xxix dani humora i satire «vuko...

Savjet manifestacije:

Ljubiša Ćurčić, Sanja Đondović, Mersudin Halilović, Slavko Sandić, Milorad Joknić, Zoran Raonić,

Branko Banović, Mihailo Bezarević, Ismet Šljuka, Milanka Čepić, Slavica Krstajić, Dejan Miličić,

Sabrina Hadžiosmanović, Belma Hadžiosmanović

XXIX DANI HUMORA I SATIRE

«VUKO BEZAREVIĆ»

Pljevlja 18-20. jun 2015. godine

XXIX

DANI HUMORA I SATIRE

«VUKO BEZAREVIĆ»

Pljevlja, 18-20. jun 2015. godine

XXIX Dani humora i satire “Vuko Bezarević”XXIX DANI HUMORA I SATIRE “VUKO BEZAREVIĆ”

XXIX DANI HUMORA I SATIRE “VUKO BEZAREVIĆ”

IzdavačDani humora i satire “Vuko Bezarević”

Za izdavačaLjubiša Ćurčić

Izdavački odborZoran RaonićMilorad JoknićMilanka Čepić

Sabrina HadžiosmanovićDejan Miličić

Branko Banović

UrednikBranko Banović

Tehnički urednikDragan Paldrmić

Titraž700

Pljevlja, 2015.

Od pamtivijeka čovjek je utočište nalazio onde gdje jemogao da ostvari svoje fizičke i duhovne potrebe, a arhe-ološki nalazi govore da su blagodeti pljevaljskog kraja čo-vjeka privukle oko četrdeset hiljada godina prije nove ere.Stoga, kulturnu baštinu našeg kraja karakteriše hronološkibogat i raznolik materijalni i duhovni sadržaj, a do sada is-traženi lokaliteti svjedoče o istorijskom kontinuitetu ljud-skog života od praistorije, preko bronzanog i gvozdenogdoba, do naše ere i savremenog doba.

Iako su i početak i kraj antičkog razdoblja nedovoljnopoznati, nema sumnje da je prije dolaska Rimljana ovaoblast bila naseljena ilirskim plemenima – nauka se jedinodvoumi da li su to bili Pirusti ili Autarijati. Sredinom II vi-jeka nove ere, Rimljani su u Kominima (tri kilometra za-padno od Pljevalja) podigli grad sa svim potrebnimgradskim sadržajima, a na osnovu poznatog prvog slovaimena grada, lokalitet je nazvan Municipium „S“. Savre-mena geofizička istraživanja, kao i raskošan materijal gro-bnog priloga, nedvosmisleno ukazuju da se radilo o velikomgradu – značajnom privrednom, ekonomskom i kulturnomcentru jugoistočnog dijela rimske provincije Dalmacija. Na

prelazu od antike ka srednjem vijeku pljevaljski kraj dijelioje sudbinu unutrašnjosti Balkanskog poluostrva – ostaciantičke civilizacije zapušteni su i razoreni, a novonastalanaselja slovenskih pridošlica razvijala su se bez kontinuitetasa antičkim korijenima.

Jezgro današnjeg pljevaljskog kraja bila je župa Bre-znica, koja je predstavljala jednu vrstu raskrsnice, kod kojesu se ukrštali putevi prema primorju i zemljama u unutrašn-josti, a koja se nalazila pod uticajem raznih gospodara –Nemanjića, humskih kneževa Vojinovića, Nikole Alto-manovića, Sandalja Hranića, kralja Tvrtka I, do HercegStjepana Vukčića-Kosače. Srednjovjekovni period u plje-

valjskom kraju karakterisala je izgradnja utvrđenihgradova koji su se nalazili na stjenovitim strmimuzvišenjima ili na visokim brdima, tako da njihoviostaci danas stvaraju impozantnu sliku prirodnesjedinjenosti skladno izdignutih zidina sa visokimi strmim liticama.

U naučnoj literaturi uzima se da je trg Breznicabio prethodnik Pljevalja kao gradskog naselja, a daje sâmo naselje Pljevlja, sa oko 500 stanovnika,spadalo u trgove prosječne veličine. U postupnomovladavanju Balkanskim poluostrvom, Osmanskaimperija osvaja Pljevlja 1465. godine, nakon čegaona mijenjaju ime u Tašlidža („kamena banja“) ipočinju se razvijati kao naselje orijentalnog tipa.

Pljevlja su grad na sjeveru Crne Gore, smještena uplaninskom predjelu između rijeka Tare i Lima, na pros-toru od 1349 km/2, što čini 10 % ukupne teritorije CrneGore i predstavlja po površini treću opštinu u CrnojGori. Teritorija Pljevljalja svojim ovalno izduženim ob-likom, dinarskim pravcem pružanja se prostire u dužiniod 60 km i prosječnoj širini oko 25 km.

O PLJEVLJIMA

Pljevlja, početkom prošlog vijeka

XXIX Dani humora i satire “Vuko Bezarević”

Intenzivan uspon Pljevalja vezuje se za Husein-pašu Bolja-nića – osmanskog funkcionera iz druge polovine XVI vijeka– koji je uspio da svojim vezama isposluje kod sultana Se-lima II izvijesne povlastice za stanovništvo ovog kraja(oslobađanje redovnih i vanrednih poreza, kao i održavanjenedeljnog sajma), koje su važile i u narednim vijekovima.Pored monumentalne džamije, Husein-paša je podigao idruge građevine, čime je postavio urbane temelje savre-menih Pljevalja, tako da su Pljevlja 1576. godine postalaprijestoni grad hercegovačkog sandžaka i njegov centar bilanešto duže od dva i po vijeka. Prirodni uslovikoji su omogućili da se razviju razni oblici pri-vređivanja, kao i činjenica da su se nalazila naraskrsnici važnih trgovačkih puteva, uslovili sukonstantan razvoj Pljevalja tokom cijelog osman-skog perioda.

Zajedničko prisustvo vojske dvije velike care-vine, Austro-Ugarske monarhije i Osmanske im-perije, učinilo je period od 1879. do 1908. godinespecifičnim i osobito značajnim u razvoju Plje-valja. Naime, ekonomski prosperitet, praćen mo-dernizacijom kulturnog, prosvjetnog i uopštedruštvenog života, uslovio je intenzivniju sarad-nju i prisnije kontakte između muslimanskog ipravoslavnog stanovništva, a tekovine brojnih i

redovnih društvenih i kulturnih aktivnosti iz pomenutog pe-rioda nastavile su da oblikuju socijalni i kulturni život uPljevljima i decenijama nakon odlaska osmanske i aus-trougarske uprave.

Od 1913. godine Pljevlja se nalaze u sastavu Crne Gore, aod socijalističkog perioda do danas ona se razvijaju kao indu-strijski centar sa naglašenom sirovinskom orijentacijom.

Grad je stanje duha i kao proizvod ljudske prirode čvrstopočiva na navikama ljudi koji u njemu žive. Pljevlja su svo-jim duhom uspjela da razne ljude, vjere, kulture i djealtnostiutkaju u jedan kosmos, a vjekovima usmjeravajući duhovni,obrazovni i kulturni život pravoslavnog i muslimanskogstanovništva – Manastir Sveta Trojica i Husein-pašinadžamija, dvije su iskre toga duha koje su zaiskrile posebnimsjajem. U ime onih koji su ga proteklih pola milenijumačuvali za nas, duh našeg grada nastavljamo da čuvamo – zaone koji dolaze nakon nas.

Opština Pljevlja se graniči sa sjeverozapada i zapada saBosnom i Hercegovinom (opštine Foča i Čajniče) udužini od 76 km, sa sjevera i sjeveroistoka sa Repub-likom Srbijom (opštine Priboj i Prijepolje) u dužini od50 km, sa jugoistoka i istoka približno po liniji sjever-jug sa opštinama Mojkovac - 4 km i Bijelo Polje od 32km, i sa jugozapada prema opštini Žabljak rijekom Ta-rom u dužini od 46 km.

Pljevlja, danas

Iskra pisane riječi iz mana-stira Svete Trojice i Husein-pašine džamije vijekovimaje usmjeravala duhovni ži-vot Pljevalja ostavljajući zasobom neke od najvrednijihrukopisa na ovim prostori-ma. Vrijeme je prolazilo,iskra je plamtjela sve jače ijače. Osim što svjedoče označaju pisane riječi, brojnedevetnaestovjekovne školeu našem kraju najrečitijegovore o duhovnom ambi-jentu u kome su dječačke

dane proveli Tanasije i Risto Pejatović i Stevan Samardžić –pljevaljski studenti koji su krajem devetnaestog vijeka uBeogradu pokrenuli ilustrovano-satirični list „Tipar“, jedanod prvih humorističko-satiričnih listova na ovim prostorima.Iako omladinci, svojim raskošnim književnim i likovnim tal-

entom već tada su obezbijedili istaknuto mjesto u kulturnojbaštini naših krjeva. Nažalost, prerana smrt prekinula je stva-ralački rad trojice istaknutih prosvjetnih i kulturnih radnikasa početka dvadesetog vijeka.

