Z A P I S N I K

sa 33. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane 27. rujna 2012. u dvorani Županije u Splitu, Ivana pl. Zajca 2.

Početak u 10 sati.

Nazočnost sjednici potpisom su potvrdili vijećnici:

1. Vesna Alač 2. Nikola Andačić 3. Sanja Baraba 4. Inga Čavrlj 5. mr.sc. Boris Ćurković 6. Neven Ćurković 7. Miroslav Granić 8. Tomislav Gruica 9. Milivoj Juričić 10. Nada Grubišić-Čabo 11. Mirko Klarić 12. Luka Kolovrat 13. Stjepan Kolovrat 14. Matko Kuzmanić 15. Milan Lažeta 16. Jelica Linčir 17. Dijana Livaja 18. Ante Mihanović 19. Zvonimir Matković 20. Branko Milardović 21. Zdravko Mulić 22. Živko Nenadić 23. Ante Nosić 24. dr.sc.Ante Obad

25. Kruno Peronja 26. Mate Tomislav Peroš 27. Ivan Protrka 28. Filip Radoš 29. Tomislav Režić 30. dr.sc. Siniša Rudelj 31. Petroslav Sapunar 32. Ivan Serdarević 33. Ante Sesardić 34. mr.lu. Silvia Siminiati 35. Jakša Sokol 36. Duje Sučić 37. dr.sc. Goran Sučić 38. Pero Škarica 39. Branko Škokić 40. dr.sc.Željko Šundov 41. Ranko Topić 42. Jozo Vidić 43. Vice Visković 44. Andrea Vrgoč 45. Fabijan Vučetić 46. Branko Žarković 47. Stipe Župić

Izočni sjednici su vijećnici: Danica Baričević, Igor Borozan, Dujomir Marasović i Veljan Radojković. Uz vijećnike sjednici su nazočni župan Ante Sanader, zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, pomoćnica tajnika Županije Ana Grgić, pročelnici upravnih odjela i službi i izvjestitelji. Rad sjednice prate predstavnici sredstava javnog informiranja. Sjednici predsjedava i njenim tijekom rukovodi Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine.

Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (na početku sjednice nazočna 42 vijećnika) predsjednik Skupštine je otvorio sjednicu i uvodno dao podatke vezane za njeno održavanje. Poziv za sjednicu s materijalima upućen je 21. rujna. Na klupe je podijeljen materijal za točke 19; 20. i 21. dnevnog reda kako je navedeno i u pozivu za sjednicu. Vezano za točku 5. podijeljen je Osvrt rada Upravnog vijeća Lučke uprave te dopuna odgovora na vijećničko pitanje o odlagalištu otpada Kozjačić. Na klupe je podijeljen i Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini koji je predlažen da se uvrsti kao točka dnevnog reda. Materijal je dobio tek prekjučer pa isti nije mogao biti uvršten u redovni postupak. Pozvan od predsjednika skupštine za mišljenje o uvrštavanju Izvještaja u dnevni red pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Ivan Udovičić je rekao kako je materijal spreman za uvrštavanje. Slijedi rasprava o predloženom dnevnom redu. Andrea Vrgoč je u ime Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a dala primjedbu na uvrštavanje DES-a kao točke dnevnog reda. Naglasila je kako je zahtjev za uvrštavanje DES-a u dnevni red ove Skupštine star već četiri mjeseca. Tražili su izvješće o poslovanju Upravnog vijeća, Radničkog vijeća i ravnatelja, a sada su „5 minuta do 10“ dobili materijale i prijedlog za uvrštavanje u dnevni red. Klub prihvaća uvrštavanje točke ali bez donošenja zaključka na ovoj sjednici već nastavak rasprave na narednoj sjednici. Nekolegijalno je i neprofesionalno o takvoj temi raspravljati sa tek dobivenim materijalima. To je ignoriranje Kluba vijećnika, te dužnosti i obaveza vijećnika. Tražila je da se iz materijala povuče poseban osvrt na pokušaj destabilizacije ustanove DES jer se u poslovnim izvješćima ne stavljaju subjektivni osvrti i subjektivni dojmovi. Vesna Alač u ime Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a zatražila je skidanje točke 20. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Stjepana Radića, Imotski i to iz sadržajnih razloga. Smatra da situaciju u školi treba temeljitije razmotriti (posebno odnos ravnateljice i Školskog odbora) i potom pripremiti odgovarajuće rješenje. To bi bilo bolje nego da se na ovoj sjednici razvuče rasprava o prijedlogu. Mirko Klarić podržao je uvrštavanje Izvještaja o DES-u i nije mu jasno da Klub vijećnika koji je inzistirao da se o toj točki raspravlja danas ima primjedbu za njeno uvrštavanje. S obzirom da je materijal dostavljen tek prije dva dana nije ga bilo moguće ranije uvrstiti u dnevni red. Točka se ne može unaprijed razlučiti na dvije sjednice već se nakon rasprave može odlučiti o eventualnom nastavku rasprave. Ne podržava povlačenje točke 20. jer smatra kako je uvijek bolje otvoriti raspravu u kojoj bi svi sudjelovali i temeljem iste odlučiti o daljnjem djelovanju. Vijećnica Vrgoč u replici je navela kako nije protiv rasprave o DES-u ali, s obzirom da su materijal dobili tek na sjednici, tražila je da se rasprava ne zaključi i njen nastavak i odlučivanje (odluke, stavovi i mišljenja) odlože za narednu sjednicu. Nakon zaključene rasprave prišlo se glasovanju o danim prijedlozima. Prijedlog za skidanje točke 20. nije prihvaćen jer se za istog izjasnilo 11 vijećnika. Prijedlog za uvrštavanje Izvješća o poslovanju DES-a prihvaćen je jednoglasno. Za ovako predložen dnevni red izjasnila se većina vijećnika (6 glasova „protiv“) pa je za sjednicu utvrđen slijedeći

2

D n e v n i r e d 1. Prihvaćanje zapisnika sa 32. sjednice Županijske skupštine, 2. Rasprava o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije - radni materijal, 3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na kreditno zaduženje Županijskoj upravi za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije, 4. Izvješće o financijskoj reviziji Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, 5. Izvješće o radu Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu dopunjeno s izvješćem o radu Upravnog vijeća, 6. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, 7. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Dodatka Ugovora o kupoprodaji stana u Splitu, Pujanke 24A, 8. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o davanju na korištenje Zavodu za hitnu medicinu SDŽ, dijela poslovnog prostora Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u ambulanti Trilj, 9. Prijedlog programa sufinanciranja troškova potpore brzobrodskih linija u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 10. Prijedlog programa razvitka lovstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 11. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zgrade 324/1 Z.K.U 17360 K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu, anagrafske oznake Popovića 4, 12. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, 1/8 dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 1743 Z.K.U. 831, K.O. Split, anagrafske oznake Split, Krešimirova 6, 13. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, stana položenog u zgradi oznake čestica zgrade 4596, Z.K.U. 4206 K.O. Split, smještenog na I. katu, označen brojem 1, površine 61,02m2, anagrafske oznake Split, Morpurgova poljana broj 1, 14. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 7226 Z.K.U. 3188, čestica zgrade 7227 Z.K.U. 3186, čestica zgrade 7228 Z.K.U. 3187 sve K.O. Sućurac, 15. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 1098/2, Z.K.U. 19382 K.O. Split, površine 651m2, anagrafske oznake Split, Sinjska 6, 16. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – istezališta za plovila na dijelu K.O. Komiža, predio „Mali Bodak“, Grad Komiža, 17. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Ovčice, Grad Split, 18. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije za izgradnju (postavljanje) i korištenje luke posebne namjene – sidrišta na dijelu K.O. Hvar, uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, Grad Hvar, 19. Prijedlog zaključka o davanju mišljenja o prijedlogu za imenovanje načelnika Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, 20. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Stjepana Radića, Imotski,

3

21. Prijedlog rješenja o imenovanju članova Školskog odbora Srednje škole braća Radić, Kaštel Štafilić – Nehaj. 22. Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini Aktualni sat – vijećnička pitanja Stipe Župić – vezano za točku 3. dnevnog reda pitao je zašto kreditna sredstva ŽUC-a nisu planirana za uređenje ceste Radošić – Kukuzovac. Pitao je da li se od te ceste odustalo iako je za nju već ishođena i lokacijska dozvola. U Sinju su Dom zdravlja i Županija uložili znatna sredstva za opremanje oftomološke ordinacije. U tom prostoru je i pulmološka ordinacija za koje su uvjeti zadovoljavajući. Zanima ga da li će se i kada urediti i prostor za pacijente? Zlatko Čaljkušić, ravnatelj Županijske uprave za ceste je odgovorio kako cesta Radošić – Kukuzovac nije spremna za gradnju ali bi se mogla uplaniti za slijedeću godinu. Trebaju dobiti stav Grada Sinja na čijem području je ta cesta. Detalje o tome će izložiti u obrazloženju po točki 3. Drago Petric, ravnatelj Doma zdravlja odgovorio je na drugo pitanje. Problem zgrade je što ona nema krova i sve ispod ploče je u lošem stanju a ulagati parcijalno nema smisla. U najnovijem planu investicija za Sinj su predviđena značajna sredstva s tim da bi se najprije izgradili krov i kotlovnica a potom ostali sadržaji. Sredstva su predviđena za slijedeću godinu. Ante Mihanović – zadnjih dana svi smo putem medija upoznati sa situacijom oko upisa u kaštelansku poljoprivrednu školu. Ne želi ulaziti u politikanstvo ali želi da se pojasne neke stvari. Spominjalo se da su odluke o upisu nezakonite, (ministar, zastupnici) Zanima ga da li je ta odluka osobna odluka ministra ili je to propisano zakonom. Koliko mu je poznato ministar sveke godine donosi odluku o broju učenika u razredu i o minimalnom broju bodova za određene razredne odjele. Zanima ga da li je temeljem te odluke ministar davao suglasnost za druge stvari propisane tom odlukom i tako snižavao te kriterije. Zanima ga i temeljem čega je ministar svojevoljno otvorio novi razred i temeljem čega je učenike rasporedio po ostalim srednjim školama. Da li je to osobna odluka i da li je to protuzakonito? Zanima ga da li je ministar poslao naputak kojim nalaže županijama da se za prijevoz učenika izbjegne otvoreni postupak javne nabave? Odgovor je dao Zdravko Omrčen, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport. Već mjesec dana ministar Jovanović koristi mogućnost i ponavlja svoju „presudu“ vezanu za „slučaj kaštelanske škole“ Zdravko Omrčen je kriv, kriv je ovaj..onaj.. , a zna se dobro da postoje institucije za procjenu krivnje i protuzakonitog rada. U dosadašnjem radu u funkcioniranju na relaciji škola – osnivač - državna uprava – Ministarstvo nije bilo problema. Škole bi se obraćale osnivaču za prethodno mišljenje. Ministar Jovanović je mišljenje Upravnog odjela koje je glasilo: „suglasni smo da se udovolji traženju škole „ pretvorio u suglasnost koja je omogućila školi upis bez obzira na bodovni prag. Ministar je trebao znati (što je do danas vjerojatno naučio) da Zakon ministru daje samo mogućnost donošenja konačne odluke. On je u prvom slučaju takvu odluku i donio kojom je oslobodio optužbe predstavnike državne uprave jer su dali isto mišljenje kao i županijski odjel. odnosno on osobno. Desetak dana nakon te odluke Ministar se pojavio u kaštelanskoj školi na način da predstavnici županijskog odjela nisu prisustvovali niti jednom sastanku u školi, a rezultati sastanka su bili da je državna uprava dobila nalog da u roku od 48 sati odnosno najkasnije do 10. rujna sva djeca moraju biti upisana/smještena. Nakon tog naputka djeca, njih 42, su dijelom smještena u novi odjel koji nije bio predviđen prilikom prvog upisnog roka. O svemu tome Županija nije bila upoznata. Ravnatelj je djeci omogućio slušanje predavanja i

4

petnaestak dana su bili „duhovi u školi“. Bili su nazočni, slušali su predavanja ali ih se nije smjelo upisati u dnevnik jer ministar nije donio konačnu odluku o otvaranju tog odjela i nije donio odluku koja bi omogućila ravnateljima pet srednjih škola na području Županije da prihvate djecu/učenike iz Kaštela zbog malog bodovnog praga da ih smjeste u svoje razrede. Kasnije je ministar tražio preko Ureda državne uprave prethodnu suglasnost Županije odnosno njega kao pročelnika za te upise. U toj komunikaciji i dobroj suradnji s predstavnicima državne uprave više od desetak godina prvi put se događa da se mišljenje osnivača i državne uprave ne uvažava. Poslije se opet tražilo mišljenje odnosno suglasnost Županije kako bi ministar legalizirao odluku Na sve ovo bilo bi najbolje da ministar odgovori što je u svemu tome bilo protuzakonito a što ne. Što se tiče prijevoza učenika - Vlada RH je prilikom izglasavanja Proračuna kao jedan od strateških ciljeva uvrstila i osigurala sredstva za besplatan prijevoza srednjoškolaca. Čudno je da je krajem kolovoza Vlada na prijedlog ministra Jovanovića donijela odluku o sufinanciranju tog prijevoza s naputcima kako tu odluku provesti u djelo. Najjasniji naputak je „župani snađite se s prijevoznicima i požurite da ne bi zbog vas djeca ostala bez tih sredstava koja smo mi za njih osigurali“. Takvom odlukom se prijevoznicima, koji inače imaju monopol na tržištu, omogućilo da šalju visoke račune a Ministarstvo još nije utvrdilo cijenu koju bi prijevoznicima trebalo platiti. Pitanje je temeljem čega prijevoznici u Ministarstvo šalju račune dok nije potpisan nikakav ugovor , dok nije utvrđena cijena i dok se ne zna tko će im platiti razliku između limitirane cijene i cijene prijevoznika. Zbog brzopletosti, ishitrenosti jedna dobronamjerna odluka je ostala s puno neodgovorenih pitanja i neprovediva u predviđenom vremenu. Vijećnik Mihanović zatražio konkretan odgovor da li se tu radi o zakonu ili o odluci ministra i da li je Ministar tu svoju odluku prekršio u ovom slučaju i u slučaju kada je trebao davati suglasnost za proširenje razrednih odjela koji su definirani tom istom odlukom? Da li se Županiji nalaže izbjegavanje javne nabave zbog nerada Vlade? Pročelnik Omrčen - zakonom su propisani mjerila i kriteriji za upis osnovaca i srednjoškolaca. Postoji mogućnost da se na zahtjev škola otvori novo odjeljenje o čemu odlučuje ministar. Što se tiče javne nabave situacija je zbunjujuća. Došao je naputak Ministarstva gospodarstva da kod prijevoza učenika javna nabava nije potrebna jer prijevoz ugovaraju učenici. Pravi odgovor može dati samo Ministarstvo koje je odluku i donijelo. Mirko Klarić - poznato mu je da je država putem Hrvatskih cesta županijskim upravama za ceste dodijelila dopunska sredstva. Iako najveća, ova Županija je dobila znatno manje sredstava od drugih koje su manje i s manjim površinama cesta. Zanima ga zašto je to tako? Da li su u pitanju loši projekti? Zanima ga daljnja dinamika izgradnje ceste Solin-Klis? Bivšu vlast se napadalo zbog nesposobnosti da cestu izgradi. Da li se u tome što promijenilo? Isto ga zanima i za cestu Trogir – Omiš. Ravnatelj Županijske uprave za ceste Zlatko Čaljkušić je rekao kako su ceste Solin-Klis i Trogir-Omiš državne ceste pa se o njima dosad nisu izjašnjavali. Za pitanje će zatražiti pisani odgovor. Kroz osmi mjesec je Ministarstvo prometa preko Hrvatskih cesta odlučilo uložiti 400 mil. kn a ŽUC je od toga dobio 17,6 milijuna . Prijavili su 10 projekata a pet im je odobreno i to Komiža – Vis, Grubine – Poljica, Stari Grad – Hvar Blizna Donja – Marina i 7 km odbojne ograde. Za sve njih je objavljen javni natječaj i uči će u realizaciju. Nije mu poznato po kojim kriterijima se biraju projekti.

