1

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 143/12.,

152/14. i 81/15. - pročišćeni tekst), i to:

opće odredbe o stvarima i stvarnim pravima posjed (članci 10. do 29.)

OPĆE ODREDBE Posjednik Članak 10.(1) Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari,

Posjednik može biti

Posjednik stvari

Podsjednik prava je prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava),

Posjednik stvari

neposredni je posjednik -Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili preko pomočnika

posredni posjenik- Kad netko stvar posjeduje u odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kao plodouživatelj, založni vjerovnik zakupoprimac, najmoprimac, čuvar,Stoji li posredni posjednik u takvu odnosu, prema nekomu trećemu i taj je posredni posj.

Suposjednici -kad isti posjed stvari ili prava ima vuše osoba

Posjednik može biti

Samostalni posjednik je onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga pravaPosjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.Svatko može u pravnom prometu valjano postupati kao da je samostalni posjednik pokretnestvari ujedno i njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako. Nesamostalni posjednik tko stvar posjeduje priznajuću višu vlast posrednog posjednika

Pomoćnik u posjedovanju(1) Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari.(2) Ako izvršava tuđu faktičnu vlast nad nekom stvari kao napr. uposlenik , pokoravajući se tuđim nalozima ona nema posjed toga, ona je samo posjednikov pomoćnik uposjedovanju.

STJECANJE

izvedeno stjecanje posjeda kad je stjecatelju faktičnu vlast prenesena .

izvorno stjecanje posjeda KAD stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast jednostranim činom

stjecanje naslje•ivanjem

izvedeno stjecanje posjeda kad je stjecatelju faktičnu vlast prenesena .

2

izvedeno stjecanje

Predaja -općenitoPosjed se prenosi predajom same stvaripredaja je izvršena čim se stjecatelju s voljom prenositelja omogući izvršavati vlast nad stvari. Kad pri prenosu primatelj nije prisutan, predaja je izvršena kad stvar primi ovlašteni zastupnikKad su za robu predanu prijevozniku ili skladištaru izdani vrijednosni papiri predaja stvari je izvršena po tim papirim

Predaja očitovanjem volje

Predaja očitovanjem volje je izvršena kada prenositelj izjavi volju da stvar preda stjecatelju koji je već od prije u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari.Ili kada se stjecatelju prenese pravo da mu preda tu stvar

Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat će prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato.

Stjecanje posjeda prava Članak 16.

izvorno stjecanje posjeda

(1) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

(2) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano zabrani posjedniku druge nekretnine činiti na toj nekretnini nešto što bi taj inače mogao činiti, pa to taj zbog toga propusti učiniti, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

(3) Kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine učini glede te druge nekretnine nešto što njezin posjednik inače ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne služnosti činiti to glede druge nekretnine, kao poslužne, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine.

(4) Kad posjednik nekretnine počne na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine propuštati da na nekretnini koju posjeduje čini nešto što bi inače mogao činiti, posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvođenjem iz posjeda te druge nekretnine.

(5) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka uzima se da je posjed prava stvarne služnosti predan stjecatelju.

(6) onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stječe samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist.

Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne zajedno s posjedom te povlasne nekretnine prelazi na stjecatelja kad nekretnine bude predana drugome u posjed,

3

Nasljeđivanje posjeda Članak 17.

(1) posjedi stvari i prava prelaze na nasljednika zbog ostaviteljeve smrti onakvi kakvi bili u času smrti ostavitelja.(2) dva ili više sunasljednika, postaju suposjednici nasljeđenog posjeda osim ako je na temelju oporuke ili odluke ostavinskoga suda pravo posjeda povjereno nekome drugome.(3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegove nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari,

Glava 3. KAKVOĆA POSJEDA Zakonitost, istinitost i poštenje posjeda Članak 18.Po kakvoći posjed treba biti zakonit istinit pošten

(1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja

(2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabomPosjed postaje miran kad osobi od koje je posjed pribavljen silom, ili prijevarom, ili zlouporabom prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

(3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed,poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

(4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu

(5) Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

(6) Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati

Glava 4. TRAJNOST I ZAŠTITA Načelo trajnosti Članak 19.(1) Posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ne prekida se , ako je posjednikova faktična vlast bilo privremeno prestala zbog smetnje drugih(2) posjed traje neprekidno nakon što je stečen a tko tvrdi da je prestao ili prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

Na•elo trajnosti i Na•elo Pravo na zaštitu posjeda

Samovlasno smetanje Članak 20.

(1), nitko ga nema pravo samovlasno smetati, čak i ako smatra da ima jače pravo na posjed.(2) Tko posjedniku oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.(3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda.(4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

4

Pravo na zaštitu posjeda Članak 21.

Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se

Sudskim putem ili Samopmoći

Pravo na zaštitu posjeda Članak 21.(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu ili mu ga je oduzeo, posjednik ima pravo na zaštitu posjeda.(2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.(3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.(4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom ili putem samopomoći.(5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

Sudska zaštita Članak 22.(1) Posjednik je ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajućida se utvrdi čin smetanjanaredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

(2) Sud pruža ovu zaštitu hitnom postupku bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda,(3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

Članak 23.(1) Zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.(2) Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

Članak 24.(1) Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.(2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

5

Članak 25.(1) Posjed koji je s ostavitelja prešao na nasljednike ovlašten je štititi svaki nasljednik,.(2) Kad objektom posjeda upravlja izvršitelj oporuke ili skrbnik ostavine, tada je osim nasljednika i on ovlašten tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavitelja prešao na nasljednika, odnosno nasljednike.

Članak 26.Pravo na posjed može se utvrđivati i ostvarivati pred sudom, ili drugim nadležnim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda.

Dopuštena samopomoć Članak 27.(1) tko ima pravo zaštite posjeda putem samopomoći , može štititi posjed dok to pravo ne prestane po zakonu. a isto prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.(2 samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti posjednikov pomoćnik u posjedovanju.(3) Ako je pravo zaštite putem samopomoći prestalo uslijed proteka roka pružanjem samopomoći ,posjednik je zaštitio svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.

Glava 5. PRESTANAK Prestanak posjeda stvari Članak 28.

Posjed prestajePosjed stvari je prestao kad je stvar propala kad se izgubila, a nema izgleda da će se opet naći, kad je posjednik svojom voljom napustio stvarkad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svoga posjeda.

Prestanak posjeda prava

Članak 29.(1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava.

(2) Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dokle god ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi;

Posjed prava prestaje, kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.

(3) Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku i zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u čiju ga je korist izvršavao.

6

o vlasništvu uopće (članci 30. do 32.)

Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s

tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi

Vlasnik ima, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

Opća ograničenja Vlasništvo obvezuje

vlasnik je dužan pridonositi općem dobru postupati obzirno prema općim i tuđim interesima vlasnik se, ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta

vlasnik nije ovlašten zabraniti tuđi zahvat u svoju stvar vlasnik nekretnine nije ovlašten

braniti tuđe zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nema interesa da ih isključi

Posebna ograničenjaVlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na temelju zakona

Vlasnik je dužan izvršavati svoje pravo vlasništva ali mu pripada pravo na naknadu zaograničenja kojima je podvrgnut.Kad je Određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, općinski načelnik, je ovlašten uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) općinski načelnik,ili župan može stvari dati u zakup. na određeno vrijeme. zakupnina se može koristiti samo za održavanje stvari ili za ispunjenje druge obveze zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje stvarju. Vlasnik ima pravo na vraćanje posjeda stvari i prije proteka roka iz ugovora, isplati uložena sredstva ili ispuni obvezu zbog koje je uspostavljeno privremeno upravljanje

Suvlasnički dijelovi

(1).Ako više osoba ima neku stvar tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, sve su one suvlasnici te stvari,(2) U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.

Idealni dio stvari

Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkoga dijela koji ga određuje Kad postoji suvlasništvo uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake djelove kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.

U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar;

Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku,

Izvršavanje prava vlasništva glede cijele stvarisvaki suvlasnik smije izvršavati sve ovlasti bez suglasnosti ostalih suvlasnika

Plodovi i koristi, dijele na suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijeSvaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da se polože računi i podijele sve koristi.

Svaki suvlasnik nekretnine, ima pravo zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela,

7

Pravo na upravljanje

Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari u suvlasništvu(2) Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga

Pravo na razvrgnuće

1 Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, to pravo ne zastarijeva.(2) Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće osim kad bi to bilo na štetu ostalih3) Suvlasnik se ne može unaprijed odreći prava na razvrgnuće, ali može ugovoriti ograničenja prava na razvrgnuće.(4) Ugovor o ograničenju prava na razvrgnuće neće vezati nasljednike, osim ako se ograničenja zabilježe u zemljišnim knjigama – tada će vezat svakoga

zajedničko vlasništvo

(1) Stvar je u zajedničkom vlasništvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba , ali veličina njihovih udjela nije određena,.(2) Stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona . (3) Kad je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara, nema utjecaja na to činjenica da je u zemljišnim knjigama prikazana kao vlasništvo samo nekoga od njih,(4) U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasništvu il zajedničkom vlasništvu neke stvari, smatra se da je to suvlasništvo.

Udio zajedničara Članak 58.

(1) Zajedničar može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti u cijelosti ili dio samo na drugoga zajedničara iste stvari,

(2) Udio koji zajedničar ima u zajedničkom vlasništvu prelazi na njegove nasljednike.

(3) Odgovornost osobe za dugove obuhvaća i odgovornost udjelom u zajedničkom vlasništvu.

Izvršavanje zajedničkoga vlasništva Članak 59.

(1) Zajedničar je ovlašten izvršavati sve vlasničke ovlasti glede zajedničke stvari(2) Plodovi i druge koristi od zajedničke stvari pripadaju zajedničarima te stvari(3) Troškove i terete koji se odnose na zajedničku stvar snose zajedničari solidarno.(4) Svaki je zajedničar ovlašten zahtijevati da se zajedničko pravo vlasništva nekretnina upiše u zemljišne knjige u korist svih zajedničara kao njihovo zajedničko vlasništvo

Upravljanje zajedničkom stvari Članak 60.

(1) Svaki zajednički vlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari u suvlasništvu zajedno s ostalim suvlasnici(2) Zajedničkom stvari upravljaju zajedničari zajednički, donoseći odluke sporazumno,

Raspolaganja zajedničkom stvari Članak 61.

(1) Zajedničkim stvarima raspolažu zajedničari zajednički;(2) Iznimno, treća će osoba moći raspolagati zaj.stvarima, na temelju pravnoga posla a na pokretnoj stvari, ako ju je pribavila temeljem naplatnoga posla,o na

8

Zaštita Članak 62.

(1) Svaki zajedničar ima pravo glede zajedničke stvari postavljati ostalim zajedničarima one zahtjeve koji proizlaze i iz njegova zajedničkoga vlasništva.(2) Svaki zajedničar ima pravo glede cijele stvari postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može postaviti vlasnik stvari,

Pravo na diobu Članak 63.

(1) Svaki zajedničar ima pravo na diobu stvari koja je moguća; to pravo ne zastarijeva.(2) Svaki je zajedničar ovlašten zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeliOdređivanjem njegova suvlasničkoga dijela, postaje on suvlasnik(3) Veličina suvlasničkoga dijela određuje se sporazumom svih zajedničara, ili odlučuje sud(6) Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajedničke stvari, ta se zabrana odnos isključivo na fizičku diobu stvari

Tuđa prava na diobu Članak 64.

Pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem koliki suvlasnički dio pripada određenom zajedničaru na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu imaju:- vjerovnici glede udjela njihova dužnika,- nasljednici glede ostaviteljeva udjela,- svatko, ako za to ima pravni interes.

Podredna primjena pravila o suvlasništvu

Suvlasništvo cijele nekretnine i vlasništvo posebnoga dijel Članak 66.

(1) Etažno vlasništvo je naziv za vlasništvo posebnog dijela nekretnine i za vlasništvo posebnog dijela zgrade koji je samostalna uporabna cjelina. Osim stana u etažno su vlasništvo uključene i sporedne zajedničke prostorije, ali samo tako da u odgovarajućem suvlasničkom odnosu pripadaju samostalnim uporabnim cjelinama. vlasniku posebnog dijela zgrade pripada odgovarajući suvlasnički dio zajedničkih dijelova zgrade i zemljišta.Vlasništvo na određenom posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) ostvaruje se upisom u zemljišnu knjigu. Da bi se vlasništvo na tim dijelovima moglo upisati, oni moraju činiti samostalne uporabne cjeline. To dakle, nisu jedine već samo samostalne cjeline prikladne za ostvarivanje suvlasničkog prava. Etažno vlasništvo se može protezati i na balkone, terase, podrume i tavanske prostore, pod uvjetom da služe isključivo jednom posebnom dijelu i ako su jasno razgraničene od ostalih dijelova nekretnine. Predmetom etažnog vlasništva ne mogu biti zajednički dijelovi nekretnine, kao što su npr. zemljište, hodnici, krov i zajedničke prostorije. Etažno vlasništvo se ostvaruje upisom u zemljišnu knjigu pod pretpostavkom da je zgrada izgrađena i da zajedno sa zemljištem čini pravno ali i fizičko jedinstvo.Pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine ima tri sastavnice:-zemljište,-zajedničke-posebne.dijelove-zgrade,-.

(2) etažno vlasništvo ovlašćuje da upravljajući tim umjesto suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnost i kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo ,.

(3) etažno vlasništvo može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja

9

Posebni dio nekretnine i njegovi pripadci Članak 67.

(1) etažno vlasništvo može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu,(2) Među samostalne prostorije spadaju samostalne prostorije, samostalne garaže I sl.(3) Uz stan, etažno vlasništvo može se protezati i na sporedne.dijelove zgrade(4) Da bi se etažno vlasništvo moglo protegnuti i na neki sporedan dio , on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe ili iz njezinih zajedničkih dijelova(5) Glede sporednih dijelova primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari.(6) etažno vlasništvo ne može postojati na dijelovima zgrade koji služe kao zajednički,

Odgovarajući suvlasnički dio Članak 68.

(1) etažno vlasništvo nekretnine može proizaći i biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova(2) Je li neki suvlasnički dio odgovarajući dio za to da bi iz njega moglo proizaći uspostavljeno etažno vlasništvo, utvrđuje sud

STJECANJE VLASNIŠTVA Članak 114. Vlasništvo se može steći

na temelju pravnoga posla, odluke suda, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

Stjecanje na temelju pravnoga posla Opće odredbe Članak 115.

(1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja,.(2) Na temelju pravnoga posla ne može se steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti(3) Pravni posao za stjecanje vlasništva nekretnine, treba biti u pisanom obliku.(4) Stjecanje vlasništva na temelju pravnoga posla ne utječe na prava trećih koja postoje na toj stvari,

Upis vlasništva u zemljišnu knjigu Članak 119.

(1) Vlasništvo nekretnine stječe se upisom vlasništva u zemljišnoj knjizi(2) Način osnivanja i vođenja zemljišnih knjiga te način upisivanja u njih uređuju se

zemljišnoknjižnim pravom

Stjecanje uknjižbom Članak 120.

(1) Vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu,(3) uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za tu uknjižbu.(4) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige vlasništvo se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjižbu

Stjecanje predbilježbom Članak 121.

(1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba prava vlasništva, stjecanje će se predbilježiti,(2) Predbilježbom vlasništvo će biti stečeno pod uvjetom naknadnoga opravdanja predbilježbe.(4) Bude li predbilježba naknadno opravdana, vlasništvo je stečeno još u trenutku kad je bio sudu podnesen zahtjev za uknjižbu prava

10

Zaštita povjerenja u zemljišne knjige Članak 122.

(1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.

(2) Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, , nije znao niti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.(3) Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

Djelovanje povjerenja u istinitost Članak 123.

(1) Stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, stekne od osobe koja je bila upisana u zemlj. Knjige kao vlasnik, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti.

(2) Brisanje upisa može se zahtijevati tužbom za brisanjeA ) zbog neistinitosti prednikova upisa u roku od tri g. od kad je bio zatražen upis;B) samo ako je u roku za žalbu zatražio zabilježbu da je taj upis sporan i odmah, anajkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu, podnio tužbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u z.knjigu.

Djelovanje povjerenja u potpunost Članak 124.

(1) Stjecatelj koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, ako u tom trenutku prava nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis.

(2) Stjecatelj, ne uživa zaštitu povjerenja u glede onih prava, tereta i ograničenja koji postoje na temelju zakona, a ne upisuju se u zemljišnu knjigu.

Višestruko ugovaranje otuđenja Članak 125.

(1) Kad je više osoba sklopilo ugovor radi stjecanja vlasništva .iste nekretnine, vlasništvo stiće ona koja je prva zatražila upis u zemljišnu knjigu,(2) Brisanje upisa vlasništva te osobe i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže da upisani novi vlasnik nije postupo dobroj vjeri jer je u trenutku kad je sklopila pravni posao znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed.Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva.

Stjecanje odlukom suda ili druge vlasti

Djelovanje odluke

(1) Odlukom suda ili drugoga tijela stječe se vlasništvo(2) Pravo vlasništva stječe se u trenutku pravomoćnosti sudske,(3) Stjecanjem prava vlasništva odlukom suda ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na toj stvari,

11

Posebno glede nekretnina Članak 127.

(1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

(2) Vlasništvo nekretnine stečeno odlukom suda ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano.

Stjecanje nasljeđivanjem Članak 128.

(1) Nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva,(2) Nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.(3) Stjecanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.

Stjecanje na temelju zakona

Djelovanje zakonskih pretpostavaka Članak 129.

(1) Kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.

(2) stjecanjem vlasništva na temelju zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je stjecatelj znao da postoje(3) Odnosi prijašnjega vlasnika i osoba čija su prava na odnosnoj stvari prestala zbog stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, prosuđuju se po obveznopravnim pravilima, ako nije što posebno zakonom određeno.

Posebno glede nekretnina Članak 130.

(1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.(2) Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

Vlasništvo nekretnina Članak 356.

(1) Strane fizičke i pravne osobe mogu, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati na temelju nasljeđivanja vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske.(2) Strane osobe mogu stjecati vlasništvo nekretnina na području RH, ako suglasnost za to dade ministar pravosuđa(3) Suglasnost je upravni akt.

Suglasnost Članak 357.

(1) Ako je za stjecanje prava vlasništva nekretnine potrebna suglasnost ministra pravosuđa pravni posao kojemu je cilj stjecanje toga prava vlasništva ništetan je bez suglasnosti ministra

(2) O davanju suglasnosti za stjecanje prava vlasništva odlučuje nadležni ministar na zahtjev strane osobe koja namjerava steći vlasništvo

12

(3) Strana osoba kojoj je uskraćena suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretnini ne može ponoviti zahtjev za davanje suglasnosti prije nego što protekne pet godina od dana podnošenja zahtjeva koji je odbijen.

Članak 390.a

Trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile:– društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja tog druš,poduzeća i– koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i– čija je vrijednost procijenjena i koje su vrijednosti iskazane u kapitalu društva.

Raspolaganje nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave Članak 391.

(1) Nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave zaj. Mogu se otuđiti samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na slučajeve kad pravo vlasništva na stječu R H i jedinice lokalne i područne samouprave, te pravne osobe u vlasništvu R H,

(3) Zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave tijela nadležna za njihovo raspolaganje mogu prodati po utvrđenoj tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječaja : – osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20 % površine planirane građevne čestice i– osobi koja je na zemljištu u svom vlasništvu, bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne uprave, izgradila građevinu u skladu s detaljnim planom uređenja ili lokacijskom dozvolom, a nedostaje joj do 20% površine planirane građevne čestice,(4) Tržišna cijena je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja na području jedinice lokalne samouprave.(5) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga članka ništetni su.

zaštita vlasništva (članci 161., 162., 166. do 168.)

Vlasnički zahtjev za povrat stvari Članak 161.(1) Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.(2) Vlasnikovo pravo ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.(3) ovo Pravo ne pripada osobi koja je otuđila stvar u svoje ime, dok ta stvar još nije bila njezina, a poslije ju je stekla u vlasništvo.

Prava vlasnička tužba Članak 162.

(1) Da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

(2) Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac, vrijednosne papire I sl., ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništva

13

(3) Tuženik koji taji pred sudom da posjeduje stvar, a dokaže da je posjeduje, mora već samo zbog toga predati tu stvar tužitelju u posjed, ali zadržava pravo da stvar natrag zahtijeva vlasničkom tužbom; a tko tvrdi da posjeduje neku stvar a ne posjeduje je, pa time vara tužitelja, odgovara za svu štetu koja iz toga proizlazi.

(4) Tuženik koji je stvar posjedovao a posjed napustio kad mu je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati tužitelju

Zaštita od uznemiravanja Članak 167.

(1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika vlasnik može putem suda zahtijevati da uznemiravanje prestane.

(2) U postupku pred sudom vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti

(3), vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu šteteako je ona nastala uznemiravanjem.(4) Pravo na zaštitu, ima i onaj tko u postupku pred sudom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari.

Zaštita od povrede upisom u zemljišnoj knjizi Članak 168.

Ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knjige, vlasnik se ima pravo štititi od toga pravnim sredstvima zemljišnoknjižnoga prava

založno pravo (članci 297. do 305., 321., 336. do 353.)

O ZALOŽNOM PRAVU UOPĆE Pojam Članak 297.

(1) Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.(2) Što je određeno za založno pravo primjenjivat će i na prijenos vlasništva radi osiguranja, namirenja tražbine stvarima

Zalog Članak 298.

(1) Založnim pravom može biti opterećena neka pokretna ili nekretnina sposobna za unovčenje,(2) može biti opterećeno određeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu,(3) založnim pravom može biti opterećeno i nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednička, simultana hipoteka).

(4) Sa zalogom su ujedno opterećene i sve njegove pripadnosti,

(5) Pravo na plodove može biti samostalnim zalogom.

(6) Ako dužnik jednom vjerovniku založi stvar, a kasnije drugomu založi njezine plodove, kasnije založno pravo djeluje samo glede onih plodova koji su u trenutku kad se zalažu već odvojeni, odnosno ubrani.

14

Neodvojivost Članak 299.

(1) Založno pravo ne može se odvojiti od zaloga koji opterećuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je opterećenoga založnim pravom,(2) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi,

Založni vjerovnik Članak 300.

Zalog se opterećuje založnim pravom u korist vjerovnika određene tražbine čije se namirenje time osigurava.

Tražbina i založno pravo Članak 301.

(1) Založnim se pravom osigurava namirenje postojeće novčane tražbine,(2) založnim se pravom može osigurati i buduća tražbina,

(3 založno pravo ujedno osigurava i namirenje sporednih tražbina, kamata, troškova.

(4) Dok traje založno pravo, namirenje tražbine osigurava zalog kao cjelina, ako se zalog podijeli, založno pravo nastavlja teretiti ono na što se zalog podijelio ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomješćuje (pravo na naknadu, na osigurninu i dr.) založno pravo traje i dalje na tom pravu.

(5) Založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene tražbine kao cjeline,pa se opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine,

(6)Kad je založno pravo osnovano da se osigurava namirenje tražbine iz vrijednosti više nekretnina vjerovnik može slobodno birati odakle će namirivati svoju tražbinu

(7) Dužnik koji je radi osiguranja vjerovnikove tražbine osnovao založno pravo nije dužan ispuniti vjerovnikovu tražbinu ako mu se ne vrati zalog, odnosno dopustiti brisanje založnoga prava upisanoga u zemljišnoj knjizi.(8) Prestankom založnoga prava ne prestaje sama po sebi i ta tražbina .

