z a p i s n i k - · pdf filepotom je zamolila tajnicu gđu ružicu mišković da...

2.sjednica Županijska skupština

2. sjednica Županijska skupština 1

________________________________________________________________________________________

Z A P I S N I K

sa 2. redovite sjednice Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije, održane 25. rujna 2017. g. u Velikoj vijećnici zgrade Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, s početkom u 11.00 sati.

dr. sc. Vilma Kosović, dr. med., predsjednica Županijske skupštine, otvorila je 2. redovitu sjednicu Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, pozdravila Župana, zamjenike Župana, vijećnike, predstavnike medija i ostale nazočne goste. Prije samog početka sjednice predsjednica Županijske skupštine zamolila je g. Matka Radonića, predsjednika Mandatnog odbora da izvijesti vijećnike o promjenama u mandatima vijećnika. g. Matko Radonić iznio je zaključak Mandatnog odbora. Županijska skupština primila je na znanje slijedeći zaključak Mandatnog odbora:

Z A K LJ U Č A K o mirovanju vijećničkog mandata i obnašanju dužnosti

zamjenika vijećnika u Županijskoj skupštini

I. Utvrđuje se da je s danom 22. kolovoza 2017. godine započelo mirovanje vijećničkog mandata vijećnika MARA KRISTIĆA i da je vijećničku dužnost 25. rujna 2017. godine započeo obnašati zamjenik vijećnika IVICA DAJAK.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u «Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije».

Predsjednica Županijske skupštine rekla je da na ovoj sjednici imamo dvoje vijećnika koji moraju prisegnuti, te će se provesti postupak slično kao i na prethodnoj sjednici: ona će pročitati tekst prisege, a svaki će vijećnik nakon prozivke reći "prisežem", te pristupiti predsjedničkom stolu radi potpisivanja prisege.



________________________________________________________________________________________

Nakon što su vijećnici g. Ivica Dajak i g. Vlaho Orepić prisegnuli, predsjednica Županijske skupštine u svoje ime i u ime svih nazočnih čestitala je novoizabranim vijećnicima. Potom je zamolila tajnicu gđu Ružicu Mišković da izvrši prozivku vijećnika, kako bi se utvrdio kvorum. Prozivkom je utvrđeno da je sjednici (u trenutku prozivke) nazočno 40 vijećnika, te da Skupština može donositi pravovaljane odluke. Sjednici nije nazočan vijećnik Stipo Gabrić. Nakon prozivke prešlo se na utvrđivanje dnevnog reda. Predsjednica Županijske skupštine dr.sc. Vilma Kosović, dr. med. rekla je da je od predlagatelja stigla još jedna, dodatna točka dnevnog reda pod nazivom „Prijedlog rješenja o imenovanju tri predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije u Otočno vijeće pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture" koja bi se uvrstila u dnevni red kao 25. točka, prije točaka o prvokupu. Upitala je ima li tko prijedloga, primjedbi, izmjena ili dopuna na predloženi dnevni red. Stavila je prijedlog dopune dnevnog reda na glasovanje. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Konačni prijedlog dnevnog reda stavljen je na glasovanje. Jednoglasno je usvojen slijedeći

D N E V N I R E D

- Vijećnička pitanja 1. Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Dubrovačko – neretvanske

županije za 2017. godinu. 2. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Dubrovačko – neretvanske županije

za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu. 3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog

plana Županijske uprave za ceste za 2017. 4. Izvješće Župana Dubrovačko – neretvanske županije za prvo polugodište 2017. godine. 5. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa rada Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske

županije za 2018. godinu.



________________________________________________________________________________________

6. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Glavnog plana razvoja Funkcionalne regije Južna Dalmacija i Strateške procjene utjecaja Plana/Programa na okoliš sa Procjenom utjecaja na baštinu (HIA) za dobra svjetske kulturne baštine (WH).

7. Odluka o usvajanju Akcijskog plana energetske učinkovitosti za Dubrovačko-neretvansku županiju za razdoblje 2017. – 2019. godine

8. Odluka o namjeri davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora

9. Odluka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba – Marinus d.o.o., vl. Dario Hladilo na obrt „Tims“, vl. Ivica Hladilo

10. Odluka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba –obrt „Školjkarstvo Kamenica“, vl. Antonio Pavlović na obrt „Školjkarstvo Mušula“, vl. Cvijetko Matković

11. Odluka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene Pasadur, otok Lastovo – zajednica ponuditelja Hotel Solitudo – Lastovo d.o.o. na Ronilački raj – Lastovo d.o.o., Lastovo

12. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije za 2016. godinu.

13. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o ispravnosti vode za piće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2016.godinu.

14. Prijedlog odluke o prijenosu imovine iz poslovnih knjiga Dubrovačko-neretvanske županije u poslovne knjige Doma zdravlja Korčula.

15. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti Doma zdravlja Metković.

16. Prijedlog rješenja o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

17. Prijedlog rješenja o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije.

18. Prijedlog odluke o osnivanju i zadaćama Koordinacije za ljudska prava Dubrovačko-neretvanske županije.

19. Prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. g. i izradu Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Dubrovačko-neretvanske županije od 2017. do 2020. godine.

20. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

21. Prijedlog odluke o produljenju važećeg Ugovora o zakupu prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji br. XIX/110 – "BLATO".

22. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Statut Osnovne škole Cavtat. 23. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Cavtat za ustupanje prostora

škole za potrebe dječjeg vrtića Konavle. 24. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Statuta Osnovne škole

Mljet.



________________________________________________________________________________________

25. Prijedlog rješenja o imenovanju tri predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije u Otočno vijeće pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

26. Prijedlog zaključka o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa koju je Dubrovačko-neretvanskoj županiji ponudio Nikša Sršen iz Šibenika.

27. Prijedlog zaključka o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa koju je Dubrovačko-neretvanskoj županiji ponudio Ferdo Skočibušić iz Dubrovnika.

28. Prijedlog zaključka o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa koju je Dubrovačko-neretvanskoj županiji ponudio Nikša Marinović iz Dubrovnika.

Nakon utvrđivanja dnevnog reda, predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu o zapisniku sa 1. redovite sjednice Županijske skupštine. Zapisnik sa 1. redovite sjednice jednoglasno je prihvaćen. Potom je predsjednica Županijske skupštine prešla na vijećnička pitanja.

Vijećnička pitanja Predsjednica Županijske skupštine uvodno je rekla kako pojedini vijećnici na prethodnoj

sjednici nisu uspjeli postaviti svoja pitanja, radi ograničenog vremena, pa isti imaju prioritet u postavljanju pitanja na ovoj sjednici.

Marinko Pažin postavio je slijedeće pitanje Županu g. Nikoli Dobroslaviću: „Prije nekoliko dana moglo se čuti da su Grad i Županija umiješani u izbor načelnika

Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, čak se navodilo i da su zagovarali različite kandidate, gradonačelnik jednog, Župan drugog. Što je tu istina?“

Drugo pitanje g. Pažina glasi: „ Kako tumačite najavljenu tužbu protiv RH od strane investitora u projekt golfa na Srđu?“ Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da u postupku izbora kandidata i imenovanja

načelnika PU ne sudjeluju niti županije, niti jedinice lokalne samouprave. Županija nije oko toga konzulturana, niti je trebala biti, jer to je nadležnost MUP-a, što znači

da je njihova i odgovornost za ono što su proveli. Što se tiče tužbe investitora na Srđu, vrlo ga je neugodno iznenadila najava tužbe. U

obrazloženju stoji da su imali opstrukciju projekta, a ovoj županiji to sigurno nije bila opstrukcija. Znamo da su neki akti poništeni od strane suda, no svi smo jednaki pred zakonom i odluke se moraju poštivati, rekao je Župan. To ne smatra nikakvim preprekama za investiranje.

Volio bi da se investitor usredotoči na svoj projekt jer ima mogućnosti kroz PP-ove Županije i PP Grada Dubrovnika.



________________________________________________________________________________________

Ovaj potez može tumačiti jedino kao pritisak na državna tijela, na regionalnu i lokalnu samoupravu da bi se izborila što bolja pozicija investitora u daljnjim postupcima pred našim tijelima, bilo na državnoj, bilo na lokalnoj razini. To je svojevrsni pritisak i na sudstvo.

Davor Penić postavio je slijedeća pitanja: "Pitanje upućujem Županu: "Kada ćete i kako riješiti pitanje OŠ Cavtat? Pročitao sam u

medijima da ćete tamo smjestiti i dječji vrtić, a trenutno škola radi na 6 lokacija i to je jedno goruće pitanje koje treba što prije riješiti."

Drugo pitanje je slijedeće:"Kada ćemo ići u projekt povezivanje Korčule i Pelješca preko novih trajektnih luka Perna s jedne strane, zaobilaznica kroz Orebić, rekli ste da će to biti jedno cjelovito prometno rješenje, koje će uključivati prometne studije za povezivanje Korčule i Pelješca. To pitanje sam postavio još prije 3 godine."

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da je OŠ Cavtat možda u najtežem položaju od svih OŠ u Županiji, kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija i mi na tom pitanju, zajedno s Općinom Konavle radimo već dugi niz godina.

Rješenje se nažalost oteglo i taj problem rješavamo na sadašnjoj lokaciji škole, koja je u prostoru za to i namijenjena, iako je bila još jedna lokacija na kojoj se mogla realizirati škola, ali ocijenili smo da je to nepovoljno i da će uzeti puno više vremena.

Na toj postojećoj lokaciji je sada i dječji vrtić, a bit će dječji vrtić i škola. Rade se oba projekta koji su pri kraju. Traženje građevinske dozvole, suglasnost Ministarstva i dovršetak glavnog projekta, a najveći problem će biti financiranje gradnje škole jer u EU fondovima, operativnom programu nije moguće kandidirati osnovne škole.

Županija je uputila zahtjev za sastanak ministrici znanosti i obrazovanja. Imali smo sastanak s ministricom regionalnog razvoja, a isto ministarstvo ne može to financirati kroz europske fondove, jer to nije predviđeno operativnim programom. Moguće je da se uključi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, na sastanku ćemo vidjeti kojom solucijom i kako financirati taj projekt.

Nema lošijih uvjeta u našoj županiji od osnovne škole Cavtat. Što se tiče povezivanja otoka, posebno Korčule, to je doista prioritet županije. Otvorila se

mogućnost financiranja sredstvima europskih fondova i na tome se veoma intenzivno radi na sva 3 dijela projekta, dakle i na luci Polačište i na trajektnoj luci Perna i na obilaznici Orebića, jer sva 3 objekta su izuzetno važna. Izgledi su vrlo dobri i na tome moramo ustrajati, naglasio je Župan. U dogovoru s općinom Orebić radi se i na obilaznici. Ivan Margaretić postavio je pitanje u svezi valobrana Kaše, koji se nalazi ispred Gradske luke i koji je jedan vrlo važan fortifikacijski objekt za cijeli naš grad, a posebno za zaštitu gradske luke. On je u vrlo derutnom i teškom stanju i napori su bili da se nađe način da se isti obnovi, još u prošlom mandatu. Uspjeh se nije postigao jer taj objekt ne podliježe mogućnosti financiranja od EU fondova. Društvo prijatelja dubrovačke starine vrlo uspješno obnavlja spomenike Dubrovnika i izvan njega, te se postavlja pitanje kako i zašto ovako dugo valobran Kaše ne možemo obnoviti.



________________________________________________________________________________________

Prije nekoliko godina dio obale u Gradskoj luci se urušio, a što bi se tek dogodilo kad bi se radilo o valobranu Kaše, upitao se g. Margaretić. Da se to nebi dogodilo postavlja pitanje Županu: „Da li je Županijska lučka uprava ikada, posebno nakoan što je dobila odbijenicu od EU fondova, postavila zahtjev, pitanje, zamolbu Društvu prijatelja dubrovačke starine da se izvidi mogućnost obnove valobrana Kaše? Ako to nije napravljeno, vrijeme je da se taj potez napravi s naše strane", zaključio je g. Margaretić. Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da stoji sve što je g. Margaretić rekao, a ŽLU koja je nadležna za taj objekt je napravila projekt obnove i ima izdanu građevinsku dozvolu. Problem je u financiranju, objekt bi trebao biti povezan s turizmom, što je bilo teško dokazati. ŽLU je tražila od DPDS-a i zamolila ih da se uključe u financiranje tog projekta, te vjeruje da će se iznaći te mogućnosti, jer nebi nam se smjelo nikako dogoditi da se valobran uruši. Marko Mujan također je postavio pitanje Županu, a isto glasi: „Kad se zbroji i oduzme, građani na ovaj ili onaj način plaćaju ogroman danak upornim procesom obezvređivanja vrijednosti naše privatne i zajedničke zemlje i nekretnina, vode, mora i čistog zraka. Našim ogromnim izdvajanjima i ulaganjima u njihovu infrastrukturu kasnijim neplaćanjima ili do beskonačnosti odgodama uvjetovanih plaćanja koncesija, izvozom konvertibilnih kuna bankama što su omogućile prljavi lihvarski novac investitorima, koji ni sami sebe tako ne zovu. Pohvaljujem s izrazitim zadovoljstvom u slučaju luke Dubrovnik stav gradonačelnika Mata Frankovića kako luka mora ostati u našim rukama. Do kada će nam se nametati bavljenje pojedinačnim slučajevima i problemima, bez strategije dok nam ne dođu s dukatima i škudama kvaziinvestitori kao na Srđu, jer vidimo da kasnije stvari toliko idu teško i naknadno. Ni danas još ne raspravljamo da se napokon razriješi malverzacija, ispod žita odrađena, povećanje obuhvata gradnje na Srđu za još punih 200% više od prvotno planiranog, koji je vodio bivši predsjednik Vlade Ivo Sanader, danas poznat po sudskim progonima, bivša gradonačelnica Dubravka Šuica, danas zastupnica u Europskom parlamentu i bivši povjerenih Vlade g. Želimir Bosnić 2006. g. koji nije imao pravo odlučivati o gradnji još jednog Dubrovnika. Kad budemo raspravljali o obuhvatu projekta na Srđu, g. Župane, hoćete li od nas tražiti da se izjašnjavamo za legalno neosporni prvotni obuhvat od 110 ha, koji uz popratne sportske sadržaje još ima jedan veliki i jedan mali hotel, ili će te tražiti da se izjašnjavamo za prihvaćanjem megalomanskog lopovgrada što čak i naše sudstvo, visoki upravni sud nije mogao progutati, već je taj štetni ugovor poništio 2014. i hoće li oni što su donosili takve odluke politički i sudski odgovarati, ili svi mi kao taoci te njihove politike.“(tonski zapis) Drugo pitanje g. Mujana je slijedeće: „Način zbrinjavanja i korištenja otpada u našoj županiji kao goruće pitanje izgleda kao da visi u zraku, a po meni stoji. S tim u vezi imam prijedlog da možda budu dva odlagališta istok-zapad, a nisam upoznat s konkretnim prijedlozima stručnjaka. Kako se ima namjeru sanirati odlagalište na Grabovici, kaže mi naš sugrađanin Radić ako se moglo planirati injektiranje, nitko ne zna koliko ogromnih količina betona u za srećom propalu