5

Stjepan Kolovrat – da li se u Županijskoj lučkoj upravi razmišlja o doregistraciji djelatnosti za prihvat, čuvanje i ostale djelatnosti komercijalnih brodova jer je činjenica da se dosta investira u luke, da su vezovi sve širi pa bi dodatna komercijalna djelatnost bila isplativa a za što u Upravi ima praznih kapaciteta. Takva doregistracija je provedena u mnogim županijama. Da li je po pitanju kamenoloma uspostavljen red i što je s legalnim odlagalištem za građevinski otpad? Domagoj Maroević, ravnatelj Županijske lučke uprave je odgovorio kako prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama Uprava ne smije ponuditi godišnji vez već samo zimski, a doregistraciju drugih uprava će provjeriti. Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša odgovorila je kako je trenutno šest kamenoloma u postupku procjene utjecaja na okoliš ( 3 na području Kaštela i 3 na omiškom dijelu). Ostali aktivni kamenolomi imaju svu dokumentaciju. Zakonom o rudarstvu uveden je novi način tretiranja odlagališta građevinskog otpada pa za odlaganje treba najprije utvrditi da li se radi o mineralnoj sirovini koja je bogatstvo RH koje se tretira po tom zakonu, a ako je građevinski otpad onda se on po Pravilniku o građevinskom otpadu mora oporabiti i obraditi i ono što se ne može obraditi i oporabiti može se odložiti. Kako to sve nije propisom dobro objašnjeno poslala je upit ministarstvu o tome što se može odložiti ali do danas odgovor nije dobila. Planovima gospodarenja otpadom određena su odlagališta građevinskog otpada i u tom smislu Upravni odjel upozorava jedinice lokalne samouprave da su dužne na svom području osigurati gospodarenje građevnim otpadom, a za tu svrhu i oporabu materijala mogu se osnovati i obrtničke tvrtke. Vesna Alač – iz podataka objavljenih u Službenom glasniku o naknadama za dodijeljene koncesije i stalnog dijela koncesijske, naknade za luke posebne namjene i luke nautičkog turizma i sidrišta vidljiv je nerazmjer visina naknada koje idu od 1 kn po m2 do 20,56 kn po m2 što proizlazi da neki za istu površinu plaćaju 5.000 kn a drugi 250.000,00 kn. Ne zna kojim su se kriterijima stručne službe vodile pri odmjeravanju naknade pa moli da se uzme u razmatranje zahtjev JK „Mornar“ iz Splita koji je prije više od pola godine dao zahtjev Upravnom odjelu da mu se vrati koncesija na iznos od 19.564,00 kn za 9.782 m2 za koji oni plaćaju 250.000,00 kn. Odgovor je dao mr.sc. Željko Mišić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za pomorstvo i turizam. Svi postupci dodjela koncesija provedeni su u skladu sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i podzakonskim aktima kao što je Uredba o postupku davanja koncesija na pomorskom dobru. Županijska skupština je uvijek upoznata s početnim iznosima koncesijske naknade, a u natječajnom postupku natjecatelj može ponuditi veći iznos od početnog. U predmetu dodjele koncesije sportske luke „Mornar“ na Skupštini se vodila duga rasprava o pravu dodjele podkoncesije poslovnog prostora. Stručna služba je dala prijedlog na razini propisanog a na Skupštini je prevladalo stajalište da treba odrediti puno veći iznos za davanje u podkoncesiju i to je taj iznos od 250.000,00 kn. Zato taj iznos u usporedbi s drugima odudara. Svi drugi postupci rađeni su na ujednačeni način. Vijećnica Alač zatražila je da se na Skupštini rasprave kriteriji načina dodjele koncesija, kriteriji određivanja koncesijske naknade i kontrola korištenja koncesije. Naglasila je i navela nerazmjere naknada. … Mr.sc.Željko Mišić je odgovorio kako se izvješća o dodjeli koncesija Skupštini redovito dostavljaju te će se isto tako dati i u ovoj godini. Branko Milardović – u vrijeme racionalizacije i teške krize ima stvari koje ne može razumijeti. Župan je dodijelio 400.000,00 kn za OŠ Stjepana Radića – područno odjeljenje Podbablje. To odjeljenje ima 4-5 učenika , dvije učiteljice i čistačicu. Ako se taj iznos doda

6

plaćama tih triju djelatnica i materijalnim troškovima jedan dan u toj školi košta 5.000,00 kn. To odjeljenje je udaljeno od centralne osnovne škole samo 4 km s kojom su prometne veze bolje nego u Splitu ili Zagrebu. U matičnu školu se istovremeno prima učiteljica koja nije bila 30 godina u nastavi koja je dobila otpremninu kada je otišla iz društvenog sektora ali je nečiji „satelit“ pa joj se mora otvoriti radno mjesto i to je posljedica točke 20 dnevnog reda. Postavio je i pitanje putnih troškova prosvjetnih djelatnika na području Imotskog , a tako vjerojatno i cijele Hrvatske. Osobno je izvještavao županijske službe o tim stvarima ali nikada nije bilo reakcije. Tvrdi da „lažni putni troškovi u Imotskom“ oštete državni proračun oko 1 mil.kn godišnje. Zanima ga što je Županija kao osnivač učinila da spriječi taj „lopovluk“. Radi se o osobama koje su dobile stanove u Imotskom, otkupili ih za „male pare“ iznajmili ih i sada naplaćuju putne troškove na relacijama i do 40 km. Zanima ga šta su županijske službe učinile po tome. Zanima ga u šta je potrošeno navedenih 400.000,00 kn. O tome nije upoznat Školski odbor ravnatelj je sam raspisao i dogovorio radove, platio, nije podnio izvještaj, Sada politika nalaže primanje te djelatnice, Školski odbor to odbija pa se ide na smjenjivanje Školskog odbora za kojeg je ravnatelj izjavio da je jedan od najboljih u Hrvatskoj. Zbog toga je glasao za skidanje točke 20. Čim se nije primio Gradonačelnikov kandidat pokrenuo je mehanizam smjenjivanja Školskog odbora. Odgovor je dao pročelnik Omrčen. Škola Stjepan Radić je centralna škola a Kamen most je područna škola koju su obilazili nekoliko puta. Od načelnika općine su obaviješteni da je to specifična sredina s predstavnicima nacionalnih manjina. Škola je u derutnom stanju i ukoliko se ništa ne poduzme može doći do urušavanja i nastanka nepopravljive štete. U razgovorima s ravnateljicom škole, načelnikom općine i predstavnicima osnivača dogovoren je način plaćanja, a odnos ravnatelja i školskog odbora je razlog uvrštavanja točke 20. bez obzira što je ravnatelj do „jučer“ hvalio Školski odbor. Činjenica je da je u protekle dvije godine proveden veliki broj inspekcijskih nazora prema čijim nalazima jednaku odgovornost snose i Školski odbor i ravnatelj škole. Županija kao osnivač ima u pravcu raščišćavanja odnosa samo mogućnost imenovati tri nova člana Školskog odbora pa je tako Skupštini i predloženo. Što se tiče prijevoza nastavnika osnivaču ostaje jedino mogućnost da o nepravilnostima obavijesti ravnatelje. Sve informacije koje dobiju, a one su uglavnom anonimne, prosljeđuju prosvjetnoj inspekciji i službama zaduženim za zakonitost rada. Vijećnik Milardović odbacio je primjedbu o nacionalnim manjinama. Nacionalna pripadnost učenika je njihovo nacionalno pravo „za četiri zida“ a u Imotskom se moraju osjećati kao građani RH. U Službenom glasniku je navedeno da su sredstva dana za školu u Kamen mostu. Prema riječima ravnateljice njen odnos sa Školskim odborom je na visokoj razini. U Školi vlada nepotizam. Zadnjih petero zaposlenih su pet rodica a odbijena je udovica poginulog branitelja sa četvero djece. Etičko povjerenstvo nalaže ravnateljici da se ispriča Školskom odboru zbog uvreda koje im je nanijela a umjesto toga ona traži njihovu smjenu. Pročelnik Omrčen je odgovorio kako se Županija ponaša jednako prema svim učenicima nastojeći osigurati iste uvjete za školovanje, a zašto se u područnoj školi u Kamen mostu dalo ne 400.000,00 kn već će u konačnici biti preko 1 mil.kn kako bi se djeca zaštitila. Ravnatelja škole Županija ne može smijeniti a eventualne sukobe na relaciji ravnatelj – Šlkolski odbor pokušava riješiti smjenom školskog odbora s tim što je jedan član već i sam zatzražio svoje razrješenje. Školski odbor je upoznat sa svim nepravilnostima u školi pa i sam snosi krivicu za takvo stanje. Ranko Topić nezadovoljan dobivenim odgovorom za odlagalište Kozjačić pozvao je sve nadležne institucije da dođu u Grad Imotski i ispitaju poslovanje Gradonačelnika i gradske uprave.

7

Andrea Vrgoč – Hotel Medena je 28. svibnja uputio inicijativu za koncesiju na pomorskom dobru pa moli da se to uzme u rad. Zamoljena od Makarana pitala je što je sa zapošljavanjem pedijatra za to područje, Trenutno na jednu pedijatricu spada 3.000 djece. Mr.sc.Željko Mišić je odgovorio da se za koncesiju čekala potpuna dokumentacija. Kasnilo se sa upisom u katastar i zemljišnik i sada će se to staviti u redovni postupak. Ravnatelj Doma zdravlja Damir Petric izjavio je žaljenje sa situacijom u Makarskoj i nepravdi prema obiteljskoj medicini koja bi trebala obuhvatiti skrb o zdravlju cijele obitelji a time i male djece. Za Makarsku je dobivena iznimna dozvola za privremeno zaposlenje liječnika obiteljske medicine ali to nitko nije htio prihvatiti pa očekuje razgovor s liječnicom iz Karlovca koja ima već radi po ugovoru do 30 rujna. Problem je što pedijatara nema i stoga treba iznivelirati zdravstvenu zaštitu. Zbog proteka vremena zakinuti u postavljanju pitanja su ostali vijećnici: Inga Čavrlj, Kruno Peronja i Milan Lažeta koji će na narednoj sjednici imati prednost. . Prelazi se na razmatranje točaka dnevnog reda. Ad 1. Zapisnika sa 32. sjednice Županijske skupštine prihvaćen je jednoglasno, bez primjedbi. Ad 2. Rasprava o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije - radni materijal Uvodna obrazloženja dali su Marijo Radevenjić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje a iz Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje ravnatelj Niko Mrčić i Zoran Botić, stručni savjetnik za infrastrukturu. Odbor za prostorno uređenje (izvijestio predsjednik Odbora Pero Škarica) održao je tri sjednice s temom prostornog plana. Na 2. sjednici je zaključio da se mini elektrane na Cetini (od Prančevića, nizvodno do Omiša) u cijelosti izbrišu kako se zbog minimalne razine vode ne bi ugrozila flora i fauna. Ostale male hidroelektrane ostavili su kao“upitne“. Neke su u Nacrtu prijedloga precrtane a za one što su ostavljene trebalo bi posebno raspraviti. Odbor je podržao da dani Nacrt prijedloga može ići na javnu raspravu. Osobno je napomenuo kako je Cetina zaštićena od Omiša do Tisnih stina (6-7-km) u ostalom dijelu je bila pod preventivnom zaštitom. Zanima ga kakav je danas tretman rijeke? Odbor za lokalnu samoupravu (izvijestio je predsjednik Odbora mr.sc. Boris Ćurković) Prostorni plan smatra dokumentom prvorazrednog značaja za ono što čeka Županiju ulaskom Hrvatske u EU. U pripremne radnje ovog dokumenta ugrađen je golemi intelektualni napor. Postupak je korektan i u skladu sa zakonom a izrađeni Plan pruža svim jedinicama lokalne samouprave dovoljno mogućnosti da „sutra“ mogu koristiti europske fondove i da se mogu razvijati. Mora se biti oprezan kada se govori o intervencijama u prostoru jer gledano strogo ekološki svaka intervencija u prostoru predstavlja njegovu devastaciju, a gledano ekonomski predstavlja razvoj. Zato se mora naći mjera između intervencija u prostoru i zaštite prirode. Osobno smatra da izraz vjetroelektrana kao alternativni izvori energije nije sretno odabran. Taj izvor je poznat još od prije 10.000 godina. Sunce i vjetar sada koristimo razvojem tehnologije a danas bi alternativni izvor energije bio ugljen. Zdravko Mulić je u ima Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a pisane primjedbe uručio ravnatelju Mrčiću. Pripomenuo je kako nositelj izrade Plana nije prihvatio primjedbe Grada Trogira a koje njihov Klub podržava pa je zamolio da se to još jednom razmotri i usvoji. Primjedba Općine Vinišće je elaborirana, potkrijepljena je općinskim odlukama. Radi se o

8

relativno plitkoj vali koja je duboko uvučena u kopno u kojoj bi svaka intervencija dovela do devastacije. Jakša Sokol je ocijenio kako u danom materijalu nisu inkorporirane neke odredbe koje smatra značajnima, a radi se o stvarima koje regulira Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom uređenju i gradnji a odnosi se na zaštićeno obalno područje (ZOP). Članak 24. Zakona o zaštiti okoliša određuje da obalno područje obuhvaća mjere zaštite te obalnih eko sustava i održivo upravljanje, da se poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi se spriječila, smanjila i suzbila onečišćenja morskog okoliša u skladu sa Zakonom i posebnim propisima. Članak 109 tog Zakona određuje da se kod izrade prostornih planova mora uzimati u obzir udaljenost između industrijskih postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta … zbog korištenja dodatnih mjera od strane tih postojećih postrojenja, a sve to zbog izbjegavanja povećane opasnosti za okoliš, ljudsko zdravlje i materijalna dobra. Nije primijetio da se u predmetnom Nacrtu prijedloga išta slično nalazi, a to je sve naveo s obzirom na Zakon o prostornom uređenju…i članak 51. stavak 1. točka 3. koji govori o ograničenju zahvata u prostoru u ZOP-u (širina 1.000m od obalne crte i pojas mora 30m od obalne crte) i gdje se navodi da se u ZOP-u ne može planirati niti izdavati lokacijska i druga rješenja za određene namjene poput skladištenja, odlaganja otpada, obrade otpada, bilo kakvog spaljivanja otpada. Iznimno se nešto može dopustiti ukoliko to iznimno zahtijevaju prirodni uvjeti (konfiguracija terena…) Koliko mu je poznato takvog slučaja nema u ovoj Županiji.S obzirom da se u „srcu Kaštela“, u naseljenom području nalaze tvornice, pozivom na spomenuti članak 109. Zakona o zaštiti okoliša mora se voditi računa o utjecajima na ljudsko zdravlje i okoliš i ne zanemarujući da kuće nisu građene oko tvornica već su tvornice izgrađene u naseljenom području. Sve ovo je naveo kako bi se srž toga ukomponirala u Nacrt prijedloga u obliku teksta: „Ne može se provoditi spaljivanje ili druga vrsta obrade ili skladištenja ili odlaganja otpada, kao ni spaljivanje biomase ili drugih potencijalnih goriva koja povećavaju onečišćenje u odnosu na postojeće stanje u postrojenjima koja su udaljena manje od 1.000m od obalne crte ili ako se navedena postrojenja nalaze u okružju stambenih objekata, a također ne mogu se provoditi nikakve tehničke izmjene postrojenja u navedenom smislu“ D.sc.Siniša Rudelj založio se da se u članku 113. gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivredne i stočarstva mogu graditi prema slijedećim kriterijima: na površinama od 1 – 3 ha, da mogu imati prizemlje ukupne površine do 300m2. Ovo iz razloga što su kod nas rijetke poljoprivredne parcele ili one na kojima se može obavljati stočarstvo da imaju 1-3 ha pa bi im dao mogućnost da imaju veću kvadraturu (predloženo 200m2). Poljska kućica kao gospodarski objekt za vlastite potrebe (spremište za alat, poljoprivredne strojeve i sl.) da se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine 1.000m2 umjesto 2.000 m2. Ovo iz razloga što su rijetke površine koje u cjelini imaju 2.000 m2. pa je logično da se u vrijeme kada imamo tendenciju obnavljanja maslinika dozvoli da i netko tko ima 1.000m2 može napraviti to spremište i da zračna udaljenost od mora bude manja od 500m (umjesto 1.000 m). U članak 131. koji se odnosi na luke nautičkog turizma, marine i suhe marine smatra da bi planom trebalo obuhvatiti i druge općine i naselja kako bi u budućnosti mogli smjestiti strana plovila. Kao obrazloženje predloženog naveo je izgradnju lukobrana u Makarskoj koja će time dobiti uvjete za luku nautičkog turizma, ista je situacija i s postojećom lukom pri hotelu Dalmacija. Vezano za odgovor o odbijanju zahtjeva Općine Podgora za uplanjivanje vjetroelektrane u Zabiokovlju iz razloga što nije postojao elaborat zanima ga da li je elaborat, izrada koje traje i do četiri godine, postojao i kod svih predviđenih elektrana. Ukoliko elaborati nisu postojali predlaže da se usvoji zahtjev Podgore.