Prednost pri namirivanju Članak 302.

(1) Tražbina osigurana založnim pravom pri namirivanju iz vrijednosti zaloga ima prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu(2) Ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu.(3) Mjesto u prvenstvenom redu određuje se prema trenutku nastanka založnoga prava,.

Prometnost Članak 303.

(1) Založno se pravo može otuđiti i naslijediti samo zajedno s tražbinom koju osigurava . (2) Založno se pravo može opteretiti podzalogom.(3) Za podzalog vrijedi ono što i za zalog,

Založno pravo kao hipoteka Članak 304.(1) Dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i jest hipoteka . (2) Na nekretninama je moguće osnovati založno pravo jedino kao hipoteku.(3) Na pokretnim stvarima i pravima koja se mogu steći jedino upisom u javni upisnik, može se osnovati hipota i upis određen u skladu sa zakonom (registarsko založno pravo).

15

STJECANJE Osnivanje založnoga prava Davanje u zalog Članak 305.

Založno pravo osniva se na određenoj stvari(1) na temelju pravnoga posla osobe čiji je zalog to je (dobrovoljno založno pravo), 2, na temelju sudske odluke (sudsko založno pravo) ili3. na temelju zakona (zakonsko založno pravo),(2) Založno je pravo osnovano kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

Ovlaštenja glede založenih pokretnina - Pravo na posjed Članak 321.

(1) Založni vjerovnik ima na temelju primljenog založnoga prava na pokretnoj stvari ima pravo posjeda i pravo na namirenje tražbine iz vrijednosti založenje stvari

pravo posjeda podrazumjeva(1) na neposredni posjed zaloga

(2) pravo korištenja zaloga(3 stvari koja je u času primanja zaloga već bila založena nekomu drugomu založni vjerovnik zadovoljit će se posrednim posjedom te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao založno pravo na njoj.(4) Založni vjerovnik čija je tražbina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim založnim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari.

Pravo na namirenje založnoga vjerovnika Članak 336.

(1) Ako se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću , založni je vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga . (2) Pravo na namirenje zalogom ostvaruje založni vjerovnik putem suda(3) Založni dužnik ima pravo od vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevatida trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari,

(4) Založni vjerovnik može, izabrati hoće li zahtijevati namirenje svoje tražbine iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika, ili istodobno(5), ako založni vjerovnik ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tražbinu, dužnik mu ostaje dužan razliku a proda li se zalog za više od vj tražbine, višak je dužnikov.(6) Založni vjerovnik čije založno pravo tereti stvar na kojoj se provodi postupak prisilnoga namirenja nečije tražbine prodajom zaloga ovlašten je otkupiti tražbinu zbog koje se provodi taj postupak, ali to može učiniti najkasnije do početka javne prodaje.(7) Založni vjerovnik čije založno pravo tereti stvar ili pravo koje je sposobno da daje plodove ili druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namiriti zalogom osigurana dospjela tražbina, ovlašten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravitelja koji će biti ovlašten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovčava ih, te da dobivene iznose polaže u sud radi namirenja iz toga pologa.

Namirivanje izvansudskim putem Članak 337.

(1) pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ovlašten je založni vjerovnik ostvarivati izvansudskim putem, ako je predmet založnoga prava pokretna stvar, a založni je dužnik u trenutku osnivanja založnoga prava u pisanom obliku dopustio takvo namirivanje.(2) Ako je pokretna stvar dana za osiguranje tražbine iz trgovačkoga posla, založni je vjerovnik ovlašten izvansudskim putem ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine

16

iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirivanje izričito isključio u trenutku osnivanja zaloga.

(3) Kad je založni vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, ovlašten ga je ostvarivati putem javne dražbe a na neki drugi način jedino ako ima na temelju pravnoga posla ili zakona pravo da ga ostvaruje na taj način.

(4) Ako je založnom vjerovniku, koji je ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, založena takva pokretna stvar ili pravo koje ima burzovnu ili tržišnu cijenu, on je ovlašten radi namirenja prodati zalog za tu cijenu iz slobodne ruke, a putem osobe koja je javno ovlaštena za prodaju na burzi, ili za javne prodaje takvih stvari i prava.(5) Ako je u zalog dan novac, založni je vjerovnik ovlašten svoju dospjelu tražbinu osiguranu tim zalogom namiriti zadržavši za sebe odgovarajući iznos.

(6) Ako je založni vjerovnik ovlašten za sebe ubrati plodove od pokretne stvari koja mu je predana u zalog, vrijednost ubranoga prebija se po samom zakonu u trenutku ubiranja s tražbinom osiguranom zalogom, pa ma i ona nije dospjela; založni je dužnik ovlašten u svako doba zahtijevati da mu vjerovnik o svom trošku izda priznanicu o tom prijeboju(7) Vjerovnik koji je neovlašteno ostvarivao svoje pravo na namirenje izvansudskim putem, odgovara za svaku štetu koja bi odatle proizašla.

Zabilježba otkaza i tužbe Članak 338.

(1) Kad je, da bi došao do namirenja svoje tražbine iz vrijednosti nekretnine, vjerovniku potrebno da prethodno putem parnice ishodi pravomoćnu presudu ovlašten je zahtijevati da se u zemljišnim knjigama zabilježi tužba protiv vlasnika nekretnine

(2) Zabilježeni će otkaz ili tužba djelovati i protiv svakoga kasnijega vlasnika nekretnine, pa će se na temelju ovršne presude čije je donošenje ishođeno zabilježenom tužbom ili zabilježenim otkazom moći provesti ovrhu namirenjem iz nekretnine bez obzira tko je u međuvremenu postao njezinim vlasnikom.

ZAŠTITA

Zahtjev za poštovanje založnoga prava Članak 339.

(1) Založni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo kao teret na založenoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, a osobito namirenje dospjele tražbine vjerovnika iz vrijednosti zaloga,

Tužba založnoga vjerovnika Članak 340.

Da bi založni vjerovnik mogao u postupku pred sudom ostvariti svoje pravo zabilježbe potraživanja, mora dokazati svoje založno pravo i tuženikov čin onemogućivanja ili izvršavanja toga prava.

Tužba predmnjevanoga založnoga vjerovnika Članak 341.

(1) Pravo na zaštitu svojega predmnjevanoga založnoga prava ima, i onaj koji u postupku pred sudom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja posjeda zaloga, odnosno da je barem postojao upis njegova založnoga prava na nekretnini u z. knjizi (predmnjevani založni vjerovnik).

17

Zaštita od povrede upisom u zemljišnu knjigu Članak 342.

Ako netko povrijedi založno pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, založni se vjerovnik ima pravo štititi od toga po pravilima zemljišnoknjižnoga prava.

PRESTANAK ZALOGA

Propast zaloga Odreknuće Istek roka i raskidnoga uvjeta Prestanak osigurane tražbine

Propast zaloga Članak 343.

Propadne li zalog a da na njegovo mjesto nije stupila druga stvar ili pravo , založno pravo prestaje, ali tražbina ostaje i nadalje.

Odreknuće Članak 344.

(1) Založno pravo prestaje valjanim odreknućem založnoga vjerovnika.(2) z.i vjerovnik se odrekao svoga založnoga prava ako je bezuvjetno vratio posjed dužniku ;

(3) Pojedini od više vjerovnika tražbine osigurane založnim pravom ne može se valjano odreći toga založnoga prava bez pristanka ostalih.

(4) Vjerovnik tražbine koja je opterećena nečijim podzaložnim pravom ili pravom osobne služnosti ne može se bez pristanka ovlaštenika tih prava valjano odreći založnoga prava(5) Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, ono će prestati tek kad zbog odreknuća bude izbrisano u zemljišnoj knjizi.

Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta Članak 345.

(1) Založno pravo koje je ograničeno rokom ili raskidnim uvjetom prestaje zbog isteka toga roka ili ispunjenja uvjeta, ali će založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi prestati tek brisanjem toga prava.(2) Založno pravo neće prestati ako je i istekao rok ili se ispunio raskidni uvjet, ako pripada založnom vjerovniku koji nije znao niti je iz zemljišne knjige morao znati za to ograničenje kad je stjecao tražbinu osiguranu založnim pravom.

Prestanak osigurane tražbine Članak 346.Založno pravo prestaje kad prestane njime osigurana tražbina i sve sporedne tražbine.

Raspolaganje neizbrisanom hipotekom Članak 347.(1) Da bi založno pravo na nekretnini prestalo, nije dovoljno da je prestala tražbina koju je osiguravala, već hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige.(2) Dok hipoteka ne bude izbrisana, vlasnik može na temelju priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak tražbine, prenijeti tu hipoteku na novu tražbinu koja nije veća od one upisane koja je prestala.(3) Prava na to raspolaganje hipotekom ne može se vlasnik odreći pri osnivanju hipoteke, ali ako se nekomu obvezao da će ishoditi brisanje određene hipoteke, i to je u zemljišnoj knjizi zabilježeno kod te hipoteke, on ipak ne može njome raspolagati.(4) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane tražbine proda nekretnina u ovršnom postupku radi namirenja novčane tražbine, a hipoteka nije izbrisana neće se prilikom razdiobe kupovnine uzimati u obzir ta hipoteka.(5) Vlasniku pripada pravo na dio kupovnine samo onda ako hipotekom osigurana tražbina još postoji prema trećoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te tražbine.

18

Zabilježba pridržaja prvenstvenoga reda Članak 348.

(1) U slučaju brisanja hipoteke vlasnik može istodobno ishoditi da se u zemljišnoj knjizi zabilježi da je za upis nove hipoteke do visine izbrisane pridržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe.Promijeni li se vlasništvo, taj pridržaj djeluje i u korist novoga vlasnika, ali u slučaju prisilne javne dražbe te nekretnine ovaj se pridržaj ne uzima u obzir, ako nije iskorišten prije zabilježbe rješenja kojim je dopuštena ovrha na toj nekretnini radi naplate nečije novčane tražbine.

(2) Vlasnik nekretnine može zahtijevati da se u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina opterećena upiše hipoteka za novu tražbinu, ali s ograničenjem da će nova hipoteka imati pravni učinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od odobrenja upisa nove.

(3) Ako se ne zatraži brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopušteno, prestat će nova hipoteka Brisanje stare hipoteke ovlašteni su tražiti i hipotekarni dužnik i vjerovnik u čiju je korist upisana nova hipoteka.

(4) Ako je starija hipoteka opterećena, nova koja je upisana na njezinu mjestu u prvenstvenom redu imat će pravni učinak jedino uz daljnji uvjet da se taj teret izbriše ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku. Ako starija hipoteka tereti nekretninu nova dobiva pravni učinak jedino uz daljnji uvjet da se starija hipoteka izbriše

Zaštita tuđega povjerenja Članak 349.

Založno pravo na nekretnini koje nije upisano u zemljišnoj knjizi prestaje kad njime opterećenu nekretninu stekne osoba koja nije znala niti morala znati da ono postoji.

Prestanak založnoga vjerovnika Članak 350.

Založno pravo prestaje ako pravna osoba koja je založni vjerovnik izgubi svoju osobnost, a nema sveopćega pravnoga sljednika ali založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi prestat će tek brisanjem.

Ukinuće Članak 351.

(1) Založno pravo na nekretninama prestaje ukinućem na temelju odluke zemljišno knjižnoga suda koji, nakon što provede postupak koji je za to predviđen odredbama zakona koji uređuje zemljišnoknjižno pravo, dopusti amortizaciju hipoteke.(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka založno će pravo prestati brisanjem u z.knjizi.

Rasterećenje zakonom ili odlukom upravne vlasti Članak 352.

Rasterećenje zakonom

(1) Založna prava prestaju ispunjenjem pretpostavaka koje za to odredi posebni zakon . (2) Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestat će tek brisanjem,(3) Ako ukidanje založnog prava ima značenje izvlaštenja, založni vjerovnik ima pravo na punu naknadu, a isto tako i nositelji stvarnih prava na tražbini koja je bila osigurana ukinutim založnim pravom.

19

prestanak sudskoga i zakonskoga založnoga prava Članak 353.

(1) Ako nije što drugo određeno zakonom, prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje - pravomoćnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga.

(2) Zakonsko založno pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na temelju zakona osnovano, Ako je upisano u z knjigu, prestaje tek brisanjem.

KRAJ 1

2. Zakon o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 91/96., i 60/13.), i to:

opće odredbe (članci 1. do 13

Članak 1.O pravnom stanju nekretnina na području R H, vode se zemljišne . knjige (gruntovnica),

Članak 2.(1) Zemljište je dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).(2) Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta

Članak 3.(1) U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima,(2) U zemljišne se knjige upisuju i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.

Članak 4.Kad je upis u zemljišne knjige pretpostavka stjecanja, promjene, ograničenja i prestanka prava na zemljištima, određuje poseban zakon.

Članak 5.

(1) Zemljišne knjige vodi općinski sud.(2) U zemljišnoknjižnom sudu može se osnovati jedan ili više odjela(3) Zemljišnoknjižnim odjelom rukovodi predsjednik odjela(4) U svakom zemljišnoknjižnom sudu prvog stupnja vodi se poseban elektronički dnevnik(6) O žalbama u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka o kojima odlučuje nadležni sud prvog stupnja Visoki zemljišnoknjižni sud RH. odlučuje u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbeZemljišne knjige vode se u elektroničkom obliku.(1) Zemljišna knjiga je javna

(1) Zemljišne knjige, izvaci, odnosno ispisi iz z knjige imaju dokaznu snagu javnih isprava.(2) z. knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.(3) Stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u z knjige, pravno je zaštićen.(4) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u potpunost zemljišne knjige, stekla ga je neopterećeno teretima koji nisu bili upisani u času kad je zatražen upis niti je tada iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis,(5) Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo postupajući s povjerenjem u istinitost z.knjige uživa zaštitu svoga povjerenja utoliko što joj nitko neće moći osporavati valjanost njezina stjecanja zbog nevaljanosti prednikova upisa nakon što proteknu rokovi u kojima bi je mogla podnijeti tužba radi brisanja uknjižbe njezina prednika.

20

Članak 9.(1) Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarske izmjere.

Članak 10.(1) Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).

(2) Odluke sudova o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katast broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže,

(3) Ako se razlikuju podaci u zemlj knjizi i katastru mjerodavni su podaci u zemljišnojknjiz

(4) Promjena katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

Članak 11. i Članak 12.

(1) općinnsji sud o katastar dužni su se međusobno izvještavati o svim promjenama koja nastanu u njhovom svidencijama po pitanju podataka koje vode

sastav zemljišne knjige (članci 14. do 29.)

Članak 14.(1) Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.(2) Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomoćni popisi

Članak 15.

(1) Zemljišnoknjižni upisi provode se samo u glavnoj knjizi.

(2) Kad se na temelju odluke suda, drugoga tijela, nasljeđivanjem, ili zakona stene pravo bez upisa u z. knjigu, stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u glavnu knjigu.

Članak 16.(1) U glavnu knjigu upisuje knjižna prava.Tj bitni sadržaj prava koja da mogu biti predmet zemljišnoknjižnoga upisa

Glavna knjigaa. Sastav glavne knjige

(1) Za sva zemljišta jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga.(2) Određivanje područja i naziva katastarskih općina uređuju propisi o katastru zemljišta, s time da jedna katastarska općina može obuhvaćati samo zemljišta koja se nalaze na području nadležnosti jednoga zemljišnoknjižnoga suda. Zemljišta na području nadležnosti jednoga zemljišnoknjižnoga suda mogu biti podijeljena i na više katastarskih općina.

Članak 18.(1) Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.(2) U zemljišnoknjižni uložak upisuju se:1. zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu;

2. stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnoga tijela i promjene tih prava.

21

Članak 19.(1) U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo.(2) Zemljišnoknjižno tijelo može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini.3) Više katastarskih čestica koje u istoj katastarskoj općini pripadaju istomu vlasniku spojit će se u jedno zemljišnoknjižno tijelo kad to vlasnik zatraži , (4) Zemljišnoknjižno tijelo pravna je cjelina čiji se sastav može promijeniti samo zemljišnoknjižnim otpisom ili pripisom katastarskih čestica. Promjene izgrađenosti katastarskih čestica koje čine zemljišnoknjižno tijelo ne utječu na njegov sastav.

b. Sadržaj zemljišnoknjižnoga uloška Članak 20.

(1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A),(2) vlastovnicu (vlasnički list,B) i teretovnicu (teretni list, list C).(2) Zatraži li to koji od suvlasnika, za njegov će se idealni dio otvoriti poduložak kao sastavni dio uloška.(3) Poduložak sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Na upise u poduložak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upisima u uložak.(4) Glede suvlasničkoga dijela za koji je otvoren poduložak upisi će se provoditi u tom podulošku.

Posjedovnica Članak 21.

(1) U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnoga tijela i stvarna prava koja postoje u korist zk tijela ili nekoga suvlasničkoga (idealnoga) dijela zk tijela.

(2) U posjedovnicu se upisuju i sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo (promjene katastarskoga broja, naziva, površine, izgrađenosti i sl.), kao i pokretanje postupaka za promjenu podataka u posjedovnici.

3) U posjedovnicu se upisuju i sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu

(4) Pravo građenja upisat će se u posjedovnicu posebnoga ZK uloška kao posebno ZK tijelo.

5) Kad je otvoren poduložak, u posjedovnici uloška u kojem je upisana cijela nekretnina učinit će se vidljivim postojanje i broj poduloška.

(6) Suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak označit će se u posjedovnici poduloška

Članak 22.

(1) Svaka promjena sadržaja posjedovnice koja nastane zbog upisa na nekom drugom listu zk uloška učinit će se po službenoj dužnosti vidljivom i u posjedovnici.(2) Bude li koja stvarna služnost upisana u ulošku poslužnoga dobra, to će se, kao i svaka promjena takva upisa, po službenoj dužnosti istodobno učiniti vidljivim i u posjedovnici gospodujućega dobra.

22

Vlastovnica Članak 23.(1) U vlastovnicu se upisuje pravo vlasništva cijeloga zemljišnoknjižnoga tijela.(2) U vlastovnicu se upisuju i ona ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede slobodnoga upravljanja ili raspolaganja kao Zabrana opterećivanja ili otudjivanja(3) U vlastovnici će se učiniti vidljivim i ograničenja suvlasničkim dijelom(4) Kad je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, u vlastovnici će se učiniti vidljivim to njegovo svojstvo, te tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro. Ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska, to se neće posebno upisivati.(5) za javna dobra upisat će se kao vlasnik R H, ako njihov vlasnik nije jedinica lokalne uprave Članak 24.(1) Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlastovnici na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo toga posebnoga dijela, uz navođenje na koji se određeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi. Na zemljišnoknjižnom će se ulošku staviti naznaka - Etažno vlasništvo.(2) Za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnoga dijela nekretnine otvorit će se poduložak

Teretovnica

Članak 25.(1) U teretovnicu se upisuju stvarna prava kojima je opterećeno zk tijelo ili idealni dio nekoga suvlasnika,

(2) U teretovnicu ZK koje je opće ili javno u vlasništvu R H ili jedinice lokalne samoupraveupisat će se koncesija za upis zakupa,.(3) Zabrane opterećenja ili otudjenja upisat će se u teretovnicu.

Zbirka isprava

Članak 26.(1) Od isprave na temelju koje je dopušten zk upis zadržava se barem ovjerovljeni prijepis.(2) Ulaganjem tih prijepisa nastaje zbirka isprava; prijepisi se uvezuju u sveske.

Članak 27.Zbirka isprava uređuje se zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednoga suda.

Zbirka katastarskih planova i pomoćni popisi Članak 28.(1) Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova. (2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadležno za katastar zemljišta, prikazujući u njima položaj i oblik svih katastarskih čestica i zgrada, koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine.

(3) Zbirka katastarskih planova je sredstvo koje služi korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje glede položaja i oblika zemljišta.(4) Tijelo nadležno za katastar zemljišta dostavlja zemljišnoknjižnom sudu katastarske planove i sve njihove izmjene.

Članak 29.(1) Za svaku glavnu knjigu vodi se popis katastarskih čestica i popis njihovih adresa, popis vlasnika i nositelja prava građenja, popis predbilježenih vlasnika te drugi pomoćni popisi.

23

o knjižnim upisima (članci 30. i 31.)

a. Vrsta upisa Članak 30.(1) Knjižni su upisi uknjižba, predbilježba i zabilježba.

(2) Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju

(3) Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnoga opravdanja upisa i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.(4) Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zk knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

b. Predmet uknjižbe i predbilježbe Članak 31.(1) U zemljišnu knjigu upisuju se samo pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo prvokupa, najma, zakupa, i koncesije te ostalaprava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom dopušteno.

(2) Ograničenja, oročenja i uvjetovanja prava iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnoj knjizi zabilježbom ograničenja, roka ili uvjeta kojem je pravo podvrgnuto,

postupak u zemljišnoknjižnim stvarima (članci 90. do 95., 97. i 98.)

OPĆE ODREDBE Članak 90.(1) Upise u z. knjigu rješenjem određuje i provodi mjesno nadležan zemljišnoknjižni sud.(2) Mjesno nadležan zk sud je onaj koji vodi zemljišnu knjigu u kojoj se treba provesti upis,

Članak 91.(1) Zk sud postupa po pravilima izvanparničnoga postupka, a podredno parničnoga postupka(2) U zemljišnoknjižnim postupcima svaka stranka snosi svoje troškove.

Članak 92.Zemljišnoknjižni sud odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka,

Članak 93.(1) zk sud pokreće postupak samo na prijedlog stranaka ili nadležnoga tijela,.(2) zk sud će po službenoj dužnosti preporučiti strankama i nadležnom tijelu da zahtijevaju neki upis, ako nađe da bi on bio svrhovit.

Članak 94.rokovi određeni ovim Zakonom ne mogu se produžiti, niti je dopušten povrat u prijašnje stanje; time se ne dira u ovlast ostvarivati svoja prava tužbom.

24

postupak u zemljišnoknjižnim stvarima (članci 90. do 95., 97. i 98.)

PRIJEDLOG ZA UPIS

Ovlaštena osoba Članak 95.prijedlog za upis u zemljoknjižnim stvarima podnosi ovlaštena osoba ovlaštena osoba jeOsoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe ili j Osoba ovlaštena posebnim propisom.

Podnošenje prijedloga Članak 97.

(1) Prijedlog za upis podnosi se u pisanom obliku neposredno ili putem pošte kao i elektroničkim putem uz napredni elektronički potpis, s time da je zemljišnoknjižni sud dužan zaprimiti svaki prijedlog bez obzira je li prikladan da se po njemu provede upis.2) Prijedlog za upis mora biti jasno označen kao podnesak upućen zemljišnoknjižnom sudu oznakom: zemljišnoknjižna stvar (zemljišnoknjižni predmet).(3) Ministar pravosuđa, propisat će Pravilnikom obrasci u zk postupku.

(4) Prijedlog koji nije podnesen na propisanom obrascu neće se samo zbog toga odbaciti ako se po njemu inače može postupiti.(5) Prijedlog kao punomoćnik stranke, može podnijeti javni bilježnik ili odvjetnik

Članak 98.

