 Uticaj biljne vrste na brojnost mikroorganizama u rizosferi (Mrkovački i sar., 2012c)Tab. 1 Effect of plant species on number of microorganisms in rhizosphere

(Mrkovački et al., 2012c)

Biljna vrstaPlant

species

Brojnost mikroorganizama (g-1 apsolutno suvog zemljišta)Number of microorganisms (g-1 absolutely dry soil)

Ukupan broj mikroorganizama

Total numberx 107

AzotobakterAzotobacter

x 102

Slobodni azotofiksatoriFree N-fixers

x 106

GljiveFungix 104

AktinomiceteActinomycetes

x 104

NevenMarigold 230,7 97,2 192,8 10,2 22,7

MentaMint 289,7 155,8 302,3 14,6 27,1

BosiljakBasil 180,7 78,9 130,9 9,8 33,5

MirođijaDill 188,3 115,1 157,1 8,9 34,3

Sastav mikroorganizama u rizosferi je specifičan za biljku i zavisi od razlika u kvalitetu i kvantitetu izvora ugljenikovih jedinjenja oslobođenih u korenskim izlučevinama (Merbach et al., 1999). Iako male, modifikacije koje se mogu javiti između različitih sorti iste biljne vrste, mogu dovesti do selekcije različitih mikrobnih zajednica u rizosferi (Rengel et al., 1998) (Tab. 2).

Page 48: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

43

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Tab. 2 Uticaj genotipa kukuruza na brojnost mikroorganizama u rizosferi Tab. 2 Effect of maize genotype on number of microorganisms in rhizosphere

GenotipGenotype

Brojnost mikroorganizama (g-1 apsolutno suvog zemljišta)Number of microorganisms (g-1 absolutely dry soil)

Ukupan broj mikroorganizama

Total numberx 107

AzotobakterAzotobacter

x 102

Slobodni azotofiksatori Free N-fixers

x 106

GljiveFungix 104

AktinomiceteActinomycetes

x 104

3014 322,9 94,3 211,9 9,1 5,74015 250,2 158,4 229,2 15,3 3,55043 335,4 125,0 328,4 15,1 10,56010 197,1 85,7 130,1 3,6 2,36030 209,4 103,0 95,3 9,4 8,2

Različite populacije mikroorganizama izolovane su u različitim vrstama biljaka kao što je pšenica, detelina, ljulj i trave (Neal et al., 1970, 1973). Tako su aktinomicete zastupljene u vi-sokom procentu u mikrobnoj populaciji u rizosferi pšenice, dok su pseudomonasi dominantni u rizosferi kukuruza i trava. Sa različitih hibrida kukuruza zaraženih Verticillium sp. izolovani su genotipski i fenotipski različite antagonističke rizobakterije (Berg et al., 2002). Proporcija izolata sa antagonističkim osobinama bila je najveća u rizosferi jagode (9,5%) zatim u uljanoj repici (6,3%) i krompiru (3,7%) u poređenju sa kontrolnim zemljištem (3,3%). Brojnost i sastav antagonista Verticillium-a bila je zavisna od biljne vrste.

Populacija bakterija u rizosferiSvaka biljna vrsta odabira svoju specifičnu bakterijsku zajednicu iz rezervoara bakterija

prisutnih u obradivom zemljištu ili na semenu. Proučavanjem tehnikom rRNA-gena pokazano je da je biljna vrsta važnija u selekciji bakterija svoje rizosfere nego drugi faktori kao što su supstrat, odnosno zemljište i primenjene agrotehničke mere (Miethling et al., 2000). Efekti strarosti biljke na bakterijsku zajednicu su takođe konstatovani u rizosferi gajenih biljaka u zemljištu (Gomes et al., 2001; Mrkovački i sar., 2012a) (Tab. 3). Ove modifikacije su uzrokovane različitim kom-pozicijama ili količinom korenskih izlučevina tokom različitih faza rasta biljaka.

Sastav rizosfernih zajednica mikroorganizama tj. bakterija, varirao je u zavisnosti od geno-tipa biljke (Carelli et al., 2000) mada ima izuzetaka. Tako populacije fluorescentnih pseudo-monasa izolovane sa neobradivog zemljišta i sa korena dve biljne vrste (lan i paradajz) su bile različite i genotipski i fenotipski (Lemanceau et al., 1995).