9

Mirko Klarić pohvalio je cjelokupan posao na izradi Plana očekujući da će se u postupku javnog uvida uvažavati svi racionalni prijedlozi s terena. Pitao je da li su za vjetroelektranu na području Ciste Provo izrađeni svi elaborati. Stjepan Kolovrat - žalosti ga što se prostorni planovi donose bez usklađenja s tzv. rentom. Svjedoci smo stalnog mijenjanja zona (pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište i obratno) pri čemu izmiče renta i stvara se mogućnost da na tome netko puno zaradi a među ljudima se stvara nesigurnost. Fabijan Vučetić prenio je interes Hvarana da cesta Milna-Malo Grablje-Velo Grablje uđe u kategoriju županijskih cesta jer povezuje dva naselja, županijsku i državnu cestu. Projekt zdravstvenog turizma na području Općine Jelsa u naselju Poljica doveo bi do revitalizacije sela i zapošljavanja, što je značajno za gornji dio otoka. Ante Mihanović pohvalio je izradu Plana a posebno je pohvalio područja marikulture za koju je izrađena studija po kojoj su u Planu ugrađene lokacije. Misli da bi tako trebalo postupati i za poljoprivredu, posebno stočarstvo. Postoje lokalne jedinice koje na svom području ne žele takve lokacije dok s druge strane ima ljudi koji se žele time baviti, pa bi ih Županijski prostorni plan prisilio na ugradbu takvih područja. Na taj način bi i Hrvatske šume mogle davati koncesije za te namjene. Smatra da su dobro obrađene luke nautičkog turizma ali uz ekonomski segment treba voditi računa i o ekološkom. Po važećem planu sidrišta određuju lokalne jedinice na temelju peljara. Smatra da bi određene lokacije tih sidrišta trebalo označiti u županijskom prostornom planu kao luke odvojene za javni promet odnosno odvojeni lučki bazeni kako bi Županijska ustanova mogla skrbiti o istima i ne voditi isključivo računa o gospodarskim i ekonomskim već i ekološkim područjima. Ovo pogotovo što u Županiji imamo određena mjesta koja su parkovi prirode (kao što su npr.Paklenjaci). Lučka uprava će izvođaču Plana dati popis takvih područja. Podsjetio je i na zahtjev Vinišća da se na tom području ne uvrsti luka nautičkog turizma. Mirko Klarić pitao je o tretmanu/zaštiti rijeke Cetine. Ukoliko to nije do sada Planom riješeno potrebno je kroz javnu raspravu definirati to pitanje. Predsjednik Skupštine zamolio je vijećnike da svoje primjedbe u pisanom obliku dostave Zavodu za prostorno planiranje . Osvrt na raspravu dao je ravnatelj Mrčić. Pitanje udaljenosti poljskih kućica regulirano je Zakonom, a o površini parcele može se razmatrati. Županijski prostorni plan je strateški dokument i njime se ne mogu planirati farme ali sa člankom 113. otvorene su mogućnosti izgradnje pratećih objekata. Za luku nautičkog turizma u Makarskoj nije došao prijedlog stoga luka nije ni uvrštena. Temeljni i osnovni kriterij za uplanjenje solara i vjetro parkova bio je da se ne vidi s bilo koje obalne točke i okolnog mora a lokacija u Podgori nije zadovoljila taj kriterij. U Cisti je ostala već ranije planirana lokacija vjetroelektrane a druga je izmaknuta s tog prostora. Prihvaća primjedbu pitanja rente uz napomenu da se kod prenamjene poljoprivrednog zemljišta plaća nadoknada. To pitanje treba rješavati izvan prostornih planova. Namjene se mijenjaju razvojnim programima i prijedlozima. Sve dane izmjene Plana su podržane od jedinica lokalne samouprave. Planom se ne određuju kategorizacije cesta već se samo grafičkim prikazom mogu predložiti za određenu kategoriju. Planom je izvršena prekategorizacija cesta temeljem nedavno donesene Uredbe. Za zdravstveni turizam u Jelsi nisu dobili nikakav konkretan prijedlog. Marikultura je izmjenom Zakona dana u

10

obvezu planiranja. Nemaju ništa protiv planiranja lučkih bazena ali se treba uskladiti s Pravilnikom o načinu i terminologijom izrade. Zaključujući raspravu predsjednik Skupštine je zahvalio na Izvješću i konstruktivnoj raspravi očekujući da će ista doprinijeti obuhvatnosti Prostornog plana. Ad 3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na kreditno zaduženje Županijskoj upravi za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije Uvodna izlaganja dali su pročelnica Marija Vuković i ravnatelj ŽUC-a Zlatko Čaljkušić. Zdravko Mulić, predsjednik Odbora za proračun i financije, izvijestio je kako je Odbor već prihvaćanjem rebalansa ŽUC-a prihvatio i ovaj kredit a sada su samo dati uvjeti koji su ocijenjeni solidnima. Odbor za lokalnu samoupravu (izvijestio mr.sc.Boris Ćurković) također je podržao kreditno zaduženje. Nakon zaključene rasprave vijećnici su jednoglasno prihvatili predloženu odluku.. Ad 4. Izvješće o financijskoj reviziji Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu Uvodno obrazloženje dala je Sanja Viculin, pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije. Odbor za proračun i financije (izvijestio predsjednik Odbora vijećnik Mulić) prihvatio je Izvješće i obrazloženje stručne službe . Posebno su raspravljali o sredstvima poljoprivrede i načinu da se ne vrate matičnom ministarstvu. S obzirom da se oko toga vodila prepiska s Ministarstvom predložio je donošenje zaključka da se zamoli Vlada da sredstva i dalje ostanu u funkciji replasmana za sufinanciranje poljoprivrednih kredita. Kako ova situacija nije aktualna samo u ovoj Županiji zamolio je Župana da se to iskordinira i s drugim županijama kako bi zahtjev bio ozbiljniji. Odbor za lokalnu samoupravu (izvijestio predsjednik Odbora vijećnik B.Ćurković) prihvatio je Izvješće uz žaljenje što zbog par nepravilnosti nije dobiveno bezuvjetno mišljenje. Ipak ne radi se o sumnji revizora već njegovom neslaganju s određenim postupcima i pristupom. Hvale vrijednim je ocijenio prijedlog da se zatraži mogućnost zadržavanja sredstava od poljoprivrede ali je ujedno i upozorio da rokove treba poštivati. Izvješće je prihvatio i Odbor za prosvjetu kulturu i šport. Branko Milardović - vrijednost Imotske vodoprivrede procijenjena je na oko 7 mil.kn, a dug je 30 mil.kn pa ga zanima, a vezano i za županijsku pozajmicu, kako će se to podmiriti te ako je pozajmica dana bespravno da li će to imati ikakve posljedice. Misli da je Vodoprivreda namjerno ili nestručno dovedena u takvu situaciju. To misli stoga što je država kao vlasnik poduzeća poslove financirala ali ih nije davala Vodoprivredi koja je za to licencirana već ih je davala privatniku. Država je trebala kontrolirati poslovanje Vodoprivrede i ne dozvoliti da dođe u toliki dug. Dr.sc. Siniša Rudelj uputio je primjedbu da se materijal odnosi na Izvještaj o obavljenoj reviziji a ne o financijskoj reviziji. Nalaz je sličan prethodnom. „Grijeh“ je što neka sredstva nisu iskorištena pa bi ih trebalo vratiti u državni proračun što je dvojbeno. A jedina ispravna primjedba je izravne pogodbe za nabavu vrijednosti veće od 100.000,00 kn na što u budućnosti treba pripaziti.

11

U osvrtu na raspravu pročelnica Viculin je pojasnila pozajmicu Vodoprivredi Imotski. Županija je pozajmicu dala 2007. godine za njihova dugovanja a potraživanja koja je imala za pozajmice i dionice je pretvorila, odlukom ove Skupštine, u temeljni kapital (ukupno 5,1 mil.kn ) Istu odluku je 2010. godine donijela i Glavna skupština Društva o čemu je doneseno i rješenje Trgovačkog suda. Dva dana prije pokretanja stečajnog postupka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Županiji i Ministarstvu financija donijela je rješenje kojim smatra da je ta pretvorba temeljnog kapitala nezakonita državna potpora i naložila Županiji da naplati svoja potraživanja. Sve je to nastalo zbog toga što Agencija nije na vrijeme dala svoje mišljenje. Županija je temeljem Rješenja Trgovačkog suda to prijavila u stečajnu masu. Potraživanje Županije prema Vodoprivredi Imotski je oko 9 mil.kn. Županija je sa svoje strane učinila sve da financijski pomogne imotsku vodoprivredu. Nakon zaključene rasprave Izvješće je prihvaćeno većinom glasova (7 glasova „suzdržan“). Ad 5. Izvješće o radu Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu dopunjeno s izvješćem o radu Upravnog vijeća Uvodno izlaganje dao je ravnatelj Domagoj Maroević. Dr.sc. Siniša Rudelj je u ime Odbora za gospodarstvo izrazio zadovoljstvo što se Skupštini i ove kao i lani dalo izvješće o radu Lučke uprave koje se inače ranijih godina nije dostavljalo. Upozorio je na neke dijelove „copy paste“ iz prethodnog izvješća. Pitanje je zašto u 2011. godini nisu bili planirani prihodi od donacija, kako je to bilo planirano u 2010. godini, što stvara privid boljeg poslovanja. Pohvalno je što je postignuta veća naplata lučkih pristojbi. Za pohvalu su investicije u lukama i dobiveno pozitivno mišljenje revizora. Vice Visković raspravljao je u ime Kluba vijećnika HGS-a. U financijskom dijelu izvješća nema obrazloženja značajnijih razlika između realizacije i plana (56%veći prihodi, 56% povećanje prihoda od donacija, 45% povećanje rashoda). Zbog čega je u 2012. godini planirano 20 mil.kn manje sredstava za izgradnju/rekonstrukciju luka u odnosu na 2011. godinu? Misli kako se iz državnog proračuna može dobiti značajan izvor sredstava jer druge županije iz tog izvora povlače znatno više sredstava. U buduće bi uz ovo izvješće trebao dostavljati i plan rada jer se takvom usporedbom može najbolje procijeniti odrađeno. Stjepan Kolovrat dao je primjedbu što ne postoji direktna kontrola putem softwera naplate preko agenata i što se ne prijavljuje više projekata fondovima EU. Dr.sc.Siniša Rudelj povukao je paralelu između ŽUC-a i Lučke uprave. Na Županijskoj skupštini se redovito raspravlja o financijskom planu ŽUC-a pa bi bilo logično da se razmatra i financijski plan Lučke uprave. Hoće li do toga doći? Jelica Linčir je pohvalila Izvješće i posebno ravnatelja Maroevića koji je uspješno doveo u red rad Županijske lučke uprave koja godinama nije bila na ovom nivou. Zatražila je pojašnjenje razloga rasta prihoda u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu te na koji se način bira predstavnik koncesionara u Upravnom vijeću Lučke uprave? Osvrt na raspravu dao je ravnatelj Maroević. Razlog povećanja prihoda od lučkih pristojbi e uvođenje naplate putem recepcija, a do tada je naplata bila putem blokova pa bi isti brod u različitim lukama imao i „različitu dužinu“ pa je kontrola putem recepcija i kamera puno veća. Povećanje operativne obale u Hvaru dovelo je i do povećanja prihoda od 1 mil.kn. Od

12

državnog proračuna očekivali su donacije od 11 mil.kn a realizirane su donacije od 2,8 mil. kn što nisu mogli predvidjeti pa su time pale i investicije. U Upravno vijeće nisu birali predstavnika koncesionara jer su smatrali da je to u ingerenciji koncesionara, da se sami dogovore i izaberu člana. Nakon zaključene rasprave Izvješće je prihvaćeno jednoglasno. Ad 6. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Uvodno izlaganje, kao i u prethodnoj točki, dao je ravnatelj Maroević, i u ime predlagatelja je iz Prijedloga odluke povukao prijedloge za luke Bobovišća, Rogač i Hvar radi dodatnih konzultacija sa jedinicama lokalne samouprave. Odbor za gospodarstvo, izvijestio je predsjednik Rudelj, podržao je Prijedlog odluke jer je od ravnatelja Maroevića izvješten da su riješena pitanja od eventualnog sukoba interesa po sustavu davanja koncesija od strane Županije, granicama pomorskog dobra, državom i jedinicama lokalne samouprave., a u to je uključen i sustav planova. Primjedbe bi se mogle uputiti na pitanje prezentacije Prijedloga odluke koja je dana bez zemljovida, ali se s obzirom na poslovanje Lučke uprave vjerovalo ravnatelju Maroeviću. O mišljenju Odbora za lokalnu samoupravu raspravljao je predsjednik mr.sc.Boris Ćurković. Odbor nije prihvatio predloženu odluku iz slijedećih razloga: Radi se o vrlo složenoj problematici za koju skoro da i nije dano obrazloženje. Nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje predložene odluke, a koje su morale biti navedene u jednom tako važnom dokumentu. Dvojbena situacija je postojanje lučko područje i pomorsko dobro. Po Zakonu se smatra da se ta područja poklapaju. Lučko područje je veće od pomorskog dobra. A problem je kada je pomorsko dobro veće od lučkog područja. Parcelacija ta dva područja vrši se na temelju geodetskog elaborata. Za pomorsko dobro taj elaborat odobrava Vlada RH a za lučko područje Županijska skupština. Postavlja se pitanje koji je akt konačan odnosno ima jaču pravnu snagu. Prema zakonu prijedlog predložene odluke ne može glasiti „briše se i glasi“ jer prema Uredbi o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra i lučkog područja prijedlog granice lučkog područja sastoji se od tekstualnog/opisnog dijela s obrazloženjem i priloga. Tekstualni dio sadrži opis granice sa nizom podataka a prilozi kopija katastarskog plana, geodetski snimak …Predloženi akt bi barem u osnovnim crtama trebao sadržavati te elemente. Odbor cijeni napore ravnatelja Maroevića ali mu preporuča da predloži odgodu donošenja predložene odluke i da za slijedeću sjednicu materijal pripremi u skladu s navedenom Uredbom. Andrea Vrgoč citirajući dio obrazloženja kako bi se prihvaćanjem predložene odluke dobio temelj za ishođenje lokacijskih dozvola i potvrda glavnih projekata te povećao razvojni potencijal svih luka otvorenih za javni promet i prihod Lučke uprave. Naglasila je značaj odluke koju podržava jer je u cilju razvoja Županije ali i predložila da se o njoj danas samo raspravi kako bi se uskladila s prostornim planovima jedinica lokalne samouprave i potrebama stanovništva te da se na drugoj sjednici tako usklađena izglasa. Ante Mihanović istaknuo je činjenicu što se donošenjem predloženog akta omogućuje Lučkoj upravi da 19 projekata koji se pripremaju može kandidirati za europske fondove. To je prvi korak koji u konačnici završava i mišljenjem Vlade. Svi prijedlozi su suglašeni s gradovima i općinama i suglasni su s tim projektima i proširenjima. Misli da je dobro da se

13

usuglašena proširenja granica lučkog područja danas prihvate, a za povučene da se provede dodatno usuglašavanje na zadovoljstvo svih. Predloženom izmjenom želi se postići da luka predstavlja obuhvatnu cjelinu kako to nalaže i zakon. Jelica Linčir podržala je raspravu vijećnika B.Ćurkovića. Nitko nije protiv proširenja lučkog područja ali u predmetnom slučaju je u pitanju provedena procedura. Iz materijala se ništa ne može vidjeti jer nisu dostavljene niti grafičke podloge, niti bilo što iz čega se može vidjeti o kakvom se proširenju/obuhvatu radi i što je to u odnosu na sadašnje stanje. Iz materijala se ne vidi da je akt izrađen u suglasnosti s jedinicama lokalne samouprave. Nije bez razloga donesena Uredba o postupku utvrđivanja granica pomorskog dobra i luka otvorenih za javni promet koje se i Lučka uprava trebala pridržavati. Uredbom je propisano da granica mora biti usklađena s prostornim planom i mora biti ishođena lokacijska dozvola. Ne vidi razloga zašto Lučka uprava ne bi provela normalan/propisani postupak i nakon toga predložila ovoj Skupštini donošenje odluke o proširenju granice lučkog područja. Zanima je da li je uopće proveden postupak prema navedenoj Uredbi. U osvrtu na raspravu ravnatelj Maroević je rekao kako ne mogu ishoditi lokacijsku dozvolu dok im Županijska skupština ne odredi koordinate lučkog područja. Predložena odluka im je podloga za pokretanje upravnog postupka za dobivanje lokacijskog rješenja i zatim uknjižbe u zemljišnim knjigama. Pročelnik Marijo Radevenjić dodatno je pojasnio kako Županijska lučka uprava može tražiti lokacijske dozvole u okviru postojećih granica, a predloženom odlukom se to područje širi i time dokazuje pravni interes. Jelicu Linčir je interesiralo što se događa ako se neki dio lučkog područja ne uklapa u prostorni plan i zato se zalaže za ispravnu proceduru. U takvom slučaju, odgovorio je pročelnik Radevenjić neće se izdati lokacijska dozvola. Što se tiče predložene odluke sve je usklađeno, a u prostornom planu, osim u detaljnom planu, ta područja se najčešće definiraju samo markicom. Nakon zaključene rasprave Prijedlog odluke prihvaćen je većinom glasova (26 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 5 glasova „suzdržan“). Ad 7. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Tomislava Polića, bez rasprave, većinom glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Zaključak o prihvaćanju Dodatka Ugovora o kupoprodaji stana u Splitu, Pujanke 24A. 8. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o davanju na korištenje Zavodu za hitnu medicinu SDŽ, dijela poslovnog prostora Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u ambulanti Trilj Uvodno obrazloženje dala je pročelnica Helena Bandalović. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, izvijestio je predsjednik dr.sc. Siniša Rudelj, podržao je predloženi zaključak i pohvalio takvu suradnju između županijskih ustanova. Andrea Vrgoč pohvalila je inicijativu za dodjelom prostora i predloženi akt. Klub vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a i ona osobno pozdravljaju sve aktivnosti koje pridonose kvaliteti življenja ljudi i kvaliteti pružanja zdravstvenih usluga na području Cetinske krajine.