(1) Na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se učiniti vidljivim (plomba) dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika).Plomba će se po službenoj dužnosti izbrisati kad se provede upis ili unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis.(2) Za štetu koja nastane primjenom pravila o zaštiti povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga zbog nepravodobnoga unošenja plombe objektivno odgovara RHrvatska.

brisovna tužba (članak 129.

BRISOVNA TUŽBA Članak 129.

Ako je nekoj osobi Nositelju knjižnoga prava povrijeđeno knjižno pravo na način da je nekom drugom upisano neko knjižno pravo, oštećena osoba ima pravo podnijeti brisovnu tužbu za brisanje upisa prava osobe za koju traži brisanje tog upisa.Ako je podnositelju brisovne tužbu bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist osobe čije brisanje traži (prednika ) a u roku za žalbu je na taj upis zatražio zabilježbu da je upis sporan tužbu može podići u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbuAko mu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist osobe čije brisanje traži brisovnu tužbu može podnijeti u roku od tri godine od kad je ta uknjižba bila zatražena.

U zemljišnim knjigama zatražiti će upis zabilježbe spora , a brisovne tužbe koja će biti vidljiva do okončanja spora a ako bez opravdanoga razloga propusti podnijeti tu tužbu, odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba.

Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, iako neistinitoga prava prednika

25

amortizacija i brisanje starih hipotekarnih tražbina (članci 141. do 144.)

AMORTIZACIJA I BRISANJE STARIH HIPOTEKARNIH TRAŽBINA Članak 141.(1)Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, može zahtijevati da z.kn sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine:- ako je proteklo najmanje 30 godina od posljednjeg upisa uknjižbe hipotekarne tražbine,- ako nije moguće pronaći osobe ni njihove pravne sljednike,u čiju korist su uknjižbe izvršene ,- ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo.(2) hipoteke upisane do 25. prosinca 1958. brisat će se po službenoj dužnosti iliprijedlogu stranke.

Članak 142.(1) Ako zemljišnoknjižni sud ocijeni da prijedlogu treba udovoljiti, pozvat će oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj tražbini.(2) U oglasu će se točno označiti upisana hipoteka, sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od 30 dana za prijavu, koji počinje teći od dana objave(3) Oglas će se objaviti u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda,

Članak 143.Protekne li oglasni rok bezuspješno, zemljišnoknjižni sud će dopustiti amortizaciju hipotekarne tražbine te će odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose.

Članak 144.

Bude li u oglasnom roku podnesena prijava glede prava čija se amortizacija zahtijeva, sud će obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne tražbine, i obustaviti postupak amortizacije.

EOP – zemljišna knjiga (članci 163. i 170.)

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Članak 163.(1) Zajednički informacijski sustav je sustav u kojem se podaci zemljišnih knjiga i katastra pohranjuju, održavaju i čuvaju, a sastoji se od podataka pohranjenih u Bazi zemljišnih

(2) Baza zemljišnih podataka sastoji se podataka o nazivu katastarske općine, broju katastarske čestice, oblika, površine, izgrađenosti i načina uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

Za BZP-u nadleža za katastar za katastarske podatke, a zemljišnoknjižni sudovi za podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima. oni izdaju izvatke iz BZP-a i ostvaruju uvid u sve podatke o zemljištu pohranjene u BZP-u.

Uvid u EOP-zemljišnu knjigu i izdavanje ispisa Članak 170.(1) Uvid u zemljišnu knjigu ostvaruje se neposrednim uvidom i izdavanje zemljišnoknjižnog(2) Uvid u pomoćni popis ostvaruje se ako osoba koja ga traži ima pravnog interesa za to.(3) Zemljišnoknjižni izvadak može izdavati svaki zemljišnoknjižni sud neovisno o mjesnoj nadležnosti za vođenje zemljišnih knjiga,4) Zemljišnoknjižni izvadak može se dobiti se elektroničkim putem temeljem zahtjeva aliKorisnici plaćaju sudsku pristojbu i trošak elektroničkog pristupa(5) Na zemljišnoknjižni izvadak izdan ne plaća se javnobilježnička pristojba.Kraj

26

3. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (»Nnovine«, broj125./11 i 64/15.), i

zasnivanje zakupa (članci 4. do 6.)

II. ZASNIVANJE ZAKUPA Članak 4.

(1) Zakup poslovnoga prostora zasniva se ugovorom o zakupu.

(2) Ugovor o zakupu poslovnoga prostora R H, ne može sklopiti s fizičkom ili pravnom osobom koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu osim ako odobrena odgoda plaćanja

(3) Ugovor o zakupu mora biti sastavljen u pisanom obliku,

(4) Ugovor sklopljen protivno odredbi stavka 2. i 3. ovoga članka ništetan je.

(5) Zakupodavac mora primjerak ugovora dostaviti nadležnoj poreznoj upravi.

Članak 5.

(1) Ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje se zakupodavac predati zakupniku određeni poslovn i prostor na korištenje, a zakupnik se obvezuje platiti mu za to ugovorenu zakupninu.

(2) Ugovor treba sadržavati:1. naznaku ugovornih strana,2. podatke o poslovnom prostoru,3. djelatnost koja će se obavljati u poslovnom prostoru,4. odredbe o korištenju zajedničkih uređaja i prostorija u zgradi,5. rok predaje poslovnoga prostora zakupniku,6. vrijeme na koje je ugovor sklopljen,7. iznos zakupnine,8. pretpostavke i način izmjene zakupnine,9. mjesto i vrijeme sklapanja ugovora.

Članak 6.

(1) Poslovni prostor u vlasništvu R H daje se u zakup putem javnoga natječaja.

(2) Iznimno sklapa se bez javnog natječaja kada ga sklapaju međusobno Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave,

(3) Iznimno od odredbe zakupodavac će sadašnjem zakupniku poslovnoga prostora koji u potpunosti izvršava obveze iz ugovora o zakupu, najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen, ponuditi sklapanje novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme – ne dulje od 5 godina.

(4) Ako sadašnji zakupnik ne prihvati ponudu u roku od 30 dana, zakupni odnos je prestao istekom roka na koji je ugovor sklopljen, a zakupodavac će, nakon stupanja u posjed tog poslovnoga prostora raspisati javni natječaj za davanje u zakup poslovnoga prostora u kojem početni iznos zakupnine ne može biti manji od iznosa zakupnine koji je ponuđen sadašnjem zakupniku ako će se u prostoru nastaviti obavljanje iste djelatnosti.

27

(5) Uvjeti i postupak natječaja određuju se u skladu s odlukom Agencije za upravljanje državnom imovinom, županijske ili, Gradske skupštine

(6) Postupak natječaja provodi tijelo utvrđeno aktima te pravne osobe

(7) Najpovoljnija je ponuda ona koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

(8) Prvenstveno pravo na sklapanje ugovora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja

(9) Ugovor o zakupu sklopljen protivno odredbama ovoga članka ništetan je.

10) Odredbe ovoga članka odnose se i na poslovni prostor koji je još uvijek upisan u zemljišnimknjigama kao društveno vlasništvo na kojem Republika Hrvatska

prestanak zakupa (članci 22. do 32.)

IV. PRESTANAK ZAKUPA Članak 22.

Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji je sklopljen.

Članak 23.

(1) Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na neodređeno vrijeme prestaje otkazom.

(2) Ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme ne može na temelju otkaza prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja

Članak 24.

(1) Ug.sklopljen na neodređeno vrijeme na temelju otkaza prestaje danom isteka otkaznoga roka.

(2) Otkazni rok je vrijeme između dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kad prestazakup.

(3) Ako ugovorom nije utvrđen, otkazni rok iznosi 30 dana.

(4) Ako ugovorom nije drukčije određeno, otkaz se može dati samo prvoga ili 15-og dana u mjesecu.

Članak 25.

(1) Ugovor o zakupu sklopljen na neodređeno vrijeme otkazuje se pisanim otkazom koji se dostavlja poštom preporučeno, a putem javnoga bilježnika kada je ugovor potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

(2) Ako se ugovor o zakupu otkazuje putem javnoga bilježnika, javni bilježnik o priopćenom otkazu sastavlja zapisnik i poduzima radnje propisane posebnim zakonom.

(3) Zapisnik koji sadrži potpisanu izjavu protivne strane da se ne protivi otkazu ima snagu ovršne isprave.(4 ovrha se može tražiti na temelju ugovora o zakupu i zapisnika

28

Članak 26.

Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovorne ilizakonske odredbe o trajanju zakupa ako:

1. zakupnik i poslije pisane opomene zakupodavca koristi poslovni prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju štetu koristeći ga bez dužne pažnje,2. zakupnik ne plati dospjelu zakupninu u roku od petnaest dana od dana priopćenja pisane opomene zakupodavca,3. zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovoran, ne može koristiti poslovni prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost pa zbog toga namjerava koristiti prostor koji drži zakupnik.

Članak 27.

Zakupnik može otkazati ugovor o zakupu poslovnoga prostora u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupnik za to ostavio ne dovede poslovni prostor u stanje u kojemu ga je dužanpredati, odnosno održavati .

Članak 28.

Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme svaka ugovorna strana može otkazati u svako doba, ako druga ugovorna strana ne izvršava svoje obveze utvrđene ugovorom ili ovim Zakonom .

Članak 29.

(1) Prilikom predaje poslovnoga prostora sastavlja se zapisnik o stanju u kojemu se nalazi poslovni prostor u vrijeme predaje.

(2) Ako prilikom predaje nije sastavljen zapisnik smatra se da je poslovni prostor predan u ispravnom stanju.

Članak 30.(1) Zakup ne prestaje kad treća osoba kupnjom ili po drugoj osnovi stekne pravo vlasništva od zakupodavca prostora.(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka treća osoba stupa u prava i obveze zakupodavca.

Članak 31.(1) Zakup ne prestaje smrću, odnosno promjenom pravnoga položaja zakupnika, ako ugovorom nije drukčije određeno.

(2) nasljednici koji preuzmu obrt ili drugu djelatnost iz ugovora o zakupu, odnosno pravni slijednici stupaju u prava i obveze zakupnika.

Članak 32.(1) Za rješavanje spora između zakupodavca i zakupnika o međusobnim pravima i obvezama iz ugovora o zakupu te za ispražnjene poslovnoga prostora nadležan je sud.

Kraj 3

29

4. Zakon o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.) i

sklapanje ugovora (članci 247. i 248.)

Kad je ugovor sklopljenČlanak 247.

Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Obvezno sklapanje i obvezni sadržaj ugovoraČlanak 248.

(1) Ako je netko po zakonu obvezan sklopiti ugovor, zainteresirana osoba može zahtijevati da se takav ugovor bez odgađanja sklopi.

(2) Odredbe propisa koji,određuje sadržaj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora

zastupanje (članci 308. do 318.)

I. O ZASTUPANJU UOPĆE Mogućnost zastupanjaČlanak 308.

(1) Ugovor se može sklopiti, preko zastupnika.(2) temelj za zastupanje je Ovlaštenje (punomoć). za zastupanje koje pravna osoba daje zastupatelju u skadu sa svojim ovlaštenjima, zakonom i svojim pravnim aktima

Učinci zastupanjaČlanak 309.

(1) Ugovor što ga sklopi zastupnik u granicama svojih ovlaštenja obvezuje zastupanog(2) i ostali zastupnikovi pravni poslovi proizvode pravni učinak prema zastupanoj osobi.(3) Zastupnik je dužan obavijestiti drugu stranu da istupa u ime zastupanog , ali i kad on to ne učini, ugovor proizvodi pravni učinak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zaključiti da on istupa kao zastupnik.

Prenošenje ovlaštenjaČlanak 310.

(1) Zastupnik ne može prenijeti svoja ovlaštenja na drugog, osim kad mu je to dopušteno zakonom ili ugovorom.(2) Iznimno, on to može ako ga okolnosti sprječavaju da posao obavi osobno, a interesi zastupanog zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla.

Prekoračenje granica ovlaštenja Članak 311.(1) Kad z. prekorači ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje.(2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je potreban da ugovor postane valjan smatra se da je odobrenje odbijeno.(3) Odobrenje ima povratni učinak ako strane ne odrede drukčije.(4) Ako druga strana nije znala za prekoračenje ovlaštenja, može odmah nakon saznanja, izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom.(5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela, ako nije znala ni morala znati za prekoračenje

30

Sklapanje ugovora od strane neovlaštene osobeČlanak 312.

(1) Ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.(2) Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku očituje odobrava li ugovor.(3) Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen.(4) U tom slučaju strana s kojom je ugovor sklopljen može od osobe koja bez ovlaštenja sklopila ugovor tražiti naknadu štete,.

II. PUNOMOĆDavanje punomoći

Članak 313.(1) Punomoć je ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoćitelj daje opunomoćeniku.(2) Postojanje i opseg punomoći nezavisni su od pravnog odnosa na temelju kojega je punomoć dana. (3) Opunomoćenik može biti i pravna osoba.

Obvezatan oblik punomoćiČlanak 314.

Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili drugi pravni posao odnosi se i na punomoć za sklapanje toga ugovora,

Opseg ovlaštenjaČlanak 315.

(1) Opunomoćenik može poduzimati samo one pravne poslove za koje je ovlašten.(2) Opunomoćenik kome je dana opća punomoć može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje.(3) Posao koji ne ulazi u redovito poslovanje može opunomoćenik poduzeti samo ako je posebno ovlašten za poduzimanje toga posla.(4) Opunomoćenik ne može bez posebnog ovlaštenja za svaki pojedini slučaj preuzeti mjeničnu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, a ni odreći se nekog prava

Opoziv i sužavanje punomoćiČlanak 316.

(1) Opunomoćitelj može suziti ili opozvati punomoć, iako se ugovorom odrekao toga prava.(2) Opoziv i sužavanje svake punomoći može se učiniti u bilo kojem obliku.(3) Ako je opozivom ili sužavanjem punomoći povrijeđen ugovor o nalogu ili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor, opunomoćenik ima pravo na naknadu time nastale štete.

Učinak opoziva i sužavanja punomoći prema trećim osobamaČlanak 317.

(1) Opoziv punomoći ili sužavanje nema učinak prema trećoj osobi koja je sklopila ugovor s opunomoćenikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti je morala znati da je punomoć opozvana, odnosno sužena.(2) U tom slučaju opunomoćitelj ima pravo zahtijevati od opunomoćenika naknadu štete koju bi zbog toga pretrpio, osim kad opunomoćenik nije znao za opoziv,ili sužavanje

Drugi slučajevi prestanka punomoćiČlanak 318.

(1) Punomoć prestaje prestankom pravne osobe kao opunomoćenika(2) Punomoć prestaje smrću opunomoćenika.(3 osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljednike ili ako punomoć vrijedi i za slučaj smrti davatelja, po njegovoj volji, ili obzirom na pravnu narav posla.

31

nevaljanost ugovora (članci 322., 327., 330., 331., 332. i 335.)

Članak 322.(1) Ugovor koji je protivan Ustavu R H, ništetan je, osim ako cilj ili zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.(2) Ako je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit će odgovarajuće posljedice.

Isticanje ništetnostiČlanak 327.

(1) Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.(2) Pravo zahtijevati utvrđenje ništetnosti ima i državni odvjetnik.

Neograničeno isticanje ništetnosti II. POBOJNI UGOVORIKad je ugovor poboja Članak 330.Ugovor je pobojankad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna,kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom određeno.

Poništaj ugovoraČlanak 331.

(1) Ugovorna strana u čijem je interesu pobojnost može zahtijevati da se ugovor poništi.(2) Ali suugovaratelj te strane može od nje zatražiti da se u određenom roku, ne kraćem od 30 dana, očituje ostaje li pri ugovoru ili ne, a u protivnom uzeti da je ugovor poništen.(3) Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne očituje ili izjavi da ne ostaje pri ugovoru, uzet će se da je ugovor poništen.

Posljedice poništajaČlanak 332.

(1) Ako je na temelju ugovora koji je poništen nešto bilo ispunjeno, ima se vratiti,a ako to nije moguće, , ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke . (2) Ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog poništaja ugovora ako ovaj nije znao za postojanje uzroka pobojnosti

Vraćanje i naknada u slučaju poništaja ugovora ograničeno poslovno sposobne osobeČl 334.

Ograničeno poslovno sposobna osoba odgovara za štetu nastalu poništajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna

Prestanak prava na poništajČlanak 335.

(1) Pravo zahtijevati poništaj ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti,(2) To pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri god dana sklapanja ugovora .

raskid ugovora zbog neispunjenja, raskid ili izmjena ugovora (članci 329,360- 375)

zbog promijenjenih okolnosti,

nemogućnost ispunjenja,

prekomjerno oštećenje,

zelenaški ugovor

32

Članak 329.

(1) Ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.(2) Na zelenaški ugovor se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora.(3) Ako oštećena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je moguće, u tom slučaju izmjenjen ugovor ostaje na snazi.(4) zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos može se podnijeti u roku od pet godina od sklapanja ugovora

3. Raskid ugovora zbog neispunjenjaPrava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu

Članak 360.kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, zahtijevati ispunjenje obveze ili, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, i ima pravo na naknadu štete.

Kad je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora Članak 361.

(1) Kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu.

(2) Ali vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora.

(3) Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, može izjaviti da raskida ugovor.(4) Ova pravila važe i ako je takav raskid predviđen ugovorom i onda kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla.

Kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovoraČlanak 362.

(1) Kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje.

(2) Ali ako vjerovnik želi raskinuti ugovor, mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. (3) Ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora.

Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog rokaČlanak 363.

Vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnomroku.

Raskid ugovora prije isteka rokaČlanak 364.

Kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze očito da jedna strana neće ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete .

33

Raskid ugovora s uzastopnim obvezamaČlanak 365.

(1) Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana može, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih budućih obveza, ako je iz danih okolnosti očito da ni one neće biti ispunjene.

(2) Ona može raskinuti ugovor ne samo glede budućih obveza nego i glede već ispunjenih, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju.(3) Dužnik može održati ugovor ako dade odgovarajuće osiguranje.

Dužnost obavješćivanjaČlanak 366.

Vjerovnik koji zbog neispunjenja duž. obveze raskida ugovor dužan je to priopćiti dužniku

Kad se ugovor ne može raskinutiČlanak 367.

Ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze.

Učinak raskidaČlanak 368.

(1) Raskidom ugovora obje su strane oslobođene obveza, osim obveze na naknadu štete.(2) Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala.(3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora.(4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, ili nadoknaditi.(5) Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila.

4. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Pretpostavke za raskid Članak 369.

(1) Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine.

(2) Izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.

(3) Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze.

(4) Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene.(5) Ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju trpi zbog toga.

Dužnost obavještavanja Članak 370.Strana koja je ovlaštena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora dužnaje o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu čim sazna da su takve okolnosti nastupile , a ako to ne učini, odgovara za štetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme priopćen.

34

Okolnosti značajne za odluku sudaČlanak 371.

Pri odlučivanju o izmjeni raskidu ili ugovora, sud će se rukovoditi načelom savjesnosti i poštenja, vodeći računa o svrsi ugovora, o podjeli rizika koja proizlazi iz ugovora,i o trajanju i djelovanju izvanrednih okolnosti te o interesima obiju strana.

Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnostiČlanak 372.

Strane se mogu ugovorom unaprijed odreći pozivanja na određene promijenjene okolnosti, osim ako je to u opreci s načelom savjesnosti i poštenja.

5. Nemogućnost ispunjenjaNemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana Članak 373.

(1) Kad je ispunjenje obveze jedne strane u ugovoru postalo nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnove.

(2) U slučaju djelomične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor ako djelomično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze.

Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga stranaČlanak 374.

(1) Kad je ispunjenje obveze jedne strane postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njezina obveza se gasi, ali ona zadržava svoju tražbinu prema drugoj strani, s tim što se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobođenja od vlastite obveze.(2) Osim toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim osobama u vezi s objektom svoje obveze čije je ispunjenje postalo nemoguće.

6. Prekomjerno oštećenje Očiti nerazmjer uzajamnih činidabaČlanak 375.

(1) Ako je između činidaba ugovornih strana postojao u vrijeme sklapanja ugovora očiti nerazmjer, oštećena strana može zahtijevati poništaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.(2) Pravo da se zahtijeva poništaj prestaje istekom godine dana od sklapanja ugovora

pravo na naknadu štete (članci 342., 1045., 1061., 1063.)

Ispunjenje obveze i posljedice neispunjenja Članak 342.(1) Vjerovnik je ovlašten od zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik je dužan ispuniti je.

(2) Kad dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio.(3) Za štetu zbog zakašnjenja s ispunjenjem odgovara i dužnik kojemu je vjerovnik dao primjeren naknadni rok za ispunjenje.(4) Dužnik odgovara i za djelomičnu ili potpunu nemogućnost ispunjenja, iako tu nemogućnost nije skrivio, ako je nastupila nakon njegova dolaska u zakašnjenje, za koje odgovara.(5) Ali se dužnik oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da bi stvar koja je objekt činidbe slučajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio.

35

IZVANUGOVORNI OBVEZNI ODNOSI PROUZROČENJE ŠTETEOPĆA NAČELA

Pretpostavke odgovornostiČlanak 1045.

(1) Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.(2) Predmnijeva se obična nepažnja.(3) Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju..

Odgovornost poslodavcaČlanak 1061.

(1) Za štetu koju zaposlenik u radu prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

(2) Oštećenik ima pravo zahtijevati popravljanje štete i neposredno od zaposlenika ako je štetu prouzročio namjerno.

(3) Poslodavac koji je oštećeniku popravio štetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu troškova popravljanja štete, ako je ovaj štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje.(4) Pravo zahtijevati naknade za štetu zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana kad je šteta popravljena.

kamata (članci 26. do 31.)

UGOVORNE KAMATE Stopa ugovornih kamataČlanak 26.

(1) Stopa ugovornih kamata ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za polovinu te stope.ili uvećane za tri četvrtine te stope.(3) Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, između osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a između trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata(4) Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena k.s.(5) Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

Kamate na kamateČlanak 27.

(1) Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamate, kad dospiju za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene.(2) Ali se može, unaprijed ugovoriti povećana godišnja kamatna stopa, ako dužnik ne isplati dospjele kamate na vrijeme..

Kamate u nenovčanim obvezamaČlanak 28.

Odredbe ovoga Zakona o ugovornim kamatama na odgovarajući način vrijede i za ostale obveze kojima su objekt činidbe stvari određene po rodu.

36

ZATEZNE KAMATE Kad se dugujuČlanak 29.

(1) Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, u i zatezne kamate.

(2) Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena

(3) Uz ograničenje iz stavka 2. članka 26. ovoga Zakona, kod trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava mogu se ugovoriti drukčiju stopu zateznih kamata.

(4) Ali ništetna je odredba ugovora ako je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja,

(5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata ništetna uzet će se, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviđene stope.

(6) Ako je stopa ugovornih kamata viša od stope zateznih kamata, one ne mogu teći poslije dužnikova zakašnjenja.

(7) Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

(8) Prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje HNB i dužna ju je svakog 1. siječnja i 1. srpnja objaviti u »Narodnim novinama.

(9) Referentno razdoblje za objavu na dan 1. siječnja obuhvaća razdoblje od 1. svibnja do 31. listopada, a referentno razdoblje za objavu na dan 1. srpnja obuhvaća razdoblje od 1. studenoga do 30. travnja.