________________________________________________________________________________________

devastaciju podzemlja Omble, kako bi se tom metodom možda moglo zatvoriti prosjede, pukotina i spriječiti daljnje zagađivanje vode koju pijemo.“ (tonski zapis) Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je što se tiče Srđa da smo uvijek svim temama u županiji pristupali odgovorno i donosili smo planove za sve ono gdje smo mogli i trebali donositi planove i izmjene tih planova. Moramo se držati svih propisa koji vrijede i za investitore i za jedinice lokalne samouprave. Visoki upravni sud nije se izjašnjavao o golfu na Srđu, jer odluka tog suda glasi da se ukida odluka o donošenju Izmjena i dopuna PP-a Dubrovačko-neretvanske županije. U svezi pitanja o otpadu Župan je odgovorio da smo imali brojne probleme u tom poslu koji je vrlo osjetljiv, vrlo važan i opasan za ovu županiju koja je turistička. Vjeruje da je to iza nas jer u PP-u imamo lokaciju za Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju i tamo ga planiramo graditi po svim standardima EU i svim standardima koji vrijede u RH. Imamo odlagališta kao što je Grabovica koje se mora sanirati i zatvoriti i svi na tome rade.

Nada se da ćemo dobiti taj centar vrijedan 50 milijuna eura i da ćemo u isto doba imati sva odlagališta zatvorena i sanirana, što je jedino rješenje za ovu županiju i jedinice lokalne samouprave.

Marko Mujan smatra da je apsurd što imamo puno stručnjaka, koji umjesto da provode svoje

ideje, dobivaju tuđe ideje koje poslije moraju braniti. Teo Andrić postavio je pitanje koje je nekoliko puta pitao u zadnjih par godina i drago mu je da

se nešto po tome počelo raditi. Sve nas boli, što su nam se svojevremeno sjedišta nekih ustanova premjestila van naše županije. Drago mu je što smo zadržali Policijsku upravu, vratila se i Porezna uprava, što je dobro, pa Vas pitam Župane, znate li kada će se vratiti Carinska uprava, Trgovački sud, Uprava za obranu koju je svatko zaboravio."

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da smo imali jedno razdoblje kada se htjelo razvlastiti županije, ukinuti županije i stvoriti nekih 4-5 velikih, super regija, ali smatrali smo da je to loše i borili se protiv toga, te na sreću danas vrlo malo političkih struktura misli da je to dobro rješenje. Županijski ustroj je dobar ustroj i treba ga zadržati i on danas samo jača, a županije su opravdale svoje postojanje. Na sreću zaustavila se PU, vratila se Porezna uprava na čemu zahvaljujemo Hrvatskoj Vladi, inzistiramo da se vrati Carinska uprava, da se vrati Trgovački sud i Uprava za obranu. Smatramo da u pravilu, ako ne postoji dobar razlog, sve institucije državne uprave, javna poduzeća trebaju biti u županijama, koje su temelj regionalnog ustroja, naglasio je Župan. Krešimir Kuran postavio je slijedeća pitanja Županu Nikoli Dobroslaviću: "Jeste li upoznati s problemom Dubrovačke ulice u Metkoviću koja je dio županijske ceste 6220, jer nitko godinama ne reagira na apele građana, a stvaraju se veliki problemi s prometom i nezakonitim parkingom u toj ulici. Bivši gradonačelnik i sadašnji gradonačelnik za sad ne uspjevaju to riješiti i problem je što je to županijska cesta.



________________________________________________________________________________________

Da li ste upoznati s time i što poduzeti?" "Drugo pitanje odnosi se na zahtjev pojedinih građana iz Grada Opuzena koji su uputili

Vama zahtjev, a ne mogu dobiti potvrdu da se nalaze u mirnom posjedu poljoprivrednog zemljišta skoro već više od godinu dana, na što imaju pravo Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, čl. 48, stavak 1, a znam za pojedince da su isto dobijali u roku od dva mjeseca. Zanima ga da li se tu radi neka selekcija?"

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da ne zna dovoljno o problemu Dubrovačke ulice, pa

će za to pitanje konzulturati ŽUC i Grad Metković i dati odgovor – u čemu mi možemo pomoći da se problem smanji ili eliminira.

Što se tiče mirnog posjeda, potvrde o mirnom posjedu daju jedinice lokalne samouprave u

pravilu, a ako one to ne učine ili ne žele, onda se građani mogu obratiti jedinicama regionalne samouprave. Znamo za zahtjeve iz Opuzena i iz područja Grada Ploča i imamo sljedeće stajalište: trebalo bi da te mirne posjede daju jedinice lokalne samouprave, jer one bolje poznaju situaciju, a ako bi one to odbile, možemo o tome razgovarati i pomoći, no ovdje imamo specifičnu situaciju na području Opuzena i Ploča, jer se tamo umiješalo državno odvjetništvo. Postojale su neke tužbe za nelegalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i zbog toga nismo uopće razmatrali davanje tih potvrda jer očekujemo da se taj problem s Državnim odvjetništvom razriješi i onda bi Jedinica lokalne samouprave trebala izdati takvu potvrdu. Mihovil Družijanić postavio je slijedeće pitanje Županu: "Da li je postignut dogovor s Hrvatskim vodama o sustavu navodnjavanja u Neretvi koji je bio potreban da se dobije građevinska dozvola za cijeli zahvat i o čemu se tu zapravo radi. Postoje li predpostavke za uspješnu realizaciju?"

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da ovaj projekt borbe protiv zaslanjenja doline

Neretve, osim naše borbe da projekt Gornji horizonti ne ugroze dolinu Neretve, sve to rješava jedan sustavni projekt navodnjavanja i čuvanja slatke vode u dolini Neretve kroz nekoliko dijelova tog projekta. Prvi dio projekta je navodnjavanje u području Grada Opuzena, o tome smo već sklopili ugovor o financiranju iz EU fondova. Postupak vode Hrvatske vode i to ide jako dobro, te će se vrlo brzo realizirati u cjelosti.

Drugi dio projekta je navodnjavanje Koševo-Vrbovci koji je također prijavljen za financiranje iz EU fondova, a vjerujemo da i tu neće biti problema, osim tehničkih koje trebamo prevladati.

Veliki su problemi bili oko trećeg dijela projekta, a to je Pregrada na Neretvi, prevodnica i drugi dijelovi sustava koji čuvaju tu slatku vodu i brane zaslanjenje sa ušća. Grad Metković je tražio produljenje prevodnice koja vodi brodove iz donjeg dijela u gornji dio iznad pregrade sa 30 na 60 metara, da mini kruzeri i slična plovila mogu neometano proći u bilo koje doba dana.

Županija je podržala takav stav, zbog toga nije htjela izdati građevinsku dozvolu Hrvatskim vodama dok se to ne usuglasi s Gradom Metkovićem. Nekidan je u Metkoviću održan sastanak na kojem je dogovoreno da će se izraditi prevodnica veličine 60 m i da ćeŽupanija dati suglasnost Hrvatskim vodama za dobivanje građevinske dozvole.



________________________________________________________________________________________

To je strateški iznimno važan projekt za dolinu Neretve i zato će Županija sa svoje strane podržavati ovaj projekt. Nikola Grmoja upitao je slijedeće: "Mislio sam postaviti slično pitanje o sustavu navodnjavanja, radi dezinformacija koje se plasiraju u medijima. Bila je planirana prevodnica od 16 m, a on sam je tražio da bude 60 m. Studija je pokazala da će ta prevodnica koštati negdje oko milijun eura, što je smiješan iznos da dva grada izgube plovni put, što je bila i tradicija. Drugo pitanje tiče se golfa na Srđu. Smatra da Župan u svom trećem mandatu mora biti odgovoran i reći kakav je njegov stav, a ne stav Županijske skupštine. Građane to zanima. Župan je odgovorio da je činjenica kako je novi gradonačelnik doveo do konačnog rješenja. Točno je da je ondašnja uprava također bila za to, ali isto tako mora reći da njegov zahtjev prema Gradu Metkoviću ispred Županije leži u Gradu Metkoviću već 4-5 mjeseci da se izjasne oko toga ostaju li pri zahtjevu da se poveća prevodnica ili da ostane kako predlažu Hrvatske vode. Nikad odgovor nismo dobili i isto to pitanje postavljeno je novom gradonačelniku. Što se tiče golfa na Srđu, moramo paziti da to ne svedemo u politikanske rasprave, to je složeno pitanje s kojim je razgovarao s nekim vijećnicima. Naravno da Župan predlaže Županijskoj skupštini i Župan će nakon javne rasprave dati prijedlog Županijskoj skupštini, koja će dati svoj stav oko toga, naravno da se ne povrijedi niti jedan zakon, niti jedno pravo ni građana, ni investitora, a ovdje je to veoma složeno. Nikola Grmoja rekao je da će studija pokazati u kojem će smjeru sve ići po pitanju prevodnice, a Grad Metković neće pristati na manju prevodnicu, niti će izgubiti plovni put.

Ante Damić postavio je slijedeće pitanje Županu g. Nikoli Dobroslaviću: "Moje pitanje odnosi se na terminal u Gružu. U posljednje vrijeme smo svjedoci situacije koja

je nastala oko te investicije i svjedoci smo da se vrše određeni pritisci od strane francusko-turskog konzorcija prema našoj strani i da ta priča očito još nije završila, te Vas u tom smislu pitam Vaš stav odnosno stav Županije, iako županija nije nadležna po tom pitanju. Ali obzirom da se radi o strateškom infrastrukturnom projektu za cijelu županiju, molim Vas da nam iznesete Vaš stav u tom pogledu i isto tako koliko je on u suglasju sa stavom Grada Dubrovnika."

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da je putnički terminal u luci Gruž strateški

infrastrukturni turistički objekt, povezan sa turizmom na kružnim putovanjima. Svjedoci smo da je natječaj za terminal bio netransparentan. Drago mu je da je Upravno vijeće postupilo onako kako je postupilo jer vjeruje da su imali dovoljno razloga. Drago mu je da je Ministarstvo podržalo te stavove Upravnog vijeća, a Grad Dubrovnik to također podržava.



________________________________________________________________________________________

Potrebno je vratiti postupak na početak jer predugovor nije sklopljen na vrijeme, u roku, naglasio je Župan i vidjeti da li ići sa novim natječajem ili da taj terminal po mjeri grada gradi lučka uprava Dubrovnik. Naravno o tome će odlučiti osnivač te uprave, a to je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Kristina Čurčija postavila je vijećničko pitanje za Župana i pročelnika Upravnog odjela za

zdravstvo i socijalnu skrb g. Daria Kulišića: "Jeste li upoznati sa sudskim procesom koji vodi Dom za starije s bivšim izvođačem radova za

izvršene radove na domu i troškovima koji su pri tom nastali?" Radi se o troškovima procesa, prema njenim saznanjima od 800.000 kuna.

"Zašto još uvijek nije raspisan natječaj za ravnatelja navedenog doma, jer po mojim informacijama to je već trebalo biti 5.09.2017., ili ćete primijeniti isti sistem kao i sa izborom ravnatelja Javne ustanove DNŽ koji je odgađan mjesecima dok se radno mjesto stručnog voditelja ni nakon 2,5 godine nije upotpunilo, a to ste nekoliko puta obećavali?"

Treće pitanje gđe Čurćije glasi: "Pripremajući se za ovu sjednicu primjetila sam da kod nekih ustanova u vlasništvu Županije

nije objavljen Plan nabave za 2017.g., a postoji zakonska obveza.Na njihovim web stranicama ne postoji Plan nabave,"pa moli za odgovor.

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da je Dom umirovljenika imao jedan spor sa

izrađivačem radova, drugostupanjska presuda je na njegovu štetu, što je također točno, ali postoji žalba na Vrhovni sud jer i dalje uprava doma smatra da su oni u pravu. Radi se o iznosu od 800.000 kuna. Vidjet ćemo i taj pravni lijek kako će završiti, a ispitat ćemo kako je uopće došlo do toga, a naravno da je odgovornost na ravnateljici odnosno onima koji su je savjetovali da ide u taj spor. Dom pokušava sam riješiti pitanje plaćanja po presudi.