Page 49: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

44

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Tab. 3 Uticaj datuma uzorkovanja na brojnost mikroorganizama u rizosferi soje (Mrkovački i sar., 2012a)

Tab. 3 Effect of date of sampling on number of microorganisms in soybean rhizosphere (Mrkovački et al., 2012a)

Datum uzimanja uzorakaDate of

sampling

Brojnost mikroorganizama (g-1 apsolutno suvog zemljišta)Number of microorganisms (g-1 absolutely dry soil)

Ukupan broj mikroorganizama

Total numberx 107

AzotobakterAzotobacter

x 102

Slobodni azotofiksatori Free N-fixers

x 106

GljiveFungix 104

AktinomiceteActinomycetes

x 104

1. jun 2012. 185,8 163,5 155,4 6,8 21,318. jul 2012. 225,2 6,6 186,1 26,1 5,2

Rengel et al. (1998) pokazali su da se genotipovi pšenice razlikuju po stepenu bakterijske kolonizacije korena zbog uticaja statusa hraniva u zemljištu na kvalitet i kvantitet oslobođenih korenskih izlučevina kod različitih genotipova. Korenske izlučevine se lako asimilišu od zemljišne mikroflore. Povećana primena N–đubriva povećava količinu izlučevina na korenu pšenice i povećava broj bakterija u rizosferi. Veći broj i raznolikost pseudomonasa pronađen je u unutrašnjosti korena Brassica napus cv. Excel (30 izolata) ili Brassica rapa cv. Parkland (15 izolata). Kompozicija endofita i rizosferne populacije bakterija se menja u toku vegetacije biljaka (Mahaffee, Kloepper 1997; Mrkovački i sar., 2012a) (Tab. 4).

Tab. 4 Uticaj datuma uzorkovanja na brojnost mikroorganizama u rizosferi kukuruza (Mrkovački i sar., 2012a)

Tab. 4 Effect of date of sampling on number of microorganisms in maize rhizosphere (Mrkovački et al., 2012a)

Datum uzimanja uzorakaDate of

sampling

Brojnost mikroorganizama (g-1 apsolutno suvog zemljišta)Number of microorganisms (g-1 absolutely dry soil)

Ukupan brojmikroorganizama

Total numberx 107

AzotobakterAzotobacter

x 102

Slobodni azotofiksatori Free N-fixers

x 106

GljiveFungix 104

AktinomiceteActinomycetes

x 104

1. jun 2012. 133,1 79,4 97,1 10,0 45,618. jul 2012. 174,8 52,1 133,9 13,1 30,7

ODRŽIVA POLJOPRIVREDADanas se pod održivom poljoprivrednom proizvodnjom smatra ona proizvodnja koja je

ekološka i koja u kvalitativnom i kvantitativnom smislu ne menja hemijske, fizičke i biološke iz-vore, te kod koje ne postoji negativna povratna sprega u interakciji ovih izvora između sadašnjih i budućih generacija. Poljoprivredna proizvodnja je održiva samo ukoliko je osmišljena da obezbeđuje održivost biosfere u uslovima konstantnog povećanja brojnosti humane populacije.

Page 50: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

45

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Treba imati u vidu da je održiva poljoprivreda termin za ekološku proizvodnju hrane za čoveka sa aspekta zaštite životne sredine i biodiverziteta, kao i sa etičkog i ekonomskog aspekta (Milošev, Šeremešić, 2008). Održiva poljoprivredna proizvodnja podrazumeva smanjenje ili izostavljanje mineralnih đubriva i pesticida. Ovo je moguće i zbog toga što ogromna populacija mikroorga-nizama u zemljištu ima sposobnost da u toku svog metabolizma razlaže i najsloženije organske materije i bez utroška energije fosilnih goriva, te biljku obezbeđuje neophodnim hranivima.

Uticaj korisnih mikroorganizama na biljkuKorišćenje prirodnih potencijala mikroorganizama u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji

bazira se na umnožavanju najaktivnijih vrsta i sojeva mikroorganizama u veštačkim uslovima i ponovnom vraćanju u njihovu prirodnu sredinu – zemljište, gde intenziviraju odgovarajuće procese, stvaraju veću količinu biljnih asimilata, stimulišu rast biljaka, štite ih od patogena i toksičnih materija. Ovi mikroorganizmi mogu delimično ili u potpunosti zameniti mineralna đubriva i pesticide.