Stvarajući na temeljima „tiparske“ tradicije, Vuko Beza-rević je izrastao u vrsnog satiričara, što je potvrdio dobija-jući tri puta nagradu „Radoje Domanović” – najprestižnijepriznanje za dostignuća u oblasti satire u bivšoj Jugoslaviji.Svojom stvaralačkom i pedagoškim djelatnošću, Vuko Beza-

rević iza sebe je ostavio brojne poštovaoce, a kao pro-fesor, otkrio je nekoliko talentovanih mladih satiričarakoji su brzo izrasli u poznate stvaraoce. Nažalost, i Vukaje smrt prerano odvojila od njegovog suptilno ubojitogpera. Iste godine kada su učenici Gimnazije ostali bezomiljenog profesora, a jugoslovenska satira bez jednogod najboljih – Drago Bojović i satiričari okupljeni okohumorističko-satiričnog časopisa „Ošišani jež“, dobilisu ideju da u sjećanje na Vuka, njegov grad postane do-maćin prestižne humorističko-satirične manifestacije.Bojović je okupio grupu pljevaljskih kulturnih pregaocakoji su, potpomognuti nesebičnom podrškom „Ošiša-nog ježa“, vrlo brzo Dane humora i satire „Vuko Beza-rević“ pozicionirali kao vodeću manifestaciju „na hu-morističko-satiričnom nebu od Vardara do Triglava“.

Manifestacija Dani humora i satire „Vuko Bezarević”baštini pozorišni, likovni, književni akademski angaž-man najboljih stvaralaca i interpretatora iz oblastihumora i satire koji se očituje kroz dramski nastup,aforizam, epigram, satiričnu priču, karikaturu i scenskiperformans. Ovakav kulturni koncept traje već nepunih30 godina, konstantno se razvija i slijedi načela do-kazanih vrijednosti slobode izražavanja kroz demokra-tizaciju sveukupnog duštvenog i kulturnog prostora.

O MANIFESTACIJI

Vuko Bezarevićcrtež: Mirko Marjanović Mario

Dani humora 2013. godine


Tako su Pljevlja od 1987. godine počela okupljati najboljejugoslovenske stvaraoce u oblasti humora i satire.

Na samim počecima manifestacija je trajala jedan dan, au programu je učestvovalo šest učesnika. Svakom narednomgodinom temelji manifestacije postajali su sve čvršći, a stazerazvitka sve utabanije. U međuvremenu, okolnosti su sedrastično promijenile: svoj kraj je dočekala SFRJ, SRJ, SCG,tako da je manifestacija sticajem okolnosti vremenom dobilai međunarodni karakter. Da bi opstala, morala je pokazatiizuzetnu elastičnost, otpornost i prilagođavati se aktuelnimdruštvenim okolnostima. Danas, nakon više od dvijedecenije, manifestacija ima više programskih seg-menata koji se organizuju u susret „Danima“, cen-tralni dio koji traje tri dana, a broj učesnika polakose približava trocifrenom.

Najprestižnija nagrada „Tipar“ dodijeljuje se od1995. godine. Godinu dana prije nje ustanovljena jenagrada „Risto Pejatović“, koja se dodijeljuje za na-jbolju karikaturu, a godinu dana nakon nje, nagrada„Vuko Bezarević“, koja se dodijeljuje za najboljusatiričnu priču. Najstarija nagrada „Mladi jež“ dodi-jeljuje se od 1990. godine, a od 2008. godine ona mi-jenja naziv u „Mladi Tipar“. Nagrade dodijeljene naDanima humora i satire „Vuko Bezarević“ u protekle

gotovo tri decenije, danas krase vitrine najeminentnijihsatiričara, humorista i karikaturista sa prostora bivše SFRJ.Samo odgovornim odnosom prema kulturnom nasljeđu iprofesionalnim i institucionalno zasnovanim odnosom premamanifestaciji, možemo odgovoriti na izazove koje novo vri-jeme nosi sa sobom i pozicionirati Dane humora i satire „Vu-ko Bezarević“ kao vodeću manifestaciju te vrste u regionu.To nije samo naša želja, već i obaveza. Duhovni ambijent ukome su stasavali Tanasije i Risto Pejatović i Stevan Sama-rdžić; značaj ilustrovano-satiričnog lista „Tipar“; ime i djeloprofesora Vuka Bezarevića; impozantan spisak stvaralacakoji su svoja djela izlagali u Pljevljima i izuzetan napor kojisu kulturni pregaoci našeg kraja uložili u očuvanju i una-pređenju manifestacije u proteklom periodu – obavezali suPljevlja da iz godine u godinu, na odgovoran, profesionalani sistematski način rade na unapređivanju Dana humora isatire „Vuko Bezarević“. Naša misija je da svaka narednamanifestacija tehnički, programski i infrastrukturno bude navišem nivou od prethodne.

Kao i sve u životu što ima dušu, tako je i ova mani-festacija imala svoje uspone i padove. Trajući tri dece-nije, bez obzira na konstantne društene krize i opšte-poznate događaje, nije izgubila svoj kontinuitet trajanja.Dočekala je pet predsjednika opštine, promijenila višedržavnih uređenja i političkih partija, i podržana je odistih, što govori o samom duhu grada, entuzijazmu kul-turnih radnika i tradicionalnom pljevaljskom gosto-primstvu.

Dani humora, 1996.godine

DOBITNICI NAGRADA 1990-2014.

Dobitnici nagrade „Tipar“Radivoje BOJIČIĆ (1995)Matija BEĆKOVIĆ (1996) Dušan KOVAČEVIĆ (1997)Milovan VITEZOVIĆ (1998)Žarko ĐUROVIĆ (1999)Dragan KOPRIVICA (2000)Momo KAPOR (2001) Dragan LAKIĆEVIĆ (2002)Petar PAJIĆ (2003)Šćepan VUKOVIĆ (2004)List „OŠIŠANI JEŽ“ (2005) Ilija MARKOVIĆ (2006)Vladislav VLAHOVIĆ (2007)Ilija LAKUŠIĆ (2008)Aleksandar BALJAK (2009)The Books of Knjige (2010)Emir KUSTURICA (2011)Milan TODOROV (2012)Rade JOVANOVIĆ (2013) Slobodan SIMIĆ (2014)

Dobitnici nagrade“Vuko Bezarević”Ilija LAKUŠIĆ (1996) Dragan RAJIČIĆ (1997) Dragutin Karlo MINIĆ (1998) List ˝OŠIŠANI JEŽ˝ (1999) Zoran BOŽOVIĆ (2000) Slobodan SIMIĆ (2001) Ranko PIVLJANIN (2002) Dragan RAJIČIĆ (2003) Veliša JOKSIMOVIĆ (2004) Ilija LAKUŠIĆ (2005) Velibor MIHIĆ (2006) Vlajko ĆULAFIĆ (2007) Tomislav DRVAR (2008) Milan TODOROV (2009) Radmila KNEŽEVIĆ (2010) Dejan MILIČIĆ (2011) Ljiljana BRALOVIĆ (2012) Bojan LJUBENOVIĆ (2013) Marko MILJKOVIĆ (2014)

Dobitnici nagrade “Mladi Ježod 2008 “Mladi tipar”Gojko BOŽOVIĆ (1990); Ranko PIVLjANIN (1991); Senad HONIĆ (1992); Aleksandar STOJADINOVIĆ (1993);VesnaTOMIĆ (1994); Tomislav MARKOVIĆ (1995); Jelena IVANIŠEVIĆ (1996); Goran DOKNA (1997); Dragan OGNjANOVIĆ (1998); Goran KLjAJIĆ (1999); Bojan LjUBENOVIĆ (2000); Milan J. MIHAJLOVIĆ (2001); Nenad VUČETIĆ (2002); Dragoslav MITROVIĆ (2003); Nagrada nije dodijeljena (2004); Živan GLIŠOVIĆ (2005); Marta KELER (2006); Marko SOMBORAC (2007); Branko BANOVIĆ (2008); Nagrada nije dodijeljena (2009, 2010, 2011, 2012, 2013); Anastasija KOCIĆ (2014)

Dobitnici nagrade “Risto Pejatović”Slobodan OBRADOVIĆ (1994); Nikola RUDIĆ (1995); GoranRATKOVIĆ (1996); Dejan MILIČIĆ i Tomislav LALIĆ (1997); VladoVOLAŠ (1998); Borislav STANKOVIĆ (1999); Goran ĆELIČANIN(2000); Tošo BORKOVIĆ (2001); Luka LAGATOR (2002); DarkoDRLjEVIĆ (2003); Miodrag VELIČKOVIĆ (2004); Dušan SMILjANIĆ(2005); Lazo SREDANOVIĆ (2006); Špiro RADULOVIĆ (2007); TošoBORKOVIĆ (2008); Jovan PROKOPLJEVIĆ (2009); Sava BABIĆ(2010); Milanko KALIČANIN (2011); Darko DRLJEVIĆ (2012); RankoGUZINA (2013); Vjekoslav BOJAT (2014).