Pravo na potpunu naknaduČlanak 30.

(1) zbog dužnikova zakašnjenja Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira je li pretrpio kakvu štetu.(2) Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio zbog dužnikova zakašnjenja veća od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete.

Kamate na kamateČlanak 31.

(1) Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate,(2) Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

prestanak obveza (članci 160. do 173., 175 do 182.)

PRESTANAK OBVEZAOPĆE PRAVILO

Članak 160.(1) Obveza prestaje suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom određenim slučajevima.(2) Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava.

37

ISPUNJENJE OPĆA PRAVILA O ISPUNJENJU

I. TKO MOŽE ISPUNITI I TROŠKOVI ISPUNJENJAIspunjenje od strane dužnika ili treće osobe

Članak 161.(1) Obvezu može ispuniti ne samo dužnik nego i treća osoba.(2) Vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, čak i kad se dužnik protivi tom ispunjenju.(3) Vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od treće osobe ako je dužnik s tim suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dužnik osobno.(4) Vjerovnik može primiti ispunjenje od treće osobe bez dužnikova znanja, pa i u slučaju kad ga je dužnik obavijestio da ne pristaje da treći ispuni njegovu obvezu.(5) Ali ako mu je dužnik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu , vjerovnik ne može primiti ispunjenje od treće osobe.

Ispunjenje poslovno nesposobnogČlanak 162.

(1) I poslovno nesposobni dužnik može pravovaljano ispuniti obvezu, ako je njezino postojanje nesumnjivo i ako je dospjela.(2) Ali se može osporavati ispunjenje ako je takva osoba isplatila zastarjeli dug ili dug koji potječe iz igre ili oklade.

Troškovi ispunjenjaČlanak 163.

Troškove ispunjenja snosi dužnik, ako ih nije prouzročio vjerovnik.

II. KOME SE MOŽE ISPUNITI OBVEZAOvlaštena osoba Članak 164.

(1) Obveza se mora ispuniti vjerovniku ili osobi određenoj zakonom, sudskom odlukom, ugovorom između vjerovnika i dužnika ili onoj koju odredi vjerovnik.

(2) Ispunjenje je pravovaljano i kad je učinjeno trećoj osobi, ako ga je vjerovnik naknadno odobrio ili ako se njime koristio.

Ispunjenje poslovno nesposobnom vjerovniku Članak 165.

(1) Obveza ispunjena poslovno nesposobnom vjerovniku oslobađa dužnika samo ako je to bilo korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja još nalazi kod njega.

(2) Poslovno nesposoban vjerovnik, pošto postane poslovno sposoban, može odobriti ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti.

III. PREDMET ISPUNJENJASadržaj obveze Članak 166.

(1) Ispunjenje se sastoji u izvršenju onoga što čini sadržaj obveze, te niti ga dužnik može ispuniti nečim drugim, niti vjerovnik može zahtijevati nešto drugo.

(2) Nema pravovaljanog ispunjenja ako ono što je dužnik predao kao dugovanu stvar, a vjerovnik kao takvu nije primio, i vjerovnik ima pravo vratiti ono što mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar.

38

Zamjena ispunjenja Članak 167.

(1) Obveza prestaje ako vjerovnik u sporazumu s dužnikom primi nešto drugo umjesto onoga što mu se duguje.(2) U tom slučaju dužnik odgovara za materijalne i pravne nedostatke dane stvari(3) Ali vjerovnik umjesto zahtjeva po osnovi odgovornosti dužnika za materijalne ili pravne nedostatke stvari može zahtijevati od dužnika, ali ne više od jamca, ispunjenje prvotne tražbine i naknadu štete.

Predaja radi prodaje Članak 168.

Ako je dužnik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoju tražbinu, a ostatak mu preda, obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa.

Djelomično ispunjenje Članak 169.

(1) Vjerovnik nije dužan primiti djelomično ispunjenje, osim ako narav obveze drukčije ne nalaže.

(2)vjerovnik dužan primiti djelomično ispunjenje novčane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije.

Obveza davanja stvari određenih po rodu Članak 170.

(1) Ako su stvari određene samo po rodu, dužnik je dužan dati stvari barem srednje kakvoće.

(2) Ali ako mu je bila poznata namjena stvari, dužan je dati stvari odgovarajuće kakvoće.

IV. URAČUNAVANJE ISPUNJENJA

Red uračunavanja Članak 171.

(1) Kad između istih osoba postoji više istorodnih obveza, pa ono što dužnik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda će se, ako o tome ne postoji sporazum vjerovnika i dužnika, uračunavanje obaviti redom koji odredi dužnik najkasnije prilikom ispunjenja.(2) Kad nema dužnikove izjave o uračunavanju, obveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje.

(3) Ako je više obveza istodobno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, a kad su sve podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su dužniku najtegotnije.

(4) Ako su u svemu obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istodobno nastale, ono što je dano na ime ispunjenja raspoređuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima.

Uračunavanje kamata i troškova Članak 172.

Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.

39

V. VRIJEME ISPUNJENJAOdređivanje roka Članak 173

(1) Dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen ugovorom.

(2) Ako rok nije ugovoren, dužan je ispuniti obvezu u roku koji je predviđen zakonom.

(3) Ako rok nije određen ni ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik može zahtijevati odmah ispunjenje obveze, a dužnik strane može zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje.

Pravo na ispunjenje prije rokaČlanak 175.

(1) Kad je rok ugovoren isključivo u interesu dužnika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, ali je dužan obavijestiti vjerovnika o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme.(2) U ostalim slučajevima, kad dužnik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik može odbiti ispunjenje, a može ga i primiti i zadržati pravo na naknadu štete, ako o tome bez odgađanja obavijesti dužnika.

(3) Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dužnik nije dao obećano osiguranje, te kad je rok ugovoren isključivo u njegovu interesu.

VIII. VRAĆANJE OBVEZNICE Članak 182.

(1) Kad potpuno ispuni obvezu, dužnik može,zahtijevati da mu vjerovnik vrati obveznicu.(2) Kad vjerovnik ne vrati obveznicu, dužnik ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik izda ispravu o prestanku obveze s ovjerovljenim potpisom.(3) Dužnik koji je ispunio obvezu samo djelomično ima pravo zahtijevati da se to ispunjenje zabilježi na obveznici.

zakašnjenje (članci 183. do 185.)

ZAKAŠNJENJE I. ZAKAŠNJENJE DUŽNIKA Kad dužnik dolazi u zakašnjenjeČlanak 183.

(1) Dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje.(2) Ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čiji je cilj da se postigne ispunjenje obveze.

II. ZAKAŠNJENJE VJEROVNIKA Kad vjerovnik dolazi u zakašnjenje Članak 184.

(1) Vjerovnik dolazi u zakašnjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi.

(2) Vjerovnik dolazi u zakašnjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dužnikove obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze.

(3) Vjerovnik ne dolazi u zakašnjenje ako dokaže da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme određeno za ispunjenje, dužnik nije mogao ispuniti svoju obvezu.

40

Učinci vjerovnikova zakašnjenjaČlanak 185.

(1) Dolaskom vjerovnika u zakašnjenje prestaje zakašnjenje dužnika, i na vjerovnika prelazi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari.(2) Od dana vjerovnikova zakašnjenja prestaju teći kamate.(3) Vjerovnik u zakašnjenju dužan je naknaditi dužniku štetu nastalu zbog zakašnjenja za koje odgovara, a i troškove oko daljnjeg čuvanja stvari.

prijeboj (kompenzacija) (članci 195. do 202.)

PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA)

Prijeboj ili kompenzacija označava prestanak obveze obračunavanja protutražbine s tražbinom.. Ako su međusobne tražbine nejednake, prijebojem prestaje ona koja je manja, dok razliku vjerovnik ima pravo zahtijevati, a dužnik podmiriti. Do prijeboja može doći na osnovi ugovora, naosnovi zakona ili po samom zakonuskladu s tim osnovama, razlikuju se sporazumni prijeboj, jednostrani prijeboj i prijeboj po zakonu

Članak 195.Dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele.

Izjava o prijeboju Članak 196.(1) Prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju.(2) Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.

Odsutnost uzajamnosti Članak 197.(1) Dužnik ne može prebiti ono što duguje vjerovniku s onim što vjerovnik duguje njegovu jamcu.

(2) Ali jamac može prebiti dužnikove obveze prema vjerovniku s dužnikovom tražbinom prema vjerovniku.(3) Tko je dao svoju stvar u zalog za tuđu obvezu, može zahtijevati od vjerovnika da mu vrati založenu stvar kad obveza prestane i prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj.

Zastarjela tražbina Članak 198.(1) Dug se može prebiti sa zastarjelom tražbinom samo ako ona još nije bila zastarjela kad se prijeboj radio.(2) prijeboj ne nastaje ako je dužnik zastarjele tražbine istakao prigovor zastare.

prijeboj s ustupljenom tražbinom Članak 199.

(1) Dužnik ustupljene tražbine može primatelju ustupti (prebiti) one svoje tražbine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju.(2) On mu može prebiti i one svoje tražbine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a čiji rok za ispunjenje nije bio dospio u času kad je obaviješten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene tražbine ili u isto vrijeme.(3) Dužnik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne može mu više prebiti nikakve svoje tražbine prema ustupitelju.(4) Ako je ustupljena tražbina upisana u javne knjige, dužnik može učiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova tražbina upisana kod ustupljene tražbine ili ako je primatelj obaviješten prilikom ustupanja o postojanju te tražbine.

41

Slučajevi kad je prijeboj isključenČlanak 200.

Ne može prestati prijebojem:

1) tražbina koja se ne može zaplijeniti,2) tr- stvari ili vrijednosti koje su dužniku bile dane na čuvanje posudbu, bespravno i zadržao,3) tražbina nastala namjernim prouzročenjem štete,4) tražbina naknade štete nanesene oštećenjem zdravlja ili prouzročenjem smrti,5) tražbina koja potječe iz zakonske obveze uzdržavanja.

Zabrana na tražbinu druge strane Članak 201.

Dužnik ne može obaviti prijeboj ako je netko treći stavio zabranu na vjerovnikovu tražbinu prema njemu.

Uračunavanje prijebojemČlanak 202.

Kad postoji više obveza između dviju osoba koje mogu prestati prijebojem, prijeboj će se obaviti po pravilima koja vrijede za uračunavanje ispunjenja.

zastara (članci 214. do 246

Članak 214.

(1) Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze.(2) Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze.(3) Sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao.

Kad zastara počinje tećiČlanak 215.

(1) Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze (2) Ako se obveza sastoji u tome da se nešto ne učini, da se propusti ili trpi, zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je dužnik postupio protivno obvezi.

Nastupanje zastareČlanak 216.

Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena.

Uračunavanje prednikova vremenaČlanak 217.

U vrijeme zastare računa se i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovih prednika.

Zabrana promjene roka zastareČlanak 218.

(1) Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili kraće vrijeme zastare od zakonskog 2) Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara neće teći za neko vrijeme.

Odricanje od zastareČlanak 219.

Dužnik se ne može odreći zastare prije nego što protekne vrijeme određeno za zastaru.

Pisano priznanje i osiguranje zastarjele obvezeČlanak 220.

(1) Pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odricanjem od zastare.(2) Isti učinak ima davanje zaloga ili kojega drugog osiguranja za zastarjelu obvezu.

42

Učinak ispunjenja zastarjele obveze Članak 221.

Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao,čak i ako nije znao da je obveza zastarjela.

Vjerovnik čija je tražbina osiguranaČlanak 222.

(1) Kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ilihipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.(2) Međutim, zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari.

Sporedne tražbine Članak 223.Kad zastari glavna tražbina, zastarjele su i sporedne tražbine, kao što su tražbine kamata,plodova, troškova i ugovorne kazne.

Kad se ne primjenjuju pravila o zastariČlanak 224.

Pravila o zastari ne primjenjuju se u slučajevima kad su u zakonu određeni rokovi za podnošenje tužbe ili izvršenje određene radnje pod prijetnjom gubitka prava.

VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARU Opći rok zastare

Članak 225.Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. ( opći zastarni rok)

Povremene tražbineČlanak 226.

(1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja.

Zastara pravaČlanak 227.

(1) Pravo iz kojega proistječu povremene tražbine zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarije neispunjene tražbine.(2) Kad zastari pravo iz kojega proistječu povremene tražbine , vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva buduća povremena davanja nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare.(3) Ne može zastarjeti pravo na uzdržavanje određeno zakonom .

Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i uslugaČlanak 228.

(1) Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava te tražbine naknade za izdatke u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.(2) Zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

Zakupnina i najamnina Članak 229.Tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine.

43

Naknada štete Članak 230.

(1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.(2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.(3) Tražbina naknade štete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze.

Naknada štete prouzročene kaznenim djelom Članak 231.(1) Kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj

osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona.(2) Prekid zastare kaznenog progona povlači i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete.(3) Isto vrijedi i za zastoj zastare.

Jednogodišnji rok zastare Članak 232. (1) Zastarijevaju za jednu godinu:1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva,2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radio i TV3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima,4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.(2) Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene.

Tražbine utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom Članak 233.

(1) Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.(2) Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina.

Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju Članak 234.

(1) Tražbine ugovaratelja osiguranja, o osiguranju života zastarijevaju za pet , a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, računajući od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je tražbina nastala.

(2) Ako zainteresirana osoba dokaže da nije znala da se osigurani slučaj dogodio, zastara počinje od dana kad je za to saznala, s tim da u svakom slučaju tražbina zastarijeva kod osiguranja života za deset, a kod ostalih za pet godina od dana kad je počela teći

(3) Tražbine osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine.(4) Kad u slučaju osiguranja od odgovornosti trećega, oštećen osoba zahtijeva naknadu od osiguranika ili je dobije od njega, zastara osiguranikova zahtjeva prema osiguratelju počinje od dana kad je oštećena osoba tražila sudskim putem naknadu od osiguranika , odnosno kad joj je osiguranik naknadio štetu.(5) zahtjev treće oštećene osobe prema osiguratelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu.(6) Zastara tražbine koja pripada osiguratelju prema trećoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastara tražbine osiguranika prema toj osobi i navršava se u istom roku.

44

ZASTOJ ZASTARE Tražbine između određenih osoba Članak 235.Zastara ne teče:1) između bračnih drugova,2) između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo,3) između štićenika i njegova skrbnika te tijela socijalne skrbi za trajanja skrbništva4) između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, dok ta zajednica postoji.

Tražbine određenih osobaČlanak 236.

Zastara ne teče:1) za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata za tražbine osoba na vojnoj dužnosti,2) za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem kućanstvu prema poslodavcu ili članovima njegove obitelji koji s njim žive, sve dok taj odnos traje.

Nesavladive preprekeČlanak 237.

Zastara ne teče za vrijeme za koje vjerovniku nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze.

Utjecaj uzroka zastojaČlanak 238.

(1) Ako zastara nije mogla početi teći zbog nekoga zakonskog uzroka, ona počinje teći kad uzrok prestane . (2) Ako je zastara počela teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja teći kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru.

Tražbine prema poslovno nesposobnim osobama i njihove tražbineČlanak 239.

(1) Zastara teče i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi, bez obzira na to imaju li zakonskog zastupnika ili nemaju.(2) Međutim, zastara tražbine maloljetnika koji nema zastupnika i druge poslovno nesposobne osobe bez zastupnika ne može nastupiti dok ne proteknu dvije godine otkad su postali potpuno poslovno sposobni ili otkad su dobili zastupnika.(3) Ako je za zastaru neke tražbine određeno vrijeme kraće od dvije godine, a vjerovnik je maloljetnik koji nema zastupnika, zastara te tražbine počinje teći otkad je vjerovnik postao poslovno sposoban ili otkad je dobio zastupnika.

PREKID ZASTARE Priznanje duga Članak 240.(1) Zastara se prekida kad dužnik prizna dug.(2) Dug se može priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan način, kao što su davanje otplate, plaćanje kamata, davanje osiguranja.

Podnošenje tužbe Članak 241.

Zastara se prekida podnošenjem tužbe i drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine.

Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tužbe Članak 242.(1) Prekid zastare izvršen podnošenjem tužbe nije nastupio ako vjerovnik odustane od tužbe koju je poduzeo.(2) ili zahtjev bude odbačen ili odbijen, ili mjera osiguranja bude stavljena izvan snage.

45

Odbacivanje tužbe zbog nenadležnosti Članak 243.

(1) Ako je tužba protiv dužnika odbačena zbog nenadležnosti suda pa vjerovnik ponovno podnese tužbu u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o odbacivanju tužbe, smatra se da je zastara prekinuta prvom tužbom.(2) Isto vrijedi i za isticanje zastare prijeboja tražbine u sporu te kad je sud uputilo dužnika da svoju prijavljenu tražbinu ostvaruje u parničnom postupku.

Pozivanje dužnika Članak 244.Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni.

Rok zastare u slučaju prekidaČlanak 245.

(1) Nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u određeni rok za zastaru.(2) Zastara prekinuta priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od priznanja.(3) Kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen

(4) Kad je prekid zastare nastao prijavom tražbine u stečajnom postupku, zastara počinje teći iznova od dana okončanja toga postupka.(5) Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja.(6) Zastara koja počinje teći poslije prekida iznova navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastaru koja je prekinuta.

Zastara u slučaju obnoveČlanak 246.

Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dužnika, a vjerovnik i dužnik su se sporazumjeli o obnovi obveze, nova tražbina zastarijeva za vrijeme koje je određeno za njezinu zastaru.

novčane obveze (članci 21. do 25.)

NOVČANE OBVEZE Načelo monetarnog nominalizma Članak 21.Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi

Valuta obveze Članak 22.

(1) Dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti R H izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute RH u odnosu prema stranoj valuti.(2) U tom slučaju, ako strane nisu ugovorile drugi tečaj, obveza se ispunjava u valuti RH prema prodajnom tečaju koji objavi devizna burza, odnosno HNB i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja.(3) Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili stranoj valuti, njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti RH prema prodajnom tečaju koji objavi HNB i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja. (4) Odredbe ovogaZ.a o kamatama primjenjuju se na novčanu obvezu neovisno o valuti u kojoj je izražena.

Indeksna klauzulaČlanak 23.

Dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u domaćem novcu veže za promjene cijena dobara, izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlaštene osobe.

46

Klizna skala Članak 24.

U ugovorima je dopušteno ugovoriti da će cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugihFa.koji utječu na visinu troškova proizvodnje, u određeno vrijeme na određenom tržištu.

Plaćanje prije rokaČlanak 25. (1)

Dužnik novčane obveze može je ispuniti prije roka.

(2) Ništetna je odredba ugovora kojom se dužnik odriče toga prava.

(3) U slučaju plaćanja dužnik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlašten ugovorom.

solidarne obveze (članak 43., 54. i 55.)

SOLIDARNE OBVEZE I. SOLIDARNOST DUŽNIKA

Sadržaj solidarnosti dužnika Članak 43.

(1) Svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

(2) Od više solidarnih dužnika svaki može dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uopće s različitim odstupanjima.

II. SOLIDARNOST VJEROVNIKA

Solidarnost se ne predmnijevaČlanak 54.

Kad na vjerovnikovoj strani ima više osoba, one su solidarne samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom određena.

Sadržaj solidarnostiČlanak 55.

(1) Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika ispunjenje cijele obveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obveza prestaje i prema ostalim vjerovnicima.

(2) Dužnik može ispuniti obvezu vjerovniku kojega sam izabere, sve dok neki vjerovnik ne zatraži ispunjenje.

promjena vjerovnika ili dužnika (članci 80. do 103.)

USTUP TRAŽBINE (CESIJA) I. OPĆE ODREDBE

Koje se tražbine mogu prenijeti ugovorom Članak 80.

(1) Vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi

(2) Ugovor o ustupanju nema učinak prema dužniku ako su on i vjerovnik ugovorili da ovaj neće moći prenijeti tražbinu na drugoga --bez dužnikova pristanka.

47

Sporedna pravaČlanak 81.

(1) S tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, založno pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ug kaznu i sl.(2) Ipak, ustupitelj može predati založenu stvar primatelju samo ako zalogodavac pristane na to, inače ona ostaje kod ustupitelja da je čuva za račun primatelja.(3) Smatra se da su dospjele a neisplaćene kamate ustupljene s glavnom tražbinom.

Obavješćivanje dužnikaČlanak 82.

(1) Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju.

(2) Ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano je i oslobađa dužnika obveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inače obveza ostaje i on ju je dužan ispuniti.

Višestruko ustupanjeČlanak 83.

Ako je vjerovnik ustupio istu tražbinu raznim osobama, tražbina pripada primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dužnika, odnosno koji se prvi javio dužniku.

II. ODNOS PRIMATELJA I DUŽNIKA Članak 84.

(1) Primatelj ima prema dužniku ista prava koja je imao ustupitelj do ustupanja.(2) Dužnik može isticati primatelju, pored prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do časa kad je saznao za ustupanje.

III. ODNOS USTUPITELJA I PRIMATELJA

Predaja isprava o dugu Članak 85.

(1) Ustupitelj je dužan predati primatelju obveznicu ili drugu ispravu o dugu, te druge dokaze o ustupljenoj tražbini i sporednim pravima.(2) Ako je ustupitelj prenio na primatelja samo dio tražbine, dužan je predati mu ovjerovljeni prijepis obveznice ili druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene tražbine.(3) Ustupitelj je dužan primatelju, na zahtjev, izdati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju.

Odgovornost za postojanje tražbine Članak 86. ustupitelj odgovara za postojanje tražbine u vrijeme ustupanja.

Odgovornost za naplativost Članak 87.

(1) Ustupitelj odgovara za naplativost ustupljene tražbine ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onoga što je primio od primatelja, te za naplativost kamata, troškova oko ustupanja i troškova postupka protiv dužnika.(2) Veća odgovornost savjesnog ustupitelja ne može se ugovoriti.

48

IV. POSEBNI SLUČAJEVI USTUPANJA TRAŽBINEUstupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja Članak 88.

(1) Kad dužnik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju tražbinu ili dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dužnikova obveza se gasi do iznosa ustupljene tražbine.(2) Ali kad dužnik ustupi svome vjerovniku svoju tražbinu samo radi ispunjenja, njegova se obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu tražbinu.(3) U oba slučaja primatelj je dužan predati ustupitelju sve što je primio preko iznosa svoje tražbine prema ustupitelju.(4) U slučaju ustupanja radi ispunjenja dužnik ustupljene tražbine može ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju, čak i kad je obaviješten o ustupanju.

Ustupanje radi osiguranja Članak 89.

Kad je ustupanje učinjeno radi osiguranja primateljeve tražbine prema ustupitelju, primatelj je dužan brinuti, o naplati ustupljene tražbine te nakon naplate, pošto zadrži koliko je potrebno za namirenje vlastite tražbine prema ustupitelju, ovome predati višak.

SUBROGACIJA Pojam i sadržaj Članak 90.

(1) U slučaju ispunjenja tuđe obveze ispunitelj može ugovoriti s vjerovnikom, da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svima ili samo s nekim sporednim pravima.(2) Vjerovnikova prava mogu prijeći na ispunitelja i na temelju ugovora između dužnika i ispunitelja, sklopljenog prije ispunjenja.(3) u ovim slučajevima subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje ispunjenjem.