14

Nadi Grubišić Čabo, kao vijećnici iz Trilja, dobro joj je poznat prostor amabulante/ispostave Doma zdravlja. Podržava predloženu dodjelu prostora ali je napomenula kako je taj sada prazni prostor nastao odlaskom liječnika u mirovinu, što znači da je ugašen jedan liječnički tim. Isto tako je prije dvije godine u triljskoj ispostavi zdravlja ukinut laboratorij. Ovim je željela ukazati kako Trilj ovom dodjelom prostora dobiva novi zdravstveni sadržaj ali na račun onoga kojeg je ranije izgubio. Nakon zaključene rasprave vijećnici su jednoglasno prihvatiti Prijedlog zaključka. Ad 9. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Ivana Udovičića i pozitivnog mišljenja Odbora za gospodarstvo, Odbora za lokalnu samoupravu i Odbora za proračun i financije, jednoglasno, bez rasprave prihvaćen je Prijedlog i donesen Program sufinanciranja troškova potpore brzobrodskih linija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ad 10. Na isti način kao i prethodna točka prihvaćen je Prijedlog i donesen Program razvitka lovstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uz prihvaćanje Programa Odbor za lokalnu samoupravu dao je i preporuku da se ubuduće programom obuhvati i aspekt funkcije lovstva u zaštiti okoliša i to posebno flore i faune. Iznio je i primjedbu kako je preko autoceste napravljeno malo prijelaza za životinje na što treba pripaziti kod izgradnji županijskih i lokalnih cesta. Točke 11. - 15. odnose se na predmete prvokupa za koje je uvodna obrazloženja dao pročelnik Zdravko Omrčen, a Odbor za prosvjetu, kulturu i šport za iste je dao pozitivno mišljenje. Ad 11. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zgrade 324/1 Z.K.U 17360 K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu, anagrafske oznake Popovića 4. Ad 12. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, 1/8 dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 1743 Z.K.U. 831, K.O. Split, anagrafske oznake Split, Krešimirova 6. Ad 13. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, stana položenog u zgradi oznake čestica zgrade 4596, Z.K.U. 4206 K.O. Split, smještenog na I. katu, označen brojem 1, površine 61,02m2, anagrafske oznake Split, Morpurgova poljana broj 1. Ad 14. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 7226 Z.K.U. 3188, čestica zgrade 7227 Z.K.U. 3186, čestica zgrade 7228 Z.K.U. 3187 sve K.O. Sućurac. Ad 15. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 1098/2, Z.K.U. 19382 K.O. Split, površine 651m2, anagrafske oznake Split, Sinjska 6. Točke 16. – 18. odnose se na predmete davanja koncesija za pomorsko dobro za koje je uvodna obrazloženja dao mr.sc. Željko Mišić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za pomorstvo i turizam.

15

Ad 16. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – istezališta za plovila na dijelu K.O. Komiža, predio „Mali Bodak“, Grad Komiža. Ad 17. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Ovčice, Grad Split. Ad 18. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije za izgradnju (postavljanje) i korištenje luke posebne namjene – sidrišta na dijelu K.O. Hvar, uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, Grad Hvar U uvodnom izlaganju gospodin Mišić upozorio na ispravku i obrazloženje kako predmetna koncesija ne obuhvaća nikakvu gradnju na kopnu. Na pitanje vijećnice Vrgoč o uklapanju sidrišta u prostorni plan odgovorio je kako je za predmetno sidrište izdana lokacijska dozvola što je za službu dovoljan element. Dok je lokacijska dozvola na snazi ona je za službu relevantan dokument. Nakon zaključene rasprave Prijedlog odluke je prihvaćen većinom glasova (17 glasova „za“ i 5 glasova „suzdržan“) 19. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o davanju mišljenja o prijedlogu za imenovanje načelnika Policijske uprave Splitsko-dalmatinske. 20. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Stjepana Radića, Imotski Uvodno obrazloženje dao je pročelnik Zdravko Omrčen. Branko Milardović raspravljao je u ime Kluba vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a. Dijeli mišljenje pročelnika Omrčena da su međuljudski odnosi u OS Stjepana Radića u Imotskom dovedeni do ključanja, ali potez smjenjivanja sadašnjeg Školskog odbora, koji je ukazao na neke negativnosti, znači svrstavanje na stranu koja je po njegovom mišljenju „više kriva“. Pročitao je dopis ravnateljice škole o radu Školskog odbora u kojem navodi kako Odbor donosi odluke jednoglasno, bez izdvojenog mišljenja i da je suradnja Odbora s njom kao ravnateljici na visokoj razini „i gotovo sve odluke donosili su podržavajući mene. U radu i funkcioniranju našeg Školskog odbora rekla bih da nema nikakvih problema i opća ocjena mene kao ravnateljice rada Školskog odbora je odlična“. Naišli su ljetni praznici i škola dobiva 1 mil.kn za investicije o kojima se ne obavještava Školski odbor. Time je procedura narušena. Jedan član Školskog odbora je zatražio informaciju o tim investicijama i razlog njihovog neobavještavanja o tome. Odgovor ravnateljice prema zapisniku je kako je ona to radila u suradnji s gospođom Zoricom Tešija i gospođom Slavkom Antonić. Slijedeći događaj je raspisivanje natječaja oko kojeg se vadi „prljavo rublje“, zapošljava se šest osoba pri čemu vlada nepotizam. Školski odbor se buni, inspekcija ne nalazi ničeg nelogičnog. Na natječaj se prijavila samohrana majka četvero djece poginulog branitelja a ravnateljica kaže da je primila svoju sestričnu jer smatra da je dobra djelatnica. Tko kaže da druga kandidatkinja nije isto tako dobra? U svemu tome najviše mu smeta stav inspektora koji u svemu tome nije našao ništa loše. Možda to i nije protuzakonito ali smatra da je nemoralno.U posjedu je pisma liječnice Brečić upućenog Školskom odboru u kojem se žali na lošu komunikaciju s ravnateljicom škole a radi se o djeci sa posebnim potrebama. Utrošeno je milijun kuna a za tu djecu niti je napravljena posebna učionica niti lift kako bi pohađali kabinetsku nastavu. Kada je Školski odbor upozorio na nepravilnosti ravnateljica je izjavila kako će svojim političkim vezama forsirati smjenjivanje članova Školskog odbora ispred osnivača i da će to uspjeti nametnuti u dnevni red Županijske skupštine. Ravnateljica je odbila objaviti natječaj za mjesto na kojem je

16

bila v.d. i obrazložila kako je o tome razgovarala s gospođom Sari-Saneli Butorac i izjavila kako će staviti veto na tu odluku Školskog odbora. Na Školskom odboru dolazi do vrijeđanja i ponižavanja djelatnika za što su oni podignuli tužbu. Nakon toga nastupa Etičko povjerenstvo kojega vodi prof. Drago Govorko koji zaključuje da je ravnateljica uvrijedila i povrijedila djelatnike te kaže da će zbog svega predložiti ravnateljici da se ispriča za sve propuste i postupke kako se stanje u školi ne bi vuklo po novinama i medijima a štovane kolege zamoliti da tužbu povuku. Do danas suglasja nema. Ranko Topić raspravljao je u ime Kluba vijećnika HSP-a i HČSP-a. Dao je primjedbu i ocjenu da se u Školski odbor ne bi smjeli predlagati osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak kao što su gradonačalnik Ante Đuzel . Andrea Vrgoč predložila je povlačenje Prijedloga rješenja, raspuštanje cijelog Školskog odbora i imenovanje povjerenstva ili iskoristiti druge mogućnosti koje nam zakon dopušta, kako je napravljeno sa srednjom školom u Kaštelima. Smatra da u konkretnom slučaju ne treba stati ni na stranu Školskog odbora niti ravnateljice već „hladne glave“ razmotriti situaciju i ne donositi ishitrenu odluku. U replici je Jakša Sokol upozorio kako županijska skupština niti županija ne mogu ulaziti u razrješenje školskog odbora. Određen je postupak za utvrđivanje njihove krivnje Neven Ćurković podržao je razrješenje članice Odbora Suzane Budimir jer je to ona i zatražila, ali je problem kod mijenjanja druga dva člana za koje prethodno treba utvrditi zakonitost njihovog rada Predloženo rješenje mu sliči na politički obračun jer se radi o razrješenju dva visoko rangirana člana HDZ-a iz starijeg razdoblja i imenovanju isto tako dva člana iz sadašnje vlasti. Smatra da prijedlog treba povući, ako postoje indikacije prosvjetnoj inspekciji uputiti zahtjev za ispitivanje djelovanja ta dva člana i ako postoje opravdani razlozi onda ih smijeniti. Ovaj slučaj nema nikakve veze sa školom u Kaštelima. U replici je vijećnik Sokol pripomenuo kako prosvjetni inspektor ne može utvrđivati pojedinačnu odgovornost člana Odbor već može utvrditi nepravilnosti u njihovom radu. Odgovarajući na primjedbu vijećnik N.Ćurković je pripomenuo kako u Nalazu prosvjetne inspekcije nisu bile navedene nepravilnosti u radu Školskog odbora. Ako se radi o nepravilnostima kako ih je naveo vijećnik Milardović trebalo bi da prosvjetna inspekcija temeljito prekontrolira rad škole i njenih tijela. Milan Lažeta se osvrnuo na kriv sustav školstva za koji svi znamo ali ništa ne poduzimamo kako bi se isti promijenio. Županija i pročelnik Omrčen imaju samo odgovornost kada se nešto loše dogodi, a zapravo nisu nizašto krivi. Problem je u sastavu školskih odbora u kojima vlasnik nema većinu. To treba promijeniti po uzoru na javna poduzeća u kojima država kroz upravna tijela u kojima ima većinu kontrolira njihov rad. U osvrtu na raspravu pročelnik Omrčen je istaknuo kako je iz rasprave vijećnika Milardovića razvidno da su dobro postupili predlažući izmjenu u sastavu Školskog odbora. Školski odbor ukoliko je upoznat s bilo kojim nepravilnostima trebao je angažirati institucije zadužene za nadzor nad zakonitošću rada. Upravni odjel je upoznat kako nikakve kriminalne radnje u predmetnoj školi nisu napravljene……. Napomena: dio nastavka osvrta zbog kraja magnetofonske vrpce nije snimljen pa se navodi nastavak osvrta snimljen na novoj kaseti.

17

…..Kada se završe radovi na područnoj školi u istu će se vratiti svih 30 djece. Inspektor Ivanda poslije izrađenog nalaza trebao je raspustiti Školski odbor, državnoj upravi prepustiti da imenuje povjerenstvo. Ne ulazeći u političke kombinacije, poznato mu je jedino da ravnateljica ne pripada nijednoj stranci, preostalo je jedino predložiti predmetno rješenje. Nije podržao prijedlog za povlačenje Prijedloga rješenja obrazloživši kako se u ovom trenutku „u nečijim glavama“ stvaraju pretpostavke za izbor budućeg ravnatelja. Prethodni izbor ministar je odbio jer je predsjednica Školskog odbora bila kandidat za ravnatelja i pobijedila je rezultatom 4:3, a ona u tom izboru nije mogla sudjelovati. Kako se to ne bi ponovilo predlažu se novi članovi Školskog odbora, očekujući dobru namjeru i suradnju s ostalim članovima Odbora u iznalaženju najboljeg rješenja za školu, djecu i djelatnike škole. Neven Ćurković je ponovio kako se Suzana Budimir može razriješiti jer za to postoji njen osobni zahtjev, a za ostalu dvojicu članova treba provesti postupak za razrješenje. Jakša Sokol je u replici pojasnio kako osnivač u školskom odboru ima svoja tri predstavnika koja, ako hoće može u svako doba mijenjati bez obzira da li oni to žele ili daju ostavku pa ako ima ili nema razloga. Zakon kaže – „osnivač može promijeniti svoje predstavnike“ a ne navodi razloge. Stjepan Kolovrat kao predsjednik Odbora za izbor i imenovanja dijeli stav vijećnika Sokola ističući kako se i u Saboru kontinuirano provode razrješenja i imenovanja ne navodeći razloge istih. Mirko Klarić smatra kako Skupština treba imati povjerenje u rad Upravnog odjela koji je najbolje upoznat s radom i situacijom u Školi i koji je, u skladu s tim, predložio najbolje rješenje. Pročelnik Omrčen podsjetio je na sličan slučaj škole u Srijanima gdje je Skupština također razriješila svoje predstavnika u Školskom odboru i imenovala nove čime su se smirili međuljudski odnosi i danas škola i ravnatelj funkcioniraju dobro. Nakon zaključene rasprave Prijedlog rješenja prihvaćen je većinom glasova (21 glas „za“, 13 glasova „protiv“ i 1 glas „suzdržan“). Ad 21. Prijedlog rješenja o imenovanju članova Školskog odbora Srednje škole braća Radić, Kaštel Štafilić – Nehaj Uvodno obrazloženje dao je pročelnik Omrčen. Jakša Sokol glasovat će za predloženo rješenje ali je uvjeren kako je razrješenje Školskog odbora provedeno nezakonito. i ono bi trebalo biti ništetno, što bi dovelo do poništenja svih radnji. U razrješenju Odbora nije utvrđeno ništa. Niti se zna da li je Školski odbor odgovoran niti, ako je, zašto je odgovoran. U konkretnom slučaju Školski odbor uopće nema ingerencije za one radnje za koje se optužuje. On može poduzimat neke postupke za zakonitost radnji i ravnatelja ali za to uopće nije dobio priliku o tome odlučivati. Upitna je odgovornost ravnatelja za „upisane učenike“ jer oni nisu uopće upisani. Nema ih u nijednoj evidenciji ni u katalogu. Zakonom je propisano da se upisi provode temeljem odobrenja ministra, a osnivač je u slučaju proširenja odjela i sl. dužan dati suglasnost i ona je dana. Ministar odobrenje nije dao, upis nije obavljen što znači da ravnatelj nije kriv, a nije kriv ni Školski odbor. Neven Ćurković je u replici citirao Zakon koji kaže da je Ured državne uprave na prijedlog prosvjetne inspekcije dužan raspustiti školski odbor što je u konkretnom slučaju i napravljeno. Sve

18

radnje Ureda i Županije su pravodobne i zakonite. Predmet ove rasprave nije rad prosvjetne inspekcije. Nakon zaključene rasprave Prijedlog rješenja je prihvaćen većinom glasova (18 glasova „za“ 1 glas „protiv“ i 8 glasova „suzdržan“). Ad 22. Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini Uvodna izlaganja dali su pročelnik Udovičić i ravnatelj DES-a Mario Meštrović. Dr.sc.Siniša Rudelj raspravljao je u ime Odbora za gospodarstvo. Pripomenuo je kako je Odbor razmatrao Nacrt izvješća iz kojeg je razvidno kako stanje u DES-u nije onako kako je to često bilo predstavljano na ovoj Skupštini pogotovo kako je to prikazivano kroz vijećnička pitanja i čitanja nekih tuđih pisama. Radi se o ustanovi koja zapošljava 206 zaposlenih od čega su 123 osobe s invaliditetom (59%). Prosječna plaća je 3.480 kn a stopa bolovanja je 10%. Iz Izvješća je razvidno da je u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu postignut stanoviti napredak. Napravljeni su manji troškovi sirovina i usluga a da je istodobno došlo do povećanja prihoda od prodaje za 500.000,00 kn. Ta tendencija je pozitivna. Kad se uzme u obzir račun dobiti i gubitka , pa projekti te uređenje pučke kuhinje dade se zaključiti da Ustanova ima bolje rezultate od onih u 2010. godini. Dvije su metode da Ustanova ima pozitivan rezultat - uz fiksnu amortizaciju smanjivati broj zaposlenih ili povećavati tržišni kolač. To je moguće na način da Županija i Grad Split vode računa da dio svojih potreba za koje Ustanova može pružiti svoju uslugu, nabavlja od DES-a. Moli da se o tome ubuduće vodi računa. S obzirom da su razmatrali Nacrt izvješća o istom nisu glasovali jer nisu ni znali da će to biti točka dnevnog reda. Andrea Vrgoč upitnim je postavila stanje kvoruma koji će se, prema odluci predsjednika Skupštine, a sukladno Poslovniku, utvrditi prije glasovanja. Zanimalo ju je kada je održana sjednica Odbora za gospodarstvo jer su vijećnici materijale dobili na klupe. Uputila je primjedbu da je Klub vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a osim izvješća ravnatelja tražio i izvješće Upravnog vijeća i Radničkog vijeća DES-a. Argumentirano danas ne može raspravljati jer u dostavljenom materijalu ima dosta brojki/financijskih podataka koje u ovom kratkom vremenu trajanja sjednice nije mogla pregledati pa se može ograničiti samo na tehničke komentare. Osobno kao i njen Klub vijećnika žele da se ova točka stavi na slijedeću sjednicu sa dodatnim materijalima kako bi mogli kvalitetno, sadržajno i konstruktivno raspravljati. S obzirom na opciju smanjenja broja zaposlenih zanima je koji je broj zaposlenih ravnatelj zatekao kada je došao na tu funkciju i broj zaposlenih danas. Koliko je od tog broja invalidnih a koliko neinvalidnih osoba. Da li su se poštovali svi poslovnici, pravilnici i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji. Što se tiče uvjeta radnih mjesta istaknula je da pomoćnik ravnatelja mora ispunjavati iste uvjete kao i ravnatelj. Imaju saznanja da se na Upravnom vijeću mijenjao Poslovnik u dijelu izbora ravnatelja koja odredba sada nije u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji. Zanima je sustav bodovanja radnih mjesta. Ima saznanja da on nije sukladan Pravilniku o plaćama. Izvješće o provođenju IPA Adriatic – Slid projekt je dano površno bez podataka o fazi realizacije i s koliko novca je odrađeno. Prema informaciji dobivenoj od članova Upravnog vijeća ono nije razmatralo ni odlučivalo o uređenju restorana „Pučke kuhinje“ pa je upitna njena realizacija bez obzira na važnost investicije. Vezano za dio Izvješća „Poseban osvrt na pokušaj destabilizacije ustanove DES“ zatražila je od predsjednika Skupštine da je zaštiti kao vijećnicu jer je njeno pravo, obaveza i dužnost kao vijećnice dobiti informaciju, zatražiti informaciju i imati na uvid sve ono što se veže uz poslovanje Županije i njnenih poduzeća i ustanova. Vezano za navode o Komisiji za zaštitu dostojanstva i pozivanje na sinergiju sindikata i Radničkog vijeća skupa s Upravnim