BiofertilizatoriBiofertilizatori su preparati koji sadrže odabrane kulture mikroorganizama. Koriste se

za inokulaciju semena i rasada ili se unose u zemljište kako bi se intenzivirali određeni mikrobiološki procesi kojima se povećava sadržaj pristupačnih hraniva za biljku (Jarak, Đurić 2008; Mrkovački i sar., 2012b). U biofertilizatore spadaju biofertilizatori koji pospešuju azoto-fiksaciju (NS-Nitragin za soju, lucerku, pasulj, kikiriki, detelinu, grašak), slobodni i asocijativni azotofiksatori (Azotobacter – NS Betafiksin), cijanobakterije, te biofertilizatori koji pospešuju snabdevanje biljaka fosforom (Bacillus, Penicillium, Aspergillus, Pseudomonas) i PGPR. Poziti-van efekat na prinos i snabdevanje biljaka azotom i fosforom postignut je u proizvodnji pšenice, pirinča, kukuruza i drugih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta, primenom multipnih inokulanata koji su sadržavali smešu azotobaktera i fosfomineralizatora i taj efekat bio je veći nego u slučaju njihove pojedinačne primene (Bashan, 1998; Govedarica i sar., 1999). U radovima Mrkovački i sar. (2002, 2010) i Kuzevski i sar. (2011) opisani su različiti načini primene NS Betafiksina.

Rizobakterije promotori biljnog rasta (Plant Growth Promoting Rhizobacteria – PGPR)

Nedavno su izolovane rizobakterije koje promovišu biljni rast (PGPR) kod niza ekonomski važnih biljaka kao što su ječam, pasulj, pamuk, kukuruz, kikiriki, pirinač, različito povrće, žito i drvenaste biljke. Pored povećanja prinosa biljaka sojevi PGPR mogu takođe uticati na patogene gljive smanjujući njihovu populaciju (Mrkovački i sar., 2001; Mrkovački, Bjelić, 2011). Brojni istraživači sugerišu da se biljke tretirane huminima razlikuju u rastu i morfologiji od kontrolnih biljaka. Mikroorganizmi u asocijaciji sa korenom biljaka su vezani za biljne materije rastenja koristeći prekursore oslobođene na korenu. Dosta je urađeno na stimulaciji populacije mikro-organizama antagonista patogena, manipulacijom rizosferne populacije korišćenjem programa oplemenjivača biljaka. Takođe, degradacija polutanata putem rizosfernih mikroorganizama otvoriće više mogućnosti za efikasniju dekontaminaciju zemljišta. Povećana upotreba transgenih

Page 51: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

46

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

biljaka i oslobađanje u spoljnu sredinu genetski modifikovanih mikroorganizama može prome-niti biljno-bakterijske interakcije i potencijal mikroorganizama. Četiri grupe signalnih organskih molekula – flavonoidi, antibiotici, lipohitooligosaharidi i vitamini imaju različite funkcije u pro-mociji biljnog rasta, odbrani od patogena i biljnoj simbiozi. Produktivnost ekosistema i procesi u njemu, zavisni su od mineralizacije i imobilizacije čiji su glavni akteri mikroorganizmi.

ZahvalnicaOvaj rad je deo projekta TR 31073 pod nazivom “Unapređenje proizvodnje kukuruza i sirka

u uslovima stresa” i projekta TR 31025 pod nazivom: “Razvoj novih sorti i poboljšanja novih tehnologija proizvodnje uljanih biljnih vrsta za različite namene”, koji se finansiraju od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

LITERATURAAly, M,M,, El Sayed, A., Jataniah, S.D. (2012): Synergistic Effect between Azotobacter vi-

nelandii and Streptomyces sp. Isolated From Saline Soil on Seed Germination and Growth of Wheat Plant. Journal of American Science 8, 5, 667–676.

Atkinson, D., Watson, C.A. (2000): The beneficial rhizosphere: a dynamic entity. Applied Soil Ecology 15, 99-104.