PROGRAM MANIFESTACIJE

CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE

MEĐUNARODNI FESTIVAL «KOTOR ART»

ČETVRTAK 18. jun 2015. god. u 20 časova

Dom Vojske Crne Gore

Ivo Brešan

Režija: Luca Cortina

PREDSTAVA HAMLETA U SELU

MRDUŠA DONJA

SUBOTA 20. jun 2015. god. u 19:30 časova


IZLOŽBA KARIKATURA

SA KONKURSA«RISTO PEJATOVIĆ»

- Svečano otvaranje izložbe-Uručenje nagrade «Risto Pejatović»

SUBOTA 20. jun 2015. god. u 20 časova


SVEČANI PROGRAM

XXIX DANA HUMORA I SATIRE

«VUKO BEZAREVIĆ»

- Riječ organizatora- Uručivanje nagrada

«Tipar», «Vuko Bezarević», «Mladi tipar»- Riječ satiričara

Učestvuju: Nenad Ćorilić, MileLoznica,

Gjorgijoski, Jovo Nikolić,Delčevo, Ugljevik,

Milijan Despotović Aleksandar Čotrić,, Požega,

Beograd, Berane,Perica Jokić, Sabahudin

Hadžialić, , Ninus Nestorović ,Sarajevo Paraćin,

Zoran T. Popović , Jasmina Bukva, ,Pančevo

Beograd Podgorica, Dejan Tofčević, , Vasil

Tolevski, , Savo Martinović,Skoplje

Danilovgrad Beograd, Aleksandar Baljak ,,

Slobodan Simić, , Ilija MarkoviBeograd ć,

Novi Sad Pljevlja stand-up, Zoran Raonić, ,

komičar Beograd i dramskiSrđan Jovanović,

umjetnici iRade Lala Čolović Ismet Šljuka.

Voditelj programa: Sanja Đondović

SUBOTA 20. jun 2015. god. u 11 časova

Gimnazija «Tanasije Pejatović»

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

SENADA STRUJIĆA

«PUTUJUĆI AFORIZAM»

PETAK 19. jun 2015. god. u 20 časova

Milet - bašta

HUMORISTIČKO - SATIRIČNO

MILETISANJE

Zabavno - humorističko veče

Učestvuju: Aleksandar Čotrić, Zoran T.

Popović, Milenka Cica Čolović, Husein

Čuturić, Vaso Knežević, Dejan Miličić,

Milorad Joknić, Rade Lala Čolović,

Folklorni ansambl “Volođa”, Dragan

Sklender Pele i Josip Pejaković. Voditelj

programa: Sabrina Hadžiosmanović

Učestvuju: Savo Martinović, Milorad Joknić,

Dejan Miličić, Zoran Raonić i Rade Lala Čolović

PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA

Radnja drame “Predstava Hamleta u selu MrdušaDonja” odvija se u Dalmatinskoj zagori, pedesetih godinadvadesetog vijeka. Ova groteskna tragedija govori o nasto-janju komunističko-socijalističkog režima da sve više učv-rsti svoju vlast i tako indoktrinira siromašne stanovnikeizmišljenog sela Mrduše Donje. Zbog svoje beskompromis-nosti i političke oštrice, komedija koju je Ivo Beršan napisao1965. godine, svjetla pozornice ugledala je tek šest godinakasnije. Međutim, da li je vrijeme otupjelo oštricu „MrdušeDonje“? Dramaturginja Željka Udovičić Pleština smatra daje upravo suprotno i da ova groteskna tragedija, na žalost inesreću ovog vremena, a na ponos dramskoj literaturi, bezproblema pronalazi put do današnje publike. Bez obzira što

vješta ruka pisca Šekspirovu klasičnu dramsku priču smještau kontekst pedesetih godina dvadesetog vijeka, njena in-tertekstualnost i razotkrivanje ljudskih mana vodi je do sa-vremenog konteksta. Ta priča o oportunistima, lopovima,licemjerima skrivenima iza političke frazeologije trenutkarazotkriva glupost totalitarističkog režima, ali jednako takootvara prostor analogiji s našim vremenom i prokazuje dapromjena sistema ne garantuje i promjenu mentaliteta. Dali ćemo i mi prepoznati Bukare, Mačke, Pulje...?

Producent: Janko LjumovićDramaturgija: Željka Udovičić Pleština

Scenografija: Ivanka Vana PrelevićKostimografija: Lina Leković, Ivana Murišić

Kompozitor: Ljupčo KonstantinovKoreografija: Tamara Vujošević Mandić

Lektor: Ana Maras Harmander

CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTEMEĐUNARODNI FESTIVAL “KOTOR ART”

HUMORISTIČKO - SATIRIČNO MILETISANJE

Za najmlađe:

Zoran T. Popović- Jako sam se uplašio kad se mama razboljela.

Mislio sam da će tata da nam kuva.- Moj Džeki ne voli da se kupa.Nije on morski pas.

- Ja sam čudo od djeteta. A i mama kaže da nisam normalan.

-Ja se ne svađam sa roditeljima. Nisu moj nivo.-Već dugo se zabavljam sa Cecom. Mnogo će se iznenaditi kad sazna.

Aleksandar Čotrić- Vredno trenirаm sprinterske discipline. Kаdа si počeo?

Otkаd sаm čuo zа prаvilo: „Ko pre devojci, njemu devojkа“.- Ivа i jа smo pedeset posto u vezi.

Onа se meni sviđа, а jа njoj ne.- Kаžu dа su devojčice urednije od dečаkа,

а Ivonа mi je ispreturаlа sve po glаvi.- Nаjlepše devojčice izlаze sа odlikаšimа.

U ovu priču još sаmo odlikаši veruju.- Imаm dvа problemа.

Lekciju iz istorije nikаko ne mogu dа zаpаmtim, а Nevenine oči nikаko ne mogu dа zаborаvim.

Husein Čuturić- Otkad je umro niko ga ne spominje.

Kao da je u zemlju propao. - Doći će vrijeme kada će brak trajati

kraće od bračnog putovanja.- Ne uživam više u alkoholu. Pijem bez uživanja.

- Nije mi što odoh nego što nigdje ne stigoh.- Čudna jada od Pljevalja grada, kako narod od prašine strada.

Milenka Cica ČolovićPIJEVAC META

Dogodilo se školske 1966/67. godine zа vrijeme velikogodmorа. U dvorištu, izа škole, pljevаljski gimnаzijаlci, unа-okolo, gаđаli kаmenjem. Izа škole je kućа profesorа VukаšinаTаbаšа. Drаgаn Ivаnović, pogodi Vukаšinovog pijetlа. Dok suprofesori ćаskali u zbornici, neko dojаvi štа se izа škole de-silo.

Kroz nekoliko dаnа, profesor Dаnilo Knežević, izvedeđаke nа gаđаnje u Golubinju. Drаgаn Ivаnović gаđа, аli nikаkodа pogodi metu. Gledа gа Dаnilo, pа kаže:

E, moj Ivаnoviću, nije ti ovo Tаbаšev pijevаc.

Milorad Joknić- Sve je više onih što imaju diplome

a nemaju školske drugove.- Životni vijek poslanika je u porastu. Većina ih je nadživjelo i svoju partiju.

- Izgradnja posustaje. Bržu dinamiku bilježi ugradnja.- Sirotinja je privilegovana. Ništa joj ne možeš oduzeti.

- Da većina ne klekne, drugi ne bi bili nikada na visini.-Nema razlike između funkcionera i spomenika.

I jedni i drugi se postavljaju.

Dejan Miličić- Sizife, sad malo ponesi Kurtu!

- Istoričari, uzmite u obzir da smo bratoubilački rat vodiliviteški. Dalju rodbinu nismo dirali.

-Potomci, nismo mislili na vas. Prezervativ je izmišljen kasnije.

- Tesla, građanine svijeta, što izmisli ovo čudo koje ne mogu da plate ni Srbi ni Crnogorci!

- Vasiona se dokazano širi. Мjеsеče, nikad nisi bio duži!- Djeco, poštujte biološki časovnik. Drogirajte se u jutarnjim časovima.


Kotorski humor

Kotor je grad koji je oduvijek biopoznat po svojim oriđinalma, škerc-ima i galiotima, za koje mnogi kažuda su mogli opstati jedino u ko-torskom ambijentu. Na izazove kojeje život nosio oni su uvijek odgo-

varali na duhovit način, zbog čega su bili omiljeni u gradu.Posljednjih decenija, Kotoranin Dragan Sklender Pele, nazanimljiv i osoben način, dio kotorskog humora predstavljaširoj javnosti („Da se kralj Nikola digne iz groba, od svihcrnogorskih gradova poznao bi jedino Kotor. Svi ostali suse izgradili“, „Konobar i ginekolog su jako slični. Obojicarade tamo gdje se drugi zabavljaju“…). Drago nam je što ćeMilitesanje ove godine biti prožeto i kotorskim humorom,koga će, uz sebi svojstven performans, predstaviti DraganSklender Pele.

Vaso Knežević- Političarima predlažem da ubuduće umjesto promotivnog

materijala građanima dijele kondome. Jebe se narodu više za njih

- Ako hoćete da napredujete, spustite glavu, a dižite ruke ili noge.

- Ko tebe kamenom, ti se sagni.- U Pljevljima dva najveća neprijatelja su voda i vazduh....

jedino te zemlja prijateljski na kraju primi.