19

vijećem navela je kako je Radničko vijeće odbilo dati otkaz djelatniku za kojeg je navedeno da je kršio radnu disciplinu i stvarao direktnu štetu poslovnom ugledu. Koliko joj je poznato pokrenut je i sudski postupak što pokazuje da u Ustanovi ne postoji takva sinergija kako ravnatelj u Izvješću izriče i zastupa. Mirko Klarić je rekao kako je ova točka ustvari „isforsirana“ u dobroj volji kako bi se izišlo u susret željama i traženjima vijećnika i pozicije i opozicije da se raspravi o svemu onome što se smatra problematičnim, a sve u cilju da bi što manje davali prostora glasinama, anonimnim dopisima i da bi došli do točnih podataka. Žao mu je što je veliki broj vijećnika napustio sjednicu pa se radi toga neće ni upuštati u dužu raspravu. Pohvalio je rad Upravnog odjela za gospodarstvo koji prati rad DES-a i tako ga Županija već niz godina pomaže više od omjera koji ima u vlasničkoj strukturi. To je dodatni pokazatelj koliko nam je stalo do funkcioniranja te ustanove i invalida. Uvažavajući stanje recesije zatražio je od upravljačkih struktura DES-a da se založe kako bi i od većinskog vlasnika dobili odgovarajući udio u financiranju. Kruno Peronja je u ime Kluba vijećnika HDZ-a, HNS-a i HSS-a zatražio stanku od 20 minuta. Nakon stanke predsjednik Skupštine je konstatirao kako je rasprava o predmetnoj točki obavljena a prije glasovanja je sukladno odredbi članka 108. odredio da se prozivkom utvrdi broj nazočnih vijećnika. Prozivkom je utvrđeno da je u dvorani 20 vijećnika i to vijećnici: Sanja Baraba, Inga Čavrlj, Mirko Klarić, Luka Kolovrat, Stjepan Kolovrat, Dijana Livaja, Ante Mihanović, Zvonimir Matković, Ante Nosić, Kruno Peronja, Mate Tomislav Peroš, Filip Radoš, Tomislav Režić, Petroslav Sapunar, Ivan Serdarević, Jakša Sokol, Duje Sučić, Pero Škarica, Jozo Vidić i Stipe Župić. Temeljem provedene prozivke predsjednik Skupštine je utvrdio da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika za pravovaljano odlučivanje pa je sjednicu prekinuo i njen nastavak odredio za dan održavanja slijedeće 34. redovne sjednice Županijske skupštine.

---------------------

NASTAVAK SJEDNICE Nastavak sjednice održan je 21. prosinca 21012. s početkom u 9 sati u istom prostoru. Nazočnost sjednici potpisom su potvrdili vijećnici:

20

1. Nikola Andačić 2. Sanja Baraba 3. Tonči Božanić 4. Inga Čavrlj 5. Tomislav Gruica 6. Nada Grubišić-Čabo 7. Tomislav Gruica 8. Mirko Klarić 9. Luka Kolovrat 10. Stjepan Kolovrat 11. Milan Lažeta 12. Dijana Livaja 13. Ante Mihanović 14. Živko Nenadić 15. Ante Nosić 16. dr.sc.Ante Obad

17. Kruno Peronja 18. Mate Tomislav Peroš 19. Ivan Protrka 20. Filip Radoš 21. Tomislav Režić 22. Petroslav Sapunar 23. Ivan Serdarević 24. Jakša Sokol 25. Duje Sučić 26. Pero Škarica 27. dr.sc.Željko Šundov 28. Ranko Topić 29. Jozo Vidić 30. Branko Žarković 31. Stipe Župić

Izočni sjednici su vijećnici: Vesna Alač, Danica Baričević, Igor Borozan, mr.sc.Boris Ćurković, Neven Ćurković, Miroslav Granić, Matko Kuzmanić, Jelica Linčir, Dujomir Marasović, Zvonimir Matković, Zdravko Mulić, Veljan Radojković, dr.sc. Siniša Rudelj, Ante Sesardić, mr.lu.Silvia Siminiati, dr.sc.Goran Sučić, Branko Škokić, Vice Visković, Andrea Vrgoč i Fabijan Vučetić. . Uz vijećnike sjednici su nazočni župan Ante Sanader, zamjenik župana Visko Haladić, pomoćnica tajnice Županije Ana Grgić, pročelnici upravnih odjela i službi i izvjestitelji. Rad sjednice prate predstavnici sredstava javnog informiranja. Sjednici predsjedava i njenim tijekom rukovodi Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine. Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (nastavku sjednice bilo je nazočno 29 vijećnika) predsjednik Skupštine otvorio je nastavak 33. sjednice. S obzirom da je u međuvremenu do održavanja nastavka sjednice došlo do izmjena u sastavu Skupštine saslušano je Izvješće Mandatne komisije podneseno od predsjednika Krune Peronje. Vijećnik Milivoj Juričić je dopisom od 2. listopada 2012. izvijestio predsjednika Županijske skupštine da podnosi ostavku na dužnost vijećnika. Županijska organizacija HSS-a je odlukom zaprimljenom 2. listopada 2012. odredila gospodina Tonča Božanića za svog člana Županijske skupštine. Slijedom toga utvrđeno je da je 4. listopada gospodinu Milivoju Juričiću prestao mandat vijećnika Županijske skupštine a započeo mandat vijećniku Tonču Božaniću. Vijećnik Božanić je pred predsjednikom Županijske skupštine dao i potpisao svečanu prisegu na vijećničku dužnost. Nakon ovog svečanog dijela predsjednik Skupštine podsjetio je na tijek odvijanja 22. točke dnevnog reda/ Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini. Nakon provedene i zaključene

21

rasprave a prije glasovanja o Izvješću utvrđen je nedostatak kvoruma pa je sjednica prekinuta. Za nastavak sjednice ostalo je samo glasovanje o prihvaćanju istog. Slijedom toga predsjednik Skupštine na glasovanje je stavio Izvještaj o poslovanju DES-a u 2011. godini. Svi nazočni vijećnici jednoglasno su prihvatili Izvještaj. Ovim je u 10.10 sati zaključena 33. sjednica Županijske skupštine. Zapisnik izradila Predsjednik Županijske skupštine Ana Grgić Petroslav Sapunar, prof.

22

Z A P I S N I K

sa 34. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane 21. prosinca 2012. u dvorani Županije u Splitu, Ivana pl. Zajca 2.

Početak u 10.15 sati.

Nazočnost sjednici potpisom su potvrdili vijećnici:

1.Vesna Alač 2.Nikola Andačić 3.Sanja Baraba 4.Danica Baričević 5.Igor Borozan 6.Tonči Božanić 7.Inga Čavrlj 8.mr.sc. Boris Ćurković 9.Neven Ćurković 10.Miroslav Granić 11.Nada Grubišić-Čabo 12.Tomislav Gruica 13.Mirko Klarić 14.Luka Kolovrat 15.Stjepan Kolovrat 16.Matko Kuzmanić 17.Milan Lažeta 18.Dijana Livaja 19.Ante Mihanović 20.Zvonimir Matković 21.Branko Milardović 22.Zdravko Mulić 23.Živko Nenadić

24.Ante Nosić 25.dr.sc.Ante Obad 26.Kruno Peronja 27.Mate Tomislav Peroš 28.Ivan Protrka 29.Veljan Radojković 30.Filip Radoš 31.Tomislav Režić 32.Petroslav Sapunar 33.Ivan Serdarević 34.Ante Sesardić 35.Jakša Sokol 36.Duje Sučić 37.dr.sc. Goran Sučić 38.Pero Škarica 39.Branko Škokić 40.dr.sc.Željko Šundov 41.Ranko Topić 42.Jozo Vidić 43.Andrea Vrgoč 44.Fabijan Vučetić 45.Branko Žarković 46.Stipe Župić

Izočni sjednici su vijećnici: Jelica Linčir, Dujomir Marasović, dr.sc.Siniša Rudelj, mr.lu.Silvia Siminiati i Vice Visković. Uz vijećnike sjednici su nazočni župan Ante Sanader, zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, pomoćnica tajnika Županije Ana Grgić, pročelnici upravnih odjela i službi i izvjestitelji. Rad sjednice prate predstavnici sredstava javnog informiranja. Sjednici predsjedava i njenim tijekom rukovodi Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine. Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (na početku sjednice nazočan 41 vijećnik) predsjednik Skupštine je otvorio sjednicu i uvodno dao podatke vezane za njeno održavanje.

23

Poziv za sjednicu s materijalima upućen je 14. prosinca, a 17. prosinca poslan je ispravak materijala za 35. točku Po ustaljenom običaju predsjednik Skupštine vijećnike je upoznao s tijekom izrade izmjena i dopuna Županijskog prostornog plana a prema informacijama koje je dobio od ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje gosp. Nike Mrčića. Nakon završenog postupka procjene o potrebi izrade strateške procjene utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Župan je 8. studenoga donio takvu odluku, a na temelju prethodno pribavljenih mišljenja svih nadležnih tijela koja su se u tom smislu očitovala. U daljnjem tijeku postupka Župan je Zaključkom od 23.studenoga potvrdio Prijedlog izmjena i dopuna tog plana. Temeljem tog zaključka u javnim glasilima je 26. studenoga objavljena javna rasprava i javni uvid Prijedloga plana. Javni uvid i javna rasprava održani su po zakonu u najduže mogućem vremenu trajanja od 15 dana i to počevši od 4. do 18. prosinca. Nakon što je prije tri dana završio javni uvid Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje radi na izradi Izvješća o javnom uvidu i raspravi“ kako bi se u najskorije vrijeme Plan, a za potrebe daljnjeg postupka, poslao na očitovanje nadležnim tijelima za što je predviđen zakonski rok od 30 dana. Nakon ovog uvodnog dijela predsjednik Skupštine je otvorio raspravu o predloženom dnevnom redu uz napomenu da je predlagatelj povukao predloženu točku 33. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Nagodbe u svezi plaćanja naknade za koncesiju između društva Grabovog rata d.o.o. iz Bola i Splitsko-dalmatinske županije,

Prijedlog je prihvaćen jednoglasno, bez rasprave, te je za sjednicu utvrđen slijedeći

D n e v n i r e d 1. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 2. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2012.godinu, 3. Prijedlog programa o izmjenama Programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2012.godinu, 4. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 5. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 6. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša za 2012. godinu, 7. Prijedlog programa o izmjeni i dopuni Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva EU projekata i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 8. Prijedlog odluke i izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, 9. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. izmjene i dopune Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu,

24

10. Prijedlog odluke o povećanju temeljnog kapitala Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije, društva s ograničenom odgovornošću za promicanje regionalnog razvoja, 11. Prijedlog odluke o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom, 12. Prijedlog plana o izmjenama Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko- dalmatinske županije za 2012. godinu, 13. Prijedlog mišljenja da je izvođenje radova na sanaciji stijena iznad grada Omiša na dijelu k.č.z. 140/1 152, 372 i 386 K.O. Omiš, katastarski plan 7 i 9, od interesa za Republiku Hrvatsku, 14. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, kompleksa „Didolića dvori“ u Selcima na otoku Braču, čestica zgrade 82/1-13, čestica zgrade 79/7, 79/11, 9/12, 112, 115, 416, čestica zemlje 407/1/3 i 352/2 Z.K.U. 845 sve K.O. Selca, 15. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 508 Z.K.U. 6176, K.O. Trogir, anagrafske oznake Trogir, Ribarska 15, 16. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, jednosobnog stana, položenog na III (trećem) katu zgrade u Splitu, anagrafske oznake Narodni trg 4, označen kao čestica zgrade 2474 upisan u Z.K.U 2964 K.O. Split, 17. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zemlje 3991 Z.K.U. 2921 K.O. Solin, površine 1270m2, 18. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zgrade 170 Z.K.U. 620, K.O. Kaštel Stari, anagrafske oznake Kaštel Stari, Don Frane Ivasovića 44, u naravi stara kamena kuća na tri (3) kata, površine 106m2, 19. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, nekretnine označene kao 600/1152 dijela čestice zgrade 1642, Z.K.U. 3513, Poduložak 6, K.O. Split, u naravi poslovni prostor, anagrafske oznake Split, Obala hrvatskog narodnog preporoda 23, 20. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela čestice zgrade 114/2 , Z.K.U. 584, K.O. Kaštel Stari, 21. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dora, dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3 Z.K.U. 9268, K.O. Split, u naravi stan na II katu, označen brojem 4, površine 103,73m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6, 22. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, u naravi stana u Splitu, i to baš stana na II katu, označen brojem 2, ukupne površine 189 m2, Sinjska 2, čestica zgrade 3817, Z.K.U. 4525 K.O. Split, 23. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Hvar, predio uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, Grad Hvar, 24. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Vis, predio obala, Grad Vis, 25. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Split, predio zapadna obala, Grad Split, 26. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Makarska, predio obala, Grad Makarska,

25

27. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Hvar, predio Križna luka, Grad Hvar, 28. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Stari Grad, predio uvala Tiha, Grad Stari Grad, 29. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti u spilji Osejava i korištenje terase (štekata) te korištenje plaže na dijelu k.o. Kotišina, Grad Makarska, 30. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – sportske luke na dijelu k.o. Split, predio sjeveroistočni dio sportske luke Mornar, Grad Split, 31. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju na uporabu i korištenje luke posebne namjene – športske luke Mornar, Uvala Baluni 1, Split, 32. Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu proširenja i gospodarskog korištenja tvorničkog kruga „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu za manipulaciju i transport rasutih tereta, Grad Kaštela, 33. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, 34. Prijedlog rješenja o imenovanju ravnateljice Muzeja cetinske krajine, Sinj, 35. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju pomoćnika za mjere civilne zaštite i članova Zapovjedništva civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, 36. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Splitsko- dalmatinske županije, 37. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Općine Hrvace, 38. Prijedlog rješenja o ispravku Rješenja o imenovanju članova Školskog odbra Srednje škole braća Radić, Kaštel Štafilić-Nehaj.