Bachman, G., Kinzel, H. (1992): Physiological and ecological aspects of the interaction be-tween plant roots and rhizosphere soil. Soil Biology and Biochemistry 24, 543-552.

Bashan, Y. (1998): Inoculants of plant growth-promoting bacteria for use in agriculture. Bio-technology Advances 16, 729-770.

Berg, G., Nicotte, R., Anette, S., Leo, E., Angela, Z., Korndia, S. (2002): Plant dependent genotype and phenotypic diversity of antagonistic rhizobacteria isolated from different verticil-lium host plants. Applied and Environmental Microbiology 68, 3328-3338.

Bowen, G.D. (1991): Microbial dynamics in the rhizosphere: possible strategies in manag-ing rhizosphere population. In: Keister DL, Cregan B (eds) The rhizosphere and plant growth. Kluwer Academic Publishers, Netherlands, 25-32.

Carelli, M., Gnocchi, S., Fancelli, S., Mengoni, A., Paffetti, D., Scotti, C., Bazzicalupo, M. (2000): Genetic diversity and dynamics of Sinorhizobium meliloti populations nodulating dif-ferent alfalfa cultivars in Italian soils. Applied and Environmental Microbiology 66, 4785-4789.

Clegg, C., Murray, P. (2002): Soil microbial ecology and plant root interactions. In: Gordon, A. J. (ed.) IGER Innovations No 6, 36-39.

Gomes, N.C.M., Hauer, H., Schonfeld, J., Costa, R., Mendonca-Hagler, L., Smalla, K. (2001): Bacterial diversity of the rhizosphere of maize (Zea mays) grown in tropical soil studied by temperature gradient gel electrophoresis. Plant and Soil 232, 167-180.

Govedarica, M., Jeličić, Z., Jarak, M., Milošević, N., Stojnić, N., Rašković, D., Pavlović, M. (1999): Uticaj azotofiksatora i fosfomineralizatora na mikrobiološku aktivnost pod usevom kukuruza. Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik 5, 1, 115-121.

Grayston, S.J., Wang, S.Q., Campbell, C.D., Edwards, A.C. (1998): Selective influence of plant species on microbial diversity in the rhizosphere. Soil Biology & Biochemistry 30, 369-378.

Page 52: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

47

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Gupta, R., Mukerji, K.G. (2002): Root exudate – biology. In: Mukerji, K.G. et al. (eds) Tech-niques in mycorrhizal studies. Kluwer Academic, Dordrecht, 103-131.

Hiltner, L. (1904): Über neuere Erfahrungen und Probleme auf dem Gebiete der Bodenbakte-riologie unter besonderer Berücksichtigung der Gründüngung und Brache. Arb DLG 98, 59–78.

Jarak, M., Đurić, S. (2008): Mikroorganizmi u zemljištu u funkciji održive poljoprivrede. U monografiji: „Đubrenje u održivoj poljoprivredi“ Ur.: M. Manojlović. Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 98–117.

Kuzevski, J., Mrkovački, N., Čačić, N., Bjelić, D., Marinković, J., Filipović, V. (2011): Uticaj primene Azotobacter chroococcum na proizvodne osobine i mikroorganizme u rizosferi šećerne repe. Ratar. Povrt. / Field Veg. Crop Res. 48, 2, 383–390.

Lemanceau, P., Corberand, T., Gardan, L., Labour, X., Laguerre, G., Boeufgras, J., Alabou-vette, C. (1995): Effect of two plant species, flax (Linum usitatissimum L.) and tomato (Lycoper-sicon esculentum Mill.) on the diversity of soil-borne populations of fluorescent pseudomonads. Applied and Environmental Microbiology 61, 1004-1012.

Lynch, J.P., Brown, J. (2001): Topsoil foraging: an architectural adaptations of plant to low phosphorus availability. Plant and Soil 37, 225-237.

Maksimov, L., Abizgildina, R., Pusenkova, L. (2011): Plant growth promoting rhizobacteria as alternative to chemical crop protectors from pathogens. Applied Biochemistry and Microbiol-ogy 47, 333–345.

Mahaffee, W.F., Kloepper, J.W. (1997): Bacterial communities of the rhizosphere and endo-rhizosphere associated with field-growth cucumber plants inoculated with a plant growth-pro-moting rhizobacterium or its genetically modified derivative. Canadian Journal of Microbiology 43, 344-353.