Duh Bosne u MiletisajuNeraskidivim privrednim, kultu-rnim i emotivnim vezama, Plje-vlja su oduvijek bila vezana zaSarajevo, a posebna nam je čast štoove godine u Miletisanju imamopriliku da ugostimo legendarnogSarajliju, dramskog pisca i glumca

Josipa Pejakovića. Osobenim intelektualnim i duhovnimsenzibilitetom, Pejaković društvo i ljude spoznaje dubin-ski, iznutra i sa sebi svojstvenom toplinom. Rijetki su ljudikoji u složenim društvenim prilikama imaju dar da osjeteemociju i prožive ličnu muku običnog čovjeka. Pejakovićtog dara ima na pretek, on ulazi u srž problema i prenosiono što običan čovjek nosi kao teško breme. Kako je sud-binski vezan za Bosnu, njegove monodrame „On meninema Bosne“, „Oj živote“, „Izbjeglice“ i “Ućerivanje” izazi-vaju osobito snažne emocije i ostaju „osuđene“ na vječnotrajanje.

Čudan prst sudbine učinio jeda Josipa Pejakovića u Pljevljimaugostiti doajen sarjevskog glu-mišta, Radojica Rade Lala Čolo-vić. U svakoj generaciji uglednihSarajlija uvijek je bilo mjesta zanaše Pljevljake, a Lala je Pljevljakkoji već više decenija plijeni pažnju kako sarajevske po-zorišne i filmske scene, tako i sarajevske čaršije. Pro-slavio se kao pozorišni glumac, ali imao je i više zapa-ženih uloga u značajnim filmskim ostvarenjima („Du-hovi Sarajeva“, „Go West“, „Aenigma“, „Remake“...) ipopularnim TV serijama („Viza za budućnost“, „Krv nijevoda“, „Sarajevske priče“, „Crna hronika“...). Srećni smoi ponosni što će stari, dobri duh Bosne Miletisanjem širitiJosip Pejaković i Lala Čolović.

PUTUJUĆI AFORIZAM

U sklopu 29. Dana humorai satire „Vuko Bezarević“,Opština Pljevlja je objavila kn-jigu „Putujući aforizam“, au-tora Senada Strujića. Strujić jerođen u Pljevljima 1954. go-dine, gdje je završio osnovnuškolu i gimnaziju. Pravni fa-kultet završio je u Podgorici1978. godine. Iste godine za-poslio se u Rudniku uglja uPljevljima, gdje je proveo ra-

dni vijek radeći odgovorne poslove. Senad je bio svestransportista, volio je ples, dobru knjigu i mudru i duhovituriječ. Pljevlja je rijetko napuštao, a dugi niz godina nastupaoje za FK „Rudar“. Dan je počinjao i završavao aforizmima.Svakodnevno ih je smišljao i kazivao svojim prijateljima,poznanicima, kolegama ili slučajnim saputnicima. Senad jebio pravi Putujući aforizam. Aforizme često nije zapisivao,a one koje bi zapisao objavljivao je u listovima i novinama,govorio na književnim večerima, radiju i televiziji. Na-žalost, knjigu aforizama koju je temeljno pripremao, SenadStrujić nije stigao da objavi. Umro je 23. novembra 2014.godine. Samo nekoliko mjeseci ranije, redovno je trčao sta-dionom i šetao pljevaljskom čaršijom. Ni on niti bilo kodrugi nije slutio da trči svoje posljednje krugove i govori

svoje posljednje aforizme. Senad Strujić je bio iskreni lju-bitelj dobrog aforizma i dugogodišnji učesnik Dana humorai satire „Vuko Bezarević“.

Knjigu „Putujući aforizam“ za štampu su priredili i ure-dili Senadovi prijatelji, pljevaljski aforističari MiloradJoknić, Zoran Raonić i Dejan Miličić na osnovu nedo-vršenog rukopisa i dostupne pisane zaostavštine.

Predstavljanje knjige „Putujući aforizam“ održaće se uSali Gimnazije „Tanasije Pejatović“, 20. juna 2015. go-dine, sa početkom u 11,00 časova. Inserte iz knjigečitaće Radojica Rade Lala Čolović, a o knjizi će gov-oriti Savo Martinović, Milorad Joknić, Dejan Miličić iZoran Raonić.

UČESNICI XXIX DANA HUMORA I SATIRE “”VUKO BEZAREVIĆ”

Ninus NestorovićSabahudin Hadžialić Jasmina Bukva Vasil Tolevski

Aleksandar Čotrić

Dejan Tofčević

Savo Martinović Aleksandar Baljak

Rade Lala Čolović Ismet Šljuka Sanja Đondović Husein Čuturić Vaso Knežević KUD «Volođa»

Zoran Raonić Srđan Jovanović

Milorad JoknićSabrina HadžiosmanovićDejan Miličić Josip Pejaković

Slobodan Simić Ilija Marković

Milenka Cica Čolović

Zoran T. Popović

Jovo NikolićNenad Ćorilić Perica JokićMile Gjeorgioski Miljan Despotović

CRNOGORSKO NARODNOPOZORIŠTE


Milijan DespotovićPROFESOR PREDAJE MLEKO

Pitali petogodišnjeg Nebojšu Koturovića iz požeškogsela Gugalj:

- Šta ćeš ti da budeš kad porasteš?- Pa, biću profesor! – odgovori Nebojša.- A šta ćeš predavati?- Pa, predavaću mleko, kao i moja baka, odgovori Nebo-

jša, bez dvoumljenja.

DUG U MEMOARIMAJovo Nešković pita prijatelja koga dugo nije video:- Čime se trenutno baviš?- E, vala, moj prijatelju, ja ti sad pišem memoare.- Vidi, vidi! A jesi li stigao do one godine kad sam ti

pozajmio hiljadu maraka?Slobodan Simić

DERATIZACIJAUgledao sam ga jednog dana kako pretrčava preko

poda kuhinje.Mali, brz, odvratan, kao i svaki miš.Pojurio sam za njim, ali se on munjevito negde izgubio.Od tada je počeo naš mali rat.Prvo sam mu pronašao rupu i pažljivo je zapušio.Nije pomoglo.Onda sam postavio lepak za miševe.Uzalud.Zatim sam postavio mišolovku.Izbegao je zamku.Poturio sam i mišomor.Ni da okusi.Na kraju sam doneo komšijsku mačku.Bez rezultata.Tada, već u očajan, odlučio sam da ga penzionišem.Na moju radost, posle prve primljene penzije uginuo

je od gladi.

Zoran RaonićSAMOODRŽANJE

Naša bi stvarnostU bezdan propala,Da se nije vječnihZabluda dokopala!

ZAKONI NAŠISve član do člana,Sve rupa do rupe,

Sve klan do klana –Raj za mangupe!

OJ, NARODE, NARODE!Narod je ovaj velikiU svakoj neprilici,Za njim plaču svi

Budući spomenici.

Svečano veče, 2010. godine

SVEČANO VEČE XXIX DANA HUMORA I SATIRE “VUKO BEZAREVIĆ”

Aleksandar Baljak

- Kad Veliki Vođa piša uz vetar, njegovi sledbenici se ne bune. Svi ćute kao zaliveni.

- Na zemlji vlada apatija, a samo dva metra ispod atmosfera je znatno opuštenija.

- Kada sam prvi put poljubio vrata, ponadao sam se da je reč o prolaznoj avanturi.

- Pili smo pod dejstvom alkohola. To nam je olakšavajuća okolnost.

- Kad su mu rekli da je govno, živ se pojeo.

Ilija Marković

- Kriza bi zakucala i na naša vrata da ih nismo zimus naložili.

- Da majmun nije napravio budalu od sebe, ne bi ispao čovek.

- Pravimo državu kakvu svet nije video. Ako uspemo – neće ni videti.

- O njemu treba pisati samo lepo. Tako da se, u stvari, ne mogne prepoznati.

- Prva Jugoslavija, druga Jugoslavija, treća Jugoslavija.Prodato!

Aleksandar Čotrić

- Koliko su ukrali na izgradnji auto-puta? Kojeg auto-puta?- Ta stranka se bori za porodične vrednosti.

Zapošljava rodbinu svojih članova.-Komšija je uvek tu da ti se nađe. Da imaš u koga da pucaš.

- Pregledana je kompletna flota ratne avijacije i samojedan avion nije ispravan. Drugi je ispravan.

- Pijane goste ne služe u skupštinskom restoranu, ali ne mogu da im zabrane da se obraćaju sa govornice.

Zoran T. Popović,

- On je iznad svih podela. Uvek sve uzima za sebe.- Dali smo sansu poštenima i to je urodilo plodom.

Pošteno su se obogatili!- Diogen je tražio čoveka, ali nas je istorijska distanca

sprečila da se sretnemo!- Država je jača od kriminalaca. Preuzela im je sve poslove!

- Mnoge žene su mi rekle da imam harizmu. Dok sam ja shvatio šta je to, prošao voz!

Ninus Nestorović

- Našoj državi ni Feniks ne može da pomogne. On sedigao iz pepela, a ne iz govana!

- Nije dobro da vam mozak i televizor rade istovremeno.Može doći do neželjenih reakcija!- Treba zabraniti narodu da prosi.