Zakonska subrogacijaČlanak 91.

Kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima.

Subrogacija u slučaju djelomičnog ispunjenjaČlanak 92.

(1) U slučaju djelomičnog ispunjenja vjerovnikove tražbine na ispunitelja prelaze sporedna prava kojima je osigurano ispunjenje te tražbine samo ako nisu potrebna za ispunjenje ostatka vjerovnikove tražbine.(2) Ali vjerovnik i ispunitelj mogu ugovoriti da će se koristiti jamstvima razmjerno svojim tražbinama, a mogu ugovoriti i da će ispunitelj imati pravo prvenstvene naplate .

Dokazi i sredstva osiguranjaČlanak 93.

(1) Vjerovnik je dužan dati ispunitelju sredstva kojima se tražbina dokazuje ili osigurava.(2) Iznimno, vjerovnik može predati ispunitelju stvar koju je primio u zalog od dužnika ili nekoga drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inače ona ostaje kod vjerovnika da je drži i čuva za račun ispunitelja.

Koliko se može zahtijevati od dužnika Članak 94.

Ispunitelj na kojega je prešla tražbina ne može zahtijevati od dužnika više nego što je isplatio vjerovniku.

Isključenje odgovornosti vjerovnikaČlanak 95.

(1) Vjerovnik koji je primio ispunjenje od treće osobe ne odgovara za postojanje i naplativost tražbine u vrijeme ispunjenja. 2) Ovim se ne isključuje primjena pravila o stjecanju bez osnove.

49

PREUZIMANJE DUGA Ugovor o preuzimanju duga Članak 96.

(1) Dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, na koji je pristao vjerovnik.(2) O sklopljenom ugovoru može vjerovnika izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih može vjerovnik priopćiti svoj pristanak3 Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je primio ispunjenje od preuzimatelja, koje je ovaj učinio u svoje ime.4 Ugovaratelji, a i svaki od njih napose, mogu pozvati vjerovnika da se u određenom roku očituje, pristaje li na preuzimanje duga, pa ako se vjerovnik u određenom roku ne očituje, smatra se da nije dao pristanak.(5) Ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja sve dok vjerovnik ne da svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ili odbije dati pristanak.

Kad je dug osiguran hipotekomČlanak 97.

(1) Kad je prilikom otuđenja neke nekretnine na kojoj postoji hipoteka ugovoreno između pribavitelja i otuđitelja da će pribavitelj preuzeti dug prema hipotekarnom vjerovniku, smatra se da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga, ako ga, na pisani poziv otuđitelja, nije odbio u roku od tri mjeseca od primitka poziva.

(2) U pisanom pozivu vjerovniku se mora skrenuti pozornost na ovu posljedicu, inače će se smatrati kao da poziv nije upućen.

Promjena dužnikaČlanak 98.

(1) Preuzimanjem duga preuzimatelj stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a ovaj se oslobađa obveze.(2) Ali ako je u vrijeme vjerovnikova pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimatelj bio prezadužen, a vjerovnik to nije znao prijašnji dužnik ne oslobađa se obveze, a ugovor o preuzimanju duga ima učinak ugovora o pristupanju dugu.(3) Između preuzimatelja i vjerovnika postoji ista obveza koja je dotle postojala između prijašnjeg dužnika i vjerovnika.

Sporedna prava Članak 99.(1) Sporedna prava koja su dotle postojala uz tražbinu ostaju i nadalje, ali jamstva te zalozi koje su dale treće osobe prestaju ako jamci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dužnika.(2) preuzimatelj ne odgovara za nenaplaćene kamate koje su dospjele do preuzimanja.

Prigovori Članak 100.(1) Preuzimatelj može isticati vjerovniku sve prigovore koji proistječu iz pravnog odnosa između prijašnjeg dužnika i vjerovnika iz kojega potječe preuzeti dug, a i prigovore koje preuzimatelj ima prema vjerovniku.(2) Preuzimatelj ne može isticati vjerovniku prigovore koji potječu iz njegova pravnog odnosa s prijašnjim dužnikom, a koji odnos je bio temelj preuzimanja.

PRISTUPANJE DUGU Ugovor o pristupanju duguČlanak 101.

Ugovorom između vjerovnika i trećega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovu tražbinu prema dužniku, treći stupa u obvezu pored dužnika.

Pristupanje dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjelineČlanak 102.

(1) Osoba na koju prijeđe na temelju ugovora neka imovinska cjelina odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, , ali samo do vrijednosti njezine aktive.(2) Nema pravni učinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se isključivala ili ograničavala ova odgovornost

50

PREUZIMANJE ISPUNJENJA Članak 103.

(1) Ispunjenje se preuzima ugovorom između dužnika i nekog trećega kojim se ovaj obvezuje ispuniti njegovu obvezu prema njegovu vjerovniku.(2) On odgovara dužniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te ovaj zatraži ispunjenje od dužnika.(3) Ali on ne preuzima dug, niti pristupa dugu i vjerovnik nema nikakvo pravo prema njemu.

jamstvo (članci 104. do 126.)

JAMSTVO I. OPĆE ODREDBE Pojam Članak 104.

Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ovaj ne učini.

OblikČlanak 105.

Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamčenju učinio u pisanu obliku.Sposobnost jamčenja

Članak 106.Ugovorom o jamstvu može se obvezati samo tko ima potpunu poslovnu sposobnost.

Jamčenje za poslovno nesposobnogČlanak 107.

Tko se obveže kao jamac za obvezu neke poslovno nesposobne osobe, odgovara vjerovniku isto kao jamac poslovno sposobne osobe.

Za koje se obveze može datiČlanak 108.

(1) Jamstvo se može dati za svaku pravovaljanu obvezu, bez obzira na njezin sadržaj.(2) Jamčiti se može i za uvjetnu obvezu, a i za određenu buduću obvezu.(3) Jamstvo za buduću obvezu može se opozvati prije nego što obveza nastane,(4) Jamstvo se može dati i za obvezu nekoga drugog jamca (jamčev jamac).

Opseg jamčeve odgovornostiČlanak 109.

(1) Jamčeva obveza ne može biti veća od obveze glavnog dužnika, a(2) Jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamčio, ako njegova odgovornost nije ograničena na neki njezin dio(3) On je dužan naknaditi potrebne troškove koje je vjerovnik učinio radi naplate duga od glavnog dužnika.(4) Jamac odgovara i za svako povećanje obveze koje bi nastalo dužnikovim zakašnjenjem ili krivnjom, ako nije drukčije ugovoreno.(5) On odgovara samo za one ugovorene kamate koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu.

Prijelaz vjerovnikovih prava na jamca (subrogacija) Članak 110.

Na jamca koji je namirio vjerovnikovu tražbinu prelazi tražbina sa svim sporednim pravima

51

II. ODNOS VJEROVNIKA I JAMCAOblici jamstva Članak 111.

(1) Od jamca se može zahtijevati ispunjenje obveze ako je glavni dužnik ne ispuni u roku(2) Vjerovnik može zahtijevati ispunjenje od jamca iako nije prije toga pozvao glavnog dužnika na ispunjenje obveze, ako je očito da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dužnik pao pod stečaj.(3) Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme.(4) Jamac za obvezu nastalu iz trgovačkog ugovora odgovara kao jamac platac,

Solidarnost jamacaČlanak 112.

Više jamaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to jesu li jamčili zajedno ili se svaki od njih obvezao prema vjerovniku odvojeno, osim kad je ugovorom njihovaodgovornost uređena drukčije.

Gubitak prava na rokČlanak 113.

Ako je dužnik izgubio pravo na rok određen za ispunjenje njegove obveze, vjerovnik ipak ne može zahtijevati ispunjenje od jamca prije isteka toga roka,

Stečaj glavnog dužnikaČlanak 114.

(1) U slučaju stečaja glavnog dužnika i vjerovnik je dužan prijaviti svoju tražbinu u stečaj o tome obavijestiti jamca, inače odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj imao zbog toga.(2) Smanjenje obveze glavnog dužnika u stečajnom postupku ne povlači za sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze, te jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze.

Smanjena odgovornost dužnikova nasljednikaČlanak 115.

Jamac odgovara za cijeli iznos obveze za koji je jamčio i u slučaju kad bi se od dužnikova nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onoga njezina dijela koji odgovara vrijednosti naslijeđene imovine.

Jamčevi prigovori Članak 116.

(1) Jamac može isticati protiv vjerovnikova zahtjeva sve prigovore glavnog dužnika, uključujući i prigovor prijeboja, ali ne i osobne dužnikove prigovore.(2) Dužnikovo odricanje od prigovora te njegovo priznanje vjerovnikove tražbine nema učinak prema jamcu.(3) Jamac može isticati protiv vjerovnika i svoje osobne prigovore, na primjer, ništetnost ugovora o jamstvu, zastaru vjerovnikove tražbine prema njemu, prigovor prijeboja uzajamnih traž-bina.

Dužnost obavješćivanja jamca o dužnikovu propuštanju Članak 117.

Ako dužnik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je dužan obavijestiti o tome jamca, inače će mu odgovarati za štetu koju bi jamac pretrpio zbog toga.

Oslobođenje jamca zbog vjerovnikova odugovlačenja Članak 118.

(1) Jamac se oslobađa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije dospjelosti tražbine, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dužnika u roku od mjesec dana od poziva.(2) Kad rok za ispunjenje nije određen, jamac se oslobađa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije isteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne dade u roku od mjesec dana od poziva potrebnu izjavu za određivanje nadnevka ispunjenja.

52

Oslobođenje jamca zbog gubitka osiguranjaČlanak 119.

(1) Ako vjerovnik napusti zalog ili koje drugo pravo kojim je bilo osigurano ispunjenje njegove tražbine ili ga izgubi svojom krivnjom i tako onemogući prijelaz toga prava na jamca, ovaj se oslobađa svoje obveze prema vjerovniku za onoliko za koliko bi mogao dobiti ostvarenjem toga prava.(2) Pravilo ovoga članka vrijedi i kad je pravo nastalo prije sklapanja ugovora o jamstvu

III. ODNOS JAMCA I DUŽNIKAPravo zahtijevati naknadu od dužnika

Članak 120.(1) Jamac koji je isplatio vjerovniku njegovu tražbinu može zahtijevati od dužnika da mu naknadi sve što je isplatio za njegov račun, a i kamate od dana isplate.(2) On ima pravo na naknadu troškova nastalih u sporu s vjerovnikom od časa kad je obavijestio dužnika o tom sporu, a i na naknadu štete ako bi je bilo.

Pravo jamca solidarnog dužnikaČlanak 121.

Jamac jednog od više solidarnih dužnika može zahtijevati od bilo koga od njih da mu naknadi ono što je isplatio vjerovniku, a i troškove.

Pravo jamca na prethodno osiguranjeČlanak 122.

I prije nego što namiri vjerovnika, jamac ima pravo zahtijevati od dužnika da mu dade osiguranje za njegove eventualne zahtjeve u sljedećim slučajevima: ako dužnik nije ispunio svoju obvezu o njezinoj dospjelosti, ako je vjerovnik zatražio sudskim putem naplatu od jamca i ako se dužnikovo imovinsko stanje pogoršalo nakon sklapanja ugovora o jamstvu.

Gubitak prava na naknaduČlanak 123.

(1) Dužnik može koristiti protiv jamca koji je bez njegova znanja podmirio vjerovnikovu tražbinu sva pravna sredstva kojima podmirenja mogao odbiti vjerovnikov zahtjev.(2) Jamac koji je podmirio vjerovnikovu tražbinu, a o tome nije obavijestio dužnika, te je i ovaj u neznanju da je tražbina podmirena ovu ponovno podmirio, ne može zahtijevati naknadu od dužnika, ali ima pravo zahtijevati od vjerovnika da mu podmireno vrati.

Pravo na povrat podmirenogČlanak 124.

Jamac koji je bez dužnikova znanja podmirio vjerovnikovu tražbinu koja je kasnije na dužnikov zahtjev poništena, ili ugašena prijebojem, može samo zahtijevati od vjerovnika povrat podmirenog.

IV. PRAVO REGRESA Članak 125.

Kad ima više jamaca, pa jedan od njih podmiri dospjelu tražbinu, on ima pravo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega.

V. ZASTARA Članak 126.(1) Zastarom obveze glavnog dužnika zastarijeva i obveza jamca.(2) Kad je rok za zastaru obveze glavnog dužnika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine od dospjelosti obveze glavnog dužnika, osim kad jamac odgovara solidarno s dužnikom.(3) Prekid zastare tražbine prema glavnom dužniku djeluje i prema jamcu samo ako je do prekida došlo nekim postupkom vjerovnika pred sudom protiv glavnog dužnika.(4) Zastoj zastare obveze glavnog dužnika nema učinka prema jamcu.

53

upućivanje (asignacija) (članci 130. do 144.)

UPUTA (ASIGNACIJA) I. POJAM UGOVORA Članak 130.

Uputom jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlašćuje drugu osobu, upućenika (asignata), da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlašćuje da to ispunjenje primi u svoje ime.

II. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUĆENIKAPrihvat od strane upućenika

Članak 131.(1) Primatelj upute stječe pravo zahtijevati od upućenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvaća uputu.(2) Prihvat upute ne može se opozvati.

Prigovori upućenikaČlanak 132.

(1) Prihvatom upute nastaje između primatelja i upućenika obvezni odnos nezavisan od odnosa između uputitelja i upućenika, a i odnosa između uputitelja i primatelja upute.(2) Upućenik koji je prihvatio uputu može isticati primatelju upute samo prigovore koji se tiču valjanosti prihvata, prigovore koji se temelje na sadržaju prihvata ili na sadržaju same upute, te prigovore koje ima osobno prema njemu.

Prijenos uputeČlanak 133.

(1) Primatelj može uputu prenijeti na drugog i prije prihvata od upućenika, a ovaj je može prenijeti dalje, osim kad iz same upute proizlazi da ona nije prenosiva.(2) Ako je upućenik izjavio primatelju upute da prihvaća uputu, prihvat ima učinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastopce prenesena.(3) Ako je upućenik izjavio pribavitelju, na kojeg je primatelj upute prenio uputu, da je prihvaća, on ne može pribavitelju isticati prigovore koje ima prema primatelju upute osobno.

ZastaraČlanak 134.

(1) Pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upućenika zastarijeva za 1-godinu(2) Ako za ispunjenje nije određen rok, zastara počinje teći kad upućenik prihvati uputu, a ako ju je on prihvatio prije nego što je dana primatelju upute, onda kad ovome bude dana.

III. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUTITELJAAko je primatelj upute vjerovnik uputitelja

Članak 135.(1) Vjerovnik nije dužan pristati na uputu koju mu je učinio dužnik radi ispunjenja svoje obveze, ali je dužan o odbijanju odmah obavijestiti dužnika, inače će mu odgovarati za štetu. (2) Vjerovnik koji je pristao na uputu dužan je pozvati upućenika da je ispuni.

Uputa nije ispunjenje Članak 136.

(1) Kad je vjerovnik pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje, ni njegovim pristankom na uputu, ni prihvatom od strane upućenika, nego prestaje tek ispunjenjem od strane upućenika.(2) Vjerovnik koji je pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika može zahtijevati od uputitelja da mu ispuni ono što mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upućenika u vrijeme određeno u uputi.

54

Dužnost primatelja upute da obavijesti uputitelja Članak 137.

Ako upućenik ne prihvati uputu ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primatelj upute ili izjavi unaprijed da je neće ispuniti, primatelj upute je dužan obavijestiti odmah uputitelja o tome, inače mu odgovara za štetu.

Odustanak od prihvaćene uputeČlanak 138.

Primatelj upute koji nije vjerovnik uputitelja može od nje odustati, čak i ako je već izjavio da je prihvaća, ali je o tome dužan bez odgađanja obavijestiti uputitelja.

Opoziv ovlaštenja danog primatelju uputeČlanak 139.

Uputitelj može opozvati ovlaštenje koje je uputom dao primatelju upute, osim ako je uputu izdao radi ispunjenja nekoga svog duga prema njemu

IV. ODNOS UPUTITELJA I UPUĆENIKA

Ako je upućenik dužnik uputitelja Članak 140.

(1) Upućenik nije dužan prihvatiti uputu, čak i ako je dužnik uputitelja,(2) Ali kad je uputa izdana na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik je dužan ispuniti je do iznosa toga duga, ako mu to ni po čemu nije teže od ispunjenja obveze prema uputitelju.(3) Ispunjenjem upute izdane na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik se u istoj mjeri oslobađa svog duga prema uputitelju.

Opoziv ovlaštenja danog upućenikuČlanak 141.

(1) Uputitelj može opozvati ovlaštenje koje je uputom dao upućeniku, sve dok ovaj ne izjavi primatelju upute da prihvaća uputu ili je ne ispuni.(2) On je može opozvati i kad je u uputi navedeno da je neopoziva kad bi se opozivom vrijeđala neka njegova obveza prema primatelju upute.(3) Otvaranje stečaja nad imovinom uputitelja povlači po samom zakonu opoziv upute, osim slučaja kad je upućenik prihvatio uputu prije otvaranja stečaja, a i kad u času prihvaćanja nije znao niti je morao znati za stečaj.

V. SMRT I LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Članak 142.

Smrt, odnosno prestanak pravne osobe uputitelja, primatelja upute ili upućenika, a i lišenje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema utjecaja na uputu.

VI. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA DONOSITELJAČlanak 143.

(1) Pisana uputa može biti izdana na donositelja.(2) U tom slučaju svaki imatelj papira ima prema upućeniku položaj primatelja upute.(3) Odnosi koji uputom nastaju između primatelja upute i uputitelja nastaju u ovom slučaju samo između svakog pojedinog imatelja papira i osobe koja mu je papir ustupila.

VII. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA IME I PO NAREDBI Članak 144.

Pisana uputa koja glasi na novac, na vrijednosne papire ili na zamjenljive stvari može biti izdana na ime i s odredbom »po naredbi«.

55

ustup tražbine (cesija)( -promjena vjerovnika ili dužnika (članci 80. do 103 akreditivi

akreditivi Pojam Članak 1028.(1) Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva, banka preuzima obvezu prema nalogodavcu da će otvoriti akreditiv korisniku uz uvjete sadržane u prihvaćenom nalogu za otvaranje akreditiva.(2) Otvoreni akreditiv je neopoziva i konačna obveza banke korisniku akreditiva da će mu isplatiti određeni novčani iznos ako ovaj u roku podnese zahtjev za isplatom u skladu s uvjetima sadržanim u akreditivu.

Primjena ujednačenih običaja i prakse Članak 1029.Ako ugovorne strane nisu predvidjele što drugo, na poslovanje s akreditivima primjenjuju se ujednačeni običaji i praksa koje objavi Međunarodna trgovačka komora u Parizu koji su na snazi na dan otvaranja akreditiva.

bankarska garancija na poziv (članci 1039. do 1043.)

Pojam Članak 1039.(1) Bankarska garancija na poziv je svaka pisana obveza na plaćanje, kojom se banka (garant) obvezuje da će na pisani zahtjev korisnika ovome isplatiti određeni novčani iznos ako je udovoljeno uvjetima iz garancije.(2) Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana, pa i u slučaju da se taj posao u njoj spominje.

Potvrda garancije Članak 1040.Ako druga banka potvrdi obvezu iz garancije, korisnik može svoje zahtjeve iz nje podnijeti bilo garantu bilo banci koja ju je potvrdila.

Kontragarancij Članak 1041.(1) Kontragarancija je pisana obveza na plaćanje, kojom se banka (kontragarant) obvezuje prema garantu da će mu isplatiti novčani iznos po predočenju pisanog zahtjeva u skladu s uvjetima iz kontragarancije.(2) Kontragarancija je odvojena od garancije i od osnovnog posla na koje se odnosi, pa i kada ih se spominje u kontragaranciji.

Prestanak valjanosti garancije Članak 1042.(1) Rok valjanosti garancije može njome biti određen do određenog datumaili do predočenja isprave kojom se potvrđuje nastup nekog događaja kao mjerodavnog za prestanak njezine valjanosti.(2) Ako su u garanciji navedena oba roka za prestanak valjanosti garancije, njezina valjanost prestaje protekom prvog od tih rokova.

Prijenos prava na plaćanje iz garancij Članak 1043.(1) Pravo pozivanja na plaćanje iz garancije ne može se ustupiti trećemu osim ako to nije izričito predviđeno u garanciji ili u njezinim dodacima.(2) Time se ne utječe na pravo primiti iznos iz garancije koje bi u garanciji ili u njezinim

dodacima bilo prenijeto na nekog drugog.

KRAJ

56

5.Zakon o financijskom poslovanju ispunjenje novčanih obveza (čl11. do 14.)

ISPUNJENJE NOVČANIH OBVEZA PredmetRokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika

Članak 11.(1) U poslovnim transakcijama među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.(2) Iznimno, kod ugovora o robno trgovačkom kreditu može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok ispunjenja novčane obveze, a koji nemože biti dulji od 360 dana.(3) Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30(4) Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:– ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa– ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu3. od dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi i zahtjev za isplatu(5) Rok za pregled predmeta obveze iz ne može biti duži od 30 dana od primitka predmeta obveze.(6) Iznimno, ako je opravdano, strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i duži rok

Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava Članak 12.

(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja obveze do 30 dana.(2) Iznimno, može se ugovoriti u pismenom obliku i duži rok ispunjenja novčane obveze, ako je to objektivno opravdano značajkama i naravi ugovora, ali ne duži od 60 dana.(3) Ako ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.(4) Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od dana od primitka predmeta obveze

Posljedice dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze Članak 12.a

(1) Ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje vjerovniku bez ikakve daljnje opomene pored glavnice, i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.

(2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze jednaka je referentnoj stopi uvećanoj za 8 postotnih poena.

(3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s plaćanjem iz stavka 2. ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem.

(5) Referentno razdoblje objavu stopa na dan 1. siječnja obuhvaća razdoblje od 1. svibnja do 31. listopada, a referentno razdoblje za objavu na dan 1. srpnja obuhvaća razdoblje od 1. studenoga do 30. travnja.

57

za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s ispunjenjem novčane obveze u poslovnim transakcijama Članak 13.

(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u kunama u protuvrijednosti 40 eura.(2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja.(3) Odredbe ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prisilne naplate i ostala prava koja mupripadaju zbog dužnikovog zakašnjenja.

Ništetnost pojedinih odredbi ugovora Članak 14.(1) ništetna je odredba ugovora kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate, kojom se određuje datum primitka računa ili odgovarajućeg zahtjeva za isplatu. kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 360 dana i odredba u kojem je osoba javnog prava dužnik kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.

-kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana ako to nije objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora.

-Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren:1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana,2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana,ako na temelju okolnosti slučaja, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.

- Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana,2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana, - Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovorena drugačija stopa kamata od stope zakonskih kamata

Utvrđenje ništetnosti ugovornih odredabaVlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra gospodarstva uredbom odrediti osobe koje imaju

opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa i prava vjerovnika novčanih obveza.