Što se tiče natječaja, nije dobio informaciju od Upravnog vijeća da je trebao biti raspisan, ali u svakom slučaju se mora raspisati prije isteka mandata članovima.

U Javnoj ustanovi bio je natječaj, imenovali smo ravnatelja i to funkcionira dobro.

Što se tiče Plana nabave, to svaka ustanova mora sama riješiti, mora imati plan nabave i mora biti transparentan, rekao je Župan Nikola Dobroslavić. Ovim je zaključena točka vijećnikčkih pitanja, a predsjednica Županijske skupštine dr.sc.Vilma Kosović, dr.med., naglasila je da obzirom na određeni vremenski rok od 1 sat, nisu svi vijećnici uspjeli postaviti usmeno pitanja, a prema čl. 70 Poslovnika mogu ga postaviti u pisanom obliku, na što će dobiti pisani odgovor. Pero Jerković iznio je povredu Poslovnika rekavši da su vijećnička pitanja institut demokracije, gdje je moguće županijskoj upravi i izvršnoj vlasti postaviti pitanje. Imali smo praksu u dosadašnjim sazivima da je dosta transparentnije određivan redoslijed vijećničkih pitanja. Misli da je ovaj način potpuno netransparentan. Prema njegovu mišljenju trebalo je prozvati tko sve želi postaviti pitanje i reći tko može idući put imati prioritet.



________________________________________________________________________________________

Ili ćemo tražiti 1/3 vijećnika promjenu Poslovnika i detaljnije da definiramo način postavljanja pitanja. Predsjednica je napomenula da vijećnici koji nisu stigli postaviti pitanje, mogu imati prioritet postavljanja pitanja na sljedećoj sjednici, što je sve u skladu s čl. 69. i 70. Poslovnika. Pero Jerković je rekao da vijećnici mogu postavljati pitanja što u pravilu traje jedan sat, a u pravilu može značiti i puno više.

Predsjednica Županijske skupštine zaključila je točku vijećničkih pitanja.

TOČKA 1. Prijedlog Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Dubrovačko – neretvanske županije za 2017. godinu. Župan Nikola Dobroslavić iznio je kratko uvodno obrazloženje. Naglasio je da je naš Proračun realan i boljeg ostvarenja nego što smo planirali i naravno da smo kroz njega zadovoljili potrebe svih proračunskih korisnika, omogućili funkcioniranje svih ustanova i korisnika proračuna. Pokazali smo da znamo gospodariti proračunom i razvijati sve potencijale županije, rekao je Župan. Očekuje da će vijećnici prihvatiti Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna. Dragica Stanić, pročelnica Upravnog odjela za financije iznijela je dodatno obrazloženje ovog polugodišnjeg izvještaja i to detaljnije po pojedinim stavkama proračuna i po pojedinim upravnim odjelima. Ana Prusac, predsjednica Odbora za proračun i financije iznijela je stav odbora za ovu i ostale točke iz nadležnosti odbora. Odbor je odlučio da se prijedlozi akata od red.br. 1.-3., te od 25.-27. dnevnog reda prosljeđuju Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje, u obliku kako je utvrđeno u prijedlogu predlagatelja. Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu. Pero Jerković naveo je sufinanciranje projekata na pomorskom dobru - 200.000 kuna je izvršeno Gradu Opuzenu – uređenje komunalne infrastrukture na pomorskom dobru, javna plaža na ušću Neretve. Prema dostupnim informacijama Grad Opuzen ta sredstva ne može iskoristiti zato što je javna plaža u doticaju s ornitološkim rezervatom, pa na tom području ne može biti nikakvih radova. Hoće li se tražiti povrat tih 200.000 kuna u županijski proračun? Dao je prijedlog da ih Grad Opuzen prenamijeni u neke druge svrhe, za neku korisniju namjenu. Drugo je pitanje stavka Lokalni izbori, želio je da mu se pojasni ta stavka.



________________________________________________________________________________________

Za Dom zdravlja Metković pitao je samo informaciju zašto je od planiranih 1.400.000 kuna u prvih pola godine izvršenje aktivnosti nula kuna? Dragica Stanić odgovorila je da ako se sredstva ne utroše namjenski, moraju se vratiti u proračun, što propisuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Lokalni izbori su planirani na 3 miliona kuna, oni su raspoređeni u 1. dijelu godine akontativno 2.600.000 kuna Županijskom izbornom povjerenstvu i ono je vratilo cca 600.000 kuna neutrošenih sredstava, a 2.400.000 kn izvršenja na današnji dan sastoji se i od troškova izbora, izborne promidžbe za članove predstavničkog tijela i troškova za izbore Župana. Po pitanju Doma zdravlja Metković odgovorila je da nije izvršeno, izvršit će se u drugom dijelu godine. Ivo Žuvela naveo je kako je njegov stav da je na ovakav način izvršenja proračuna županija sama sebi svrha. Dubrovačko-neretvanska županija bi trebala da bude više angažirana da realizira svoje projekte, u ovoj županiji. Prihodi su bili u ovih 6 mjeseci manji od rashoda. Osobno mu smeta da kod npr. poreza na dohodak koji se "sam od sebe puni", tu ide dobro, ali tamo gdje treba doći do dodatnih sredstava, tu su loši indeksi ili su nula. To nam govori koliko dobro radimo ili ne radimo. Zato će on osobno glasati protiv ovog polugodišnjeg izvještaja, rekao je. Teo Andrić izrekao je pohvalu pročelnici što je pripremila ovako dobre materijale, koji su u potpunosti transparentni. Kad govorimo o izvršenju proračuna, misli da je županija napravila odličan posao i da smo vrlo blizu onoga što smo planirali. Vidljivo je da se ovo radi odgovorno, uredno i čisto, te može samo dati pohvale za ovakav način vođenja proračuna i predlaže vijećnicima da ga prihvate. Pročelnica Dragica Stanić odgovorila je g. Žuveli rekavši vezano za EU sredstva i financiranje iz EU fondova da su sve ovo novi projekti i ta će sredstva normalno pristići tek kada bude predfinanciranje i kada započnemo s tim projektima. Prema tome, ovo mora čekati da bi dobili sredstva. Davor Penić rekao je što se tiče tehničke strane da izvještaj zaslužuje pohvale, sve je razvidno i transparentno. Međutim, iz ovoga se da isčitati da je voljom i radom Župana i Upravnih odjela došlo do određenih rezultata, povećanja prihoda. Planirali smo da će završiti legalizacija i da nećemo ubrati upravne pristojbe, gdje je pad. Prihod od imovine može biti puno veći. Rezultat poslovanja Dubrovačko-neretvanske županije je pao. Imamo trošak kojeg prave zdravstvene ustanove – Opća bolnica Dubrovnik i Dom zdravlja Metković.



________________________________________________________________________________________

Dragica Stanić naglasila je da Županija ulaže i te kako, a još od ministra Linića se poteže pitanje da se porez na cestovna motorna vozila plaća prilikom registracije vozila, jer znatan dio prihoda smo tako izgubili. Nikola Grmoja želio je znati gdje možemo vidjeti kojim portalima Županija izdvaja novac, kako bi sve bilo transparentno, kojim medijima i radio postajama. Dragica Stanić odgovorila je nevezano za ovaj upit da su na web stranici Županije objavljeni svi dokumenti proračuna, otvoreni proračun, svi planski dokumenti iz kojih je razvidno koliko je planirano, koliko izvršeno i svi izvršni dokumenti koji idu prema financijskoj agenciji. Kristina Čurćija zatražila je objašnjenje za stavku 65 - Upravljanje pomorskim dobrom, projekt izletničko-turistički brod. Ivo Klaić, pročelnik UO za pomorstvo, turizam, poduzetništvo i energetiku rekao je da je ta stavka u proračunu uvedena prije dvije godine, u smislu pomoći našim brodogradilištima na Korčuli i u Dubrovniku i našim brodarima. Cilj je bio javni poziv kojim će se prema raspisanom i objavljenom natječaju sufinancirati popravak naših brodara unutar brodogradilišta na području županije. Iznos je bio 250.000 kuna, čak i prošle godine je iznosio 128.000 kuna, dakle nije u potpunosti iskorišten i vrijeme je da naše tradicionalne brodove vratimo na naše more. dr.sc. Vilma Kosović, dr. med, predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog polugodišnjeg izvještaja. Većinom glasova (23 "ZA" i 13 "SUZDRŽANIH") donesen je

Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Dubrovačko – neretvanske županije za 2017. godinu

(Polugodišnji izvještaj prilaže se zapisniku i čini njegov sastavni dio)

TOČKA 2. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Dubrovačko – neretvanske županije za 2017. godinu i Projekcije za 2018. i 2019. godinu. Župan Nikola Dobroslavić uvodno je obrazložio i ovu točku dnevnog reda. Proračun Dubrovačko-neretvanske županije za 2017.g. donesen je u prosincu 2016. g. na ukupan iznos od 624.007.000 kuna. Bilanca proračuna planirana je sukladno propisanoj



________________________________________________________________________________________

metodologiji i parametrima iz smjernica i uputa Vlade RH, Ministarstva financija i Upravnog odjela za financije. Proračunom se gospodarilo uredno, te predlaže da se ove izmjene i dopune prihvate. Dragica Stanić, pročelnica UO za financije iznijela je detaljnije uvodno obrazloženje, rekavši da su osnovni razlozi donošenja izmjena i dopuna Proračuna uvođenje i usklađivanje transfernih primitaka iz proračuna, pomoći za provođenje EU projekata, korekcije planiranih prihoda sukladno ostvarenju u proteklom razdoblju i procjeni ostvarenja do kraja godine, izmjene i dopune u bilancama decentraliziranih funkcijama sukladno odlukama o minimalnim financijskim standardima, unošenje u bilancu proračuna rezultata poslovanja po Godišnjem izvještaju o izvršavanju proračuna za 2016.g., izmjene i dopune u financijskim planovima proračunskih korisnika. Ovim izmjenama i dopunama Proračuna bilanca prihoda i rashoda povećava se za 18.216.000 kuna i predlažena na iznos od 642.223.000 kuna. Izvršene su prenamjene unutar razdjela i između aktivnosti unutar razdjela i to u UO za obrazovanje, kulturu, znanost i šport (55.156 kuna), u UO za komunalne poslove, promet i veze (1.706 kuna) i u UO za poslove Župana i Županijske skupštine (3.670 kuna). Izvršene prenamjene sredstava u iznosu od 60.532 kune ovim su Izmjenama i dopunama iskazane kroz početni plan, zaključila je gđa Stanić. Stav Odbora za proračun i financije vijećnici su čuli, pa je predsjednica Županijske skupštine otvorila raspravu. Ivo Žuvela rekao je kako je lijepo čuti da su prihodi veći, ali se postavlja pitanje kako rasporediti taj višak prihoda i kome? UO za poslove Župana i Županijske skupštine dobija značajna sredstva, također i Služba za zajedničke poslove, dok za potrebe branitelja nema nikakvih povećanja. Isto vrijedi i za stavku zdravstvo i socijalna skrb. Pročelnica Dragica Stanić odgovorila je da UO za poslove Župana i ŽS ima povećanje 0,3 miliona kuna, izvori se smanjivaju 0,6 mil.kuna na razinu izvršenja. Kapitalni projekti i EU projekti povećavaju se za 0,9 miliona kuna. Dakle, niti jedna kuna za Župana. Što se tiče UO za zdravstvo i socijalnu skrb, smanjeno je 0,6 mil.kuna, ali to je rezultat svođenja na zakonsku obvezu Zakona o javnim ustanovama i Zakona o financiranju, do kojeg iznosa možemo najviše financirati ta sredstva. Prema tome, sve je u skladu sa zakonom, naglasila je. Davor Penić rekao je da je postavio pitanje na Odboru za financije, pa ga sada ponavlja, a radi se o stavci za poljoprivredu,vezano za 1,5 milion kuna za voćnu mušicu, koja je napravila ogromnu štetu i na palmama, a ne samo na voću. Da li je naš Upravni odjel za poljoprivredu mogao tražiti veća sredstva za suzbijanje štete od sredozemne voćne muhe koja je napravila štetu i na maslinama i na agrumima, te na palmama?



________________________________________________________________________________________

Dragica Stanić vezano za ovo pitanje je rekla da kriterije utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede i ne radi se o EU sredstvima, već o sredstvima iz Ministarstva poljoprivrede. Ivo Žuvela dodao je da je izostavio pitanje o Općoj bolnici Dubrovnik - 8 miliona kuna manje. Da li ovo znači kad joj smanjujemo prihode da je ona sanirana, da dobro stoji, ili je to neka zakonska obveza? Dragica Stanić odgovorila je da se radi o financiranju izvan županijskog proračuna, to je u njihovoj nadležnosti i to nije u okviru županijskog proračuna. Pero Jerković napomenuo je razdjel 10 - UO za financije, dodatak za uspješnost na radu, rebalans minus 600.000 kuna, bruto sredstva za plaće i ostale rashode za zaposlene- 600.000 kn sa jedne pozicije na drugu, a nije u tekstualnom dijelu objašnjeno odnosi li se to na ispravke nalaza revizije. Pročelnica Dragica Stanić odgovorila je da temeljem Zakona o plaćama planiraju se sredstva za plaće i najveća dozvoljena masa sredstava za plaće ovu godinu je 13.900.000 kuna, mi smo planirali nešto manje, a dodatak za uspješnost na radu temeljem čl.13 Zakona o plaćama planirali smo i manje nego što smo trebali planirati. Prenamijenili smo sredstva iz dodatka sredstava za plaće jer smo uštedili prošlu godinu jednu dužnosničku plaću, međutim na kraju godine moramo osigurati sredstva jer sada imamo dva zamjenika. Predsjednica Županijske skupštine dr.sc. Vilma Kosović, dr.med. zaključila je raspravu i stavila prijedlog Odluke o Izmjenama i dopunama Proračuna na glasovanje. Većinom glasova (uz 22 "ZA" i 14 "SUZDRŽANIH") donesena je

ODLUKA o izmjenama i dopunama Proračuna Dubrovačko – neretvanske županije

za 2017. godinu i Projekcije za 2018. i 2019. godinu.