Vijećnička pitanja Kruno Peronja - podsjetio je kako je za potok Radoševac dobio odgovor kako da je presušio zbog suše, a danas unatoč kišama i bujicama ¸u potoku nema vode. Taj potok nikada prije nije presušio, niti u ljetnim sušnim vremenima. Danas je očito neodgovornom gradnjom prekinut podzemni vodotok i te vode više nema. U ime kotara Žnjan i Merojak i svih ljudi koji tamo dolaze u šetnju s djecom i starijih koji se ljeti dolaze hladiti na okolnim klupama potrebno je točno utvrditi koji je razlog presušivanja, tko je to napravio i narediti da se potočić vrati u prijašnje stanje. Ukoliko se to ne napravi stanovnici Mertojaka i Žnjanja počinitelja takvog stanja će tužiti za naknadu milijunske štete. Na pitanje će se dostaviti pisani odgovor. Milan Lažeta - ljudi s područja Imotskog i dr. Strinić , zaposlenici Doma zdravlja i ine udruge uputili su Županiji i Ministarstvu peticiju tražeći da se žurno na slijedećoj sjednici stavi točka dnevnog reda o potrebi stacionara u gradu Imotskom za potrebe Grada i prostora koji mu gravitira. Zamolio je župana i ravnatelja Doma zdravlja da obave razgovor s dr. Strinićem i da se rješenje problema stavi na slijedećoj sjednici Županijske skupštine, odnosno prvoj sjednici u idućoj godini. Matko Kuzmanić – još je u svibnju zatražena koncesija za prostor ispred hotela Medena. Na pitanje o toj koncesiji odgovoreno je kako nije dostavljena sva dokumentacija, a radilo se o

26

nekim podacima iz katastra i zemljišnika. U međuvremenu su svi ti dokumenti pribavljeni i dostavljeni pa mu nije jasno zašto se dodjela koncesije još nije našla na dnevnom redu ove Skupštine? Još se 2004. godine krenulo u realizaciju projekta Centar za gospodarenje otpadom u Lečevici. Sve ove godine su uredno od Ministarstva za zaštitu okoliša i Fonda zaštite okoliša dobivana sredstva ali se do danas još ništa nije napravilo. Ukoliko ne budemo odvajali 30% otpada 2018. godine biti ćemo u obvezi plaćati penale. Zanima ga tko je odgovoran za to? Odgovorivši na prvo pitanje Mate Ivanković, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo i turizam, je rekao kako zbog nekih tehničkih razloga još nisu usklađene površine ali će za sjednicu u siječnju ili veljači koncesija biti pripremljena. Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša odgovorila je kako je izgradnja odlagališta mnogo kompliciranija nego li se to interpretira kroz medije. U zadnjim istupanjima u javnosti ministar nije dao potpunu informaciju. Tematika zbrinjavanja otpada je značajna i zbog EZ koja je dala rok da do 2018. u Hrvatskoj moraju biti izgrađeni svi centri. U Hrvatskoj još nigdje nije izrađen niti jedan regionalni centar i trebat će još izvjesno vrijeme da se krene u pravu realizaciju. Ova Županija je krenula u postupak izgradnje centra ali ne sustavno. Značajne aktivnosti su pokrenute 2009. godine kada je s radom krenula tvrtka Regionalni centar. Tada su s Fondom za zaštitu okoliša sklopljeni ugovori i nastala obveza da će Fond platiti 60% troškova dokumentacije. Činjenica je da Županija nije mogla donijeti nikakvu odluku bez prethodne suglasnosti Fonda što ministar u javnim istupima prešućuje. I Ministarstvo i Fond su stalno bili uključeni u pripremi projektne dokumentacije za Centar. Bio je raspisan javni natječaj na kojem su izabrani projektanti koji su u određenom roku trebali izraditi projektnu dokumentaciju i ona je izrađena ali ne takve kvalitete da bi se moglo kandidirati za sredstva EU. Aplikacija je vraćena uz obvezu dopune. Projektanti nisu prihvatili potpisivanje dodatnog ugovora za popravak dokumentacije prema recenziji. Recenzija je išla kasno zbog situacije u Fondu koji u 1,5 godinu dana nije raspisao recenziju a Županija to nije mogla sama napraviti jer je njeno učešće u troškovima samo 40%. Inače, projektne kuće u Hrvatskoj nisu toliko stručne da bi izradile dokumentaciju prema preuzetim obvezama, a Ministarstvo i Fond nisu imali toliko snage da ih natjeraju na rad. Njeno stručno uvjerenje je da se još sve može ispraviti i projekt završiti za što treba upornosti, snage i dobre volje od državnih institucija. Nezadovoljan odgovorom vijećnik Kuzmanić je naglasio kako ga ne interesiraju državne obveze već činjenica kako je stanje Centra još na razini 2006. godine, da se ništa ne radi i da ćemo za šest godina svi imati veće račune. Ne zanima ga odgovornost Fonda već Županije. Pripomenuo je kako je Šibensko-kninska županija u kratkom vremenu napravila mnogo više po tom pitanju, a ista stvar se događa i s vjetro elektranama Razlog vidi u nestručnosti. Dodatan odgovor dao je Ante Baran . Zabluda je da je tvrtka kriva za sve. Oni su samo jedan od sudionika u uspostave gospodarenja otpadom tj. uspostavi županijskog centra -. Najodgovornije su jedinice lokalne samouprave i njihova komunalna poduzeća da odvojeno prikupe i dostave podatke o količini i sastavu otpada. Drugi u sustavu je Centar pa Fond koji je nadležan za provedbu i koji povlači sredstva i za kojeg Centar radi kompletnu dokumentaciju. Iznad Fonda je Ministarstvo zaštite okoliša i u konačnici je europska komisija. Izjava ministra da nisu ništa radili i tendencioznog članka u Slobodnoj Dalmaciji kojeg su demantirali a¸kako demant nisu objavili zbog toga su angažirali odvjetnika. U svemu je najodgovorniji Fond za zaštitu okoliša, a aktualna vlast je u zadnju godinu dana zaustavila svu dokumentaciju koju su dostavili i koju su pratili tijekom cijeloga postupka izrade. Od Fonda nemaju jasnih naputaka ni stavova. Već se odavna čeka novi zakon o otpadu i planu gospodarenja otpadom. Nedonošenjem tih akata blokiran je cijeli sustav . Preuzima osobnu odgovornost ali tvrdi da su napravili sve što su trebali i mogli. Upozoravali su i

27

izvještavali sva nadležna tijela o stanju zbrinjavana otpada. Molili su za pomoć koju nisu dobivali. O svemu tome postoji kompletna dokumentacija. Imaju dovoljan broj (ne višak) zaposlenih a uz izgradnju Centra moraju pripremiti kompletnu dokumentaciju za sanaciju i zatvaranje svih postojećih odlagališta i izgradnju devet pretovarnih stanica što je vrlo obiman i kompleksan posao. Župan Ante Sanader apelirao je na sve vijećnike da se ovo pitanje ne prebacuje u sferu politike. Još je 2009. godine na ovoj Skupštini odlučeno da se po ovom velikom projektu ne ide u politiziranje već da se u njegovo rješavanje uključe sve političke stranke i da ovaj projekt, koji je od najveće važnosti za Županiju radimo bez političkih prepucavanja. Predstavnici svih stranaka su činili komisiju koja je napravila projektni zadatak i koja je provela natječaj za izbor izrađivača projektne dokumentacije. Izrađivača su jednoglasno izabrali. Do sada je taj projekt prošao cijelu kalvariju (demonstracije, fizički obračuni, borbe za izmjenu lokacije, borbe da to ne uđe u Prostorni plan Općine Lečevica). Uvažavajući tu činjenicu nije korektno govoriti kako se u 10 godina ništa nije napravilo. Pripomenuo je kako je tek 2008. godine donesen Plan gospodarenja otpadom, a 2009. godine Komisija donijela odluku o izvođaču prostorno-planske dokumentacije. Pozvao je da se na međustranačkoj komisiji raspravi pitanje izgradnje Centra a ako ima nečeg protuzakonitog to će ispitati za to nadležna tijela. Branko Milardović podsjetio je na donesenu odluku o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora OŠ Stjepan Radić u Imotskom. Smatra da je hitnost donošenja odluke uvjetovana zahtjevom starog Školskog odbora za preispitivanje zakonitosti trošenja sredstava čime je „upro prstom“ u mogući kriminal. Netko „viši“ se osjetio prozvanim i pod hitno je donio prijedlog o razrješenju Školskog odbora. Drugi razlog je što taj Školski odbor nije dao povjerenje osobi kojoj se spočitavalo neuredno djelovanje/rad i opet da bi se to zataškalo u proceduru ide promjena Školskog odbora . Zna se da je u toj školi bilo po inspekcijskom nalazu niz nepravilnosti. Odgovor Županije je bio kako ona ne može smijeniti ravnatelja već da je prvi korak u rješavanju problema smjena Školskog odbora. Smatra da u sastavu školskog odbora moraju biti moralne osobe što se za jednu od izabranih osoba ne može reći. Vezano za tu osobu pročitao je nazive novinskih članaka – Optužen za lažne račune, Prijetio čovjeku smrću, Štancao lažne račune, Izvlačio novac iz blagajne Suđenje zbog lažnih računa,Optužen za šverc pića i duhana…Predlaže da se odluka povuče jer je sramotna i za predlagatelja i za Skupštinu. Zanima ga čime se predlagatelj rukovodio predlažući imenovanje takvog čovjeka. Zdravko Omrčen, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport, pitanje je ocijenio nerazumljivim i nekonkretnim. Prema onome što je vijećnik naveo trebalo bi da konkretizira osobu i za sve navedene radnje obrati se USKOK-u, državnom odvjetništvu i podnese zahtjev za ispitivanje rada u Školi. Nakon promjene članova Odbora od strane osnivača Županija nije dobila nikakve primjedbe na rad novog Školskog odbora, a primjedbe inspekcijskog nazora su bile razlog za promjenu članova starog Odbora. Vijećnik Milardović je odgovorio kako se služio samo novinskim člancima te izjavom pročelnika Omrčena kako će novi Odbor smijeniti ravnatelja. Ravnatelj nije smijenjen a Odbor ga je još „zacementirao“. Veljan Radojković se prethodno obratio novinarima s primjedbom na članak o „neradu vijećnika“ navodeći kako bi oni ne sazivaju sjednice a odazivaju se na svaki poziv. Voljeli bi da se sjednice održavaju svaki mjesec a zakonska je obveza da se sjednica održi u roku od tri mjeseca. S obzirom da se u Postirima gradi tvornica sardina, najveći gospodarski objekt na našim otocima, a na dionici između Postira i Supetra cesta je „katastrofalna“ barem što se tiče

28

njenog profila koji ne zadovoljava povećanom prometu posebno kamiona i sl. Zanima ga u kojoj mjeri u i kojem roku je moguće rekonstruirati cestu? Prenio je pitanje Sekcije brodara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori vezano za izgradnju luke Omiš, a posebno u odnosu na mogućnost deponiranja materijala sa iskopa za tunel zaobilaznice. S obzirom da se ogromna količina tog materijala deponira na druga mjesta mišljenje je brodara da bi bilo ekonomično i dobro za Omiš da se ta luka opskrbljuje s tim materijalom. Zlatko Čaljkušić, ravnatelj Županijske uprave za ceste odgovorio je kako za proširenje ceste Postira-Supetar pripremaju četiri lokacijske dozvole što ide dosta sporo pa je realno da će se radovi odvijati u 2014. godini. Inače u zadnje dvije godine na Braču su imali nadprosječna ulaganja. Ante Mihanović, zamjenik ravnatelja Županijske lučke uprave je odgovorio kako su upoznati s inicijativom za korištenje materijala sa iskopa. Inicijativa je hvale vrijedna ali postoji procedura koju treba udovoljiti. Projekt treba dovesti do faze da se tamo može ulagati. Grad Omiš je izradio projektnu dokumentaciju a oni je moraju dovesti do lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta. Za korištenje deponiranog materijala procedura je dosta složena od mjerenja materijala do ishođenja mnogih suglasnosti i raspisivanja natječaja. Tonči Božanić uputio je primjedbu da na karti Županije postavljenoj na web stranici nedostaje oko 2.000m2 površine a odnosi se na Palagružu s pripadajućim morem. Dao je i primjedbu na neuvjetnost prostora u kojem se održavaju sjednice Županijske skupštine smatrajući da ovo tijelo zaslužuje primjerenije uvjete rada. Luka Kolovrat je kao i vijećnika Lažeta pitao o stacionaru u Imotskom, za koji postoji inicijativa, elaborat i prostor. Projekt ima potporu svih općina s područja Imotske krajine i samog Grada. Pitao je da li Županija podupire tu inicijativu i da li su u tom smislu napravljeni kakvi koraci. Potaknut viješću da će se u 2013. godini izraditi nova strategija zdravstva 2013.-2020. pitao je da li je spremno da se izgradi jedna „mini bolnica“ za koju bi najlogičnija lokacija bila Zagvozd. Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb odgovorila je kako Županija podupire inicijativu stacionara u Imotskom i to je već izneseno kroz primjedbe na Prijedlog mreže javnog zdravstva (sjednica u srpnju). Na žalost 4. rujna Ministarstvo je donijelo mrežu ali bez prihvaćanja županijskih primjedbi. U razgovoru s ministrom rećeno je da će se izrađivati nova mreža u kojoj će se uvažavati sve kvalitetno potkrijepljene inicijative. U tom smislu su inicijativu dr. Striniča ocijenili kvalitetnom i sve relevantne udruge s područja Imotskog su je podržale. Sada je potez na Domu zdravlja da tu inicijativu obrade i podupru. Master plan bolnica je dio Strategije zdravstva 2012.-2020. i on će biti izrađen u 2013. godini. Županija će se aktivno uključivati kako bi se u tom planu našli i Imotski i Makarska i potencijalno drugi krajevi koji bi se s određenim kapacitetima zadovoljili. Mirko Klarić se osvrnuo na činjenicu da HP na području Županije provodi redukciju poštanskih ureda i time smanjuje standard i kvalitetu življenja u ruralnim područjima. To provodi isključivo po principu njihove profitabilnosti ali uloga pošta na selima i otocima je puno veća od samoga profita. Zanima ga da li će Županija poduzeti akcije kako bi se ta redukcija ureda zaustavila. Luka Brčić, zamjenik župana je odgovorio kako je osnovno opredijeljenje Županije ravnomjeran razvoj pa kroz taj koncept promatraju i pitanje zatvaranje pošta, škola, ambulanta i dr. Kada je prije par mjeseci došlo u pitanje zatvaranje nekih pošta na području

29

Vrgorca Županija je skupa s Gradom reagirala i do zatvaranje nije došlo. Nije siguran da li je to samo privremeno rješenje ali će Županija u svakom predmetu zastupati svoje principe kako bi se sačuvao i unaprijedio standard življenja. Prešlo se na razmatranje točaka dnevnog reda. Točke 1. do. 8. vezane su za izmjene Županijskog proračuna pa je nakon uvodnih izlaganja izvjestitelja (pročelnici Helena Bandalović, Zdravko Omrčen, Marija Vuković, Ivan Udovičić i Sanja Viculin) provedena objedinjena rasprava. Zdravko Mulić, predsjednik Odbora za proračun i financije iznio je stav Odbora. i predložio prihvaćanje danog amandmana jer ga je Odbor i inicirao. Programe su detaljno razmotrili i predložili da se u području gospodarstva preispitaju kriteriji i mjerila za dodjelu sredstava EU vezano za energetsku učinkovitost kako je to obrazložio Odbor za gospodarstvo. Uz ove stavove Odbor je prihvatio sve predložene programe i rebalans. O stavu Odbora za gospodarstvo izvijestio je njegov član Duje Sučić. Odbor je podržao sve predloženo što se odnosi na gospodarstvo ali je vezano za energetiku predložio da se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja uputi -primjedba na Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013. koji se provodi u suradnji s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Program ima za cilj iskoristiti potencijal ulaganja u zgrade javnog sektora u slučajevima kada je iznos investicije manji od koristi koje se ostvaruju uštedom na energentima u budućem razdoblju. Model koji će se primijeniti u provedbi Programa je ESCO model, koji podrazumijeva takvo poslovanje u kojem pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) nudi mjere poboljšanja energetske učinkovitosti prema vlastitim rješenjima a koje onda rezultiraju dokazivim uštedama u potrošnji energenata. Temeljna pretpostavka za realizaciju Programa, odnosno pojedinog objekta, je da se troškovi investicija u energetsku obnovu objekta vraćaju kroz određeni vremenski period na temelju ostvarene energetske uštede predmetnom obnovom. Plan povrata investicije ne može biti duži od 14 godina. Ključni problem aktualnog Programa, a posebice gledano iz perspektive javnih objekata na području Županije leži u načinu izračuna referentne (postojeće) potrošnje u odnosu na koju se ubuduće ostvaruju uštede. Naime, zbog drugačijih klimatskih karakteristika i trajanja sezone grijanja, godišnja potrebna energija za grijanje na području Županije (poglavito onog u priobalju i na otocima) značajno je manja nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Slijedom proizlazi da se primjenom srodnih mjera za povećanje energetske učinkovitosti u objekte na području Županije ostvaruje proporcionalno manja energetska ušteda na godišnjoj razini nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a što onda rezultira neprihvatljivošću projekata s područja Županije. Naime, vijek povrata investicije je znatno veći te se iz tog razloga predlaže redefiniranje postojećeg Modela odnosno Programa, na način kojim bi se ostvarila dovoljna atraktivnost investiranja i u energetske obnove javnih objekata na području Županije, odnosno Dalmacije. Osbor za lokalnu samoupravu podržao je predložene akte. Neven Ćurković, predsjednik Odbora za prosvjetu, kulturu i šport u ime Odbora prihvatio je predložene akte u dijelu nadležnosti Odbora jer se istima povećavaju iznosi. Primjedba Odbora je što se rebalans događa u vrijeme kada se više ne može provesti procedura javne nabave pa sumnjaju da se ta sredstva neće iskoristiti. Nekorektno je da se sredstva Solution

30

programa rebalansom prebacuju na Upravni odjel za prosvjetu kulturu i šport jer se ista neće zbog kratkoće vremena moći iskoristiti. Da je rebalans donesen ranije do toga ne bi došlo. U osvrtu na raspravu pročelnica Viculin je rekla kako je dio sredstava Solution programa već realiziran a prenesena sredstva će omogućiti realizaciju sredstava na konkretnim objektima. Nakon zaključene rasprave pristupilo se glasovanju o predloženim aktima. Ad 1. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 9 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Pogram o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Ad 2. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program o izmjenama i dopunama javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2012.godinu. Ad 3. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program o izmjenama Programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2012.godinu. Ad 4. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program o izmjenama i dopunama javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Ad 5. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Ad 6. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program izmjena i dopuna Programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša za 2012. godinu. Ad 7. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program o izmjeni i dopuni Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva EU projekata i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Ad 8. Većinom glasova (27. glasova „za“ i 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesena Odluka i izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu Ad 9. Nakon uvodnog obrazloženja ravnatelja Zlatka Čaljkušića i uz pozitivno mišljenje matičnih tijela, bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. izmjene i dopune Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Ad 10. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Ivana Udovičića i uz pozitivno mišljenje matičnih tijela, bez rasprave, većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i

31

donesena Odluka o povećanju temeljnog kapitala Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije, društva s ograničenom odgovornošću za promicanje regionalnog razvoja. Ad 11. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Ivana Udovičića i Marije Vuković uz pozitivno mišljenje matičnih tijela, bez rasprave, većinom glasova (20 glasova „za“ i 9 glasova „protiv“) prihvaćen je Prijedlog i donesena Odluka o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom. Ad 12. Bez rasprave, uz pozitivno mišljenje Odbora za prosvjetu, kulturu i šport, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Plan o izmjenama Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko- dalmatinske županije za 2012. godinu. Ad 13. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Mišljenje da je izvođenje radova na sanaciji stijena iznad grada Omiša na dijelu k.č.z. 140/1 152, 372 i 386 K.O. Omiš, katastarski plan 7 i 9, od interesa za Republiku Hrvatsku. Slijede točke 14. do 22. koje se odnose na pravo prvokupa za koje je obrazloženja dao pročelnik Zdravko Omrčen. Ad 14. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, kompleksa „Didolića dvori“ u Selcima na otoku Braču, čestica zgrade 82/1-13, čestica zgrade 79/7, 79/11, 9/12, 112, 115, 416, čestica zemlje 407/1/3 i 352/2 Z.K.U. 845 sve K.O. Selca. Ad 15. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 508 Z.K.U. 6176, K.O. Trogir, anagrafske oznake Trogir, Ribarska 15. Ad 16. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, jednosobnog stana, položenog na III (trećem) katu zgrade u Splitu, anagrafske oznake Narodni trg 4, označen kao čestica zgrade 2474 upisan u Z.K.U 2964 K.O. Split. Ad 17. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zemlje 3991 Z.K.U. 2921 K.O. Solin, površine 1270m2. Ad 18. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zgrade 170 Z.K.U. 620, K.O. Kaštel Stari, anagrafske oznake Kaštel Stari, Don Frane Ivasovića 44, u naravi stara kamena kuća na tri (3) kata, površine 106m2. Ad 19. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, nekretnine označene kao 600/1152 dijela čestice zgrade 1642, Z.K.U. 3513, Poduložak 6, K.O. Split, u naravi poslovni prostor, anagrafske oznake Split, Obala hrvatskog narodnog preporoda 23.