To pravo treba da dobiju samo istaknuti pojedinci.- U čast naše pobede na ulicama se pojavilo

mnoštvo zastava. Najviše je bilo belih.- Naši političari svoje najvernije pristalice možda mogu da

izbace iz srca ili glave, ali iz dupeta nikako!

Jasmina BukvaSTARI POZNANIK

Sretoh juče svog starog poznanika.Kad sam zaustila da se glasno od sveg srca obradujem, primetih da me stari poznanik nije prepoznao.A, možda to i nije bio on.Mada, ima istu ženu, istu decu, isti hod...Novi si mu samo kuća, auto, jahta i stari poznanici.


Savo Martinović

- On je plodan pisac. Ima više knjiga no čitalaca.- Najružniju ženu u gradu oženio je ginekolog.

U što li se to on zagledao?!- Da je pokojnik čuo oproštajnu riječ, obradovao bi se.

Pomislio bi da je umro neko drugi.- Prsten sam kupio jeftino, a skupo me koštao.

- Neću da idem komšiji na sahranu iako bi on meni rado došao

Perica Jokić

- Kod nas su velike socijalne razlike. Dok jedni umiru od gladi, drugi jedu govna.

- Prije nego što pođe kući, odgovorni direktor provjeri dali je zatvorio sve pogone i da li je ugasio firmu.

- Imam problem sa memorijom. Sve je više onih koje ne mogu da zamislim.

- Postigli smo neviđene rezultate. Ako ih ko primijeti, neka javi.

- Nijesu sve žene iste. Neke su još gore.

Nenad Ćorilić

- Naš igrač je centarfor veka. Pogađa jednom u sto godina.- Ne očekujte od mene bolje rezultate od prethodnika!

Ja bih bio zadovoljan da uzmem koliko i on.- U novčaniku nosim ženinu sliku. Da me podseća zbog koga je prazan.

- Čvrsto sam odlučio na koju ću stranu. Među kolebljivce.- Vlada štiti interese naroda.

Ostalo je još samo da utvrdimo koji narod je u pitanju.

Sabahudin Hadžialić

- Stalno nas huškaju jedne na druge. Kao da ne znaju da je to već u genima?- Vođa nije bio bio slijep. Ostali jesu!

- Nikada više vjernika, ali ni više lopovluka. Contradictio in adjecto!

- Kultura u BiH je na koljenima. I puši li, puši.- Vazduh je isto što i zrak.

Ako imamo većinu da to i izglasamo!

Jovo Nikolić

- Kad držanje za ruke pređe u hvatanje za vratove, to je znak da je ljubav krunisana brakom.

- Političari su nezadovoljni stanjem u državi. Zato nastoje da je dovedu u drugo stanje.

- Nije se oženio iz ljubavi, nego iz mržnje: mrzilo ga je da kuva, pere, pegla...

- Vaše je samo da postanete klijent ove banke. Sve ostalo je naša pljačka.

- Morali smo da se prodamo jer smo bili potrebniji drugima nego sebi.

Detalj sa Miletisanja


Dejan Tofčević

- Nikada nećemo zaboraviti ratne zločine! To kad jednom naučiš uvek umeš.

- Suprotni polovi se privlače a isti odbijaju, kada bi se tu fizika nešto pitala

- Ljudi velikog formata ovde mogu da se slikaju.- Preuzeo je svu odgovornost na sebe i nije se desilo ništa.

To samo govori koliko je naš vođa snažan.- Cena prosjačkog štapa

je prilagođena našoj kupovnoj moći.

Mile Gjorgijoski

- Nismo svi osudjeni na doživotnu robiju. Neki su se spasili. Bog da im dušu prosti.

- Presudio im je pesimizam. Nisu verovali u diktatora.- Konačno i naš najbolji satiričar jede po tri puta na dan.

Al u zatvorskoj kuhinji.- Vratili smo se iz mrtih. Nema razlike.- Narod je saučesnik u pljački stoleća.

Posmatrao je kako ga kradu

Vasil Tolevski

- Čovek bez zuba je poštovani član porodice! Manje jede!- U mojoj zemlji nema trgovanje sa organima.

Tu se prodaje ceo čovek.- Normalno je da političari imaju veće plate od popova.

Više ljude sahranjuju.- Naš čovek ne može svoje muke odneti u grob.

Nema toliko velikikog groba.- Na sledećim izborima narod bi trebao

da glasa za nekog crnca. Bar bi imao za šta da se drži.

Stand up komedija nas nasmije, opusti, razveseli, ali is-tovremeno postavi značajna pitanja o društvu u kojemživimo. U ovoj scenskoj formi komičar je sam na sceni,a reakcija publike najčešće je jedino mjerilo uspješnostinjegovog performansa. Iako stand up komedija imadugu tradiciju u Velikoj Britaniji i Americi, u našem re-gionu tek od skoro se počinje značajnije razvijati.Rapidno povećanje pupularnosti novog žanra u Srbijiprevashodno se vezuje za Zvezdara teatar i glumačkebravure talentovanog glumca Srđana Jovanovića. Ovajpionir stand up komedije, rođen 1979. godine u Beo-gradu, specifičnim talentom za naraciju, od malih noguje uveseljavao svoje drugare, a nerijetko je i profesoredovodio do suza. Dobitnik je više prestižnih priznanja,između ostalog: nagrade za najboljeg mladog glumca nafestivalu Dani komedije, nagrade „Ljuba Moljac“ za na-jboljeg stand up komičara na festivalu monodrame u Ze-munu i nagrade za najboljeg komičara „Stand up Adriaawards“ u Skoplju. Posebno se proslavio stand upkomedijama „Grupna Terapija“ i „Mikrofonija“. SrđanJovanović će se prvi put kao pisac i izvođač predstavitiPljevaljskoj javnosti.

Srđan Jovanović

NAGRADA “TIPAR”

SAOPŠTENJE ŽIRIJA

Posle detaljnog razmatranja knjiga koje su predloženeza Nagradu „Tipar“, Žiri, koji je radio u sastavu: ZoricaJestrović, Slobodan Simić i Gojko Božović (predsjednik),donio je jednoglasnu odluku da Nagradu „Tipar“ za 2015.godinu dodijeli Bojanu Ljubenoviću iz Beograda za knjigusatirične proze Pisma iz Srbije (Evropski pokret prija-teljstva, Beograd, 2014) za humoristično-satirično knji-ževno djelo iz prethodne i tekuće godine, objavljeno na pro-storu bivše SFRJ.

Pored nagrađene knjige Bojana Ljubenovića, Žiri je unajuži izbor uvrstio knjige aforizama Bojana BogdanovićaO s uma sišavšima (SPKD „Prosvjeta“, Zenica, 2014) i Ni-nusa Nestorovića Ćuti i plivaj (Književno-umetnička aso-cijacija „Artija“, Paraćin, 2014).

Pisma iz Srbije Bojana Ljubenovića predstavljaju au-torski prepoznatljivu knjigu satirične proze u kojoj pisac, uepistolarnoj formi, pokušava da sebi i drugima razjasni na-jizazovnija i najaktuelnija socijalna, politička, kulturna, ide-ološka i mentalitetska pitanja. Opredjeljujući se za oblikpisama koja piše stranac koji upoznaje savremenu Srbiju sasvim njenim odlikama, Ljubenović kritički uvjerljivo, sastrašću satiričara i plemenitošću humoriste, pokazuje kakoživot u svojoj zemlji može postati inostranstvo. Ljubenovićnepogrešivo prepoznaje aktuelne teme koje potom de-maskira u svojim pripovjedačkim pismima, pri čemu na-jbolja od ovih pisama predstavljaju ne samo temeljnu negoi trajnu i univerzalnu kritiku ideoloških obmana, političkoginženjeringa, obnovljenog autoritarizma, otuđenog društva,populističkog obrasca mišljenja i delovanja. Pisma iz Srbijesu podsticajna i duhovita, ispovjedna i kritički intonirana,otrežnjujuća i opominjuća. Neka od pisama u knjizi Bojana

Ljubenovića Pisma iz Srbije ulaze u najbolju satiričnu prozunapisanu u novijem periodu kod nas.

Nagrada „Tipar“ za 2015. godinu biće dodijeljena Bo-janu Ljubenoviću na Danima humora i satire „Vuko Beza-rević“ u Pljevljima.

3. juna 2015. godine

Žiri za dodjelu Nagrade „Tipar“:Gojko Božović (predsjednik)

Zorica JestrovićSlobodan Simić

Rođen je 1972. godine u Be-ogradu. Svakodnevno pišerubriku TRN u „Večernjimnovostima”, a u tom listu jei urednik strana humora.Objavio: „Pisma iz Beo-grada”, aforizmi „Pocepa-ni suncobran”, aforizmi o

deci „Beograd, live”, aforizmi o Beogradu. Zastupljenje u zbirci kratkih antiratnih priča „Legenda za upu-ćene”; Koautor knjige „Metafore dr Zorana Đinđića”,„Triput sečem i opet kratko“, satirične priče; „Sme-jalice“, aforizmi za decu i detinjaste; „Ljubav za po-neti“, aforizmi o ljubavi; „Pisma iz Srbije“. Zastupljenu brojnim antologijama satire. Prevođen na rumunski,bugarski, italijanski, makedonski, jezik. Dobitnik višenagrada i priznanja za satirične priče. Kao novinar radiou Službi za informisanje Skupštine grada Beograda, bioglavni i odgovorni urednik „Gročanskih novina“, pisaokolumne u “Borbi“ (2002-2004.) i saradjivao u mnogimlistovima. Član je Udruženja književnika Srbije.