(Odluka se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio) TOČKA 3. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2017. Predsjednica Županijske skupštine zamolila je Nikšu Konjevoda, ravnatelja ŽUC-a da iznese kratko uvodno obrazloženje, te po potrebi odgovori na eventualna pitanja vijećnika.



________________________________________________________________________________________

Nikša Konjevod, ravnatelj Županijske uprave za ceste uvodno je rekao da su ovim Izvješćem obuhvaćeni podaci o prihodima i izdacima, izvršenim radovima redovnog i izvanrednog održavanja, te rekonstrukcije, građenja županijskih i lokalnih cesta u periodu od 01.01.2017. do 30.06.2017.g., izradi tehničke dokumentacije (projekti i studije), te potraživanjima i dugovanjima Županijske uprave za ceste. Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu po predloženoj točki. Ivo Žuvela upitao je ravnatelja da li može reći gdje smo došli kod radova za sjevernu zaobilaznicu u Veloj Luci? Nikša Konjevod odgovorio je da je to projekt koji se nalazi u procesu ishođenja građevinske dozvole, sad je u procesu ovjere parcelacijskog elaborata na katastru u Korčuli. Prema zadnjim informacijama su od ŽUC-a tražili očitovanja na neke primjedbe građana vezano za taj elaborat. To će ići na drugostupanjsko tijelo u Državnu geodetsku upravu na ovjeru. Nada se da će se potom projekt nastaviti dalje realizirati. Davor Mihaljević postavio je pitanje ravnatelju i Županu koje se odnosi na jedan budući zahvat na području Grada Ploča, a radi se o velikom kružnom toku sa zapadne strane ulaza u grad. To je bilo i sastavni dio programa g. Župana za novo razdoblje 2017.- 2021. O tome se razgovaralo i taj projekt je došao do faze izgradnje glavnog projekta. Zanima ga kakva je sad situacija i da li je nova vlast stupila s ravnateljem u kontakt i do koje su faze došli oni u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na tom dijelu zahvata novog kružnog toka. Nikša Konjevod odgovorio je da je to projekt kojeg su imali u planu za realizaciju u 2017.g. i imamo ugovor o realizaciji tog projekta sa gradom Pločama, s tim da je u tom ugovoru specificirana obveza grada Ploča da riješi imovinsko-pravne odnose. To prema neslužbenim informacijama nije baš jednostavno riješiti i očekujemo obavijest od grada Ploča da se pristupi realizaciji tog projekta. Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog odluke. Jednoglasno (sa 29 glasova "ZA") donesena je

O D L U K A

O DAVANJU SUGLASNOSTI NA POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU FINANCIJSKOG PLANA ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE ZA 2017.

I.



________________________________________________________________________________________

Daje se suglasnost na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste Dubrovačko - neretvanske županije za 2017. godinu.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku Dubrovačko - neretvanske županije".

TOČKA 4. Izvješće Župana Dubrovačko – neretvanske županije za prvo polugodište 2017. godine. Predsjednica Županijske skupštine pozvala je Župana g.Nikolu Dobroslavića da se uvodno obrati vijećnicima i obrazloži prijedlog izvješća. Župan Nikola Dobroslavić uvodno je rekao da je Županija u navedenom razdoblju obavljala uredno sve zadaće iz svog djelokruga i izvršavala Program župana i Županijske skupštine. Osigurali smo svim korisnicima Proračuna sredstva za obavljanje njihove djelatnosti, sve prema propisima, a udrugama uz javne pozive i vrednovanje projekata putem povjerenstava. Potom je naveo neke od najvažnijih, strateških projekata kojima smo dali prioritet, kao što je npr. mostovno odnosno cestovno povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom zemlje i ostatkom EU. Europska komisija je osigurala 85% sufinanciranja ukupnih troškova. Županijska uprava za ceste je učinila daljnje korake u poboljšanju cestovne infrastrukture, u što je uloženo 18,5 mil. kuna. Izradili smo Glavni plan funkcionalne regije Južna Dalmacija, te vjeruje da će se isti na današnjoj sjednici prihvatiti. U izradi je bila Studija predizvodljivosti za Kongresni centar Dubrovnik, održan je veoma uspješan vinski festival, a s Gradom Dubrovnikom provodi se postupak izmjena i dopuna PP-a radi lokacije za Turističku školu na Babinom Kuku, kao i za smještaj Pastoralnog centra. Osiguravali smo i u ovom razdolju poticaje malim i srednjim poduzetnicima, rješavali pitanja pomorskog dobra, potpisali ugovor za Komunalnu lučicu Batala vrijedan 10,5 mil.kuna. I dalje smo provodili europske projekte i najuspješnija smo županija u korištenju EU sredstava, naglasio je Župan. Dosegnuli smo brojku od 79 projekata u kojima smo sudjelovali, a posebno je naveo uspješnost projekata u kojima je sudjelovala DUNEA. Sve to je vrijedno preko 400 milijuna kuna, što nije mali novac. Agencija za gospodarenje otpadom je i u ovom razdoblju pripremala daljnji projekt Centra. U zdravstvene ustanove smo uložili više od 6 mil.kuna u ovom razdoblju, vodimo nekoliko vrlo važnih projekata za zdravstvo, projekt Dnevne bolnice Dubrovnik , ali i Dnevne bolnice Metković. Projekt "Dva skalina" realiziramo za naše sugrađane koji imaju djecu s posebnim potrebama, sa željom da ih preselimo u jedan moderan prostor.



________________________________________________________________________________________

U obrazovanje smo uložili više od 20 milijuna kuna, 800.000 kuna u kulturu, 700.000 kuna u sport, a sve u izvještajnom razdolju. U poljoprivredi je vrlo važan projekt navodnjavanja, Centar kompetencije za agrume, zaštita od voćne muhe. U školama to je projekt dodjele besplatnih udžbenika za prvašiće u svim školama kojima je osnivač Županija, kao i mnogi drugi projekti. Vodili smo računa o poziciji i imidžu županije u zemlji, ali i u Europi, djelovanja u Jadransko-jonskoj euroregiji, te smo održali taj imidž na visokoj razini, ali ga i malo poboljšali. Župan očekuje od vijećnika prihvaćanje ovog Izvješća, čime je i zaključio svoje izlaganje. dr.sc. Vilma Kosović, dr. med., predsjednica Županijske skupštine zahvalila se Županu i otvorila raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Teo Andrić čestitao je Županu i svima koji mu pomažu u njegovu radu, odnosno županijskoj administraciji. Mišljenja je da je u proračunu postignuta jedna fantastična ravnoteža i razvoja i socijale. Nema dijela naše županije i privrede, te dijela društvenih slojeva koji ovdje nisu dotaknuti. Vodilo se računa o svemu i o svima, a posebno je g. Andrić istaknuo da je ovo jedina županija u Rupublici Hrvatskoj koja nema kreditno zaduženje. Nada se da će i vijećnici prepoznati ove kvalitete i prihvatiti izvješće kako je predloženo. Davor Mihaljević, predsjednik Odbora za razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave iznio je stav odbora za ovu i sljedeće točke koje su iz njegove nadležnosti. Davor Mihaljević rekao je da je odbor nakon provedene rasprave donio zaključke kojima se Županijskoj skupštini predlažu na nadležnu raspravu, kao i donošenje točke pod rednim brojevima 4. i 5., kako je utvrđeno u prijedlogu predlagatelja. Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu. Davor Penić rekao je da će govoriti o onome što bi se moglo raditi bolje, pa tako u prometu, prema njegovim riječima stojimo na mjestu. Što se tiče zaštite okoliša iz izvješća nije razvidno kad ćemo dobiti lokacijsku dozvolu za Centar za gospodarenje otpadom. U svezi programa navodnjavanja u dolini Neretve, Župan je iscrpno o tome govorio, međutim ostaje u rebalansu proračuna manjak od 150.000 kuna zato što su Hrvatske vode smanjile sa 250.000 na 150.000 kuna. O manjku zdravstvenih ustanova je već govorio. Ostvarenje u Upravnom odjelu za poljoprivredu je samo 7%, dobili smo od MInistarstva poljoprivrede 1,5 milijuna kuna za više milijunsku štetu. Neodrživo je stanje u OŠ Cavtat.



________________________________________________________________________________________

Jamstveni fond za prerađivačku industriju bi trebao biti puno veći, pa bi i povrati bili puno veći, jer jedino tu možemo zaposliti male i srednje poduzetnike i otvoriti puno radnih mjesta, zaključio je g. Penić. Nikola Grmoja pohvalio je Županiju jer je prijavila dvije škole za energetsku obnovu gdje su ostvarena sredstva od 5 mil.kuna, što je malo, ali na tome treba puno više raditi. Generalno, puno je općih stvari kao i u drugim izvješćima, ali nada se da će u ovom mandatu to biti puno konkretnije i bolje. Marko Giljača naveo je korištenje javnog pomorskog dobra o čemu su održani i sastanci s odgovornima, čime je jako zadovoljan, međutim neshvatljivo je da su od 117 novih podnesaka u Upravnom odjelu za pomorstvo, 79 koncesije. 2000.g. je podnijet zahtjev za upis pomorskog javnog dobra na području od sv. Jakova do Belvedera, dakle 17 godina nije riješen taj zahtjev županije. Misli da bi županija trebala zauzeti jedan čvrsti stav prema Ministarstvu i zatražiti upis javnog pomorskog dobra, jer tu se planira jedna velika investicija u hotel Belvedere. Dao je primjer jednog pravilnika o korištenju pomorskog javnog dobra koji bi naša županija svakako trebala donijeti. U kontinuitetu još od 6. stoljeća, od rimskog prava, javno pomorsko dobro i pristup njemu se ne ograničava, naglasio je g. Giljača. Vjeruje da je to i namjera županije. Druga tema tiče se UO za prostorno uređenje i gradnju, dokumenata za Izmjenu i dopunu PP-a Dubrovačko-neretvanske županije, a što se tiče Srđa očekivao bi da Župan kao odgovorna osoba izađe s prijedlogom kojim bi se obuhvat smanjio i da "pred ucjenama ne bismo trebali pokleknuti." Pojasnio je arbitražu jer se investitor uključio u istu zbog toga što Studija utjecaja na okoliš koja je njima pala, treba doći do nove, a nova studija podrazumijeva novu Javnu raspravu. U toj Javnoj raspravi treba biti plan financiranja u kojem treba pisati koliko treba uložiti u infrastrukturu, a to je njima problem jer su oni računali na javne novce. Zato bi volio čuti Županovo mišljenje o istom. Kristina Ćurčija osvrnula se na problem vode u Županiji jer znamo da se bez vode ne može. Međutim nitko se nije osvrnuo na taj problem. Problem je također i plasman mandarina na tržište, boji se da će mnogi proizvodi završiti bačeni. Mislila je da će se naći načina da se takve ljude, proizvođače mandarina potakne, jer ako išta imamo, imamo mandarinu. U svezi Studentskog doma rekla je da ne možemo govoriti da smo studentski grad, kad studentskog doma nemamo. Turistički djelatnici će i dalje biti bez kongresne dvorane koja nam je potrebna, o tome se govorilo i 2016. g. Osojnik-Doli brza cesta više se ne spominje, a građani naše županije i dalje su osuđeni na duga čekanja i vrlo lošu cestu i još uvijek nemaju autocestu. Također je naglasila i problem u zračnom prometu. Sve su to neke osnovne stvari koje svaki građanin očekuje da će biti riješene. Alan Farac pohvalio je vidljiv pomak, a to su projekti "Zajedno možemo sve" , vrijedan 2,47 mil.kuna koji se financira iz EU fondova i tu je osigurano pokriće troškova za 54 pomoćnika u



________________________________________________________________________________________

nastavi, što je jako pohvalno. Važno je da taj projekt saživi iz dva razloga: prvi je razlog što postaje evidentno da djeca koja imaju poteškoće u nastavi, mogu se znatno lakše uklopiti u nastavu, a samim time i zapošljavamo mlade ljude, a projektom "Mladi za mlade" osigurala su se sredstva za još dodatnih 7 pomoćnika u nastavi. Što se tiče prijave za energetsku obnovu koja se financira iz europskih fondova, rekao je da je problem osnovne i srednje škole u Korčuli što su građene 70-ih godina, ljudima je oduzeta zemlja, neriješeni su imovinsko-pravni odnosi i sad postoji zavrzlama, škola je uknjižena na zgradu i to su procesi koji otežavaju energetsku obnovu. Tu treba doći do konsenzusa da se ti ljudi nekako namire, za što treba osigurati ne mala sredstva. U svakom slučaju, napore koje u Županiji ulažu u školstvo i sport svakako podržava i pozdravlja. Također podržava i ovo polugodišnje izvješće u cjelini. Nikola Grmoja postavio je pitanje u svezi širokopojasne infrastrukture. Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da se budući projekt širokopojasne infrastrukture priprema već 2,5 godine za cijelu županiju, podijelili smo područje na 3 dijela: dolinu Neretve, Pelješac i otoci i treće područje – Grad Dubrovnik, dio Grada Dubrovnika koji nije komercijalno isplativ i jedinice lokalne samouprave od Primorja do Konavala. Pripremili smo projektnu dokumentaciju, plan i očekujemo raspisivanje natječaja za realizaciju ta 3 projekta. Ona će se vrlo vjerojatno financirati iz državnog proračuna, a manje je vjerojatno iz EU sredstava, iako su velika sredstva za to predviđena. Radimo u suradnji s HAKOM, agencijom koja to prati. Nakon javne rasprave očekujemo da se država odredi po tom pitanju, a na natječaj ćemo se svakako javiti kako to odredi država, istaknuo je Župan Nikola Dobroslavić. Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog zaključka. Većinom glasova (uz 22 "ZA" i 15 "SUZDRŽANIH") donesen je

Z A K LJ U Č A K o prihvaćanju Izvješća Župana Dubrovačko-neretvanske županije

za razdoblje od 1. siječnja – 30. lipnja 2017.