Marschner, H. (1995): Mineral nutrition of higher plants. Academic Press, London. Merbach, W., Mirus, E., Knof, G., Remus, R., Ruppel, S., Russow, R., Gransee, A., Schulze,

J. (1999): Release of carbon and nitrogen compounds by plant roots and their possible ecological importance. Journal of Plant Nutrition and Soil Science 162, 373-383.

Miethling, R., Wieland, G., Backhaus, H., Tebbe, C.C. (2000): Variation of microbial rhizo-sphere communities in response to crop species, soil origin and inoculation with Sinorhizobium melioti L33. Microbial Ecology 40, 43-56.

Milošev, D., Šeremešić, S. (2008): Agroekološke osnove održivih sistema biljne proizvod-nje. U Monografiji: „Đubrenje u održivoj poljoprivredi“. Ur.: M. Manojlović, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 24-34.

Mrkovački, N., Milić, V. (2001): Use of Azotobacter chroococcum as potentially usefull in agricultural application. Annals of Microbiology 51, 2, 145-159.

Mrkovački, N., Čačić, N., Kovačev, L., Mezei, S. (2002): Response of sugar beet to inocula-tion with Azotobacter in field trials. Agrochimica XLVI, 1-2, 18-26.

Mrkovački, N., Čačić, N., Kuzevski, J., Kovačev, L., Mezei, S., Nagl, N., Bjelić, D. (2010): Uticaj načina primene Azotobacter chroococcum na mikroorganizme u rizosferi i prinos šećerne repe. Ratar. Povrt. / Field Veg. Crop Res. 47, 2, 599-606.

Mrkovački, N., Bjelić, D. (2011): Rizobakterije koje promovišu biljni rast (PGPR) i njihov efekat na kukuruz. Ratar. Povrt. / Field Veg. Crop Res. 48, 2, 305-312.

Page 53: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

48

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Mrkovački, N., Đalović, I., Marinković, J., Červenski, J., Najvirt, B. (2012a): Microbial abundance in the rhizosphere of maize and soybean: conventional and organic system produc-tion. III International Scientific Symposium „Agrosym Jahorina 2012“, Jahorina, November 15–17, 241–244.

Mrkovački, N., Jarak, M., Đalović, I., Jocković, Đ. (2012b): Značaj i efekat primene PGPR na mikrobiološku aktivnost u rizosferi kukuruza. Ratar. Povrt. / Field Veg. Crop Res. 49, 3, 335–344.

Mrkovački, N., Adamović, D., Đalović, I., Najvirt, B. (2012c): Brojnost mikroorganizama u rizosferi nevena i mente pri konvencionalnom i organskom sistemu gajenja. 19. naučnostruč-ni skup »Proizvodnja i plasman lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja«. Bački Petrovac, 28.9.2012. Izvodi radova, 2–3.

Mukerji, K.G. (2002): Rhizosphere biology. In: Mukerji, K.G. et al. (eds) Techniques in my-corrhizal studies. Kluwer Academic, Dordrecht, 87-101.

Neal, J.L., Atkinson, T.G., Larson, R.I. (1970): Changes in the rhizosphere microflora of spring wheat induced by disomic substitution of a chromosome. Canadian Journal of Microbiol-ogy 16, 153-158.

Neal, J.L., Larson, R.I., Atkinson, T.G. (1973): Changes in the rhizosphere populations of selected groups of physiological groups of bacteria related to substiution of specific pairs of chromosomes in spring wheat. Plant and Soil 39, 209-212.

Nehl, D.B., Allen, S.J., Brown, J.F. (1997): Deleterious rhizosphere bacteria: an integrating perspective. Applied and Environmental Microbiology 5, 1-20.

Newman, E.I. (1978): Root microorganisms: their significance in the ecosystem. Biological Reviews 53, 511-554.

Pinton, R., Varanini, Z., Nannipieri, P. (2001): The rhizosphere-biochemistry and organic substances at the soil-plant interface. Marcel Dekker, New York - Basel.

Rengel, Z., Ross, G., Hirsch, P. (1998): Plant genotype micro-nutrient influence colonization of wheat roots by soil bacteria. Journal of Plant Nutrition 21, 99-113.