Dragi moji,Srbija se već godinama iz petnih žila upinje da privuče

strane turiste i njihove ušteđevine te zato danonoćno orga-nizuje razne svetkovine, festivale, sabore i druge cirkuse. Utom uzvišenom cilju ovih dana snimljen je i promotivni filmkoji je izazvao nepodeljeno ushićenje domaćih gledalaca;oduševljenje je toliko da mnogi gorko žale što već žive uSrbiji, pa ne mogu pod hitno ovamo da se zapute i probajusve što se u spotu nudi.

Međutim, ja kao stranac ipak mislim da ta reklama nijeništa naročito i da Srbija turistima ima da ponudi mnogoviše. Svestan da nisam marketinški stručnjak, niti da će miiko ponuditi par miliona dinara da promovišem ovu zemlju,ipak sam sastavio spisak originalnih srpskih atrakcija kojebi, siguran sam, mnogi stranac poželeo da vidi.

Dakle, sve strance sveta pozivam da dođu u Srbiju i videzemlju:

- koja se graniči sa samom sobom- gde se duhoviti ljudi retko smeju- gde žive najlepše žene, a natalitet opada

- gde je nepušačima dozvoljeno pušenje- gde svi igraju fudbal, a medalje osvajaju u odbojci- gde svi žure na posao, a niko ne stiže na vreme- gde se svi klade, a niko ne dobija- gde vozovi kasne po redu vožnje- gde na plodnijoj zemlji žive gladni ljudi- gde nezaposleni najviše rade- gde su falsifikati vredniji od originala- gde su najpametniji oni što se prave ludi- gde osmočasovno radno vreme traje dvanaest sati- gde je zdravstvo besplatno, a lečenje skupo- gde banke pljačkaju građane, a ne obrnuto- gde su javne nabavke tajne- gde su državne tajne javne- gde niko ne zna napamet državnu himnu- gde je sudstvo nezavisno od pravde- gde lopovi kradu od siromašnih- gde bestselere ne pišu pisci- gde su novinari slobodni da napišu šta god im se naredi- gde se premijerno izvode reprize- gde đaci tuku učitelje- gde se vojska maskirala u civile- gde je svaki peti stanovnik nepismen- gde je svaki drugi stanovnik pisac- gde je gorivo najskuplje, a najgore- gde se u zatvor odlazi preko veze- gde su svi glumci dobili nagrade- gde je svetska kriza uzela državljanstvo- gde svi preziru politiku, a svi imaju partijske knjižice- gde je predsednik kralj- gde narodne poslanike ne bira narod- gde Drugi svetski rat još traje- gde se istorija ponavlja svakoga dana Dobrodošli!

BOJAN LJUBENOVIĆIMA JEDNA ZEMLJA

“Pisma iz Srbije”,Binder - Beograd 2014. god.

NAGRADA “VUKO BEZAREVIĆ”

SAOPŠTENJE ŽIRIJA

Jednoglasnom odlukom žirija, nagradu “Vuko Be-zarević” za satiričnu priču dobio je Miroslav Sredanović zapriču „Bolje sutra“ pod šifrom XXIX.

Pravi (ne) vjernikPriča „Bolje sutra“ je inovativna, kompoziciono čvrsta,

leksički raznorodna. U formi pretpostavki (Ko zvoni?) inegacija od „Poštara“ preko pogrebnika, poreznika i pa-rtijskih lagatora do „Utvare boljeg sjutra“ autor daje spe-ktar komičnih situacija, sugestivnih i bolno satiričnih.

Kratkim rečenicama drži pažnju čitalaca i slušalaca, ateško da će se naći neko ko se ne prepozna u nekoj od afo-ristički obrađenih situacija sa zagonetnim zvonom u nedoba.Nagrada „Vuko Bezarević“ odlazi u ruke vješte satiričnomperu i velikom (ne)vjerniku u bolje sjutra.

Takođe, jednoglasnom odlukom, nagradu „Mladi Tipar“dobio je Igor Damnjanović za aforizme pod šifrom „BELIOČNJAK“

Kompletna (dvo) ličnostKad mlad čovjek napiše da „narod nije mutav – iako

ćuti“ - onda mu treba vjerovati. Po šifri BELI OČNJAK vidise taj mladić još i čita. Nije loš ni iz matematike – priznajeda je neku veče bio sa dvije nepoznate – pa je žiri jedno-glasno ocijenio da radi o kompletnoj ličnosti. U slučajuaforističara vjerovatnije je da se radi i o dvoličnosti pa suse stekli svi uslovi da BELI OČNJAK dobije nagradu„Mladi Tipar“. Stari Tipari – čuvajte se

Milanka Čepić, prof književnostiMarko Miljković, prof. književnosti

Dejan Miličić, prof. književnosti

Miroslav Sredanović je ro-đen 26.10.1936. godine naVučiji, Lastva kod Trebinja.Školovao se u Nudolu, CrnaGora, Trebinju, Novom Sa-du, Petrovcu na Mlavi, Sara-jevu i Beogradu. Diplomiranije pravnik. Preko trideset go-dina je proveo u diploma-

tskoj službi. U dva navrata je bio Prvi savetnik Jugo-slovenske ambasade u Parizu.

Objavljuje kratke priče, poeziju i aforizme. Izdatomu je pet knjiga aforizama. Izdavači su mu bili „Dereta“i „Alma“, Beograd, i Zavod za udžbenike R.S. iz Sara-jeva. Recenzenti su mu bili: Milovan Vržina, prof. Dr.Radomir Životić, prof. Dr. Ratko Božović, i za svaku odknjiga, književnik Milovan Vitezović. Član je Beograd-skog aforističarskog kruga i Udruženja književnika Sr-bije, kao i njegove satiričarske sekcije. Uvršten je u višezbornika i antologija aforizama, za koje je dobijao na-grade i izvan Srbije. Kratka priča „Dub“ mu je, povodomtamošnjeg konkursa, objavljena u Budimpešti. Stalnoživi u Beogradu.

XXIX

DANI HUMORA I SATIRE

«VUKO BEZAREVIĆ»


Tri decenije sa Vama


MIROSLAV SREDANOVIĆBOLJE SUTRA

U ušima mi zapišta. Zarza. Otegnuto. Kao zvono nemilo. Prilazim vratima. Mučim. Dobar glas sam izgubio. Na

mitinzima podrške. Režimima našim. Propalim. Nišanim okom škiljavim. Kroz prorez špijunke. Do-

voljne za moj pogled. Suženi. Poštar nije. Meni glase donose ptice. Nebeske. A za

penziju nisam dao dokaze. Da sam još u životu. Komšija ne dolazi. Krava mu je crkla. Ispunile su se

želje komšijske. Vojni pozivar nije. Odavno sam dezertirao. Iz života. Za

ratove nisam. Ja sam bez glave. Bojeve. Nije ni poreznik. Kod nas se samo zdrava pamet opo-

rezuje. Ja sam ispod cenzusa. Pogrebnik nije. Predodređen sam za masovnu

grobnicu. Grobna mesta i spomenike imaju građani.Zaslužni.

Partijski lagator nije. Ne računaju na mene.Nema ko da me privede na glasanje. Da im spustimu kutiju. Ćoravu.

Bliski nisu. Sa njima sam u kontaktu udaljenom.Razmenjujemo SMS poruke. Iz rasejanja njihovog.

Prosjak nije. Oni mi više ni na ulici ne prilaze.Znaju da sam njihov. Dao sam im sve od sebe.

Ne zovu me u zajednički poduhvat. Nije to zasvakoga. Mi imamo istaknute pojedince.

Komunalna policija nije. Ne vozim se javnimprevozom. Mandatne kazne plaćam. Kao pešak.

Policija nije. Ne hvata me na legalu. Ja sam svoje

životne grehe već ispaštao. Pred Bogom pravednim. Ne zovu me ni u Evropu. Nisam ja za daleka puta. Ne privode me ni kao svedoka. Jedinog. Pljačke i zločini

su javni. I masovni. Hitna pomoć ne dolazi. Nisam hitan slučaj. Moja boljka

je trajna. Nije ni razbojnik maskirani. Ne upada on u prazno.

Insajder mu nije imao šta da dojavi. Da sam dobitnik nalotou. Bogati naslednik iz Amerike. Devizni penzioner.Nosilac nacionalne penzije. Korisnik strane humanitarnepomoći. Nema zbog čega da mi podvikne. „Pare ili život!“

U mraku mi sinu. Upalih svetlo. Utvara nestade. Jedva se avertih. Pa to je bilo „bolje sutra“. Došlo da me

iskušava. Pre svanuća. Nisam zadovoljio. Ode zaslužnijimod mene.