I. Prihvaća se Izvješće Župana Dubrovačko - neretvanske županije za razdoblje 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. godine, koje čini sastavni dio ovog zaključka.



________________________________________________________________________________________

II. Ovaj zaključak objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije". TOČKA 5. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa rada Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. godinu Romano Radonić predsjednik Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije rekao je da su u materijalima vijećnika istaknute aktivnosti kojima se bavi Savjet mladih, a istaknuo je dva nova pozitivna trenda – da će sa udrugama mladih i svim relevantnim institucijama promovirati pozitivne trendove bavljenja mladih poduzetništvom, kao i da će predstaviti mladima negativne učinke koje donosi nezdravi način života i nezdrave navike. Mišljenja je da je njihov program realan i da će im puno pomoći da svoje aktivnosti provedu kvalitetno i korektno, te se nada da će napraviti sve da podignu kvalitetu života mladih na jednu veću razinu. Stav odbora vijećnici su čuli, pa je predsjednica Županijske skupštine otvorila raspravu po predloženoj točki. Jednoglasno, bez rasprave donesen je

Z A K L J U Č A K

o prihvaćanju Programa rada Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. godinu

I.

Prihvaća se Program rada Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. godinu, koji čini sastavni dio ovog zaključka.

II. Ovaj Zaključak objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije". TOČKA 6. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Glavnog plana razvoja Funkcionalne regije Južna Dalmacija i Strateške procjene utjecaja Plana/Programa na okoliš sa Procjenom utjecaja na baštinu (HIA) za dobra svjetske kulturne baštine (WH).



________________________________________________________________________________________

Župan Nikola Dobroslavić uvodno je rekao da je Dubrovačko-neretvanska županija prva u Hrvatskoj izradila Glavni plan Funkcionalne regije, koji u najvećoj mjeri obuhvaća promet, ali i sve druge segmente. Plan Funkcionalna regija Južna Dalmacija provjerava sve ono što smo mi prostornim planovima zacrtali, a budući ga je provjeravala europska komisija, otvara bržu, lakšu mogućnost financiranja iz europskih fondova. Marko Bašić, predstavnik tvrtke TRAMES CONSULTANT d.o.o. u kratkim je crtama iznio uvodno obrazloženje glavnog plana koji se sastoji od izrade strateške procjene utjecaja na okoliš, izrade prometnog modela, prometnog sustava DNŽ odnosno funkcionalne regije Južna Dalmacija i od procjene utjecaja na baštinu. Južna Dalmacija je jedna od 6 funkcionalnih regija u Republici Hrvatskoj, a njom je obuhvaćeno dijelom i područje susjednih zemalja. U tom postupku sudjelovali su brojni subjekti, stručne firme, sve jedinice lokalne samouprave, a ispitano je oko 100 projekata, na temelju kojih je napravljeno oko 50 hipoteza, predpostavki na temelju kojih se sačinio sami Glavni plan razvoja. Sukus svega je bilo definiranje ciljeva i mjera. Državna cesta D8 je najopterećenija cesta na području regije, i naravno područje oko grada Dubrovnika, rekao je g. Bašić, što prouzrokuje vrlo velike probleme. Potom je g. Bašić detaljnije obrazložio pitanje prometa na području funkcionalne regije Južna Dalmacija. g. Ivica Banović, također djelatnik firme TRAMES CONSULTANTS nastavio je izlaganje nakon kolega, obrazloživši projekte "Učini ništa" i "Učini nešto" (5 krucijalnih problema), te zadnji scenarij "Učini sve", po pitanju prometa na području regije. Svi problemi koji su prepoznati sa razine funkcionalne regije i kroz njezin prometni model. Glavni plan ne rješava trase nego koridore. Postoje 3 varijante rješavanja problema:

1. prelazak preko Omble 2. Prolazak sjevernom stranom Srđa 3. Tunel kroz Srđ, dužine 6-7 km, koja je i najskuplja varijanta.

Pri svemu tome treba voditi računa o utjecaju na kulturno-povijesne spomenike, odnosno kulturnu baštinu. Prikazani su svi projekti koje je prometni model utvrdio kao probleme i točno ih definirao. Između ostalog tu su i Pelješki most i brza cesta Dubrovnik-Zračna luka, dionica Kupari itd... Grubi izračun projekata koji su proizašli iz glavnog plana na razini je 9 milijardi i 985 milijuna kuna, s time da je u tome i Pelješki most sa pristupnim cestama koji je već krenuo u realizaciju. g. Banović zaključio je svoje izlaganje rekavši da je na raspolaganju za eventualna pitanja vijećnika.



________________________________________________________________________________________

Marinko Pažin, predsjednik Odbora za gospodarski razvitak iznio je stav odbora za točke od red.br. 6.-11. Odbor je dao pozitivno mišljenje za sve navedene točke, te ih prosljeđuje Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. dr. sc. Vilma Kosović, dr.med., Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu po predloženoj točki. Marko Mujan rekao je da je kod donošenja ovog plana očit velik trud javnosti kako bi neke njihove primjedbe, od velikog broja, bile uvažene. Brza cesta do Osojnika je projekt koji je za svaku pohvalu i kojeg do kraja podržava. Primjedbe se odnose na prijašnji plan u kojem je bila brza cesta Osojnik-Dubrovnik, granični prijelaz Karasovići s jednom varijantom koja se favorizira sjevernim padinama Rijeke dubrovačke, s mostom vijaduktom iznad izvorišta rijeke Omble, što je prema njegovim riječima potpuni promašaj. Bilo je očito "nametanje te alternative kao jedinog rješenja, a vidimo da je prijedlog za to bio iz Županije." Ova solucija je već prije zaradila neprihvatljivu i negativnu ocjenu ministarstva. Ovdje je ta varijanta samo "frizirana i pomaknuta nešto malo niže, ali još uvijek na izvorištu i svojom trasom iznad stambenih naselja, a prolazi samim rubom klizišta. Nije se imalo namjeru voditi računa o 1/3 stanovnika Dubrovnika, kojima je poljoprivreda egzistencija. Pomak je jedino da je varijanta sa minus 2 došla na ocjenu -1. Na svemu tome radilo je oko 30 stručnjaka domaćih i stranih, naglasio je vijećnik Mujan. Na toj trasi postoji i 12 izvorišta pitke vode, koju bi trasa presjekla. Ivica Banović odgovorio je da se u glavnom planu nalaze sve tri varijante, glavni plan nije odredio po kojoj će se varijanti realizirati, on je odredio slijedeći korak, a to je da se krene u izradu projektne dokumentacije koja će to točno definirati i onda će se kroz ove 3 varijante definirati optimalna varijanta. Marko Mujan rekao je da postoje argumenti za ocjenu koja se daje u crveno, varijanti preko mosta dr. Franja Tuđmana naspram one koja ide preko rijeke Omble. Drži se da je bit u kulturnom krajobrazu. Na području rijeke dubrovačke nalaze se ljetnikovci koji su zaštićena kulturna dobra i izgradnjom ove ceste potpuno bi se promijenio kulturno-povijesni značaj tog područja, a to se ne navodi. Marko Giljača rekao je da mu je drago da je naša Županija prva donijela ovakav plan, međutim bio je u iskušenju da pri utvrđivanju dnevnog reda zatraži skidanje ove točke. Očekivao je ovakvu prezentaciju i prije, međutim smatra da unutar ovog glavnog plana postoji jako puno mjesta na kojima se ističe negativni utjecaj na okoliš, te smatra da je Odbor za ekologiju trebao prije ove sjednice imati i ovu temu, te je raspraviti, te da bi trebali imati stav toga odbora, jer ovaj materijal ima 1240 stranica. Izdvojio je brzu liniju Dubrovnik-Mljet-Korčula-Lastovo, gdje su utvrđeni neki srednjoročni ciljevi. Na Lastovu stanovnici nemaju linija do središta svoje županije, a pokrenuli su i peticiju, koju je potpisalo 850 ljudi, odnosno skoro svi stanovnici Lastova.



________________________________________________________________________________________

Molio bi da ovaj Master plan prometa i županija podupre tu inicijativu, koja ide za tim da se u Zakon o otocima unese ta stavka, te da to ne bude naš srednjoročni cilj, naglasio je g. Giljača, već da bude kratkoročni cilj koji će se što prije ostvariti. Ivica Banović odgovorio je da je u glavnom planu taj problem povezivanja Dubrovnika sa otocima prepoznat i ono što treba naglasiti u svezi toga jest da se sredstva mogu povlačiti s razine EU kroz financiranje i nabavu brodova. Davor Penić rekao je da ukoliko ne donesemo nekakav plan rada, ne možemo povlačiti sredstva. U ovom planu su 3 varijante i sve 3 su uključene u plan, a u hodu možemo rješavati ove ekološke stvari. Ivo Žuvela rekao je da ne vidi da je u ovaj plan uvršten korčulanksi most, a radi se o dugoročnom planu, koji je inače ucrtan u PP-u županije. Spomenuo je i nefunkcionalan brod Korčula, koji kad je lijepo vrijeme uspješno vozi, ali 15% dana u godini on ne vozi i sad je prilika da se uvrste sredstva za nabavu novog broda koji će biti funkcionalan i udovoljavati tome da može ploviti po svim vremenskim prilikam. To je relacija Lastovo-Vela Luka, Vela Luka-Split. Molio bi da se i o tome malo raspravi. Ivica Banović odgovorio je na prvo pitanje most Pelješac-Korčula da prometni model nije prepoznao s obzirom na prometno opterećenje mogućnost gradnje i uz to je JASPERS kao nadzorno tijelo EU rekao da oni ne mogu podržati takav projekt u našem glavnom planu. To je bio razlog zašto isti nije uvršten. Jadrolinija kao državni operater može nakon donošenja glavnog plana krenuti u povlačenje sredstava za nabavku broda, što znači da glavni plan otvara i tu mogućnost, rekao je g. Banović i time odgovorio na drugo pitanje g. Žuvele. Marko Mujan imao je repliku rekavši da se radi o području zaštićenog parka prirode od 1964. godine. Rekao je da je on za napredak, a ne za ništa polovično. Ne može se dva ljetnikovca uzeti za relevantne, a s druge strane ostale zanemariti, rekao je. Kristina Ćurčija misli da se u raspravama otišlo predaleko. Vijećnici moraju glasovati za ovaj plan, tijekom vremena će se pokazati koja je najidealnija od ove 3 opcije. Ako se dogodi prometna nesreća kod skretanja za Bosanku, Dubrovnik je odsječen. Bilo koga da se pita u gradu o tome što misli treba li nam nekakav spoj koji će nam omogućiti da nismo vezani samo na taj dio, svatko će reći da treba. U cilju nam je da se time pritisak na Dubrovnik smanji, kao i na ostala okolna područja u županiji. Pero Jerković rekao je da će glasati za ovaj dokument jer je to podloga za nekakva sredstva, ali misli kao inžinjer prometa da je plan manjkav u puno djelova, podaci su dosta stari i ono što je njemu najvažnije je da je plan do 2040.g. i očekivao je više vizije. U petak će u Zračnoj luci Dubrovnik sletiti dvomilijunti putnik ove godine i boji se od svih ovih varijanti da niti jedna neće pomoći, uz tranzit na D8.