Obročna otplata Članak 14.a

Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze ugovori obročna otplata, odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama iz članka 12.a i 13., primje

KRAJ

58

6. Zakon o trgovačkim društvima (»N n«, br. i 110/2015), i to:

• opće odredbe (članci 1. do 13., 18., 19., 21., 24., 26. do 32., 35. do 37., 39 i 41. do 67.)• javno trgovačko društvo (članci 68., 69. 94. do 96.)• komanditno društvo (članci 131., 132., 143. i 144.)• dioničko društvo (članci 159. do 171., 211. do 217., 224., 226., 227. stavak 1., 228., 239. do

242., 244., 252., 273., 355., 356., 360. i 362.)• društvo s ograničenom odgovornošću (članci 385. do 387., 398., 409. do 412., 415., 417., 422.

do 427., 430., 440. i 441.)• pripajanje i spajanje društava (članci 512. do 549.)• prijenos imovine (članci 551. i 552.)• inozemna trgovačka društva (podružnice stranih osnivača) (članci 611. do 623.)

Članak 1.

(1) Trgovac je, pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga

na tržištu. Članak 2.

Pojam trgovačkoga društva

(1) Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom.(2) Trgovačka društva jesu

interesno društva javno trgovačko društvo, komanditno društvo,i gospodarsko interesno udruženje društva kapitala sudioničko društvo,društvo s ograničenom odgovornošću (JTD).

(4) Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti.

(5)Trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

Trgovac pojedinac

Članak 3.

(1)Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac . Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.

(2) Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar.

(3)Fizička osoba koja je po odredbama stavka 1. ovoga članka dužna zatražiti upis u sudski registar mora podnijeti prijavu za upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je iskazan godišnji prihod iz stavka 1. ovoga članka.

59

(4)Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati tvrtku, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca, podatak o godišnjem prihodu te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba koja ima nakanu poslovati kao trgovac pojedinac u njemu upisana kao obrtnik.

(5) Prijavi prilažu se:

1. izvod iz obrtničkog registra

2. godišnje financijsko izvješće podneseno PU kojim se dokazuje da je ostvaren godišnjiprihod koji prelazi svotu od 2 milijuna kuna.

(6) U sudski registar upisuju se tvrtka, sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.

(7)Ako po ovome Zakonu više ne postoji obveza da u sudskom registru bude upisan kao trgovac pojedinac, on može prijavom koju donese registarskome sudu tražiti da ga se briše iz toga registra. (8) Na trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prvoga dijela ovoga Zakona.

PRAVNA OSOBNOSTPravna osobnost trgovačkoga društva Članak 4.

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar. Trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga društva iz sudskog registra.

Stjecanje prava i obveza Članak 5.

Trgovačko društvo može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može tužiti i biti tuženo pred državnim ili izbranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima.

Preddruštvo Članak 6.

(1) Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.

(2)Prava stečena u ime TD prije njegova upisa u sudski registar su zajednička nepodijeljena imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime TD prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom .

(3)Upisom trgovačkoga društva u sudski registar osobe iz stavka 2. ovoga članka oslobađaju se odgovornosti koja je tamo propisana.

(4)Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u sudski registar i ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku.

(5)Ako se u ime trgovačkoga društva poduzmu poslovi prije nego što se ono upiše u sudski registar pa u vrijeme upisa društva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to određeno u društvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju društva, osnivači su dužni u korist društva uplatiti iznos koji nedostaje.

(6)Upisom trgovačkoga društva u sudski registar preddruštvo prestaje. Prava stečena i obveze preuzete djelovanjem preddruštva u ime trgovačkoga društva prava su i obveze TD.

60

Podružnice Članak 7.

(1)Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti.

(2)Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.

(3)Podružnice nisu pravne osobe. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

(4) U odluci o osnivanju podružnice navode se:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice,

2. djelatnosti podružnice,

3. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

(5) Podružnica prestaje:

1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,

2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovačkog registra.

-riječi iz kojih je vidljivo da se radi o podružnici.

Upis podružnice u sudski registar

Članak 8.

(1) Podružnica se upisuje u sudski registar suda nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača.

(2)Prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.

(3) U prijavi za upis podružnice u sudski registar moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, sjedište i djelatnosti podružnice i

2. ime i prezime, odnosno imena i prezimena, osobni identifikacijski broj te prebivalište osoba ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

(4) Prijavi prilaže se odluka o osnivanju podružnice.

(6) Nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud po službenoj dužnosti dostavlja registarskom sudu sjedišta podružnice primjerak prijave za upis

ODGOVORNOST ZA OBVEZE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Općenito Članak 9.

(1) Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

(2)Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze, uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca osobno, cijelom svojom imovinom.

61

Odgovornost članova trgovačkoga društva Članak 10.

(1) Članovi javnoga trgovačkoga društva odgovaraju za obveze društva osobno, solidarnoi neograničeno cijelom svojom imovinom .

(2)Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva (3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva iz stavka 3. ovoga članka naročito:

1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,

2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,

3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,

4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva , iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

TVRTKA TRGOVAČKOGA DRUŠTVA Pojam

Članak 11.

(1)Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

(2)Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u sudski registar kod istoga registarskoga suda.

(3)Tvrtka trgovačkoga društva određuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(4)Tvrtka trgovačkoga društva mijenja se na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(5) Tvrtka trgovačkoga društva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar.

(6) Prijavu za upis promjene tvrtke u sudski registar podnosi uprava trgovačkoga društva,.

Načelo istinitosti Članak 12.

Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.

Sadržaj tvrtke Članak 13.

(1)Tvrtka trgovačkoga društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva.

(2) Uz sastojke navedene u stavku 1. ovoga članka,

1. tvrtka javnoga trgovačkog društva mora sadržavati riječi »javno trgovačko društvo« ili naznaku« j.t.d. d.o.o. kd. D.d.«;

5. tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati riječi: »gospodarsko interesno udruženje« ili oznaku GIU.

62

Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidaciji

Članak 18.

Tvrtki trgovačkoga društva koje je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar.

Skraćena tvrtka

Članak 19.

(1) Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku.

(2) Skraćena tvrtka sadržavakarakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva.(3) Skraćena tvrtka upisuje se u sudski registar.

Upotreba tvrtke

Članak 21.

(1)Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u sudskom registru.

(2)Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u sudski registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku i pismu trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku i latiničkom pismu.

(3) Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama TD

(4)Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u trgovački registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa

(5) društva kapitala moraju navesti I :

1. iznos temeljnoga kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaćen i

2. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li društvo dionice s nominalnim iznosom

3. prezimena i najmanje jedno ime članova uprave društva, a kod dioničkog društva članova uprave,

(6) Na poslovnom papiru javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva moraju se otisnuti i imena svih članova trgovačkoga društva koji osobno odgovaraju za obveze društva . (7) Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslovnom odnosu ili s kojima je već započeo prijepisku, trgovac može upotrebljavati poslovni papir na kojemu su otisnuti samo njegova tvrtka ili skraćena tvrtka i sjedište.

(8) Narudžbe se smatraju poslovnim pismom u smislu stavka 4. ovoga članka. Na njih se ne primjenjuju odredbe prethodnoga stavka ovoga članka.

TVRTKA TRGOVCA POJEDINCA

Sadržaj tvrtke Članak 24.

(1) Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime .

(2) Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati naznaku "t.p.".

63

ZAŠTITA TVRTKE Načelo zakonitosti Članak 28.

Sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama Zakona.

Načelo isključivosti Članak 29.

(1) U isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenojdužnosti.

Načelo prvenstva

Članak 30.

(1) Ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.

Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke Članak 31.

(1)Trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, ili se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim može tužbom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbriše iz sudskog registra, te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke.

(2)Tužba podnosi se sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge osobe, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar.

PREDMET POSLOVANJA I SJEDIŠTE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

Sloboda obavljanja djelatnosti Članak 32.

(1)Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti.

(2) Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu

(3)Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja upisan u sudskom registru nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga tijela kojom se utvrđuje da udovoljava uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti, ono ne smije početi obavljati takvu djelatnost prije nego što registarskom sudu podnese takvu odluku.

(4)Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo određeni oblici TD, , takve djelatnosti mogu obavljati samo TD za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela.

Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar Članak 35.

(1) Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru.

(2)trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.

(3)Valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti upisane u sudski registar,.

64

Djelatnost podružnice Članak 36.

Djelatnost podružnice u okviru predmeta poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva.

Sjedište trgovačkoga društva Članak 37.

(1)Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u Republici Hrvatskoj u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

(2) Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište.

(3) Sjedište trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar.

(4)Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar ili ako društvo trajno obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u sudskom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost.

Sjedište podružnice Članak 39.

Sjedište podružnice je mjesto određeno odlukom osnivača podružnice.

ZASTUPANJE Zastupnici po zakonu Članak 41.

(1)Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama ovoga Zakona.

(2) Osobe koje zastupaju trgovačko društvo, upisuju se u sudski registar.

(3)Na zastupnike društva iz stavka. ovoga članka odnosi se ograničenje Sklapanje ugovora sa samim sobom

Zastupnici po punomoći Članak 42.

(1) Zastupnik trgovačkoga društva može dati punomoć drugoj osobi.

(2) Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudregistru.

Punomoćnik po zaposlenju Članak 43.

(1) Osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja.

PROKURA Pojam procure Članak 44.

(1) Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni Zakonom.

(2) Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ovoga Zakona.

(3)Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom,. (4) Prokura se daje u pisanom obliku.

65

Prokuris Članak 45.

(1) Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i poslovno sposobnoj osobi, Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

Pojedinačna i skupna prokura Članak 46.

(1) Prokura se može dati jednoj ili više osoba.

(2)Ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ovim Zakonom.

(3)Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

(4)Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista.

(5)Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.

(6)Znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista.

Opseg ovlasti iz prokure Članak 47.

(1)Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima.

(2)Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

Ograničenje prokure Članak 48.

(1) Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim Zakonom nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati.

Sklapanje ugovora sa samim sobom Članak 49.

Prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Potpis prokuriste Članak 50.

Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

Prijenos prokure Članak 51.

(1) Prokura nije prenosiva na drugu osobu.

66

Opoziv prokure Članak 52.

(1) Prokura se može u svako vrijeme opozvati, (2) Ništetna je odredba ugovora kojom se trg društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.

Prokura trgovca pojedinca Članak 53.

(1) Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu.

(2) Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.

Upis prokure Članak 54.

(1)Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva.

(2)U sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov osobni identifikacijski broj, Prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar.

TRGOVAČKA PUNOMOĆ Pojam trgovačke punomoći Članak 55.

(1) Trgovački punomoćnik je radnik u trg.društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća. (2) Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku.

Ovlasti iz trgovačke punomoći Članak 56.

(1)Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

(2)Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu.

PUNOMOĆ TRGOVAČKOME PUTNIKU

Tko može dati punomoć i oblik punomoći Članak 57.

(1) Trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putniku.(2) Punomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku.

Ovlasti iz punomoći trgovačkome putniku Članak 58.

(1)Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za vlastodavca.

(2)Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

67

(3)Ograničenje ovlasti trgovačkoga putnika nema učinka prema trećoj osobi koja za to nije znala niti morala znati.

(4)Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima.

(5) Ograničenje iz članka 49. ovoga Zakona odnosi se i na trgovačkoga putnika.

SUDSKI REGISTAR Predmet upisa Članak 59.

U sudski registar upisuju se trgovci i svi podaci određeni zakonom i promjene podataka.

Registar Članak 60.

(1) Registar vode trgovački sudovi.

(2) Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom.

Način upisa Članak 61.

(1) Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca.

(2) Upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnostisamo kada je to predviđeno zakonom.

Prijava za upis Članak 62.

(1)Prijava za upis u sudski registar ili podnesak kojim se traži da se pohrane potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje podnose se u obliku javno ovjerene isprave ili na drugi zakonom propisani način. Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i članova nadzornog, odnosno upravnog odbora, imena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću i podaci o nominalnim iznosima njihovih poslovnih udjela i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su po ovome Zakonu ovlaštene podnijeti prijavu za upis u sudski registar.

(2)Isprave na koje se prijava poziva podnose se uz prijavu u izvorniku, ili ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu, ili u drugom zakonom propisanom obliku.

(3)Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći.

(4)Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora.

(5), prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upiskoje su propisane ovim Zakonom.

Potpisi Članak 63.

U sudski registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlašlenih za zastupanje trgovačkoga društva ili na temelju odluke kojom se određuju osobe s tim ovlastima u podružnici, potpisi svih prokurista i likvidatora.

68

Objava upisa Članak 64.

(1)Upis u sudski registar trgovački sud objavljuje bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

(2)Smatra se da je upis objavljen istekom dana objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Javnost registra Članak 65.

(1)Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti

(2)Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili fotokopiju podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca.

Učinak upisa u registar Članak 66.

(1) Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registrukoji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva.

( (3) Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. U pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.(4) Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru.(6) Za pravni promet mjerodavni su podaci o njoj upisani u sudskom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud.

Mjesna nadležnost Članak 67.

Prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po mjestu sjedišta trgovca.

JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO OSNIVANJE

Pojam javnoga trgovačkoga društva Članak 68.

(1) Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom(2) Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

Primjena propisa o ortaštvu Članak 69.

Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

Osobna odgovornost članova Članak 94.

(1) Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva.

69

Prigovor i prijeboj

Članak 95.

(1)Ako vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član društva mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore.

(2)Član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo pobijati valjanost pravnoga posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži.

(3)Član ima pravo odbiti ispunjenje obaveze društva i onda ako se vjerovnikovo potraživanje može podmiriti prijebojem s dospjelim potraživanjem društva.

Odgovornost novoga člana Članak 96.

(1) Tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi

KOMANDITNO DRUŠTVO OPĆE ODREDBE

Pojam komanditnog društva Članak 131.

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog svog imovinskog uloga u društvo (komanditor).

Primjena odredbi o javnom trgovačkom društvu Članak 132.

Ako odredbama ove glave nije drugačije određeno, na komanditno društvo primjenjuju se odredbe Zakona kojima se uređuje javno trgovačko društvo.

Odgovornost komanditora Članak 143.

(1) Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom.

(2) Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio .

(3) U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u sudskom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći.

(4) Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva.

(5)Ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen. Isto vrijedi i onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen.

(6)Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva.

70

(7) U odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele. To ne vrijedi u slučaju ako je komplementar javno trgovačko društvo ili komanditno duštvo u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva fizička osoba.

Odgovornost novoga člana društva Članak 144.

Osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane članom komanditnog društva, odgovara i za one obveze koje je društvo preuzelo prije njenog pristupa društvu.

O dionicama

dionica je vlasnički vrijednosni papir, i idealan udio u vlasništvu kompanije izdavatelja istog. Koliki udio predstavlja, ovisi o ukupnom broju izdanih dionica. Dvije su glavne vrste dionica – redovne i povlaštene. Razlikuju se prema pravima koja vlasnik stječe njihovom kupovinom, Dionica je vrijednosni papir kojim uplatitelj dokazuje svoj ulog u temeljni kapital dioničkog društva. Ona je dokaz vlasništva nad dijelom trgovačkog društva koje je registrirano kao dioničko društvo. Ona daje prava, ali i određene obveze prema društvu. U pravilu je nasljednaJedno od osnovnih svojstava dionice je da donosi dividendu, što znači, isplatu profita društva vlasniku dionice (razmjerno njegovom udjelu u društvu). Dionice, kao vrijednosni papir, mogu biti predmet kupoprodaje na tržištu kapitala odnosno na burzi. Međutim član društva ne može imati u vlasništvu ni društvo a ni udio u njemu u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Članovi su samo imatelji udjela.

DIONIČKO DRUŠTVO OPĆE ODREDBEPojam dioničkoga društva Članak 159.

(1)Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.

(2) Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara.

(3) Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

Osnivači Članak 160.

(1) Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.

(2) Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

Temeljni kapita Članak 161.

Temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa moraju glasiti na nominalne iznose izražene u kunama.

Najniži nominalni iznos temeljnoga kapitala

Članak 162.

Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.

Najniži nominalni iznos dionica Članak 163.

(1) Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.

(2) Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.

71

(3) Ništetna je dionica čiji je nominalni iznos manji

(4)Nominalni iznosi dionica koji su veći od 10,00 moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna.

(7) Dionica je nedjeljiva.

Iznos za koji se izdaju dionice Članak 164.

(1) Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od 200.000 kn

(2)Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa.

(3)Dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos, do dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada.

DIONICE

Dionice koje glase na ime Članak 165.

(1) Dionice mogu glasiti na ime I na donositelja .

(2) Ako se dionica izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje iznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, mora se upisati na račun vrijednosnih papira.

(3)dionica se može izdati na ime, ili na donosioca U statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime.

Privremenice Članak 166.

(1) Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice).

(2) Privremenice moraju glasiti na ime.

Redovne i povlaštene dionice Članak 167.

(1) Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.

(2) Redovne dionice su dionice koje imatelju daju: 1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva,2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda),3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske , odnosno stečajne mase društva.

(3) Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske,

(4) Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna.

(5)Kumulativna povlaštena dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.

(6)Participativna povlaštena dionica pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

72

Rodovi dionica

Članak 168. Dionice koje daju ista prava čine isti rod dionica.

Pravo glasa Članak 169.

(1) Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva .

(2)Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice . Ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa temeljnoga kapitala društva.

(3)Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala daju različito pravo glasa u skupštini društva.

Sastojci dionice Članak 170.

(1) Dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedeće sastojke:

1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos,

2. oznaku roda dionice,

3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice,

4. tvrtku, odnosno ime i prezime osobe na koju glasi dionica,

5. datum izdavanja i broj dionice,

6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

Dijelovi isprave o dionici Članak 171.

(1) Isprava o dionici sastoji se od tri dijela. plašt dionice kuponski arak talon

(2) plašt dionice, mora sadržavati sve sastojke iz stavka 1. prethodnoga članka ovoga Zakona.

(3)kuponski arak je dio isprave o dionici koji služi za naplatu dividendi. Svaki kupon za naplatu dividende mora sadržavati ove sastojke:

1. redni broj kupona za naplatu dividende,

2. broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda,

3. tvrtku izdavatelja dionice,

4. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

(4) talon je treći dio dionice s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi.

PRAVNI ODNOSI IZMEĐU DRUŠTVA I DIONIČARA

Načelo jednakog položaja dioničara Članak 211.

Pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu.

Glavna obveza dioničara Članak 212.

Obveza dioničara je da na račun društva uplate iznos za koji su dionice izdane ili da mu prenesu stvar ili pravo ako uplaćuju dionicu ulaganjem stvari ili prava.

73

Posljedice nepravodobne uplate Članak 213.

(1) Dioničari su dužni uplatiti dionice na poziv uprave.

(2) Dioničari koji dionice ne uplate na vrijeme dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja platiti društvu zatezne kamate po stopi određenoj zakonom,(3) Za nepravodobnu uplatu dionice prenošenjem društvu stvari i prava kako je to propisano se može predvidjeti i plaćanje ugovorne kazne.

Isključenje dioničara zbog nepravodobne uplate dionica Članak 214.

(1) Dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se dati naknadni rok preporučenim pismom s prijetnjom da će im se po bezuspješnom proteku toga roka oduzeti dionice i ono što su već uplatili.

(2) Dioničarima koji usprkos tome ne uplate iznos koji se od njih traži javnom se objavom u korist društva oduzimaju dionice i ono što su do tada uplatili..

Umjesto oduzetih dionica izdaju se nove u kojima se naznačuju uplaćeni iznosi i iznosi koje još treba uplatiti. Isključeni dioničar odgovara društvu za iznos koji nije plaćen.

Plaćanje obveze prednika Članak 215.

(1) Svaki prednik isključenog dioničara koji je upisan u registru dionica odgovara društvu za plaćanje zaostalog iznosa uplate ako se plaćanje ne može ostvariti od njegovih sljednika. O pozivu za uplatu upućenom ranijem dioničaru društvo mora obavijestiti njegova neposrednog prednika.

(2) Svaki prednik je u obvezi da plati samo one iznose koje je društvo tražilo da se uplate u roku od dvije godine od dana kada je zatražen prijenos dionice u registru dionica.

(3)društvo mora dionicu odmah prodati na uređenom tržištu ili na drugi uobičajeni način ako se plaćanje zaostalog iznosa ne može ostvariti od prednika,.

Zabrana oslobođenja od ispunjenja obveze dioničara Članak 216.

(1)Dioničare ni njihove prednike ne može se osloboditi plaćanja obveze Nije dopušten prijeboj s potraživanjem društva.

(2)Dioničare se od obveze plaćanja može osloboditi uloga u slučaju redovnog smanjenja temeljnog kapitala društva ili smanjenja toga kapitala povlačenjem dionica do iznosa za koji je kapital smanjen.

Zabrana povrata plaćenog i plaćanja kamata na ulog te povrat zajma kojim se nadomješta kapital Članak 217.

(1) Dioničarima se ne smiju vratiti uplaćeni ulozi. Vraćanjem uplaćenog uloga ne smatra se plaćanje cijene kod dopuštenog stjecanja vlastitih dionica

(2) Dioničarima se ne mogu obećati ni platiti kamate na ono što su uložili u društvo.

(3)Na povrat zajma kojim se nadomješta kapital društva primjenjuju odredbe ovoga zakona na odgovarajući se način ako je zajam dao dioničar čije se dionice odnose na najmanje četvrtinu temeljnog kapitala društva a ono bez tog zajma u svom poslovanju ne bi moglo iskazati dobit.

74

Odgovornost dioničara koji su primili zabranjena plaćanja Članak 224.

(1) Dioničari moraju društvu vratiti isplate koje protivno Zakonu prime prime kao dividendu, akose dokaže da su znali ili morali znati da nisu imali pravo primiti isplatu.

(2)povrat ima pravo zahtijevati društvo, a mogu ga postaviti i njegovi vjerovnici, ako društvo ne može podmiriti svoje obavete prema njima. Ako je nad društvom otvoren stečaj protiv dioničara pravo vjerovnika ostvaruje stečajni upravitelj

(3) Zahtjevi na temelju ovih propisa zastaruju za pet godina od primitka plaćanja.

Upis u registar dionica Članak 226.

(1) Dionice se upisuju u registar dionica društva s oznakom imena i prezimena, prebivališta , odnosno tvrtke i sjedišta imatelja dionica , ako je društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa njihov broj, a ako je riječ o dionicama s nominalnim iznosima njihov broj i nominalni iznos.

(2)U odnosu prema društvu kao dioničar vrijedi samo onaj tko je upisan u registru dionica. Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg za dionice društva vodi zakonom ovlaštena pravna osoba.

(3)Kada se prenosi dionica, brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provodi se na temelju zahtjeva kome se mora pridonijeti dokaz o tome da je dionica prenesena.

(4) Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničar, društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestio dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor. Ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan, ne može ga se brisati iz knjige dionica.

(6) Svaki dioničar ima pravo zahtijevati od društva da ga izvijesti o podacima u registru dionica koji se na njega odnose i o tome tko su imatelji i kojih dionica u društvu

Prijenos dionica Članak 227.

(1) Dionice, se prenose se i indosamentom. osim koje se izdane u nematerijaliziranom obliku ( OSTALE CESIJIM )Glede oblika indosamenta, za predaju dionice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o mjenici. Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku prenose se na način određen zakonom kojim se uređuju nematerijalizirani vrijednosni papiri. Pojam nematerijaliziranoga vrijednosnog papira Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezusadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru U javnoj ponudi mogu se izdavatisamo nematerijalizirani vrijednosni papiri. nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista prava u pravnom prometu i zamjenjivi su bez ograničenja,

Više ovlaštenika na dionici Članak 228.