32

Ad 20. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela čestice zgrade 114/2 , Z.K.U. 584, K.O. Kaštel Stari. Ad 21. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dora, dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3 Z.K.U. 9268, K.O. Split, u naravi stan na II katu, označen brojem 4, površine 103,73m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6. Ad 22. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, u naravi stana u Splitu, i to baš stana na II katu, označen brojem 2, ukupne površine 189 m2, Sinjska 2, čestica zgrade 3817, Z.K.U. 4525 K.O. Split. Točke 23. – 30. odnose se na koncesije i za iste je obrazloženja dao pročelnik Mate Ivanković. Ad 23. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Hvar, predio uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, Grad Hvar. Ad 24. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Vis, predio obala, Grad Vis. Ad 25. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Split, predio zapadna obala, Grad Split. Ad 26. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Makarska, predio obala, Grad Makarska.

Ad 27. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Hvar, predio Križna luka, Grad Hvar. Ad 28. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Stari Grad, predio uvala Tiha, Grad Stari Grad. Ad 29. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti u spilji Osejava i korištenje terase (štekata) te korištenje plaže na dijelu k.o. Kotišina, Grad Makarska. Ad 30. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene –

33

sportske luke na dijelu k.o. Split, predio sjeveroistočni dio sportske luke Mornar, Grad Split. Ad 31. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju na uporabu i korištenje luke posebne namjene – športske luke Mornar, Uvala Baluni 1, Split. Ad 32. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesena Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu proširenja i gospodarskog korištenja tvorničkog kruga „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu za manipulaciju i transport rasutih tereta, Grad Kaštela. Ad 33. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnice Helene Bandalović, Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Ad 34. Uz primjedbu vijećnika Borisa Ćurkovića o izboru lošijeg kandidata Prijedlog rješenja o imenovanju ravnateljice Muzeja cetinske krajine, Sinj prihvaćen je većinom glasova (25 glasova „za“ 4 glasa „protiv i 1 glas „suzdržan“). Ad 35. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o razrješenju i imenovanju pomoćnika za mjere civilne zaštite i članova Zapovjedništva civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije. Ad 36. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Splitsko- dalmatinske županije. Ad 37. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Općine Hrvace. Ad 38. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i doneseno Rješenje o ispravku Rješenja o imenovanju članova Školskog odbra Srednje škole braća Radić, Kaštel Štafilić-Nehaj.

Sjednica je zaključena u 12. sati.

Zapisnik izradila Predsjednik Županijske skupštine Ana Grgić Petroslav Sapunar, prof

34

Z A P I S N I K

sa 35. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane 28. prosinca 2012. u dvorani Županije u Splitu, Ivana pl. Zajca 2.

Početak u 10 sati.

Nazočnost sjednici potpisom su potvrdili vijećnici:

1.Vesna Alač 2.Nikola Andačić 3.Danica Baričević 4.Igor Borozan 5.Tonči Božanić 6.Inga Čavrlj 7.mr.sc. Boris Ćurković 8.Neven Ćurković 9.Miroslav Granić 10.Nada Grubišić-Čabo 11.Tomislav Gruica 12.Mirko Klarić 13.Luka Kolovrat 14.Stjepan Kolovrat 15.Matko Kuzmanić 16.Milan Lažeta 17.Dijana Livaja 18.Ante Mihanović 19.Zvonimir Matković 20.Branko Milardović 21.Zdravko Mulić 22.Živko Nenadić 23.Ante Nosić

24.Kruno Peronja 25.Mate Tomislav Peroš 26.Ivan Protrka 27.Veljan Radojković 28.Filip Radoš 29.Tomislav Režić 30.dr.sc. Siniša Rudelj 31.Petroslav Sapunar 32.Ivan Serdarević 33.Ante Sesardić 34.Jakša Sokol 35.Duje Sučić 36.dr.sc. Goran Sučić 37.Pero Škarica 38.Branko Škokić 39.dr.sc.Željko Šundov 40.Ranko Topić 41.Jozo Vidić 42.Vice Visković 43.Andrea Vrgoč 44.Fabijan Vučetić 45.Branko Žarković 46.Stipe Župić

Izočni sjednici su vijećnici: Sanja Baraba, Jelica Linčir, Dujomir Marasović, dr.sc.Ante Obad i mr.lu.Silvia Siminiati. Uz vijećnike sjednici su nazočni župan Ante Sanader, zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, pomoćnica tajnika Županije Ana Grgić, pročelnici upravnih odjela i službi i izvjestitelji. Rad sjednice prate predstavnici sredstava javnog informiranja. Sjednici predsjedava i njenim tijekom rukovodi Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine. Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje (na početku sjednice nazočan 41 vijećnik) predsjednik Skupštine je otvorio sjednicu i uvodno dao podatke vezane za njeno održavanje. Poziv za sjednicu s materijalima upućen je 18. prosinca, a na klupe je podijeljen amandman predlagatelja na Prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu i Prijedlogu programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi čemu je slijedio i amandman na Prijedlog

35

proračuna. Na klupe je podijeljen i prijedlog za dopunu dnevnog reda a odnosi se na, sa prošle sjednice povučenu točku, Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Nagodbu o obročnoj otplati duga za koncesiju između društva Grabov rat d.o.o. iz Bola i Splitsko-dalmatinske županije. Svi prijedlozi su, bez rasprave, jednoglasno prihvaćena pa je za sjednicu utvrđen slijedeći

D n e v n i r e d 1. Prijedlog programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 2. Prijedlog programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 3. Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 4. Prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 5. Prijedlog programa javnih potreba u srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 6. Prijedlog programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 7. Prijedlog programa javnih potreba zaštite kulturne baštine u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2013. godinu, 8. Prijedlog programa javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 2013.god., 9. Prijedlog programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 10. Prijedlog programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 11. Prijedlog programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 12. Prijedlog Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. godinu, 13. Prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, 15. Prijedlog zaključka o odobravanju Programa rada i Financijskog plana Županijskog savjeta mladih za 2013. godinu, 16. Izvješće o stanju okoliša u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje 2008.-2011. godinu, 17. Izvješće o radu Muzeja hvarske baštine za 2011. godinu, dopunjeno Izvješćem Upravnog vijeća, 18. Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2011.godinu, dopunjeno Izvješćem Upravnog vijeća, 19. Izvješće o radu Muzeja Cetinske krajine za 2011. godinu,

36

20. Izvješće o radu školskih odbora osnovnih i srednjih škola kojih je Županija osnivač za razdoblje rujan 2011. – listopad 2012., 21. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3, Z.K.U. 9268 K.O. Split, u naravi stan u potkrovlju, označen brojem 11, površine 66,64m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6, 22. Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 133/2, Z.K.U. 1299 i dijela čestice zgrade 133/3, Z.K.U. 1497 sve K.O. Stari Grad. 23. Zaključak o davanju suglasnosti na Nagodbu o obročnoj otplati duga za koncesiju između društva „Grabov rat“d.o.o. iz Bola i Splitsko-dalmatinske županije. Vijećnička pitanja Stjepan Kolovrat pitao je o pojavi upisivanja Hrvatskih šuma kao vlasnika gradskih zemljišta. Da li je u ovoj godini zabilježen priliv sredstava od korištenja turističkog zemljišta.? Odgovor na prvo pitanje dao je župan Ante Sanader. Upoznat je s ovlasti Hrvatskih šuma da se uknjiže na sva društvena zemljišta koja nisu građevinska i za ona za koja nisu su doneseni detaljni planovi uređenja. Jedan od takvih slučajeva je i županijsko Dječje selo za što se vodi sudski postupak Dosta takvih postupaka vode gradovi i općine i svi skupa se bore protiv toga. Pročelnica Sanja Viculin odgovorila je kako su naknade za koncesije na turističko zemljište (kampovi) počele stizati zadnja dva mjeseca i do sada je uplaćeno 161.342,60 kn. Prihod je planiran u narednoj godini. Matko Kuzmanić podsjetio je na „kalvariju“ Željezare na putu ka njenom oživljavanju i sada nakon svih prebrođenih muka zapelo je na županijskim službama koje su trebale izdati rješenje o oporabi. Donošenje rješenja najprije su prebacili na Ministarstvo zaštiti okoliša koje za to nije nadležno a sada se još uvijek čeka to rješenje kojim bi se moglo zaposliti 100 ljudi što je značajno u ovo doba nezaposlenosti. Zamolio je pročelnika Udovičića i Župana kao Kaštelane da se više angažiraju oko tog problema. Marija Vuković, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša odgovorila je kako je za Željezaru bilo tri zahtjeva. Izdali su dozvolu za „metale“ (skupljanje i obrada metala)a dozvola za trosku je pri kraju (nije bila dostavljena kompletna dokumentacija) Treći zahtjev je podnio „Adria čelik“ . S obzirom da prvotni zahtjev nije bio jasan, bila je navedena termička obrada otpada što je u nadležnosti Ministarstva pa su im i proslijedili taj zahtjev. U dopunjenom zahtjevu su se izjasnili da traže oporabu metalnog otpada (dok za skupljanje otpada nisu registrirani) i to su uzeli u rješavanje. Zastoj u postupku je nastao zbog zakonske odredbe da se u slučaju bilo kakve promjene u tehnološkom procesu mora ići na objedinjene uvjeta zaštite okoliša i u tom smislu su zatražili mišljenje Ministarstva. Dobili su mišljenje kako ne treba provesti objedinjeni postupak uvjeta zaštite okoliša. Sada će, sukladno zakonu, izdati dozvolu. Nadalje je pripomenula kako je predmet u njihov odjel došao tek prije petnaestak dana. Stvari su rješavali maksimalno brzo i isto tako izlazili u susret investitoru jer im je svima u interesu da Željezara radi. Dr.sc.Siniša Rudelj – nakon smrti dr. Pivca više u Makarskoj ne funkcionira stomatološka ambulanta jer se koncesija ne može prenijeti na sina koji je radio skupa s ocem. Zanima ga što je s tom koncesijom? Pohvalio je novu županijsku web stranicu. Zanima ga tko je administrira i koliko to košta?

37

Zamjenik župana Luka Brčić odgovorio je na prvo pitanje. Ova Skupština je odredila da se kod isteka koncesije ona vraća u sustav Doma zdravlja i da će tako biti dok se ne ispuni 30% kvote u obiteljskoj medicini. U kontekstu toga riješit će se i ta koncesija jer su koncesije vezane na ime i ne mogu se prenositi s jedne osobe na drugu. Tajnica Županije, Mihovila Franetović odgovorila je o web stranici za koju se gro poslova obavlja u Tajništvu (zamjenica urednika gđa. Škorić) a u svakom odjelu je zadužena osoba koja dostavlja nove podatke i tako se stranica redovito ažurira. Veljan Radojković – s obzirom na ovogodišnji izuzetni urod maslina pitao je u kojoj će se mjeri koristiti maslinova komina koja same po sebi predstavljaju briket za koji su mnogi zainteresirani. Zanima ga da li se za tu namjenu mogu koristiti županijska sredstva za kreditiranje . Kako je na ovom prostoru izvanredna mogućnost korištenja alternativne energije pa je s relativno malim sredstvima moguće stvarati uvjete da se ljudi umrežuju i stvaraju vlastitu proizvodnju struje. Zanima ga koliko je Županija za slijedeću godinu predvidjela sredstava za stimulativno kreditiranje tih aktivnosti? Ivan Udovičić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije odgovorio je kako se za kreditiranje mogu povući, zajedno s Ministarstvom, sredstva u visini od 4%, a za nepovratna sredstva predviđeno je 1,6 mil.kn (1 mil.kn. jedinicama lokalne samouprave za poticanje razvoja obnovljivih izvora energije i 600.000,00 kn domaćinstvima i pravnim osobama). Prelazi se na razmatranje točaka dnevnog reda. Točke 1. – 13. odnose se na materiju Proračuna pa je za njih provedena objedinjena rasprava. Uvodna obrazloženja po točkama dali su pročelnici Helena Bandalović, Zdravko Omrčen, Marija Vuković, Mate Ivanković, Ivan Utrobičić i Sanja Viculin a zatim je otvorena rasprava. Zdravko Mulić, predsjednik Odbora za proračun i financije iznio je stav Odbora. S obzirom da je ovo zadnji proračun koji se donosi u ovom sazivu Županijske skupštine zahvalio se kolegama i članovima Odbora na predanom radu u protekle 3,5 godine. Održali su 22 sjednice i sve odluke su donijeli jednoglasno bez obzira na stranački sastav Odbora. Što se tiče predloženog proračuna s prihodovne strane je realan a o rashodovnoj bi se moglo razgovarati a to opet ovisi s kojeg se polazišta gleda. Odbor ga je jednoglasno prihvatio a zajedno sa Službom još je 2010. godine zauzet stav da se inzistira na obuzdavanju rashoda i da budu u skladu s mogućim prihodima. U tome se uspjelo i smatra da je to najveći uspjeh Odbora i Skupštine. Nije se došlo u situaciju da se kumuliraju gubitci. Podsjetio je na nastojanja i uspjehe oko sanacije Doma zdravlja. Što se tiče programa Odbor je dao preporuku da se dade prednost financiranju programa koji imaju mogućnost sufinanciranja iz fondova EU a to bi trebalo koordinirati i taj pristup prenijeti i na Regiju. Zapazili su da ima dosta propusta oko prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola za što odgovornost snose kako županijske službe tako i ostali sudionici a ravnatelji škola su možda i najodgovorniji za što ih treba upozoriti. Stavove Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu te Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb iznio je njihov predsjednik dr.sc. Siniša Rudelj. Program zdravstva je prihvaćen uz opaske Sredstva za Dom zdravlja su predviđena u iznosu od 13,99 mil.kn, a pitanje je hoće li Dom zdravlja s tako malim sredstvima moći funkcionirati. Za Hitnu službu predviđeno je 3,8 mil.knim u što je uključen i Program otvorenih vrata predviđen za osam medicinskih timova. Zašto taj Program nije predviđen i za Makarsku koja po broju stanovnika odgovara Kaštelima