________________________________________________________________________________________

Volio bi da su u planu sadržane i neke alternative, podzemna željeznica, gradska luka, druga zračna luka itd...Zabrana prometovanja je također jedna od opcija i to je želio vidjeti u ovom planu. Ovaj plan je po njemu previše skučen, bazira se na rješenjima koja su stara i koja neće donijeti rješenje. Ivica Banović odgovorio je da se dio primjedbi g. Jerkovića odnosi na ono što je g. Banović rekao da zadiranje u manje djelove gradova nije predmet ovog plana, jer ovo je regionalni master plan koji s tog nivoa određuje neke stvari. Razne ideje su bile razmatrane, ali su ih morali provući kroz jedan filter održivosti. Nikola Grmoja postavio je pitanje o spoju Metkovića na auto-cestu. Pod njegovim pritiskom počela se raditi Studija o tome, što je predstavljeno u Metkoviću 15.02.2017. Bila su 4 rješenja, jedno je podrješenje, te ga zanima jesu li te inačice ušle unutar ovog dokumenta. Hrvatske ceste su se izjasnile za inačicu broj 3. Glavni plan ne sprječava mogućnost za razvoj ostalih projekata, odnosno daje mogućnost za sve druge projekte. Marko Bašić iz TRAMESA odgovorio je da je krajem 2016.g. projekt glavnog plana završen i sve što je do tada napravljeno, je i usvojeno u master planu. Razmatrala se ta sjeverna obilaznica, međutim ono što je raspravljeno na sastanku s gradonačelnicom je i uvršteno u Master plan. Nikola Grmoja mišljenja je da ovo treba dobro provjeriti i treba znati što je po ovom pitanju napravljeno. Ukoliko je potrebno, može se i odgoditi ovo izglasavanje. Ivica Banović rekao je da se ovaj element ne može unijeti ako nije prošao stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Postoji određena procedura, rekao je. Teo Andrić mišljenja je da se u ovoj točki otišlo malo predaleko. Predlaže da se ovaj plan prihvati, da bi mogli ići dalje, a o detaljima ćemo pričati kada dođu na red, rekao je. Pero Jerković kazao je da bi volio da Župan ovdje obeća kako će Metković, bez obzira na ovaj master plan, dobiti zaobilaznicu, da će se u Orebiću nastaviti raditi na trajektnoj luci Perna i na obilaznici, a danas-sutra i na mostu koji je planiran. Po njemu, plan je loš i glasat će protiv njega. Župan Nikola Dobroslavić rekao je da Županijska skupština i vijećnici mogu ocijeniti i ovo kao i svaki drugi dokument, naše je da ga obrazložimo. Ovaj dokument nam ne treba za Pelješki most, jer je ugovor već potpisan, 357 milijuna eura. Treba nam za druge stvari, most prema Korčuli je u našem PP-u i on će ostati u njemu, ova ga provjera u razdoblju do 2040.g. nije podržala, obilaznica Metkovića nije prošla Studiju utjecaja na okoliš, a postoji u Master planu. Tu se otvara mogućnost financiranja EU sredstvima. Očekuje da će vijećnici učiniti po savjesti i da će prihvatiti Glavni plan. Ivica Dajak imao je pitanje vezano uz financiranje i uz dinamiku realizacije pojedinih projekata. Vezano za zaobilaznicu Orebića, trajektnu luku u Perni, primjetio je da je u ovom



________________________________________________________________________________________

planu ona svrstana u zajednički projekt koji se proteže od čvora Brijesta do trajektne luke u Perni vrijedan ukupno 160 mil.kuna. Međutim svi segmenti tog zahvata nemaju jednak stupanj gotovosti u smislu dozvola i dokumentacije. Kod budućeg povlačenja sredstava odnosno pristupanja realizaciji projekata, koliko je važno na koji su način oni svrstani u tablicama Master plana i na koji se način može pristupati njihovoj realizaciji? Ivica Banović odgovorio je da tamo gdje su prikazali sve zajedno, prikazali su zato što je to logična veza. U glavnom planu to imamo podijeljeno na 3 ili 4 segmenta, plus Perna zasebno kao trajektna luka. Tako da je to moguće i kroz mjeru je razdvojeno za pitanje cesta, a i posebna mjera za pitanje luka, u što spada Perna. Tako da pitanje povlačenja sredstava nije vezano. Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog zaključka. Većinom glasova (28 "ZA", 1 "PROTIV", 7 "SUZDRŽANIH") donesen je

ZAKLJUČAK

I.

Prihvaća se Glavni plan razvoja Funkcionalne regije Južna Dalmacija i Strateške procjene utjecaja Plana/Programa na okoliš sa Procjenom utjecaja na baštinu (HIA) za dobra svjetske kulturne baštine (WH).

II. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije".

TOČKA 7. Odluka o usvajanju Akcijskog plana energetske učinkovitosti za Dubrovačko-neretvansku županiju za razdoblje 2017. – 2019. godine Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku uvodno je obrazložio ovu točku dnevnog reda. Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu.



________________________________________________________________________________________

Pero Jerković spomenuo je integralnu obnovu Osnovne škole Opuzen rekavši da ta obnova čeka sportsku dvoranu koja je vlasništvo grada, a spojena je sa školom. Znači ta 3,5 mil.kuna su neizvediva, dok grad Opuzen ne riješi taj problem, koji se ne rješava godinama. Ivo Klaić napomenuo je da su zgradarstvo i privatne zgrade morale imati jedinstvene akte o građenju da bi se mogle financirati iz sredstava Fonda za energetsku učinkovitost. Zakonodavni okvir je bio dosta loše postavljen u tom smislu i škole o kojima govorimo da bi bile financirane iz fonda do sad još moraju imati potpunu legalnost građevine i to je problem koji se nastoji riješiti da budu izuzete od konačne i potpune legalizacije, rekao je pročelnik Klaić. Krešimir Kuran postavio je pitanje zašto u planu nisu predviđene izgradnje solarnih elektrana na više mjesta, solarni kolektori predviđeni su samo za OŠ Vela Luka, te ga zanima zašto to nije predviđeno na više mjesta, kao ni solarne punionice za automobile. Naveo je i tiskarsku grešku, gdje se ponovo spominje OŠ Opuzen. Ivo Klaić je odgovorio da je akcijski plan radila jedna od 5 certificiranih tvrtki, a niti jedna nije u županiji. Županija u takvom smislu nema mogućnost od ovlaštenog certifikatora mijenjati nekakve stavke, pa tako i određene tiskarske greške. Što se tiče solarnih kolektora oni se postavljaju sukladno Pravilniku o solarnim građevinama i nisu predmet građevinskih dozvola i ostalog, tako da oni u svakom segmentu mogu biti uključeni u ovo jer se dosadašnji natječaji koncipiraju na 4 segmenta. Jedan od njih je topla voda. Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog odluke. Jednoglasno (26 glasova "ZA") donesena je

O D L U K A o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitosti Dubrovačko-neretvanske županije

za razdoblje 2017. – 2019. godine

I.

Donosi se Akcijski plan energetske učinkovitosti Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2017. – 2019. godinu.



________________________________________________________________________________________

II.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2017. – 2019. godinu objavit će web stranici Dubrovačko-neretvanske županije www.dnz.hr .

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije" i na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije www.dnz.hr . TOČKA 8. Odluka o namjeri davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku iznio je uvodno obrazloženje. Jednoglasno (29 glasova "ZA), bez rasprave donesena je

ODLUKA o namjeri davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra

radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora

(Odluka se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio)

TOČKA 9. Odluka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba – Marinus d.o.o., vl. Dario Hladilo na obrt „Tims“, vl. Ivica Hladilo Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku iznio je uvodno obrazloženje.

http://www.dnz.hr/

http://www.dnz.hr/



________________________________________________________________________________________

Jednoglasno (29 glasova "ZA"), bez rasprave donesena je

O D L U K A o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog

dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba

Članak 1. Odlukom o davanju koncesije na pomorskom dobru radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora te u svezi odredbama Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, tvrtki "Marinus d.o.o.", vl. Dario Hladilo, Donja ulica 13, Mali Ston, 20 230 Ston. OIB: 29913677723, dodijeljena je koncesija na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba.

Članak 2.

Ovom Odlukom daje se suglasnost na prijenos koncesije iz članka 1. s tvrtke "Marinus d.o.o.", vl. Dario Hladilo, Donja ulica 13, Mali Ston, 20 230 Ston. OIB: 29913677723, na obrt "Tims", vl. Ivica Hladilo, Kroz polje 2, Mali Ston, 20 230 Ston, OIB: 53688510594.

Članak 3.

Temeljem ove Odluke ovlašćuje se Župan sklopiti Ugovor o prijenosu koncesije.

Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije. TOČKA 10. Odluka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba –obrt „Školjkarstvo Kamenica“, vl. Antonio Pavlović na obrt „Školjkarstvo Mušula“, vl. Cvijetko Matković Pročelnik Ivo Klaić iznio je uvodno obrazloženje i za ovu točku dnevnog reda.



________________________________________________________________________________________

Jednoglasno (30 glasova "ZA"), bez rasprave donesena je

O D L U K A o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog

dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba

Članak 1. Odlukom o davanju koncesije na pomorskom dobru radi obavljanja djelatnosti uzgoja školjaka i riba na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora te u svezi odredbama Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, Antunu Pavloviću, Kroz polje 7, 20 230 Ston. a koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja uzgoja školjaka i riba na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora ("Narodne novine" br: 137/14), prenesena na obrt "Školjkarstvo Kamenica".", vl. Antonio Pavlović, Našička 27, 10 000 Zagreb, OIB: 66793501891.

Članak 2.

Ovom Odlukom daje se suglasnost na prijenos koncesije iz članka 1. s obrta "Školjkarstvo Kamenica".", vl. Antonio Pavlović, Našička 27, 10 000 Zagreb, OIB: 66793501891, na obrt "Školjkarstvo Mušula", vl. Cvijetko Matković, Stupa, 20 205 Topolo, OIB: 97722540709.

Članak 3.

Temeljem ove Odluke ovlašćuje se Župan sklopiti Ugovor o prijenosu koncesije.

Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije." TOČKA 11. Odluka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene Pasadur, otok Lastovo – zajednica ponuditelja Hotel Solitudo – Lastovo d.o.o. na Ronilački raj – Lastovo d.o.o., Lastovo



________________________________________________________________________________________

Predsjednica Županijske skupštine uvodno je rekla da smo čuli obrazloženje g. Klaića, kao i predsjednika odbora, te je otvorila raspravu po predloženoj točki. Krešimir Kuran po upitu stanovnika Lastova upitao je da li je zajednica koja je prije bila u koncesiji imala obvezu investiranja u pontonsko pristanište i ako je imala, da li se to sad prenosi na novog koncesionara? Ivo Klaić odgovorio je potvrdno, koncesija se prenosi pod svim onim uvjetima po kojima je i dana. Predsjednica županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila prijedlog odluke na glasovanje. Jednoglasno (26 glasova "ZA") donesena je

ODLUKA o davanju suglasnosti na prijenos koncesije u svrhu gospodarskog korištenja luke

posebne namjene Pasadur, otok Lastovo,

Članak 1.

Odlukom Županijske skupštine (“Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije” br. 04/14) dodijeljena je koncesija za luku posebne namjene- Pasadur - otok Lastovo, Zajednici ponuditelja Hotel Solitudo - Lastovo d.o.o. OIB 25439742099, i Korlea d.o.o. OIB 18751269524. a koju zastupa Hotel Solitudo-Lastovo d.o.o., Uvala Pasadur bb, Ubli, Lastovo, OIB 25439742099. Temeljem konačnosti, izvršnosti i pravomoćnosti navedene Odluke zaključen je Ugovor o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene, Klasa: 947-01/13-01/93, Urbroj: 2117/1-01-14-42, od 19. prosinca 2014. godine.

Članak 2. Ovom Odlukom daje se suglasnost na prijenos koncesije iz članka 1. s Zajednice ponuditelja Hotel Solitudo - Lastovo d.o.o. OIB 25439742099, i Korlea d.o.o. OIB 18751269524. a koju zastupa Hotel Solitudo - Lastovo d.o.o., Uvala Pasadur bb, Ubli, Lastovo, OIB 25439742099., na tvrtku kćer: Ronilački raj – Lastovo d.o.o. Uble, Lastovo, OIB 39201474888,

Članak 3. Temeljem ove Odluke ovlašćuje se Župan sklopiti Ugovor o prijenosu koncesije.



________________________________________________________________________________________

Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije." TOČKA 12. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije za 2016. godinu Martina Jerinić Njirić, viša stručna savjetnica u Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije iznijela je uvodno obrazloženje. Cijeli niz godina pokrivamo cijelu Županiju i radimo u 5 savjetovališta – Dubrovnik, Metković, Korčula, Vela Luka i Orebić. Najvažnija djelatnost je prevencija ovisnosti, izvanbolničko liječenje ovisnosti i zaštita mentalnog zdravlja, naglasila je. U izvješću su navedeni svi podaci, ali mora reći da broj heroinskih ovisnika stagnira, ali ono što brine su sintetske droge koje sve više primjećuju da koriste srednjoškolci. Na osnovu širokog istraživanja koje se provodi, dobili su nove podatke i na osnovu toga planiraju svoje preventivne programe. Radi se i zaštita mentalnog zdravlja kroz vrtiće, škole, srednje škole, a odlaze i u domove za stariju populaciju. Ivan Margaretić, predsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb iznio je stav odbora koji je prihvatio predloženi zaključak, za ovu kao i za ostale točke do red.br.19., te ih proslijedio Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. Jednoglasno, (28 glasova "ZA"), bez rasprave donesen je

ZAKLJUČAK

o prihvaćanju Izvješća o radu Odjela za mentalno zdravlje, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije za 2016. godinu

I. Članak

Prihvaća se Izvješće o radu Odjela za mentalno zdravlje, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije za 2016. godinu, koje čini sastavni dio ovog Zaključka.

II. Članak Ovaj Zaključak objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije."



________________________________________________________________________________________

TOČKA 13. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o ispravnosti vode za piće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2016. godinu gđa Marija Jadrušić, voditeljica Odjela za vode Zavoda za javno zdravstvo DNŽ ukratko je uvodno obrazložila prijedlog izvješća. gđa Jadrušić navela je da je ZZJZ u 2016.g. ispitao 312 uzoraka vode za piće, od čega je bilo 11,9 % nesukladnih uzoraka. 3 vodoopskrbna sustava u našoj županiji imaju rješenje Ministarstva zdravstva za odstupanje na kloride. Ispred Zavoda za javno zdravstvo je pohvalila Županiju što su svi materijali, kao što je i ovo izvješće javno dostupni kako vijećnicima, tako i građanima putem web stranice Županije. Stav odbora vijećnici su čuli, pa je predsjednica Županijske skupštine otvorila raspravu po predloženoj točki. Jednoglasno, (28 glasova "ZA"), bez rasprave donesen je

ZAKLJUČAK

o prihvaćanju Izvješća o ispravnosti vode za piće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2016. godinu.

I. Članak

Prihvaća se Izvješće o ispravnosti vode za piće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2016. godinu, koje čini sastavni dio ovog Zaključka.