(1)Ako na dionici ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko zajedničkog zastupnika.

(2) Za obveze iz dionice svi ovlaštenici odgovaraju kao solidarni dužnici.

(3)Ako društvo treba dioničaru izjaviti volju a ovlaštenici na dionici ne odrede zajedničkog zastupnika, dovoljno je da je volja očitovana jednome ovlašteniku.

75

Uprava Sastav uprave Članak 239.

(1) Uprava se sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. jedna se osoba mora imenovati za predsjednika.

(2) Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba:

1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

Vođenje poslova društva Članak 240.

(1) Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

(2)Ako se uprava sastoji od više osoba , članovi uprave ovlašteni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika uprave.

(3)Uprava društva može donijeti poslovnik. Odluka uprave o poslovniku mora se donijeti jednoglasno Pitanja koja se inače uređuju poslovnikom mogu se urediti statutom.

Zastupanje Članak 241.

(1)Uprava zastupa društvo. ovlaštena je poduzimati sve pravne radnje zastupanja, pred sudom i drugim organima vlasti.

(2)Ako se uprava sastoji od više osoba, a statutom se drugačije ne odredi, članovi uprave ovlašteni su zastupati društvo samo skupno. Za očitovanje volje prema društvu dovoljno je očitovana prema jednome članu uprave.

(3) Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave samiili zajedno s prokuristom.(4) Članovi uprave potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva i svojstvo članova uprave.

(5)Ako društvo ima samo jednog dioničara, pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo odnosi se ograničenje Sklapanje ugovora sa samim sobom iz čl 41 stavak3. pa i kada nije jedini član uprave, i tada se mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti isprava s tekstom onoga što je dogovoreno.

Ograničenje ovlasti za zastupanje i za vođenje poslova Članak 242.

(1) Ovlast uprave da zastupa društvo ne može se ograničiti. Ovlasti se utvrđuju statutom

(2)Članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skupštine te poslovnikom o radu uprave.

Imenovanje i opoziv članova uprave Članak 244.

(1) predsjednika i Članove uprave imenuje nadzorni odbor društva najviše na vrijeme od pet godina s time da ih može ponovno imenovati. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, predsjedniku i članu uprave mandat počinje s danom donošenja odluke o

76

imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru. Ponovno imenovanje predsjednika i članova uprave nije moguće ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata.

(2) Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika onda kada za to postoji važan razlog..

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave Članak 252.

(1) Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva.(2) Članovi uprave koji povrijede obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici.

(3) Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Zakonu:

1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo,2 isplate dioničarima kamate ili dividendu,3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekog drugoga društva4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane,5. razdijele imovinu društva,6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, ili nakon što dođe

do prezaduženosti društva,7. dadu naknadu članovima nadzornog odbora,

8. dadu kredit,9. kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.

(4) ako su radnje utetemeljene odlukom glavne skupštine ne postoji Obveza naknade štete

(5)Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoja potraživanja podmiriti od društva.

(6) Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju za pet godina.

Iskorištavanje utjecaja u društvu

Odgovornost za štetu Članak 273.

(1)Tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu navede člana uprave, odnosno izvršnog direktora ili člana nadzornog, da poduzmu nešto na štetu društva ili njegovih dioničara, odgovara društvu za štetu koja mu time bude pričinjena.

(2)Pored osobe iz prethodnoga stavka ovoga članka, za štetu odgovaraju kao solidarni dužnici i članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog odbora ako povrijede svoje dužnosti. U slučaju spora članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno.

NIŠTETNOST I POBOJNOST ODLUKA GLAVNE SKUPŠTINE

Razlozi ništetnosti Članak 355.

odluka glavne skupštine je ništetna:

1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na propisan način osim ako su nanjoj sudjelovali svi dioničari,

2. ako nije unesena u zapisnik na način propisan u. ovoga Zakona,

77

3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa koji doneseni radi zaštite javnog interesa, ili kojima pretežno štite interesi vjerovnika društva

4. ako je suprotna moralu,5. ako je pravomoćnom presudom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom.

Pozivanje na ništetnost Članak 356.

(1) ne može se pozivati na ništetnost odluke skupštine nakon upiše odluka u sudski registar

(2) Ako je odluka glavne skupštine ništetna iz razloga navedenih u članku 355. točki 1.,3. ili 4. ovoga Zakona, na ništetnost se ne može pozivati po proteku tri godine od njezina upisa u sudski registar

(3) ne može pozivati na njenu se ništetnost ako se s njom suglase i svi dioničari koji i nisu bili uredno pozvani na glavnu skupštinu.

Razlozi pobijanja Članak 360.

Odluka glavne skupštine može se pobijati tužbom,

(1) ako je donesena protivno zakonu ili statutu.

(2)ako je dioničar glasovanjem pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže.

(3)zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava.

(4) Odluka glavne skupštine ne može se pobijati zbog toga: što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta

Potvrda odluke koja se može pobijati Članak 361.

Ne može se pobijati odluku skupštine ako je ta skupština potvrdi novom odlukom.

Ima li tužitelj pravni interes na tome da se pobijana odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke može tražiti da se pobijana odluka oglasi ništetnom za vrijeme do donošenja nove odluke.

Ovlaštenje za pobijanje Članak 362.

Odluke glavne skupštine mogu pobijati:

1. dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik,2. dioničar koji nije sudjelovao u radu gl skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skuptšina nije bila uredno sazvana ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine3. svaki dioničar u slučaju ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red skupš4. uprava, odnosno upravni odbor društva,5.svaki član uprave, odnosno izvršni direktor i član nadzornog, odnosno upravnog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu.

78

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU OSNIVANJE

Pojam društva s ograničenom odgovornošću Članak 385.

(1) Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ulozi nemoraju biti jednaki . Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela.iznos svih uloga je temeljni kapital društva Poslovni udjeli se ne mogu izraziti uvrijednosnim papirima.

(2) Članovi ne odgovaraju za obveze društva.

(3)Ako temeljni ulog u društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, iznos koji nedostaje drugi članovi društva su dužni u društvo uplatiti srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvu.

Osnivači Članak 386.

Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba.

Način osnivanja društva Članak 387.

(1)Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). ugovor se sklapa u obliku javnobilježničkog akta. društveni ugovor moraju potpisati svi osnivači

(2)Društvo se može osnovati na pojednostavnjeni način ako ima najviše tri člana i jednog člana uprave Za takvo osnivanje društva moraju se koristiti obrasci zapisnika kojesastavlja javni bilježnik, Obrazac sadrži popis članova društva, popis ovlaštenih osoba da vode poslove društva, izjavu kojom član uprave prihvaća imenovanje i potpis članova uprave sve se pohranjuje u sudski registar.

(3) Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.

PRAVNI ODNOSI IZMEĐU DRUŠTVA I ČLANOVA

Ulozi u društv Obveza uplate uloga u društvo Članak 398.

(1) Za svaki poslovni udio mora se u društvo unijeti ulog.Visina uloga određuje se prema nominalnom iznosu poslovnog udjela utvrđenom u društvenom ugovoru pri osnivanju društva.

Kada se povećava temeljni kapital društva, visina uloga određuje se nominalnim iznosom poslovnog udjela navedenim u izjavi o njegovu preuzimanju.

(2) Svi su članovi dužni uloge u novcu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim ulozima, ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili odlukama organa društva.

(3) Društvo ne može pojedinim članovima odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze uplateulog, a ne može ni svoju tražbinu s naslova uplate uloga prebiti s tražbinom protiv društva.

(4) Ako se ulog nekog člana društva u novcu gospodarski ili na temelju onoga što je ugovoreno u vezi s preuzimanjem obveze uplate u potpunosti ili djelomično smatra ulaganjem stvari ili prava (prikriveno ulaganje stvari i prava), to ga ne oslobađa obveze uplate uloga.

79

Ugovori o ulaganju stvari ili prava i pravne radnje za njihovo provođenje nisu bez učinka. U obvezu člana društva da uplati ulog u novcu uračunava se vrijednost stvari ili prava u vrijeme podnošenja prijave za upis u sudski registar ili u vrijeme prijenosa stvari i prava društvu ako taj prijenos bude nakon toga. Uračunavanje se ne provodi prije nego što se društvo upiše u sudski registar. Teret dokaza vrijednosti stvari i prava je na članu društva.

(5) Ako se prije unosa uloga u društvo ugovori neka činidba u korist člana društva koja gospodarski odgovara vraćanju uloga a ne smatra se prikrivenim ulaganjem stvari i prava iz stavka 4. ovoga članka Zakona, to oslobađa člana društva obveze unosa uloga u društvo samo ako uz to postoji valjani zahtjev društva za povrat onoga što se činidbom daje koji može dospjeti u svako doba ili raskidom od strane društva koji nije vezan uz rok. Takva činidba ilisporazum o njoj mora se navesti u prijavi za upis društva u sudski registar.

(6) Smanjenjem temeljnoga kapitala društva članovi se mogu osloboditi obveze da uplate ulog najviše do iznosa za koji je smanjen taj kapital.

Poslovni udjeli Određenje poslovnog udjela Članak 409.

(1)Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, poslovni udio člana društva određuje se prema njegovom nominalnom iznosu.

(2) Član društva može imati više poslovnih udjela.

Knjiga poslovnih udjela Članak 410.

(1) Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva.

(2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni.Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva kojeg potpišu članovi uprave u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu..

(3) Ako je javni bilježnik sudjelovao u promjeni, dužan je bez odgađanja, umjesto članova uprave napraviti popis članova društva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu i nadležnoj Poreznoj upravi prema sjedištu društva a jedan društvu. Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu.

(4) Članovi uprave odgovaraju društvu za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu. Oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su netočni podaci

80

Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela Članak 411.

(1) U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama.U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene popisu registarskom sudu, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru.

U korist onoga tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa dostavljen registarskom sudu kao točan,.

(2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijemekada je upis stvarno obavljen.

Raspolaganje poslovnim udjelom Članak 412.

(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.

(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki udio člana zadržavasamostalnost.

(3)Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva.

(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor

Članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor. ako je osnovano na temelju izjave jednog člana o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, i (6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u obliku javnobilježničke isprave.

Pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela Članak 415.

(1) Prema stjecatelju poslovnog udjela glede odnosa u društvu vrijede pravne radnje poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što jedruštvu prijavljen prijenos poslovnog udjela.

(2) Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnoga udjela moraju ispuniti društvu po obvezi koja postoji u vrijeme kada je društvu podnesena prijava za upis prijenosa toga udjela u knjigu poslovnih udjela, solidarno odgovaraju stjecatelj udjela i njegov pravni prednik.

(3) Zahtjevi za ispunjenje prema pravnome predniku stjecatelja zastaruju u roku od pet godina od podnošenja prijave za upis prijenosa poslovnog udjela.

Više ovlaštenika na poslovnome udjelu Članak 417.

(1) Ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.

(2) ako nema zajedničkog Pravne radnje koje društvo treba poduzeti valjano su poduzete, zastupnika svih ovlaštenika, poduzme li ih i samo prema jednome od njih. One djeluju prema svim ovlaštenicima.

81

ORGANI DRUŠTVA

Uprava Vođenje poslova društva Članak 422.

(1) Uprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora.

(2)Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora ako ga društvo ima.

(3)Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ovim Zakonom, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.

(4)Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva,

(5)Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

Imenovanje članova uprave Članak 423.

(1)Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba. Za imenovanje članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe člana 239. stavka 2. ovogaZakona. Imenuju li članovi društva za člana uprave osobu koja to ne može biti, odgovaraju društvu solidarno za svu štetu koja bi mu bila time pričinjena

(2)Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva, ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. to se može učiniti i u društvenom ugovoru Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. S danom donošenja odluke o imenovanju počinje mandat predsjedniku i članu uprave bez obzira na upis u sudskom registru.

(3)Ako se društ.ugovorom odredi da se svi čl. društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one koji su bili članove društva u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor.

(4) U društ ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

(5)Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.

(6)Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će postaviti privremenog upravitelja na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti

82

Opoziv članova uprave Članak 424.

(1)Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave. Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, ovlašten i za opoziv njihova imenovanja.

(2) Čl. uprave može se, opozvati i odlukom suda. ako za to postoji razlog,

(3)Od članova društva koji nisu glasovali za opoziv može se tužbom sudu zatražiti da se s opozivom suglase. o opozivu imenovanja člana uprave O parnici se mora putem suda obavijestiti člana uprave o kome je riječ. Sud može u toku postupka privremenom mjerom zabraniti članu uprave povodom čijeg se opoziva vodi spor vođenje poslova i zastupanje društva, ako se učini vjerojatnim da bi društvu bila pričinjena šteta njegovim daljnjim djelovanjem.

(4) Ako se članovi uprave imenuju društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da ihse može opozvati samo ako za to postoji važan razlog.

(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka ne primjenjuju se na članove uprave koje imenuje javnopravno tijelo.

Ostavka člana uprave Članak 424.a

(1)Predsjednik i član uprave mogu dati ostavku neovisno o zahtjevu za naknadu štete koji društvo zbog toga može imati prema njima iz ugovora koji su sklopili s društvom . Za prestanak članstva u upravi nije potrebna odluka u društvu. Ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što drugo, ona djeluje,od dana kada je izjavljena u protivnom po proteku 14 dana od tog dana.

(2)Ostavka izjavljuje se u pisanom obliku skupštini društva, O ostavci se mora obavijestiti sve ostale članove uprave,

(3) Ostavka se može opozvati samo uz suglasnost onoga kome je izjavljena

Upis u sudski registar Članak 425.

(1) Članovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene se upisuju u sudski registar.

(2)Prijavu za upis promjena podnose svi članovi uprave društva, a ako društvo ima nadzorni odbor, tada i njegov predsjednik.Prijavi se prilažu odluka o opozivu imenovanja člana uprave odnosno njegova ostavka i odluka o imenovanju novog člana u izvorniku ili u javno ovjerovljenoj preslici te javno ovjerovljeni potpisi novih članova uprave radi pohrane u sudskom registru.

(3)Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave o prihvaćanju imenovanja i da nema zakonskih smetnji za imenovanje

(4) Upis promjene člana uprave u sudski registar deklaratorne je naravi.

Zastupanje Članak 426.

(1) Društvo zastupa uprava.

(2) Ako, u društ ugovoru nije drugačije određeno, članovi uprave TD zastupaju skupno(3)Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo zastupa

jedan član uprave samostalno, više njih skupno ili jedan član zajedno s prokuristom.

83

Nije dopuštena odredba kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili više prokurista.

(4) Valjano su učinjena očitovanja volje prema društvu, ako se učine i samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje

(5) Način na koji više osoba zastupa društvo mora se javno objaviti istovremeno s upisom te ovlasti u trgovačkom registru.

(6) Ako društvo nema članove uprave koji su potrebni za to da bi ga se zastupalo, osobu ovlaštenu za zastupanje može u hitnim slučajevima na prijedlog zainteresirane osobe odrediti sud za vrijeme dok društvo ne imenuje odgovarajućega člana uprave, odnosno dok sud ne postavi privremenog upravitelja.

(7)Ako društvo nema nijednog člana uprave ni privremenog upravitelja, za primanje očitovanja volje i pismena zastupaju ga članovi nadzornog odbora, ako društvo ima taj organ, a ako ga nema članovi društva. Njima se izjavljuju očitovanja volje i dostavljaju pismena na adrese vidljive iz sudskog registra. Volja je valjano izjavljena odnosno pismeno je valjano dostavljeno ako je to učinjeno prema jednoj od tih osoba na adresu iz sudskog registra

(8)Ako društvo ima samo jednog člana, pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo mogu se sklapati pod pretpostavkom iz čl. 41. stavak 3. ovoga Zakona, pa i kada nije jedini član uprave, ali te i poslove koje u ime društva sklapa s trećima mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti ispravu s tekstom onoga što je dogovoreno. Spomenute isprave nisu potrebne kada je riječ o poslovima u okviru uobičajenog poslovanja društva sklopljenim pod uobičajenim uvjetima.

(9) Društvo stječe prava i preuzima obveze iz poslova koje u njegovo ime sklopi uprava neovisno o tome je li posao izričito sklopljen u njegovo ime ili iz okolnosti proizlazi da je volja strana u poslu bila da ga se sklopi u ime društva.

Ograničenje ovlasti za zastupanje Članak 427.

(1)Članovi uprave moraju poštivati ograničenja ovlasti za zastupanje postavljena društvenim ugovorom, odlukom članova društva i uputama nadzornog odbora.

(2) Ograničenja iz stavka 1. ovoga članka bez pravnoga su učinka prema trećima.

Dužna pozornost i odgovornost članova uprave Članak 430.

Na dužnu pozornost i odgovornost članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka ovoga Zakona.

Skupština

Ostvarivanje prava članova društva Članak 440.

(1)Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom,

(2)Ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna određuje se na temelju ukpnog broja glasova kojima raspolažu članovi

(3) Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član, on mora po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

84

Nadležnost skupštine Članak 441.

(1) Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka,

2. zahtjevu za uplatama uloga,

2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,

3. imenovanju i opozivu članova uprave,

4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,

5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,

6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,

7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,

8. izmjeni društvenog ugovora,

9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave

10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva,

(2) Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine,

(3)uprava društva dužna je predati u sudski registar godiđnja financijska i konsolidirana financijska izvješća u, zakonskim roku radi javne objave nakon što ih utvrdi skupština društva

PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA DIONIČKIH DRUŠTAVA Pojam Članak 512.

(1) Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti drugome dioničkome društvu bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava

(2)Dva ili više dioničkih društava mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga društva, na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za dionice novoga društva.

(3)Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada su donesene odluke o prestanku društava koja se pripajaju ili koja se spajaju a moglo bi se odlučiti da se ona nastave.

Pripajanje Priprema pripajanja Članak 513.

(1) direktori društava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju.

(2) Ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtke i sjedišta društva koja sudjeluju u pripajanju,

2. sporazum o prijenosu imovine svakoga društva koje se pripaja u zamjenu za dionice društva preuzimatelja,

3. omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno i visinu doplate u novcu,

85

4., visinu novčanih doplata te odredbu da će te novčane doplate platiti društvo preuzimatelj ili tvrtku, odnosno ime i prezime druge osobe koja će te iznose platiti,

5. pojedinosti o prijenosu dionica društva preuzimatelja,

6. vrijeme od kada te dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava,

7. vrijeme od kada radnje pripojenoga društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja,

8. prava koja društvo preuzimatelj daje svakome pojedinome dioničaru, i imateljima vrijednosnih papira pripojenoga društva,

9. svaku posebnu pogodnost koja se daje nekome članu uprave, društva koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru pripajanja.

(3) Izjava druge osobe koja se obvezuje platiti doplate u novcu umjesto društva preuzimatelja mora se dati u obliku javnobilježničke isprave.

Izvješće o pripajanju Članak 514.

(1)Uprava, odnosno izvršni direktori svakoga društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti opširno pisano izvješće u kojemu se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju a naročito omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu .

(2) U izvješću se moraju navesti mjerila za procjenu imovine

(3) Uprave, odnosno izvršni direktori obaju društava mogu sastaviti i zajedničko izvješće.4) Uprava, moraju obavijestiti glavnu skupštinu svoga društva o svim bitnim promjenama vrijednosti imovine i obveza

(5) Izvješće nisu potrebni ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na to izvješće

Revizija pripajanja Članak 515.

(1) 1. ili više revizora moraju za svako društvo u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju.

(2) Revizore na prijedlog nadzornog odnosno upravnog odbora društva imenuje sud.(3) Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i

zajedničko izvješće. Izvješće se mora zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica. Pri tome treba navesti:

1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni društava.

(4) Na odgovornost revizora primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.(5) Revizija pripajanja nije potrebna, ako svi imatelji dionica koje daju pravo glasa svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu o tome da se odriču revizije

86

Provjera pripajanja od strane nadzornog odnosno upravnog odbora Članak 515.a

(1) Nadzorni odnosno upravni odbor svakog društva koje sudjeluje u pripajanju dužan je provjeriti namjeravano pripajanje na temelju izvješća uprave,i o tome napisati izvješće.(2) Izvješće nije potrebno ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na to izvješće.

Odluke glavnih skupština Članak 516.

(1)Ugovor o pripajanju je valjan kada ga odobre glavne skupštine svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Glavne skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave, odnosno izvršni direktori

(2) Odluka kojom se daje odobrenje donesi se glasovima koji predstavljaju najmanje tričetvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga u glavnoj skupštini društva pri donošenjuodluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina,

(3) Ako postoje dionice više rodova, za odluku skupštine potrebna je suglasnost dioničara svakoga roda dionica. Dioničari svakoga roda dionica donose o suglasnosti posebnu odluku. Za to vrijede odredbe stavka 2. ovoga članka.

Priprema i provođenje glavne skupštine Članak 517.

(1) Ugovor o pripajanju treba dostaviti registarskom sudu prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti o odobrenju ugovora. Društvo mora objaviti da je ugovor o pripajanju predan u sudski registar, osim ako je od saziva glavne skupštine pa do njezina zaključenja ugovor o pripajanju cijelo vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva.

(2) u prostorijama društva na uvid dioničarima mora se staviti :1. nacrt ugovora o pripajanju,2. godišnja financijska izvješća, za posljednje tri poslovne godine,3. osim ako svi imatelji dionica svih društava koja sudjeluju u pripajanju dadu izričitu

izjavu u obliku javnobilježničke isprave da se odriču prava na uvid u ta izvješća,4. izvješća uprava, osim ako su se dioničari odrekli tih izvješća,5. izvješće o reviziji(5)Za vrijeme održavanja glavne skupštine treba omogućiti uvid u isprave svakoga društva.

Uprava, odnosno izvršni direktori moraju na početku rasprave usmeno obrazložiti ugovor o pripajanju, koji se prilaže kao prilog zapisniku.

(6)Društvo nema ako su isprave za isto to vrijeme dostupne na internetskoj stranici društva s koje ih dioničari mogu preuzeti bez naknade.

(7)Svakome dioničaru treba na njegov zahtjev na glavnoj skupštini koja odlučuje o pripajanju dati obavijest o svim činjenicama vezanim za druga društva koja sudjeluju u pripajanju, a koje su bitne za to pripajanje.

Ugovor o pripajanju Članak 518.

(1) Ugovor o pripajanju mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave.

Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje Članak 519.

(1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi provelo pripajanje društva, ne primjenjuju se odredbe ovog zakoa o povećanju temeljnog kapitala drštva( gl 7 304-309)

(2)Prijavi za upis u sudski registar moraju priložiti ugovor o pripajanju i odluke o odobrenju toga ugovora u originalu, u prijepisu koji su ovjereni od javnog bilježnika.

87

Provođenje pripajanja Članak 520.

(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko,

1. drži dionice društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,

3. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom iznosu uplaćen iznos za koji su izdane,

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:

1. drži vlastite dionice,

2. društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje je u punom iznosu plaćen iznos za koji su izdane.

(3) S držanjem dionica od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći .

(4) Ako je omjer zamjene dionica pripojenog društva za dionice društva preuzimatelja takav da ne omogućuje da se jedna ili više dionica pripojenog društva zamijene za cijeli broj dionica društva preuzimatelja, društvo preuzimatelj moraju dioničarima pripojenog društva koji ne drže odgovarajući dovoljni broj dionica pripojenoga društva platiti doplatu u novcu.Ukupan iznos doplata u novcu ne smije prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnog iznosa danih dionica društva preuzimatelja odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.