Ostadoh na čekanju. Da živim održivi razvoj. Živottranzicijski.

Pričekaću „bolje sutra“. Doćiće nam kada svakomesvane. A, da se, pritome, nikom ne smrkne.

Sa svečanog uručenja prvog “Tipara”, 1995. godineDrago Bojović, jedan od osnivača manifestacije

NAGRADA “MLADI TIPAR”

IGOR BRACA DAMNJANOVIĆŠIFRA: BELI OČNJAK

- Sada mi je mnogo bolje.Juče sam bio gladan, danas sam sit svega.

- Nisam ni ja tako loš matematičar. Sinoć sam bio sa dve nepoznate.

- Na Sajmu knjiga nisam kupio knjigu viceva. Pljeskavica je bila masnija.

- Ako ćemo da se lažemo, verujem vam.

- Ja sam svoje sudbonosno da iskoristio za razvod.

- Devojci sam za Dan zaljubljenih kupio bicikl, a za Osmi mart sam joj dao pedalu.

- Narod i dalje ćuti. Nije ni on mutav!

- Ne damo da nas svi jašu. Ili Kurta ili Murta!

- Oni koji preotmu vlast, drže narod kao taoce.

- Nikad ne pokazuj svu svoju snagu, jer će znati koliko si slab.

Rođen je 17.5.1989. godineu Beogradu. Piše aforizme,pjesme, priče, drame, haiku,bavi se i enigmatikom. Ra-dove objavljuje na pros-torima bivše SFRJ, SAD-u,Španiji, Japanu, Švajcarskoj,Rusiji, Turskoj…, u lis-tovima, časopisima i sajto-

vima: „Šipak“, „Jež“, „Večernje novosti“, „Aforizam“,,„Enigmatika “, „Mozgalice“ ..."Ljudnica". Prevođen naengleski, ruski, rumunski, turski.

Zastupljen je u više zbornika: „Zaveštanja 2012“,antologija „Ko je ko u Aforizmu“, UBSS „Jež“, 2015.,„Najkraće priče 2014“, Beograd, 2015... Napisaodrame: „Smaraš ili kako je vrabac postao soko“, „Ko jeovde lud?“, „Divide it impera“. Bio je član žirija Sed-mog FEZ-a, održanog u Nišu. Na-građivan na višekonkursa za priču i aforizam: "NET knjižara", "MilovanIlić Mini-maks"...Osnivač i glavni i odgovorni urednikelektronskog časopisa za humor i satiru „Šipak“ i ured-nik za Beograd u časopisu „Aforizam“.

PLJEVALJSKA ŠKOLA AFORIZMA

Vuko Bezarević- Ako je dobar i lud isto, nije lud da bude dobar.

- Čovjeka uče dok je živ.- Što ti vrijedi poniranje u dubinu, ako toneš.

- Hrabri su odavno poginuli. A on je bio hrabar i živ.- Ko na brdu ak’ i malo stoji,

drukče gleda onoga pod brdom.

Mirko Petrić- Kad nas nigdje nema, samo mi znamo gdje smo.

- Korjenitim promjenama panjevi su na putu.- Ne uči dok je živ ko živi kako je naučio.

- Nekad je na položaju bila potrebna petlja, a sada – veza.- Od budućnosti očekujem sve. I ništa više.

Milenko Pajović- Što oslobodioci više slave svoje delo,

to je slobode manje!- U komunizmu će svak da ismeva sebe,

pa satiričari neće ni biti potrebni!- Satiričar je pisac sličan vojniku

koji se javlja u samoubilačke akcije!- Satiričare ne smemo okivati. Čak ni u zvezde!

- Naš narod jeste tragičan, ali to ne umanjuje njegovu komediju!

Branka Vojinović Jegdić- Neću više da prosipam pamet. Ne mogu posle da je pokupim.

- Ispali smo iz sedla. Ostao nam je samar.- On umro a žiranti primaju saučešća.

- Radiću do 67-me, neka se djeca odmore.- Od kad mi je novčanik prazan,

umjesto ljubavnih pjesama pišem epitafe.

Milorad Joknić- Ni kamen ne može sve da izdrži.

Stalno ga uzimaju za temeljac.- Postao je zaslijepljen kada je primio mito u zlatu.

- Da nije nule, kako bi zabilježili rast.- Nekada su radnici trljali ruke od zadovoljstva.

Sada to čine od nevolje.- Umjesto prebijanja dugova,

izvršili su prebijanje na mrtvo ime.

Milica Aranitović Papović- Bili smo jedno. Sada smo sve-jedno.

- Crnogorac najviše gubi na težini kad stane na Terazije!- Ja sam poliglota. Jedna glava – devet jezika!

- Imao je cijelo bogatstvo, ali mu ga raznese seks – bomba!

- Čim su nam sve lađe potonule, uplovile su jahte.

Milenko D. Ćirović Ljutički- Berlinski zid nije srušen već premješten!

- Djeca nam se gube od kuće do škole. Kod kuće se lajkuje u školi štrajkuje.

- Lako je Njemu da igra, kad svi oko Njega kleče.- Zahvaljujući gej-paradi, u Evropu ćemo otpozadi!

- Mi se više saginjati nećemo jer smo udarili čelom u tlo!

Zoran Raonić- „Daj koliko ti od srca ide“ – reče činovnik,

znajući našu dušu.- Bježanje iz zatvora se strogo kažnjava.

Bježanje od slobode se nagrađuje!- Današnje vlasti su kao babe gatare,

znaju i šta čovjek misli.- Dolje religija! Partijski program je jedina prava vjera.- Ovdje se vrši redovna kontrola samo tuđeg zdravlja!


Milorad Grbović- Koga nema bez njega se ne može.

- Ujka Sem i Veliki Brat. Kuku nama sa takvom rodbinom.- Preuzeo sam jednu polugu vlasti. Oteo sam pendrek.- Možda smo stvarno ludi, ali prolazimo kao zbunjeni.

- Predizborno ćutanje je odavanje poslednje pošte predizbornim obećanjima.

Gojko Božović- Aktuelna dezinformacija: Dobar dan!- Samo da se besmrtni ne povampire.- Neprijatelj ne spava. Svanulo mu je.

- Ćelije dišu punim plućima!- Rezultat je poznat. Utakmica može da počne.

Ranko Pivljanin- Svi smo za demokratiju! Opet jednoumlje.

- Ovo je već verski fanatizam. Krstimo se i levom i desnom.

- To što smo ludi, mogli smo i bolje iskoristiti.- Živimo za danas od sutra.

- Kad vođa izgubi glavu, više ničija nije sigurna.

Husein Čuturić- Eks YU prostor sam obišao Iks - Yu puta.

- Nikada nijesam bio srećan. Nijesam imao vremena.- Dvije su se vode zagadile, Ćehotina i studena Drina.

- Po zanimanju sam optimista bez pokrića.- Prodajem Golfa trojku u dijelovima.

Djelovi se mogu vidjeti na putu od Pljevalja do Mojkovca

Vaso Knežević- Da bi vas gurali, prvo moraju da vas prime ... u stranku.- Ljudi današnjice su jako inteligentni...obavljaju tri stvari

odjednom...jedno misle, drugo pričaju a treće rade.- U čoporu moraš biti vuk,

a kad si sam onda možeš biti i čovjek.- Ovce jesu glupe, al one se drže do toga.

- Dobri smo mi, kakvi smo!

Dejan Miličić- Gospodo birači – imali smo mi i rezultata;

kako se uzme!- Šta se bunite, Izbjeglice! Dobro ste podnijeli put!

- Vasiona se dokazano širi. Mjeseče, nikad nijesi bio duži!

- Dragi ljubitelji humora, izgleda da sam vas uozbiljio!- Djeca slabo jedu, pa smo se odlučili za treće.

Senad Strujić- Aforizam je alternativni lijek za dušu.

- Ako ne gledaš istinu kroz prste – gledaćeš je kroz rešetke!

- Dok koljena ne orereš – na noge ne staješ!- Kakav prozor – takav i prizor!

- Koliko bi pljunuo – toliko je doušnik blizu!

NAGRADA GRAND PRIX

SAOPŠTENJE ŽIRIJA

Opšti utisak koji stvara ova zanimljiva karikaparada izkoje se jasno izdvaja ozbiljan krug predložaka bi se mogaoopisati ovako:

Dominaciju radova pristiglih iz Srbije osvježila susarkastična iskustva života u EU kolega iz Hrvatske. Akotome dodamo duhovite likovne komentare Bosanaca, zatimzačin od Slovenačkih i Makedonskih predstavnika dobilismo – šta? Bože mi SAVE US i pomozi, opet je ovaj festivalnegdje na fonu onog vakta koji je prepoznat kao srećna vre-mena. Opet je to neko naše otvoreno prvenstvo u glupiranju,te zasmijavanju ljudskih duša, zamišljavanju glava i dizanjuko'ečega.

Inostranstvo je, pak, zastupljeno sa nešto radova crno-gorskih autora. Za neupućene - malo konfuzno, ali ovačeljad više izlaže po bijelom svijetu nego doma. Je li tomerazlog poznata nepotreba naše brdovite, ali ravnodušne do-movine za kulturom ili pragmatična štednja na stvaranju iprojektovanju boljeg sjutra – teško je reći. No, bilo kakobilo, raduje brojno učešće stvaralaca iz Pljevalja. Žiri im je,poštujući tu energiju, dao pristojnog prostora na ovojizložbi.