II. Članak

Ovaj Zaključak objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije." TOČKA 14. Prijedlog odluke o prijenosu imovine iz poslovnih knjiga Dubrovačko-neretvanske županije u poslovne knjige Doma zdravlja Korčula



________________________________________________________________________________________

Dario Kulišić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb uvodno je obrazložio ovu točku dnevnog reda. Jednoglasno, (28 glasova "ZA"), bez rasprave donesena je

O D L U K A o prijenosu imovine iz poslovnih knjiga Dubrovačko-neretvanske županije u poslovne

knjige Doma zdravlja Korčula

I.

Imovina koja se vodi u poslovnim knjigama Dubrovačko-neretvanske županije kao nefinancijska imovina – građevinski objekt prenosi se temeljem vjerodostojne dokumentacije u

poslovne knjige Doma zdravlja Korčula

II.

Vrijednost svih ulaganja u nefinancijsku imovinu – građevinski objekt iz članka 1. ove Odluke koja su evidentirana u poslovnim knjigama Dubrovačko-neretvanske županije iznose kako slijedi :

- I faza u iznosu od 4.340.164,28 kuna - II faza u iznosu od 18.788.308,07 kuna

Sveukupno : 23.128.472,35 kuna

III. Temeljem ove Odluke Dom zdravlja Korčula unijet će u svoje poslovne knjige ukupnu vrijednost nefinancijske imovine – građevinski objekt iz članka 2. ove Odluke. Međusobni prijenos nefinancijske imovine sa proračuna na proračunskog korisnika, proračunski korisnik će evidentirati preko promjena u obujmu imovine ( čl. 55.st.2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu)

IV.

Dom zdravlja Korčula se obvezuje Dubrovačko-neretvanskoj županiji dostaviti dokaz o uknjiženju.



________________________________________________________________________________________

V.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije". TOČKA 15. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti Doma zdravlja Metković Dario Kulišić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb uvodno je obrazložio i ovu točku dnevnog reda. Jednoglasno, (29 glasova "ZA"), bez rasprave donesen je

Z A K L J U Č A K o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti

Doma zdravlja Metković

I. Daje se suglasnost na Odluku o proširenju djelatnosti Doma zdravlja Metković na djelatnost palijativne skrbi, koju je donijelo Upravno vijeće Doma zdravlja Metković, na 24. sjednici, održanoj 14. srpnja 2017.

II.

Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja. TOČKA 16. Prijedlog rješenja o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Dario Kulišić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb iznio je uvodno obrazloženje. Jednoglasno, ( 32 glasa "ZA"), bez rasprave doneseno je



________________________________________________________________________________________

R J E Š E N J E

o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

I.

Osniva se Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (u daljnjem tekstu:Povjerenstvo).

II. Povjerenstvo čine predsjednik i 14 članova koji se imenuju iz redova upravnih tijela i stručnih službi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi, ureda državne uprave, pravosudnih institucija, organizacija civilnog društva te ostalih pravnih i fizičkih osoba. U Povjerenstvo se imenuju slijedeći članovi:

1. Marko Grgurević, Grad Dubrovnik, UO za obrazovanje, šport, soc.skrb i civilno društvo

2. Nikoleta Borković-Ljubić, Centar za socijalnu skrb Dubrovnik 3. Ana Biočić, Grad Korčula, UO za društvene djelatnosti 4. Vanja Franić, Grad Ploče 5. Katarina Barović, Općina Župa dubrovačka, Odsjek za društvene djelatnosti i kulturu 6. Lucija Arbulić, Općina Konavle 7. Milan Kapović, Metković, Ustanova za kulturu i sport Metković 8. Matija Čale-Mratović, Zavod za javno zdravstvo DNŽ 9. Miho Jančić, OB Dubrovnik 10. Luka Lulić, Zavod za hitnu medicinu 11. Lukša Vragolov, Općinski sud Dubrovnik 12. Sanja Šanje, Dubrovačka biskupija-Caritas Dubrovačke biskupije 13. Ana Čeović, OU za obrazovanje, kulturu, znanost i šport 14. Vesna Babarović, UO za zdravstvo i socijalnu skrb 15. Asja Palinić-Cvitanović, udruga „Sigura“,

III. Povjerenstvo i članovi Povjerenstva se imenuju na vrijeme od 4 godine.

IV. Zadaće Povjerenstva su:



________________________________________________________________________________________

• Koordinira provedbu mjera i aktivnosti u području suzbijanja zlouporabe opojnih droga i drugih sredstava ovisnosti na razini jedinice područne (regionalne) samouprave,

• Surađuje s tijelima državne i lokalne uprave, policijom, pravosudnim tijelima, institucijama u području zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i svih tijela uključenih u borbi protiv ovisnosti,

• Surađuje s organizacijama civilnog društva, vjerskim zajednicama i drugim nevladinim organizacijama u području suzbijanja zlouporabe droga i drugih sredstava ovisnosti,

• Surađuje s Uredom za suzbijanje droga pri Vladi Republike Hrvatske. • Predlaže akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga i drugih sredstava ovisnosti u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te godišnji Provedbeni program Akcijskog plana, • Organizira stručne skupove i iz područja suzbijanja zlouporabe droga i drugih sredstava

ovisnosti, • Podnosi godišnje izvješće o provedbi mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana i

Nacionalne strategije, • Obavlja druge zadaće vezane za koordinaciju provedbe županijskog Akcijskog plana i

drugih programa za suzbijanje zlouporabe droga drugih sredstava ovisnosti, te koordinira aktivnosti različitih institucija, ustanova i organizacija koje se bave ovom problematikom na lokalnoj i regionalnoj razini.

V.

Donošenjem ovog Rješenja prestaje važiti Rješenje o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Dubrovačko-neretvanske županije KLASA:500-01/09-01/48; URBROJ:2117/1-04-09-8 od 15. prosinca 2009. godine.

VI. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije". TOČKA 17. Prijedlog rješenja o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske županije Nina Skurić, pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj uvodno je obrazložila ovu točku dnevnog reda. Jednoglasno (32 glasa "ZA") doneseno je

R J E Š E NJ E o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova

Dubrovačko - neretvanske županije



________________________________________________________________________________________

I. U Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko – neretvanske županije se imenuju:

1. Nina Skurić, Pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije za predsjednicu,

2. Pero Pendo, Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije, za člana

3. Ana Prusac, vijećnica Županijske skupštine, za članicu 4. Fani Favro Bukvić, vijećnica Županijske skupštine, za članicu, 5. Marijana Marlais, vijećnica Županijske skupštine, za članicu, 6. Ivana Volarević, vijećnica Županijske skupštine, za članicu, 7. Irena Korda, vijećnica Županijske skupštine, za članicu, 8. Jelena Gleđ- Burđelez, koordinatorica za ravnopravnost spolova Ureda državne

uprave u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, za članicu 9. Anita Matana , službenica Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske, za članicu, 10. Nila Miličić - Vukosavić, predstavnica medija, novinarka Hrvatskog radija – Radio

Dubrovnik, za članicu, 11. Danica Arar, Društvo multiple skreloze Dubrovačko-neretvanske županije, za članicu 12. Jany Hansal, predsjednica udruge "DEŠA", za članicu, 13. Sandra Buratović Maštrapa, Predstavnica Sveučilišta u Dubrovniku, za članicu.

II. Zadužuje se Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj za obavljanje administrativno - tehničkih poslova Povjerenstva iz točke I. ovog Rješenja

III. Donošenjem ovog rješenja prestaju vrijediti: Rješenje o imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Dubrovačko – neretvanske županije («Službeni glasnik Dubrovačko – neretvanske županije», broj 12/13.

IV. Ovo Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Dubrovačko - neretvanske županije" TOČKA 18. Prijedlog odluke o osnivanju i zadaćama Koordinacije za ljudska prava Dubrovačko-neretvanske županije



________________________________________________________________________________________

Nina Skurić, pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj iznijela je uvodno obrazloženje. Jednoglasno (31 glas "ZA") donesena je

O D L U K A o osnivanju i zadaćama

Koordinacije za ljudska prava Dubrovačko-neretvanske županije

Članak 1. Osniva se Županijska koordinacija za ljudska prava kao stručno i savjetodavno tijelo županijske uprave i samouprave za pitanje ljudskih prava na području Dubrovačko-neretvanske županije, (dalje Koordinacija).

Članak 2. Koordinacija ima 11 članova te predsjednika i tajnika koordinacije. Predsjednika, tajnika i članove Koordinacije imenuje Županijska skupština. Koordinaciju čine:

1. Alan Farac, vijećnik županijske skupština, Predsjednik Koordinacije: Alan Farac, vijećnk Županijske skupštine, 2. Pero Pendo, Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj, tajnik Koordinacije 3. Nikola Nalbani, PU Dubrovačko-neretvanska, 4. Đorđo Benussi, Županijski sud u Dubrovniku, član, 5. Lukša Vragolov, Općinski sud u Dubrovniku, član, 6. Ivo Žuvela, županijski vijećnik, član, 7. Ivica Dajak, županijski vijećnik, član 8. Ivan Margaretić, županijski vijećnik, član 9. Marijana Musladin, Sveučilište u Dubrovniku, članica, 10. Sanja Šanje, Caritas Dubrovačke biskupije, članica 11. Đurđica Bender, Fenix udruga za zaštitu djece, mladeži i obitelji

Članak 3.

Koordinacija ima sljedeće zadaće: - prikuplja podatke o stanju ljudskih prava i sloboda i prava nacionalnih manjina na

području Županije i razmatra ih na sjednicama, - upozorava nadležna tijela Županije na pojedine slučajeve kršenja ljudskih prava i

sloboda i prava nacionalnih manjina na području Županije, te predlaže rješenja, - po potrebi, za rješavanje složenih pitanja ljudskih prava Koordinacija može odrediti

užu skupinu koja dijelom može biti sastavljena i od stručnjaka iz određenih područja, a



________________________________________________________________________________________

koji nisu članovi Koordinacije, radi predlaganja rješenja određenog problema Koordinaciji,

- predlaže akcije za promicanje ljudskih prava i poboljšanje zaštite ljudskih prava na području županije u svim segmentima ljudskih prava,

- održava sjednice po potrebi, a može sazvati i izvanrednu ili hitnu sjednicu, - održava okrugle stolove i seminare na temu ljudskih prava, - surađuje s organizacijama civilnog društva koje se bave ljudskim pravima i - po potrebi surađuje s Uredom pučkog pravobranitelja, te uredima posebnih

pravobranitelja/ica. Članak 4.

Probleme koje Koordinacija ne može riješiti na razini Županije, upućuje Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Članak 5. Stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Koordinacije obavljati će Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije.

Članak 6.

Koordinacija podnosi godišnje izvješće o svojim aktivnostima i stanju ljudskih prava na području Dubrovačko - neretvanske županije, Uredu za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske i Županijskoj skupštini.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o osnivanju i zadaćama Županijske koordinacije za ljudska prava ("Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije", broj. 12/13).

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije" TOČKA 19. Prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. g. i izradu Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Dubrovačko-neretvanske županije od 2017. do 2020. godine.



________________________________________________________________________________________

Nina Skurić, pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj iznijela je uvodno obrazloženje. Jednoglasno (30 glasova "ZA") donesena je

O D L U K A

o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine i izradu Strategije

izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Dubrovačko-neretvanske županije od 2017. do 2020. godine

Članak 1.

Ovom Odlukom osniva se Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine godine ("Narodne novine" broj 42/17) (dalje: Nacionalna strategija); i izradu Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Dubrovačko-neretvanske županije od 2017. do 2020. godine, (dalje: Povjerenstvo).

Članak 2.

Zadaće Povjerenstva su:

- Praćenje provedbe mjera Nacionalne strategije; - priprema, izrada i predlaganje Županijske strategije izjednačavanja mogućnosti za

osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine, (dalje :Županijska strategija); - donošenje Programa rada Povjerenstva i njegovo usklađivanje s Nacionalnom

strategijom, budućom Županijskom strategijom i drugim pozitivnim propisima; - praćenje provedbe Programa Povjerenstva; - provođenje drugih aktivnosti vezanih uz izjednačavanje mogućnosti za osobe s

invaliditetom i provedbu Programa Povjerenstva, Županijske strategije i Nacionalne strategije.

Članak 3. Predsjednika Povjerenstva, Zamjenika predsjednika Povjerenstva i članove Povjerenstva imenuje Županijska Skupština na prijedlog Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije na vrijeme od četiri godine. Iste osobe mogu biti imenovane u i sljedećem mandatu Povjerenstva.

Članak 4. Članovi Povjerenstva su:



________________________________________________________________________________________

1. Nina Skurić, Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije, Predsjednica Povjerenstva

2. Pero Pendo, Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije, Zamjenik Predsjednice Povjerenstva

3. Vesna Babarović, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Dubrovačko-neretvanske županije

4. Snježana Blažević, Upravni odjel za prostorno planiranjre Dubrovačko-neretvanske županije

5. Ljube Kulaš, Upravni odjel za obrazovanje, znanost, kulturu i šport Dubrovačko-neretvanske županije

6. Dr. Ankica Džono-Boban, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije 7. Vedran Kastrapeli, Udruga gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije 8. Ana Pažin, Udruga skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih

demencija – DUSAB 9. Željka Kraljević, Centar za socijalnu skrb Metković 10. Nikoleta Borković Ljubić., Centar za socijalnu skrb Dubrovnik 11. Slava Farac, Centar za socijalnu skrb Korčula 12. Lidija Zekulić, Centar za socijalnu skrb Ploče 13. Dr. Branko Gjukić, Dom zdravlja Dubrovnik 14. Slavica Prkačin HZZ područni ured Dubrovnik 15. Ivona Bijač-Nikolić, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije

Članak 5. Skupština će razriješiti člana Povjerenstva i prije isteka mandata;

- ako neopravdano ne prisustvuje sjednicama Povjerenstva; - na osobni zahtjev; te - iz drugih opravdanih razloga sukladno posebnim zakonskim propisima

Osobni zahtjev za razrješenje dostavlja se Skupštini, dok je o ostalim razlozima za razrješenje pojedinog člana prije isteka mandata, Povjerenstvo dužno obavijestiti Skupštinu.