38

koja su uključena u taj Program. Program za socijalnu skrb je prihvaćen u predloženom iznosu. Odbor za gospodarstvo podržao je (većinom glasova) Program poticanja mjera i kako isti obuhvaća 60 poticajnih mjera pozvao je građanstvo, poduzetnike i jedinice lokalne samouprave da apliciraju ta sredstva kako bi bilo što više korisnika tih sredstava. Odbor za lokalnu samoupravu, izvijestio je mr.sc. Boris Ćurković, predsjednik Odbora, podržao je Prijedlog proračuna uz primjedbu da se Županija pokriva sa onoliko sredstava koliko ima, a župana je taj koji će odrediti prioritete. Program javnoga zdravstva je podržan, a županu je predložio da Ligi za borbu protiv raka udvostruči iznos imajući u vidu da samo četiri rano otkrivena karcinoma u cijelosti opravdavaju iznos od 100.000,00 kn, bez obzira što veliki dio novca „pojede“ investicijsko i tekuće održavanje. Program ulaganja u Upravni odjel za graditeljstvo…. je podržan u cijelosti a posebno pohvaljuje nabavku spremnika za izdvojeno prikupljanje otpada i financiranje prostornih planova u vezi zaštite okoliša kod jedinica lokalnih samouprava koje za to nemaju dovoljno sredstava. Vrlo pozitivnim istaknut je plan da se masiv Dinare proglasi regionalnim parkom prirode i na tome treba ustrajati jer taj masiv zaslužuje što obzirniji pristup upravo s aspekta zaštite okoliša. Uz podizanje svijesti u zaštiti okoliša treba poraditi i na represiji (novčano kažnjavanje) jer na žalost svi ljudi prema prirodi nisu dobrohotni i dobronamjerni. Program i plan infrastrukture su vrlo ambiciozni na žalost se iz proračunskih sredstava ne mogu realizirati pa je predložio Županu da poradi zajedno s nadležnim ministarstvima, lokalnom samoupravom i posebno sa svojim timom na povlačenju sredstava iz kohezionih i drugih fondova kako bi se što više od tih planova i programa realiziralo. Podržan je Program malog i srednjeg poduzetništva jer ono ima mogućnost brzog i efikasnog amortiziranja svih tržišnih nevolja i nedaća koje mogu zadesiti naše gospodarstvo. Predlaže se uložiti više sredstava u uređenje poljskih putova jer su zbog nepristupačnosti mnoge površine neobrađene. Posebno je pohvalno istraživanje u poljoprivredi u čemu treba napraviti iskorak i osnovati banku autohtonog dalmatinskog sjemenja, kako se ne bi izgubile stare sorte koje nije dobro modificirati. Navodnjavanje je rak rana Županije i tome treba posvetiti dužnu pažnju, pa zbog ozbiljnosti problema o tome održati i tematsku sjednicu. . Neven Ćurković, predsjednik Odbora za prosvjetu, kulturu i šport u ime Odbora prihvatio je predložene akte u dijelu nadležnosti Odbora uz žaljenje što se ove godine tim područjima smanjuju iznosi. Korisno bi bilo popisati sve školske objekte koji se ne koriste i odrediti njihovu namjenu i podijeliti ih korisnicima. Objekte za koje nema interesa treba prodati i ubrana sredstva uložiti u obrazovanje. U osobnoj raspravi vijećnik Rudelj je rekako kako se s proračunskom situacijom ne možemo pohvaliti jer je manje sredstava a u njima je malo matičnih koje bi županija mogla slobodno raspoređivati. Većina sredstava je raspoređene po „logici sile“. Osjeća obvezu da se kao županijski vijećnik osvrne na gospodarsku situaciju za koju moramo imati svoj stav i mišljenje. Gosapodarstvo će u 2013. godini raspolagati s oko 65 mil.kn od čega su 40,6 mil.kn matični prihodi. Radi se od 60 poticajnih mjera i projekata za poduzetnike s područja Županije. Jednostavna analiza pokazuje da više ne možemo govoriti o recesiji i da nismo u recesiji već se radi o ozbiljnoj krizi. Tri elementa su najbolji pokazatelji krize – rast i daljnji

39

rast nezaposlenosti, pad investicija i pad DBP koji je pokazatelj stanja u društvu. Što Županija može napraviti na području gospodarstva? Problem treba podijeliti na dva dijela. Prvi dio je povezan sa stanjem u državi, a drugi je onaj u kojem Županija može samostalno napraviti za svoju regiju a to su te županijske poticajne mjere. Našoj državi treba strategija potrošnje a sve priče o razvoju treba zamijeniti pričama o kratkoročnom rastu Treba nam proizvodna metoda izračuna društveno bruto proizvoda/saldo izvoza i uvoza iz kojeg se može iščitati kako to povećati. Na žalost potrošnja nije samo ekonomska kategorija. To je složena kategorija koja, među ostalim, uključuje i psiho-socijalne kriterije, optimizam, motivaciju, povjerenje. To je ono što nam u ovom trenutku treba. Trenutno tome ne pridonosi logika promatranja obitelji kao države izjednačavanja logike obitelji-države. Županija može implementirati poticanja u gospodarstvu, a to su fondovi EU, lokalne akcijske grupe o kojima se do sada nije ni pričalo. Usluge nam na kratki rok mogu dati rast. Važna je analiza sive ekonomije jer nas (kao društvo) ona danas spašava. Ovo sve može biti dio uvoda u strategiju rasta Županije i na taj način možemo dati doprinos rastu države. Mirko Klarić izrazio je zadovoljstvo predloženim proračunom jer će se istim ostvariti glavnina aktivnosti koje već dugi niz godina Županija provodi. Ali se nesmijemo, kako to radi državna vlast, postaviti kako je proračun sve. Treba voditi računa i o izvanproračunskim korisnicima. Uputio je pohvalu svim sudionicima u izradi proračuna. Kada bi se „secirala“ svaka stavka moglo bi se naći i drugih rješenja ali se nikada svi ne mogu zadovoljiti. Što se tiče koncesija u zdravstvu predložio je da se uvede mogućnost nasljeđivanja koncesije kada u ordinaciji rade najuži članovi obitelji. Podržao je amandman za dodjelu sredstava HNK Split iako ga Županija prema zakonu nije obavezna financirati. Podsjetio je kako Županija već godinama kazalištu pruža financijsku pomoć a paralelno s tim je zamolila Kazalište da jedan dio tih sredstava upotrijebi za održavanje (barem u ljetno doba) repriznih predstava po gradovima Županije. Na žalost, koliko mu je poznato, tu zamolbu kazalište nije ispunilo. U osvrtu na raspravu pročelnica Sanja Viculin se suglasila s primjedbom da je proračun prilagođen planiranim sredstvima što ne znači da se ne radi i na poboljšanju prihodovne strane i nada se da će se tome tijekom godine i uspjeti. Za narednu godinu morala su se predvidjeti poprilična sredstva za provođenje izbora što je uvjetovalo smanjenje nekih programa ali je istakla činjenicu da je Prijedlog proračuna rađen na stavkama dvaju rebalansa iz ove godine što znači da je uključen nastali višak sredstava. Župan Ante Sanader je prigodom ovog zadnjeg proračuna u ovom sazivu Skupštine zahvalio svim vijećnicima što su rezultirali stabilnost Skupštine i što su doprinijeli da su svi proračuni u ovom mandatu doneseni bez „potresa“ i što je cijeli mandat protekao u takvom ozračju. Stabilnost Skupštine dala je mogućnost njima u izvršnoj vlasti da mogu realizirati sve zacrtane programe. Da je bilo afera i svađa to se ne bi moglo ostvariti. I ovaj proračun, kao i svi dosadašnji je rađen da bude stabilan. Prema sredstvima su se pokušali ponašati gospodarski, čuvati svaku kunu i ulagati je u razvojne programe. Usmjeren je i u smjeru svih mjera socijalne politike koja se provodila svih ovih godina. Gro mjera i aktivnosti su usmjerili u zaustavljanju nezaposlenosti što pokazuju ulaganja u zone i u 60 mjera u gospodarstvu Najznačajnije je što je Županija uhvatila korak s projektima EU za što je predviđeno 18 mil.kn. I dalje se s Agrobankom ide u financiranje nasada jer su svjesni vezanosti poljoprivrede i turizma. Značajna sredstva su predvidjeli za zdravstvo jer su se odlučili za ostanak rodilišta u Sinju i Makarskoj te održavanje i razvijanje višeg zdravstvenog standarda. Sredstva matičnog proračuna za prosvjetu nisu smanjivana (2011. god. 21 mil.kn; 2012. god. 23 mil.kn i 2013. 24,7 mil.kn) ali su smanjivana decentralizirana sredstva (2011. god. 118 mil.kn; 2012. god. 113. mil.kn i 2113. god. 104 mil.kn) no uza sve to zadržali su sve projekte

40

i započete završavaju (osnovne škole u Okrugu, Vrgorcu, Kaštelima, zdravstvenu i obrtničku školu, dvoranu na Šolti u Lovreču, Primorskom Docu, Solinu i Okrugu). Za navodnjavanje postoje tri velika projekta, a nezadovoljni su s površinom obradivih površina. Svjesni su važnosti autohtonih biljaka i u tom smislu sufinanciraju i potiču rad Instituta za jadranske kulture. Nakon zaključene rasprave pristupilo se glasovanju o predloženim aktima. Ad 1. Većinom glasova (31 glas „za“ 1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 2. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Program Ad 3. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u predškolskom odgoju Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 4. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 5. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 6. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 7. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program javnih potreba zaštite kulturne baštine u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2013. godinu. Ad 8. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 2013.god. Ad 9 Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 10. Jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Program Prijedlog programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 11. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Ad 12. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesen Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. godinu. Ad 13. Većinom glasova (1 glas „suzdržan“) prihvaćen je Prijedlog i donesena Odluka o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu.

41

Ad 14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu Uvodno obrazloženje dao je ravnatelj Zlatko Čaljkušić. Radna tijela Odbor za proračun i financije, Odbor za gospodarstvo i Odbor za lokalnu samoupravu u cijelosti su podržali predložene akte. Na pitanje vijećnika Lažete o radovima na cesti Studenci-Cera-Ričice ravnatelj je odgovorio kako je izvođač u problemima. Kilometar ceste je spreman za asfaltiranje i to će se obaviti u siječnju. Nakon toga će se nastaviti s radovima za što će tijekom 2013. godine trebati rebalansirati sredstva. Za još jednu dionicu imaju građevinsku dozvolu i u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih poslova. Veljan Radojković je napomenuo kako će Klub vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a podržati predložene akte i to iz razloga što su s gospodom u ŽUC-u kroz ovaj mandat imali odličan kontakt bez obzira kojoj političkoj strukturi pripadali. U svim slučajevima kada su zastupali interese svojih sredina od strane ŽUC-a iskazano je razumijevanje i iznalaženje povoljnog rješenja. Volio bi da u budućem radu Skupštine takav odnos bude sa svim tijelima. Nakon zaključene rasprave predloženi akti su jednoglasno prihvaćeni. Ad 15. Prijedlog zaključka o odobravanju Programa rada i Financijskog plana Županijskog savjeta mladih za 2013. godinu Uvodno izlaganje dao je Ante Bačić, predsjednik Savjeta. Andrea Vrgoč uputila je primjedbu što vijećnicima nije dano i izvješće o izvršenju Programa rada i Financijskog plana Savjeta za 2012. ili 2011. godinu. Osvrnula se na situaciju što vijećnici informacije Savjeta dobivaju i preko facebook-a pa je tako dobila poziv za Dodjelu nagrada nadarenim studentima a pri čemu se najveći dio teksta odnosio na „dođite nam na cjelonoćno tulumarenje , diskontne cijene votke i ostalih alkoholnih pića“ a kao organizator je naveden Savjet mladih SDŽ - zatražila je pojašnjenje toga. Izvjestitelj Bačić je odgovorio kako će izvještaj o radu Savjeta dostaviti kada prikupe podatke od prošlog saziva jer su oni startali tek u lipnju. Poziv sa facebook-a odnosio se na Noć sveučilišnog sporta koju je organizirao Studentski zbor To je bila dobro organizirana noć kojoj su među ostalima nazočili rektor, dekani i profesori. Noć se održavala od 20 – 22 sata a ostatak noći je bilo u organizaciji sponzora. Usluga Savjata mladih je bila samo to oglasiti na facebook-u što se ubuduće više neće događati. Nakon zaključene rasprave prijedlozi programa i plana prihvaćeni su većinom glasova (1 glas „suzdržan“). Ad 16. Izvješće o stanju okoliša u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje 2008.-2011. godinu Uvodno izlaganje dala je pročelnica Marija Vuković. O stavu Odbora za prostorno uređenje izvijestio je njegov član Živko Nenadić. Odbor je pohvalio trud na sastavljanju predmetnog Izvješća ali i istaknuo da propisi i zakoni iz

42

područja zaštite okoliša trebaju biti primjenjiviji kako ne bi bili zapreka već da budu poticajni za investitore koji žele ulagati sredstva u obnovljive izvore energije i poslove u svezi odvojenog prikupljanja otpada a sve u cilju što veće zaštite okoliša i prirode. Izvješće je jednoglasno prihvaćeno. Odbor za lokalnu samoupravu, izvijestio je predsjednik mr.sc. Boris Ćurković jednoglasno je podržao Izvješće kao dobro i sveobuhvatno i tiče se bitnih odrednica humanog življenja na ovom prostoru. S obzirom na njegov sadržaj zaslužuje da mu se posveti mnogo više vremena a po mogućnosti i tematska sjednica u siječnju. Nema struke koja u ovom Izvješću ne može naći dio svog djelovanja. Nakon zaključene rasprave Izvješće je jednoglasno prihvaćeno. Za točke 17. – 19 provedena je objedinjena rasprava Mirko Klarić uputio je apel gradonačelnicima i načelnicima s područja Kaštela i Kaštelanske zagore, Makarske i Makarskog primorja, Imotskog i Imotske krajine da pristupe osnivanju svojih centara. Da povuku iz Županijskog proračuna oko 1 mil.kn za financiranje kulturne djelatnosti na svojim područjima. Neka se ugledaju na Bračane, Hvarane i Cetinjane koji to rade već 20 godina. Miroslav Granić zatražio je dodatne podatke o radu Muzeja cetinske krajine (broj uposlenih, financijsko izvješće , realizacija plana) za što je pročelnik Zdravko Omrčen obećao da će ti podaci davati u slijedećim izvješćima. Dodatna obrazloženja za muzeje dale su nazočne ravnateljice Nives Tomasović (Hvar) i Anita Librenjak (Sinj). Nakon zaključene rasprave prišlo se glasanju o prihvaćanju izvješća. Ad 17. Većinom glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćeno je Izvješće o radu Muzeja hvarske baštine za 2011. godinu, dopunjeno Izvješćem Upravnog vijeća. Ad 18. Većinom glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćeno je Izvješće o radu Centra za kulturu Brač za 2011.godinu, dopunjeno Izvješćem Upravnog vijeća. Ad 19. Većinom glasova (2 glasa „suzdržan“) prihvaćeno je Izvješće o radu Muzeja Cetinske krajine za 2011. godinu. Ad 20. Izvješće o radu školskih odbora osnovnih i srednjih škola kojih je Županija osnivač za razdoblje rujan 2011. – listopad 2012. Uvodno obrazloženje dao je pročelnik Zdravko Omrčen. Odbor za prosvjetu, kulturu i šport, izvijestio je predsjednik Odbora Neven Ćurković, prihvatio je Izvješće uz zamjerku da bi trebalo aktivnije pratiti rad školskih odbora pa barem u odnosu prisustvovanja i rad predstavnika Županije. Mirko Klarić podržava primjedbu o potrebi uže suradnje s predstavnicima školskih odbora tim više zbog njihovog nakaradnog sastava u kojem osnivač nema odgovarajuću zastupljenost. Uži kontakt je potreban i zbog najavljenog uvođenja zdravstvenog odgoja u nastavu. Vezano za to zanima ga i kako će se Županija postaviti prema ravnateljima i hoće li se zauzet određeni stav po tom pitanju. Misli da bi se to moralo napraviti jer djeca ne smiju biti žrtve bilo koga. Predložio je da se kroz siječanj iskristalizira stav i o istom obavijeste županijski predstavnici u školskim odborima. Treba stati u zaštitu interesa djece.

43

44

Pročelnik Omrčen je izvijestio da je prije nekoliko dana održao skupa sa svojim suradnicima sastanak sa svim ravnateljima škola. U zbunjujućoj i zastrašujućoj atmosferi pokušao je doći do stava prosvjetara. Prvi šok osim udara na plaće bila im je odluka o neocjenjivanju na polugodištu pa zatim dvije godine eksperimentalnog uvođenja zdravstvenog odgoja. Da bi se zauzeo stav prema Ministarstvu istog treba utvrditi na ovoj Skupštini. Nakon zaključene rasprave Izvješće o radu školskih odbora prihvaćeno je većinom glasova (2 glasa „suzdržan“). Ad 21. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključkaao očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3, Z.K.U. 9268 K.O. Split, u naravi stan u potkrovlju, označen brojem 11, površine 66,64m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6. Ad 22. Bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 133/2, Z.K.U. 1299 i dijela čestice zgrade 133/3, Z.K.U. 1497 sve K.O. Stari Grad. Ad 23. Nakon uvodnog obrazloženja pročelnika Mate Ivankovića, bez rasprave, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog i donesen Zaključak o davanju suglasnosti na Nagodbu o obročnoj otplati duga za koncesiju između društva „Grabov rat“d.o.o. iz Bola i Splitsko-dalmatinske županije. Uz želje za zdravlje, sreću i poslovne uspjehe u Novoj godini predsjednik Skupštine je u 13 sati zaključio sjednicu. Zapisnik izradila Predsjednik Županijske skupštine Ana Grgić Petroslav Sapunar, prof.