U užu selekciju se nametnuo lijep krug autora i tad jeovaj nezahvalni, ma odgovorni posao, stavio žiri na muke.Dan je bio topao, puhalo se, znojilo, mumljalo, odvajalo,vraćalo, dodavalo... daj da vidimo još malo... analitički ipredano, griješilo i ispravljalo... i donešena je konačna od-luka. Žiri je dodijelio tri nagrade, možda se i ogriješivši onekoga, jer tri su i ako nema više - ostaje tri, što bi rekaojedan naš mudri političar.

Godina čiji su početak obilježili napadi na medije u svi-jetu protiče nekako tim tematskim pravcem, ovom je festi-valu podarila dva vrhunska komentara, ali u kontrasmjeru.Ono što ih čini štosnim - ne radi se o uobičajenom, pro-zaičnom i jednosmjernom lamentiranju nad sudbinommedija, nego perom u oko njihovoj odgovornosti ili grđoj

strani sedme sile i njene uloge u svakodnevnici malog čo-vjeka. I tako, dan po dan, čvor po čvor, samo vi slijediteupute omiljenog medija i ...

Goran Ćeličanin, umni komentar zaumnog stanja u kojenas medij može dovesti.

Luka Lagator, neka nova tehnika - briljantan potezbrijačem, pa nije baš sve tako crno.

Sava Babić, zezalizam ili realizam. To se vidi tek kadvam neko nacrta.

Vjekoslav Bojat

Goran Ćeličanin je rođen 30.01. 1960. god. u Kruševcu. Os-novnu i srednju školu je završiou Varvarinu, a studije mašistvau Beogradu. Član je ULUPU-DS-a od 1994. godine (sa statu-som samostalnog umetnika od

1998. a od marta 2007. god. sa zvanjem istaknuti umet-nik). Član je Udruženja novinara Srbije od 1998. godine.Bavi se ilustracijom, karikaturom i stripom. Za svoj radnagrađivan je u zemlji i inostranstvu sa više od 110nagrada i priznanja. Tri puta nagrađivan plaketamaULUPUDS-a, prvi je dobitnik godišnje nagrade UNS-aza karikaturu „Laza Kostić“ (2003), dobitnik nagrada nakonkursu „Pjer“ (treće – 1991, prve–2004. i druge–2008.god.), nagrade „Klasovo majstorsko pero“, zvanja „Ma-jstor karikature“ (Plovdiv, Bugarska) 2005. god. i mno-gih drugih priznanja u zemlji i inostranstvu. Učesnikmnogih likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu, kao ivećeg broja humanitarnih umetničkih aktivnosti. Sara-đuje se mnogim našim i inostranim listovima. Štampaosvoju knjigu karikatura „Basne bez reči“ (1994), Mapukarikatura (1997) i Mapu ratnih crteža (2000).


GRAND PRIXGoran ĆELIČANIN, Varvarin

SPECIJALNE NAGRADE

SPECIJALNA NAGRADA

SPECIJALNA NAGRADA

Luka LAGATOR, Cetinje

Sava BABIĆ, Loznica

IZLOŽBA KARIKATURE

Ana GEZI, Zagreb

Ignjat GATALO, Savino selo

Borislav HEGEDUŠIĆ, Zagreb Ivan PROKOPLJEVIĆ, Zemun


Nikola DRAGAŠ, Pančevo

Miro GEORGIJEVSKI, Skoplje

Milanko KALIČANIN, Kraljevo

Prvoslav PENDIĆ, Kruševac


Verner JAKUPOVIĆ, Pljevlja

Hule HANUŠIĆ, Beč

Tošo BORKOVIĆ, Novi Beograd

Saša DIMITRIJEVIĆ, Niš


Aleksandar BLATNIK, Niš

Špiro RADULOVIĆ, Novi Beograd

Vjekoslav BOJAT, Podgorica

Zoran JOŠIĆ, Celje


Igor ŠEVČENKO, Pljevlja

Slobodan SRDIČ, Smederevo

Lazo SREDANOVIĆ, Radovići-Krašići

Slobodan OBRADOVIĆ, Zemun


Mirko PLAVŠIĆ, Zagreb

Mileta MILORADOVIĆ, Kragujevac

Refik RAŠINLIĆ, Sarajevo Rešad SULTANOVIĆ, Sarajevo

UČESNICI XXII KONKURSA “RISTO PEJATOVIĆ”

UČESNICI

ADAMOVIĆ Jana, Beograd – SRBIJA ALAŠEVIĆ Milan, Celje – SLOVENIJA BABIĆ Sava, Loznica – SRBIJA BEGOVIĆ Jovana, Beograd – SRBIJA BISIĆ Hilmo, Pljevlja – CRNA GORA BLATNIK Aleksandar, Niš – SRBIJA BOJAT Vjekoslav, Podgorica – CRNA GORA BORKOVIĆ Tošo, Novi Beograd – SRBIJA ĆELIČANIN Goran, Varvarin – SRBIJA DIMITRIJEVIĆ Saša, Niš – SRBIJA DRAGAŠ Nikola, Pančevo – SRBIJA GATALO Ignjat, Savino Selo – SRBIJA GEORGIJEVSKI Miro, Skoplje – MAKEDONIJA GEZI Ana, Zagreb – HRVATSKA HANUŠIĆ Hule, Beč – AUSTRIJA HEGEDUŠIĆ Borislav, Zageb – HRVATSKA ILIĆ Milovan, Lazarevac – SRBIJA ILIĆ Zoran, Vlasotince – SRBIJA JAKUPOVIĆ Verner, Pljevlja – CRNA GORA JOKIĆ Dragutin, Klenje – SRBIJA JOŠIĆ Zoran, Celje – SLOVENIJA KALIČANIN Milanko, Kraljevo – SRBIJA KARAN Filip, Beograd – SRBIJA

KONSTANTINOVIĆ Nikola, Beograd – SRBIJA KUSMUK Milan, Beograd – SRBIJA LAGATOR Luka, Cetinje – CRNA GORA LONČAR Nina, Pljevlja – CRNA GORA MAKSIMOVIĆ Uroš, Beograd – SRBIJA MANOJLOVIĆ Miodrag, Podgorica – CRNA GORA MILIĆ Vladimir, Podgorica – CRNA GORA MILORADOVIĆ Mileta, Kragujevac – SRBIJA MIŠKOVIĆ Čedomil, Rijeka – HRVATSKA OBRADOVIĆ Slobodan, Zemun – SRBIJA PENDIĆ Prvoslav, Kruševac – SRBIJA PETRIKANOVIĆ Aleksandar, Beograd – SRBIJA PLAVŠIĆ Mirko, Zagreb – HRVATSKA PROKOPLJEVIĆ Jovan, Zemun – SRBIJA RADULOVIĆ Špiro, Novi Beograd – SRBIJA RAŠINLIĆ Refik, Sarajevo – B i H SRDIĆ Slobodan, Smederevo – SRBIJA SREDANOVIĆ Lazo, Radovići – Krašići – CRNA GORA STANOJEVIĆ Boban, Melburn – AUSTRALIJA STEVOVIĆ Vladimir, Kragujevac – SRBIJA STOŠKOVIĆ Dragan, Beograd – SRBIJA SULTANOVIĆ Rešad, Kladanj – B i H ŠEVČENKO Igor, Pljevlja – CRNA GORA TURČINOVIĆ Jovan, Beograd – SRBIJA ŽUGIĆ Anđela, Pljevlja – CRNA GORA ŽUGIĆ Siniša, Pljevlja – CRNA GORA

Žiri za dodjelu nagrada XXII konkursa za karikaturu„Risto Pejatović“ koga su činili: Vjekoslav Bojat,Darko Drljević i Željko Čabarkapa, pregledao je 3. juna2015. godine, 129 radova 49 autora i odlučio daGRAND PRIX dobije Goran Ćeličanin iz Vavarina advije SPECIJALNE NAGRADE Luka Lagator saCetinja i Sava Babić iz Loznice.

OPŠTINA PLJEVLJA

MINISTARSTVO KULTURE

CRNE GORE

Generalni pokrovitelj

HOTELGOLDHOTELGOLDHOTELGOLDHOTELGOLD

Prijatelj manifestacije

Generalni sponzori

Rudnik uglja A.D.

XXIX DANI HUMORA I SATIRE “VUKO BEZAREVIĆ”

Pljevlja, 18-20. jun 2015. godine

Savjet manifestacije:

Ljubiša Ćurčić, Sanja Đondović, Mersudin Halilović, Slavko Sandić, Milorad Joknić, Zoran Raonić,

Branko Banović, Mihailo Bezarević, Ismet Šljuka, Milanka Čepić, Slavica Krstajić, Dejan Miličić,

Sabrina Hadžiosmanović, Belma Hadžiosmanović

XXIX DANI HUMORA I SATIRE

«VUKO BEZAREVIĆ»


xxix dani humora i satire «vuko...

Documents