Ryan, P.R., Delhaize, E. (2001): Function and mechanism of organic anion exudation from plant roots. Annual Review of Plant Physiology and Plant Molecular Biology 52, 527-560.

Sadasivan, T.S. (1965): Root and its environment. Journal of Scientific & Industrial Re-search 24, 11-113.

Sorensen, J., van Elsas, J.D., Trevors, J.T. (1997): The rhizosphere as a habitat for soil mi-croorganisms. In: Wellington EMH (ed) Modern soil microbiology. Marcel Dekker, New York, pp 21-45.

Starkey, R.L. (1958): Inter relation between microorganisms and plant roots in rhizosphere. Bacteriological Reviews 22, 154-172.

Stefan, M., Munteanu, N., Dunca, S. (2012): Plant–microbial interactions in the rhizosphere – strategies for plant growth-promotion. Analele Ştiinţifice ale Universităţii ”Alexandru Ioan Cuza„ Secţiunea Genetică şi Biologie Moleculară 13, 87–96.

Sturz, A.V., Novak, J. (2000): Endophytic communities of rhizobacter and the strategies to create yield enhancing associations with crops. Applied Soil Ecology 15, 183-190.

Walker, T.S., Bais, H.P., Grotewold, E., Vivanco, J.M. (2003): Root exudation and rhizo-sphere biology. Plant Physiology 132, 49-51.

Page 54: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

49

Mrkovački, Nastasija, Đalović, I., Jarak, Mirjana, Bjelić, Dragana, Adamović, D. (2012): Mikroorganizmi u rizosferi: uloga i značaj u održivoj poljoprivredi. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 44, No. 85, 40–49.

Wallace, Ј. (2001): Organic field crop handbook, 2nd edn. Canadian Organic Growers, Moth-ersill Printing, Canada.

MICROORGANISMS IN RHIZOSPHERE: ROLE AND IMPOR-TANCE IN SUSTAINABLE AGRICULTURE

Nastasija Mrkovački, I. Đalović, Mirjana Jarak, Dragana Bjelić, D. Adamović

SUMMARYRhizosphere is the zone around the plant root, including the root, the soil on the root and

the surrounding soil that is influenced by the roots. Microorganisms that live in that complex habitat affect the health of plants and their yield. Knowledge of the composition and quantity of organic compounds that are released by roots provides insight into the chemical and biological processes that occur in the rhizosphere. Each plant species selects its own specific bacterial com-munity from a reservoir of bacteria present in the soil or on the seed. Using natural resources in a sustainable microbial agricultural production is based on the multiplication of active species and strains of microorganisms in artificial conditions and returning in their natural environment – soil where these microorganisms intensify the appropriate processes, produce more plant nutrients, stimulate the growth of plants and protect them from pathogens and toxic substances. These mi-croorganisms may partially or completely replace mineral fertilizers and pesticides.

Key words: microorganisms, rhizosphere, sustainable agriculture

Page 55: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

50

Bilten za alternativne biljne vrste

UPUTSTVO AUTORIMA ZA PRIPREMU RUKOPISA

Časopis Bilten za alternativne biljne vrste objavljuje pregledne članke, originalne radove, prethodna saopštenja i stručne radove iz oblasti hmeljarstva, sirkarstva, lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja i drugih alternativnih biljaka. Obuhvaćeni su genetski resursi, uvođenje novih biljnih vrsta u proizvodnju, oplemenjivanje, konvencionalna i organska proizvodnja, prerada i upotreba alternativnih biljnih vrsta. Autor predlaže kategoriju rada ali je anonimni recenzenti konačno određuju. Pregledni rad predstavlja celovit pregled i analizu naučnog problema, metoda ili oblasti na osnovu objavljenih radova autora i radova drugih autora. Originalni rad predstavlja neobjavljene rezultate izvornih naučnih istraživanja i daje odgovor na postavljeno pitanje.