Članak 6. Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i materijal o kojem će se raspravljati na sjednici dostavlja se članovima Povjerenstva najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako za to postoje opravdani razlozi, članovima Povjerenstva se materijal za pojedinu točku dnevnog reda može dostaviti i na samoj sjednici.

Članak 7. Konstituirajuću sjednicu Povjerenstva saziva Predsjednica Povjerenstva . Predsjednica Povjerenstva saziva sjednicu, predlaže dnevni red, predsjedava i rukovodi sjednicom i potpisuje zaključke i druge akte koje donosi Povjerenstvo.



________________________________________________________________________________________

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti Predsjednice Povjerenstva zamjenjuje je Zamjenik Predsjednice Povjerenstva. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti Predsjednice i Zamjenika Predsjednice Povjerenstva sjednicom Povjerenstva predsjedava član Povjerenstva kojega za to ovlasti Predsjednica Povjerenstva. Povjerenstvo zasjeda prema potrebi.

Članak 8. Povjerenstvo može započeti s radom ako je sjednici nazočna većina članova Povjerenstva. Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova nazočnih članova.

Članak 9. O radu na sjednici Povjerenstva vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, o iznijetim prijedlozima, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama. U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu. Zapisnik potpisuje Predsjednica Povjerenstva.

Članak 10. Povjerenstvo donosi Program rada Povjerenstva (dalje: Program ) za svaku kalendarsku godinu većinom glasova svih članova Povjerenstva, pri čemu takav Program mora biti u skladu sa Nacionalnom strategijom, budućom Županijskom strategijom i ovom Odlukom i treba predviđati aktivnosti propisane Zakonom i drugim pozitivnim propisima. Povjerenstvo može donositi i druge akte vezane uz svoj djelokrug rada.

Članak 11. Rad u Povjerenstvu je počastan. Članovi Povjerenstva ne primaju naknadu za svoj rad, ali imaju pravo na naknadu opravdanih troškova nastalih u vezi s održavanjem sjednica toga tijela.

Članak 12. Na osnovi financijskog plana iz članka 15. stavak 1. točka 11. ove Odluke nadležni Upravni odjel: Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije, sukladno proračunskim mogućnostima predlaže Skupštini iznos sredstava potrebnih za rad Povjerenstva, izradu Županijske strategije i provedbu Programa rada Povjerenstva..



________________________________________________________________________________________

Sukladno proračunskim mogućnostima, Županija osigurava sredstva za troškove rada vezane uz rad Povjerenstva. Dinamika osiguranja sredstava za programe Povjerenstva određivati će se svake godine u postupku donošenja Proračuna.

Članak 13. Županija osigurava prostor za održavanje sjednica Povjerenstva, dok za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Povjerenstva brine Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Dubrovačko-neretvanske županije.

Članak 14. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine i izradu Strategije Dubrovačko-neretvanske županije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2010. do 2015. godine, („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ broj: 10/10) i zamjenjuje se ovom Odlukom.

Članak 15. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije". TOČKA 20. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Nikola Veraja, pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode uvodno je obrazložio ovu točku dnevnog reda. Nikša Sentić, predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje iznio je zaključak odbora, koji je prihvatio predloženu odluku, te je proslijedio Županijskoj skupštini na nadležnu raspravu i donošenje. Većinom glasova (uz 29 glasova "ZA" i 1 "SUZDRŽANI") donesena je

ODLUKA

o donošenju Izmjena i dopuna Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji



________________________________________________________________________________________

Članak 1.

Donose se Izmjene i dopune Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 2/11), u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Plana intervencija.

Članak 2.

U svim dijelovima Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (u daljnjem tekstu: Plana intervencija) naziv Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije, zamjenjuje se nazivom: "Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanske županije".

Članak 3.

Članak 7. mijenja se i glasi: "Članove i zamjenike članova ŽOC-a imenuje Župan Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Župan) iz redova upravnih tijela Dubrovačko-neretvanske županije nadležnih za poslove zaštite mora i zaštite okoliša, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Županijske vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske, tijela državne uprave na regionalnoj razini nadležnih za poslove zaštite mora, zaštite okoliša, zaštite i spašavanja, unutarnjih poslova te iz redova znanstvenih i stručnih institucija."

Članak 4.

Članak 8. mijenja se i glasi: "Zapovjednik ŽOC-a je Lučki kapetan LK Dubrovnik. Zamjenici Zapovjednika ŽOC-a su: - predstavnik Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske – voditelj Službe za granicu, - Lučki kapetan LK Ploče. Uže zapovjedništvo ŽOC-a čine predstavnici upravnog tijela Dubrovačko-neretvanske županije nadležnog za poslove zaštite mora, Županijske vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici tijela državne uprave na regionalnoj razini nadležni za zaštitu mora, zaštitu okoliša, zaštitu i spašavanje i unutarnje poslove."

Članak 5.

Članak 13. mijenja se i glasi:



________________________________________________________________________________________

"Za uklanjanje onečišćenja mora i onečišćenja na obali, nastalog uslijed onečišćenja mora, uključuju se i operativne snage sustava civilne zaštite s područja Dubrovačko-neretvanske županije, a po potrebi mogu se uključiti i volonteri."

Članak 6.

U članku 15. točki 1. nakon riječi: zrakoplovima, dodaje se znak: / i riječi: "bespilotnim letjelicama".

Članak 7.

Članak 23. točka 1. mijenja se i glasi: "Po primitku izvješća i obavijesti o nezgodi, radi utvrđivanja opsega i vrste onečišćenja te procjene situacije, Zapovjednik ŽOC-a osigurava izviđanje i praćenje kretanja onečišćenja na površini mora plovilom, s kopna ili iz zraka zrakoplovom/bespilotnom letjelicom."

Članak 8.

U članku 32. točki 1., riječi: "uz nazočnost inspektora LK Dubrovnik", zamjenjuju se riječima: "uz prisustvo ovlaštenog predstavnika nadležne Lučke kapetanije".

Članak 9.

U članku 41. točki 2., na kraju rečenice, umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: "s kopna".

Članak 10.

U članku 52. stavak 2., iza kratice "ŽOC" i zareza, a prije riječi: "te na međunarodnoj razini", dodaju se riječi: "na nacionalnoj razini, koje organizira Stožer".

Članak 11.

U članku 64., iza riječi: "odnosno" a prije riječi: "osoba koju Zapovjednik zaduži," dodaju se riječi: "glasnogovornik ŽOC-a ili".

Članak 12.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije" i na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije.



________________________________________________________________________________________

TOČKA 21. Prijedlog odluke o produljenju važećeg Ugovora o zakupu prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji br. XIX/110 – "BLATO". Ivica Prović, pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj i poljoprivredu iznio je kratko uvodno obrazloženje. gđa Ivana Volarević, predsjednica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu iznijela je stav odbora, odnosno zaključak kojim se prihvaća predložena odluka. Jednoglasno (31 glas "ZA") donesena je O D L U K A o produljenju važećeg Ugovora o zakupu prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji br. XIX/110-„BLATO“ Članak 1. Odobrava se produljenje važećeg Ugovora o zakupu prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji br. XIX/110-„BLATO“. Radi se o Ugovoru broj 19010 ( KLASA: 323-01/08-01/07, URBROJ: 2117/1-01-08-2 od 28. kolovoza 2008. godine) lovozakupnika Lovačke udruge „JASTREB“ Blato, Žukova 8, OIB: 13453532045.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije“ TOČKA 22. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Statut Osnovne škole Cavtat gđa Ana Čeović, v.d.pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport iznijela je uvodno obrazloženje.



________________________________________________________________________________________

Alan Farac, predsjednik Odbora za obrazovanje, kulturu i šport iznio je zaključak odbora za ovu točku, kao i za točke 23. i 24. Odbor je suglasan sa prijedlogom akata koje prosljeđuje Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje. Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu po predloženoj točki. Davor Penić želio je znati što se usklađuje u Statutu, na što je gđa Čeović odgovorila da se radi o cijelom Statutu jer zbog prethodnih više uzastopnih izmjena i dopuna statuta, što javni bilježnik nije htio kao takvo prihvatiti, te je tražio da se donese cijeli statut. Između ostalog riječ je o usklađivanju statuta vezano za izostanke i pravdanje izostanaka učenika, kao i licenci ravnatelja koja je nekada prije bila, a nikada nije zaživjela, da ravnatelj prije stupanja na tu dužnost mora imati dozvolu za to. Predsjednica je zaključila raspravu i stavila na glasovanje prijedlog zaključka. Jednoglasno (29 glasova "ZA") donesen je

Z A K LJ U Č A K

o davanju suglasnosti na Statut Osnovne škole Cavtat

Članak 1.

Daje se suglasnost na Statut Osnovne škole Cavtat sa utvrđenim prijedlogom donesenim na 4. sjednici školskog odbora 14. srpnja 2017. godine.

Članak 2.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije." TOČKA 23. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Cavtat za ustupanje prostora škole za potrebe dječjeg vrtića Konavle gđa Ana Čeović, v.d.pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport iznijela je uvodno obrazloženje. Jednoglasno (33 glasa "ZA") donesen je



________________________________________________________________________________________

Z A K LJ U Č A K

o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Cavtat za ustupanje

prostora škole za potrebe dječjeg vrtića Konavle

I. Daje se suglasnost Osnovnoj školi Cavtat za ustupanje bez naknade dijela zgrade škole u naravi domareve kuće za potrebe dječjeg vrtića Konavle.

II. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije“. TOČKA 24. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Mljet. gđa Ana Čeović, v.d.pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport iznijela je uvodno obrazloženje. Jednoglasno (28 glasova "ZA") donesen je

Z A K LJ U Č A K

o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Mljet

Članak 1.

Daje se suglasnost na izmjene i dopune Statuta Osnovne škole Mljet sa utvrđenim prijedlogom na sjednici školskog odbora.



________________________________________________________________________________________

Članak 2.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije." TOČKA 25. Prijedlog rješenja o imenovanju tri predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije u Otočno vijeće pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Teo Andrić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanje upitao je članove odbora jesu li suglasni da samo pročita zaključak, bez potrebe za sazivanjem sjednice odbora budući je ovo dodatna točka uvrštena u dnevni red, na što su oni odgovorili potvrdno. Budi nije bilo rasprave, predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog rješenja. Jednoglasno (uz 31 glas "ZA") doneseno je

R J E Š E NJ E o imenovanju tri predstavnika

Dubrovačko-neretvanske županije u Otočno vijeće pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture

I.

U Otočno vijeće koje djeluje na razini Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske imenuju se tri predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije i to:

1. Andrija Fabris, gradonačelnik Grada Korčule, 2. Vlatko Mratović, načelnik Općine Janjina i

3. Đivo Market, načelnik Općine Mljet

II.

Stupanjem na snagu ovog Rješenja, prestaje važiti Rješenje o imenovanju tri predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije u Otočno vijeće pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i infrastrukture, ("Službeni glasnik Dubrovačko - neretvanske županije", broj 5/16.)



________________________________________________________________________________________

Ovo Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije».

TOČKA 26. – TOČKA . 28

Ponude po pravu prvokupa dr. sc. Vilma Kosović, dr. med., predložila je da se točke od red. br. 26. do 28. koje se odnose na pravo prvokupa rasprave zajedno, te da se o svim točkama glasuje istovremeno. Ponude po pravu prvokupa odbijaju se. Predsjednica je otvorila raspravu po svim ovim točkama. Budući da nije bilo rasprave, Predsjednica Županijske skupštine je zaključila raspravu i stavila na glasovanje točke od red. br. 26-28. Jednoglasno su doneseni slijedeći zaključci:

Z A K LJ U Č A K

Ne prihvaća se ponuda Nikše Sršena iz Šibenika, za prodaju nekretnine: zkč. 362/11, z.ul. 94, k.o. Goveđari, u stvarnosti izgrađeno skladište i dvorište ukupne površine 215 m², po cijeni od 160.000.-€ (protuvrijednost u kunama).

Z A K LJ U Č A K Ne prihvaća se ponuda Ferda Skočibušića iz Dubrovnika, za prodaju nekretnine: čest. zgr. 2060, z.ul. 657, k.o. Dubrovnik, u stvarnosti jedan stan površine 52,20 m² u Dubrovniku, na adresi Od Sigurate br. 8, po cijeni od 200.000.-€ (protuvrijednost u kunama).

Z A K LJ U Č A K Ne prihvaća se ponuda Nikše Marinovića iz Dubrovnika, za prodaju nekretnine: 1/3 vlasništva čest. zgr. 1583, z.ul. 69, k.o. Dubrovnik, u stvarnosti dio kuće na adresi Čubranovićeva 4, Dubrovnik, po cijeni od 200.000.-€ (protuvrijednost u kunama).



________________________________________________________________________________________

Budući da je ovim dnevni red sjednice iscrpljen, predsjednica Županijske skupštine, dr. sc. Vilma Kosović, dr. med. zaključila je sjednicu u 16,07 sati. Tajnica Predsjednica Županijske skupštine Županijske skupštine Ružica Mišković dr. sc. Vilma Kosović, dr. med.

z a p i s n i k - · pdf filepotom je zamolila tajnicu gđu ružicu mišković da...

Documents