Autori se upućuju na ovo uputstvo za pravilnu pripremu rukopisa za štampu. Izgled rada - Tekst rada izraditi u programu Word, Times New Roman, veličina slova 12,

prored 1,5 s uvučenim prvim redom svakog pasusa. Poželjno je da rad ima do 10 strana.Poglavlja - Originalni rad ima sledeća poglavlja: IZVOD, UVOD, MATERIJAL I METOD

RADA, REZULTATI I DISKUSIJA, ZAKLJUČAK, LITERATURA i SUMMARY. Odeljke unutar poglavlja pisati podebljanim slovima uvučeno. Pregledni rad nema striktnu formu ali bi trebalo da sadrži poglavlja: IZVOD, PREGLED I ANALIZA PROBLEMA, ZAKLJUČAK, LITERATURA i SUMMARY.

Naslovna strana - Naslov rada treba da je kratak i informativan, napisan velikim pode-bljanim slovima i centriran. Ispod naslova treba navesti bez titula prezime autora i prvo slovo imena za muškarce a puno ime za žene, odvojene zarezom podebljanim slovima. U fusnoti na naslovnoj strani treba navesti titulu, puno ime i prezime autora, naučno i nastavno zvanje, naziv i mesto institucije iz koje potiče autor. Ukoliko autori potiču iz različitih institucija, za svakoga treba dati posebnu fusnotu.

IZVOD - Izvod treba da sadrži osnovne informacije o istraživanju i dobijenim rezultatima, do 150 reči. Ispod teksta izvoda treba dati 4–6 ključnih reči odvojenih zarezima.

Tabele, grafikoni i slike - Sve tabele, grafikone i slike treba predati u osnovnom programu i obliku odvojeno od teksta. U tekstu se treba pozvati na te priloge i objasniti ih, kao i označiti mesto za njih. Prilozi treba da su numerisani, jednostavni i pregledni. Sve rubrike tabela, naslov tabele i reči u slikama i grafikonima moraju imati i prevod na engleski jezik. Naslov tabele treba staviti iznad a naslov grafikona i slika ispod, s prevodom na engleski jezik.

Citati i literatura - Za citate i pozive na literaturu u tekstu treba navesti prezime autora i go-dinu izdanja publikacije odvojene zarezom u zagradi. Ukoliko isti autor ima više radova u istoj godini, radovi se označavaju malim slovom iza godine (Petrović, 2000a, 2000b). U slučaju dva autora navode se oba (Petrović, Janković, 1998) ili (Johnson, Marshal, 2000). Ukoliko ima više autora, navesti ovako (Petrović i sar., 1998) za tekst na srpskom jeziku ili (Johnson et al., 2000) za tekst na stranom jeziku.

Literaturne navode u popisu literature navoditi u originalu poštujući ovu interpunkciju na sledeći način:

Page 56: za alternativne biljne vrste - · PDF fileBilten za hmelj, sirak i lekovito bilje (ISSN 0351-9430) 1982-2009. Bilten za alternativne biljne vrste (ISSN 2217-7205) 2010-BILTEN ZA ALTERNATIVNE

51

Bilten za alternativne biljne vrste

za monografije ili knjige: prezime autora, inicijal za ime (godina izdanja): Naziv monografije. Izdavač, mesto, ukupan broj strana.

za radove u časopisima ili zbornicima radova: prezime autora, inicijal za ime (godina iz-danja): Naziv rada. Naziv časopisa ili zbornika, volumen, broj, broj strana od–do.

za članke u knjizi ili monografiji: prezime autora, inicijal za ime (godina izdanja): Naziv rada. U: Naziv izvora, (ured.) ime urednika, izdavač, mesto, broj strana od–do.

za radove saopštene na skupovima: prezime autora, inicijal za ime (godina izdanja): Naziv rada. Naziv skupa, mesto i datum održavanja skupa, broj strane izvoda.

SUMMARY - U ovom poglavlju treba navesti naslov rada preveden na engleski jezik i autore kao za naslovnu stranu ali bez podataka u fusnoti. Tekst treba proširiti dodatnim informacijama o istraživanju i rezultatima, a poželjno je i pozvati se na tabele i grafikone u radu.

Rukopise treba poslati u jednom primerku u papirnom i elektronskom obliku (CD) s adresom i brojem telefona prvog autora na sledeću adresu: Bilten za alternativne biljne vrste, Redakcioni odbor, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 21470 Bački Petrovac. Autori su obavezni da urade prvu korekturu sloga. Redakcioni odbor zadržava pravo tehničke i jezičke ispravke teksta.