Prijava za upis pripajanja u sudski registar Članak 521.

(1) Svako društvo mora podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski registar. Društvo preuzimatelj ovlašteno je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo.

(2)Pri podnošenju prijave uprava, odnosno izvršni direktori moraju izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. Prijavi se prilažu zapisnici s glavnih skupština na kojima su donesene odluke o pripajanju, izvješća uprava,izvješća revizora, izvješća nadzornih, odnosno upravnih odbora, izjavu uprave društva preuzimatelja da dioničari koji na to imaju pravo nisu tražili njezino održavanje, a ako je za pripajanje potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje.

(3)Prijavi za upis u sudski registar sjedišta svakoga pripojenoga društva moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva.

Upis pripajanja Članak 522.

(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo . Ako je radi provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala.

88

(2)Svako pripojeno društvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se moraju dati i za primanje doplata u novcu. Pripajanje se može upisati u sudski registar nakon što povjerenik u obliku javnobilježničke isprave izjavi da je u posjedu dionica te da je primio doplate u novcu.

(3)Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj, imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo preuzimatelj sveopći je pravni sljednik pripojenog društva te time stupa u sve pravne odnose pripojenog društva.

(4) Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestajupripojena društva. dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja.(5) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.

(6) Sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano.

Zaštita vjerovnika Članak 523.

(1) Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjeronici, a ne mogu tražiti da im se podmire tražbine. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina.

(2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

Zaštita imatelja posebnih prava Članak 524.

Društvo preuzimatelj mora imateljima zamjenjivih obveznica, obveznica s promjenjivom kamatom i potvrda o posebnim pravima na dividendu koje su izdala pripojena društva dati ona prava koja su im ta društva osiguravala.

Polazna vrijednost društva preuzimatelja Članak 525.

(1) Vrijednosti iskazane u izvještaju o financijskom položaju pripojenoga društva iskazuju se u izvještaju o financijskom položaju društva preuzimatelja u skladu s propisima o računovodstvu.

(2) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital društva radi toga da provede pripajanje ili prijeđe li ukupni nominalni iznos dionica, razliku se mora prikazati kao nematerijalnu imovinu.

Odgovornost za štetu članova organa pripojenoga društva Članak 526.

(1) Članovi uprave, pripojenoga društva obvezni su kao solidarni dužnici nadoknaditi štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi dioničari i vjerovnici društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi koji su pri reviziji imovinskog stanja društava i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

(2) Za zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, kao i za sve druge zahtjeve koji se podignu za i protiv pripojenoga društva smatra se kao da to društvo i dalje postoji. Utoliko se tražbine i obveze pripajanjem ne sjedinjuju.

89

(3) Zahtjevi koji se temelje na odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka zastaruju za pet godina od dana objave upisa pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja.

Ostvarenje prava na naknadu štete Članak 527.

(1)Zahtjevi na naknadu štete iz članka 526. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se ostvariti samo preko posebnoga zastupnika kojega na prijedlog dioničara ili vjerovnika pripojenoga društva postavlja sud Prijedlog mogu postaviti samo oni dioničari, koji su već zamijenili svoje dionice za dionice društva preuzimatelja i vjerovnici koji se ne mogu namiriti od toga društva .

(2)Zastupnik mora, pozvati dioničare i vjerovnike pripojenoga društva da u roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve

(3)Iznos, koji se dobije ostvarenjem zahtjeva pripojenoga društva, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika toga društva, Vjerovnici i dioničari koji se na vrijeme ne prijave, ne uzimaju se u obzir pri podjeli.

(4) Posebni zastupnik ima pravo na naknadu primjerenih izdataka kao i na nagradu za svoj rad.

Odgovornost za štetu članova organa društva preuzimatelja Članak 528.

Zastara zahtjeva protiv članova uprave društva preuzimatelja za naknadu štete na temelju pripajanja počinje teći od dana koji se smatra danom objave upisa pripajanja u sudski registar

Ništetnost odluka o pripajanju Članak 529.

Tužba za pobijanje odluke glavne skupštine o pripajanju može se podići samo u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Učinak pripajanja Članak 530.

(1) Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja, nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na valjanost pripajanja.

(2) Nakon nastanka pravnih posljedica pripajanja osoba više ne može pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju ili tražiti da se utvrdi njezina ništetnost, može ustati sa zahtijevom za naknadu štete. Taj zahtjev se uvijek podnosi protiv društva preuzimatelja.

Pripajanje u posebnim slučajevima Članak 531.

(1) Ako društvo preuzimatelj drži dionice na koje otpada najmanje devet desetina temeljnoga kapitala pripojenoga društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja, osim ako dioničari toga društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o davanju odobrenja za pripajanje.

(2) Ako sve dionice društva koje se pripaja drži društvo preuzimatelj, podaci o zamjeni dionica nisu potrebni ako se odnose samo na pripajanje toga društva.

Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica Članak 532.

(1) Odluka kojom je glavna skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne

90

mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica, odnosno temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.

(2) Zahtjev može postaviti svaki dioničar pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijati odluku o pripajanju, Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja.

(3) Dioničari se mogu odreći prava na podnošenje zahtjeva za dodatnim uplatama izjavom u zapisnik na skupštini koja odlučuje o pripajanju ili izjavom u obliku javnobilježničke isprave.

(4) Dioničari pripojenog društva koji uspiju sa svojim zahtjevom za doplatom u novcu imaju pravo i na zakonsku zateznu kamatu, na dan nastanka pravnih posljedica pripajanja.(5) Na zahtjev društva preuzimatelja, sud može dopustiti da se dioničarima pripojenog društva koji su postavili zahtjev, umjesto doplata u novcu dadu dodatne dionice društva preuzimatelja. Za tu svrhu društvo preuzimatelj mora prije svega koristiti vlastite dionice, ako ih ima. Ako društvo preuzimatelj nema vlastite dionice ili ih nema dovoljno, može izdati nove dionice povećanjem temeljnog kapitala, pri čemu se ne uplaćuju ulozi. Povećanje temeljnog kapitala dopušteno je samo ako je prema zadnjim financijskim izvješćima, koji ne smiju biti sastavljeni više od osam mjeseci od dana kada se odlučuje o povećanju temeljnog kapitala, iznos raspoloživih rezervi koje se mogu koristiti za tu svrhu najmanje jednak ukupnom iznosu za koji se nove dionice izdaju ili ako je ukupni iznos temeljnog kapitala nakon povećanja i rezervi, koje društvo mora imati, a ne smije ih upotrijebiti za povećanje temeljnog kapitala, jednak ili manji od ukupne vrijednosti imovine društva, umanjenoj za njegove obveze.

(6) Prilikom donošenja odluke o zahtjevu, sud može tražiti mišljenje vještaka. Na temelju mišljenja vještaka, sudionici postupka mogu sklopiti nagodbu o visini doplata u novcu odnosno broju novoizdanih dionica društva preuzimatelja koje će pripasti dioničarima pripojenog društva.(7) Protiv odluke suda koji je odlučivao o zahtjevu, dopuštena je žalba u roku od mjesec dana, koju mogu podnijeti društvo preuzimatelj i svaki dioničar koji je postavio zahtjev,

(8) Predujam troškova postupka dužno je platiti društvo preuzimatelj, ali svaka stranka predujmljuje troškove svojih zastupnika u postupku.

Spajanje Članak 533.

(1) Pri spajanju dioničkih društava osnivanjem novoga dioničkoga društva na odgovarajućise način primjenjuju odredbe članka o osnivanjem novoga dioničkoga društva Svako oddruštava koja se spajaju smatra se društvom koje se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

(2)O spajanju se može odlučivati, tek nakon što je svako od društava koja se spajaju bilo barem dvije godine upisano u sudskom registru.

(3)Za donošenje statuta novoga društva i za izbor članova nadzornoga, odnosno upravnog odbora toga društva traže se odobrenja glavnih skupština društava koja se spajaju.

(4) Za osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe. U statutnovoga društva moraju se preuzeti utvrđenja o posebnim pogodnostima, troškovima osnivnja, ulozima u stvarima i u pravima i o njihovom preuzimanju, sadržana u statutima društava koja se spajaju.

(5) Društva koja se spajaju moraju podnijeti. prijavu za upis u sudski registar novoga

91

društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovina društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo.

(6)Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja se spajaju. Nije potrebno posebno brisanje društava koja se spajaju u sudskom registru. Dioničari društava koja se spajaju upisom u registar postaju dioničari novoga društva. To ne vrijedi, ako jedno od društava koje se spajaju drži vlastite dionice ili ih drži netko treći, u svoje ime, ali za račun toga društva.

(7) U objavi upisa novoga društva treba osim njegova sadržaja navesti :

1. utvrđenja da dioničar može tražiti da mu se dionice koje glase na donositelja zamijene za dionice koje glase na ime,2. ime i prezime, osobni identifikacijski broj i prebivalište članova prvog nadzornog, odnosno upravnog odbora,

3. odredbe ugovora o spajanju koje se odnose na broj dionica, a ako postoji više rodova dionica, i o rodu dionica koje novo društvo daje dioničarima društava koja se spajaju, te o načinu i vremenu dodjele tih dionica. Istovremeno mora se objaviti da je kod suda moguć uvid u sve isprave koje su mu uručene zajedno s prijavom za upis.

(8) Novo društvo mora podnijeti prijave za upis spajanja u sudske registre svih društava koja se spajaju. Spajanje društava može se upisati tek nakon što se upiše novo društvo.

(9) Ako je novo društvo upisano u sudski registar, nedostaci u postupku spajanja ne utječu na valjanost spajanja.

PRIPAJANJE DIONIČKOGA DRUŠTVA DRUŠTVU S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Članak 534.

(1)Jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti društvu s oraničenom odgovornošću prijenosom cijele imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.

(2)na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532., članka 535. stavka 2. i članka 536. do 545. ovoga Zakona. Odredbe koje se odnose na članove uprave i članove društva s ograničenom odgovornošću kojemu se dioničko društvo pripaja primjenjuju se na upravu,. U popisu članova društva koji se prilaže prijavi za upis u sudski registar moraju se navesti nepoznati dioničari s naznakom isprava o dionicama na koje otpadaju odgovarajući udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću. Zaključna financijska izvješća društva koje se pripaja ne treba objaviti.

(4) Članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi nadzornog, odnosno upravnog odbora dioničkog društva odgovaraju kao solidarni dužnici za štetu ako je ona pripajanjem pričinjena društvu, dioničarima i vjerovnicima društva. Za štetu ne odgovaraju oni članovi tih organa koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

92

PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Pojam Članak 535.

(1) Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se pripojiti drugome društvu s ograničenom odgovornošću bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za udjele u tome društvu.

(2)Dva ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga društva s ograničenom odgovornošću na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za udjele u novome društvu.

(3)Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada je donesena odluka o prestanku društva koje se pripaja ili odluke o prestanku nekih od društava koja se spajaju a moglo se odlučiti da se ona nastave.

Pripajanje

Odluka članova svakoga društva Članak 536.

(1)Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt

(2) Za donošenje odluke potrebna je većina od tri četvrtine danih glasova. Ako za udjele udruštvu preuzimatelja nisu u cjelini uplaćeni ulozi, za odluku članova pripojenoga društva moraju glasovati svi prisutni članovi toga društva. S odlukom se moraju suglasiti ičlanovi koji nisu bili prisutni pri donošenju odluke.

(3) Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave. Njoj se mora priložiti ugovor o pripajanju (4) Svakome se članu društva mora na njegov zahtjev bez odgađanja dati prijepis ili presliku odluke i ugovora o pripajanju.

(5) Uprava mora svakome članu društva na njegov zahtjev dati obavještenja o okolnostima koje su bitne za pripajanje.

Ugovor o pripajanju Članak 537.

(1) Ugovor o pripajanju sklapaju uprave društava koja sudjeluju u pripajanju, a mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave.

(2) U ugovoru mora se odrediti nominalni iznos svakoga udjela koji se članu pripojenoga društva mora dati u društvu preuzimatelju.

(3)Ako se udjeli koje treba dati po odredbi prethodnoga stavka ovoga članka pribavljaju povećanjem temeljnoga kapitala i daju prava i obveze drugačije od postojećih udjela u društvu preuzimatelju, takva odstupanja se moraju predvidjeti u ugovoru o pripajanju.

(4)U ugovoru o pripajanju moraju se posebno odrediti članovi pripojenoga društva i nominalni iznosi udjela koji već postoje u društvu preuzimatelju

Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje Članak 538.

(1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi se provelo pripajanje , ne primjenjuju se odredbe članka 457. stavka 5. i članka 458. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona te odredba o pružanju dokaza uplate iz stavka 2. točke 2. istoga članka ovoga Zakona.

93

(2) Prijavi koja se podnosi sudu za upis u sudski registar kroz Zakona prilažu se ugovor opripajanju i zapisnici u kojima su sadržane odluke o pripajanju u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili preslici.

Primjena odredaba o nastavku osnivanja društva Članak 538.aAko je društvo preuzimatelj upisano u sudski registar kraće od dvije godine, na pripajanje se na

odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 441. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.

Provođenje pripajanja Članak 539.

(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži poslovne udjele društva koje se pripaja,2. društvo koje se pripaja drži vlastite poslovne udjele,3. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje nisu u punom

iznosu uplaćeni ulozi, a koje je trebalo uplatiti.(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko: 1. drži vlastite poslovne udjele,2. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje su u punom

iznosu uplaćeni ulozi.(3)S držanjem poslovnih udjela od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga

društva drži netko treći.(4) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio

ukpnoga nominalnoga iznosa danih poslovnih udjela u tome društvu.

Prijava za upis pripajanja u sudski registar Članak 540.

(1) Svako društvo mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis pripajanja društva u sudski registar u kojemu je ono upisano.

(2) Pri podnošenju prijave članovi uprave moraju izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijan e Prijavi se prilažu zapisnici s odlukama o pripajanju, a ako je potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje.

(3)Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva.

(4)Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prilaže i popis članova društva potpisan od strane članova uprave.

Upis pripajanja Članak 541.

(1)Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provedbe pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala.

(2)Upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja, imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja.

(3) Pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu jeupisano. Nije potrebno da se ono posebno briše iz sudskog registra.

(5) Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano.

94

Zaštita vjerovnika Članak 542.

Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjerovnici, a ne mogu tražiti da im se podmire tražbine. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina.

(2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

Polazna vrijednost društva preuzimatelja Članak 543.

(1)Vrijednosti iskazane u izvještaju o financijskom položaju pripojenoga društva iskazuju se u izvještaju o financijskom položaju društva preuzimatelja u skladu s propisima o računovodstvu.

(2)Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital društva radi toga da provede pripajanje i pređe li ukupni nominalni iznos udjela koji se daju članovima pripojenoga društva za prenesenu imovinu toga društva ili veći iznos za koji su oni izdani uključujući i plaćanja u novcu vrijednost predmeta imovine pojedinačno navedenih u izvještaju o financijskom položaju, razliku se mora prikazati kao nematerijalnu imovinu.

Odgovornost za štetu članova organa pripojenoga društva Članak 544.

(1)Članovi uprave, a ako postoji nadzorni odbor, i članovi toga odbora pripojenoga društva obvezni su kao solidarni dužnici da nadoknade štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi članovi i vjerovnici. Za štetu ne odgovaraju oni ni članovi uprave ni nadzornog odbora koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

(2)Za zahtjeve koji se podignu za i protiv pripojenoga društva smatra se kao da to društvo i dalje postoji. Utoliko se tražbine i obveze pripajanjem ne sjedinjuju.

(3)Zahtjevi zastaruju za pet godina od dana objave upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo.

Ostvarenje prava na naknadu štete Članak 545.

(1)Zahtjevi iz članka 544. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se ostvariti samo preko posebnoga zastupnika kojega na prijedlog nekoga člana ili vjerovnika pripojenoga društva postavlja sud.Prijedlog mogu postaviti samo oni vjerovnici koji ne mogu tražiti namirenje od društva preuzimatelja.

(2)Zastupnik mora, navodeći svrhu svoga postavljenja, pozvati članove i vjerovnike pripojenoga društva da u primjerenome roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve Poziv treba dostaviti sudskom registru radi objave na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar, a ako društvo ima svoje glasilo, i u tome glasilu.

(3)Iznos, koji se ostvarenjem zahtjeva dobije od pripojenoga društva, zastupnik mora upotrijebiti za podmirenje vjerovnika toga društva, ako ih već nije podmirilo društvo prezimatelj ili im ono nije dalo neko osiguranje. Ostatak se dijeli članovima društva.

(4)Posebni zastupnik ima pravo na naknadu primjerenih izdataka kao i na nagradu za svoj rad. Izdatke i nagradu utvrđuje sud po slobodnoj ocjeni prema okolnostimu svakog pojedinog slučaja

95

Ništetnost odluke pripojenoga društva o pripajanju Članak 546.

Nakon upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo, tužba na utvrđenje da je ništetna odluka o pripajanju što ju je donijelo pripojeno društvo podiže se protiv društva preuzimatelja.

Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela Članak 547.

(1) Odluka kojom je skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela prenisko odmjeren

(2) Zahtjev može postaviti svaki član pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijatiodluku ali je to njegovo pravo isključeno prvom rečenicom prethodnoga stavka ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo.

Spajanje Članak 548.

(1)Pri spajanju društava s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 536., članka 537. stavka 1. i 2., članka 540., članka 541 stavka 4. i 5. i članka 542. do 546. ovoga Zakona. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom kojega se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

(2)Društveni ugovor novog društva valjan je tek nakon što se s njime odlukom suglase članovi u svakome od društava koja se spajaju.

(3)Na osnivanje novoga društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 6., članka 387. stavka 1. i članka 395. ovoga Zakona. Utvrđenja sadržana u društvenim ugovorima svakoga od spojenih društava s posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u društveni ugovor novoga društva. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora, koje do trenutka spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koje su međusobno nespojive čije bi ispunjenje bilo za novoosnovano društvo posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

(4) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novogadruštva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovine društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo.

(5) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja su se spojila. Nijepotrebno posebno brisanje društava koja su se spojila u sudskom registru. Članovi društava koja su se spojila upisom spajanja postaju članovi novoga društva.

(6) U objavi upisa novoga društva moraju se osim sadržaja upisa navesti:

1. imena i prezimena, njihovi osobni identifikacijski brojevi i prebivališta članova prvoga nadzornoga odbora ako društveni ugovor predviđa da takav odbor postoji ili je propisano zakonom da društvo mora imati nadzorni odbor .

2. odredbe društvenog ugovora o načinu kako će društvo objavljivati priopćenja.

(7) Novo društvo mora prijaviti spajanje društava radi upisa u odgovarajuće sudske registre.

96

PRIPAJANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM, ODGOVORNOŠĆU DIONIČKOME DRUŠTVUČlanak 549.

(1)Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se bez provođenja likvidacije pripojiti dioničkome društvu prijenosom cijele imovine svakoga društva na dioničko društvo u zamjenu za dionice toga društva.

(2)Ako iz druge i treće rečenice ovoga stavka te iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne proizlazi što drugo, na pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 512. stavka 3., članka 513. do 524. i članka 526. do 532. ovoga Zakona. Odredbe koje se odnose na upravu, odnosno izvršne direktore i glavnu skupštinu dioničkoga društva na odgovarajući se način primjenjuju na upravu i skupštinu društva s ograničenom odgovornošću.

(3) Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću o pripajanju donosi sevećinom od tri četvrtine danih glasova. (4) Odluka o pripajanju može se donijeti samo onda, ako je dioničko društvo već dvije godine upisano u sudskom registru.

(5) Članovi uprave i, društva s ograničenom odgovornošću dužni su solidarno nadoknaditi štetu koja pripajanjem nastane društvu, njegovim članovima i vjerovnicima. Od odgovornosti se oslobađaju koji su kod revizije stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju pokazali pozornost urednog člana društva

(6) Na pripajanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 567., članka 569. točke 4. i članka 570. ovoga z-

PRIJENOS IMOVINE Prijenos imovine na osobe javnoga prava Članak 551.

(1) Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad.

(2) Za društvo koje prenosi svoju imovinu primjenjuju odredbe ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i visina naknade za prenijetu imovinu.

Obveza prijenosa imovine društva Članak 552.

(1) Za valjanost ugovora kojim se društvo, osim u slučaju pripajanja, spajanja ili podjele, obvezuje prenijeti na drugoga cijelu svoju imovinu ili imovinu čija je vrijednost veća od četvrtine iznosa temeljnog kapitala, kad bi u ovom drugom slučaju to značilo značajnu strukturnu promjenu društva, potrebna je suglasnost glavne skupštine dana odlukom donesenom na način propisan u članku 301. ovoga.

(2) Za sve vrijeme nakon objave poziva za glavnu skupštinu mora se u poslovnim prostorijama u sjedištu društva omogućiti dioničarima slobodan uvid u ugovor Na njegov zahtjev svakom se dioničaru mora bez odgađanja dati presliku ugovora. Društvo nema te obveze ako je ugovor u isto to vrijeme dostupan na internetskoj stranici društva. Ugovor mora biti dostupan dioničarima i na glavnoj skupštini, a uprava, odnosno izvršni direktori društva ga moraju objasniti prije donošenja odluke o davanju suglasnosti. Mora ga se priložiti zapisniku s glavne skupštine.

(3) Ako prijenos imovine dovodi do prestanka društva, prijavi za upis nastupanja razloga za prestanak društva mora se priložiti primjerak ugovora o prijenosu imovine ovjeren od strane javnog bilježnika.

97

INOZEMNA TRGOVAČKA DRUŠTVA I TRGOVAC POJEDINAC

OPĆE ODREDBE

Pojam Članak 611.

(1) Inozemno trgovačko društvo je za potrebe ovoga Zakona trgovačko društvo koje je valjano osnovano po pravu zemlje u kojoj ono ima registrirano sjedište izvan Republike Hrvatske.

(2) Inozemni trgovac pojedinac je za potrebe ovoga Zakona fizička osoba kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište igdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj.

Poslovanje u Republici Hrvatskoj Članak 612.

(1) Inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci, pod uvjetima propisanim zakonom, izjednačeni su u poslovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama.

(2) Inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnosti na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu.

(3) Obavljanjem djelatnosti ne smatra se primjerice povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti, odnosno obavljanje pojedinog posla.

PODRUŽNICE Osnivanje Članak 613.

(1) Na osnivanje i upis podružnica Inozemno trgovačko društvo u sudski registar primjenjuju se propisi po kojima podružnice osnivaju domaća društva.

(2) Ako je osnivač društvo kapitala, odluka o osnivanju podružnice sadrži pored podataka članka 7. stavka 4. ovoga Zakona i podatak o visini temeljnog kapitala i iznosu uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, ili trgovac pojedinac, odluka o osnivanju podružnice sadrži i imena osoba koje osobno odgovaraju za obveze društva.

(3)Osnivač podnosi registarskome sudu na čijem području treba da bude sjedište podružnice prijavu za njezin upis u sudski registar.

(4)U prijavi za upis podružnice pored podataka iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona mora se navesti predmet poslovanja osnivača te naziv registra u kojem je osnivač upisan i broj pod kojim se u tom registru vodi, odnosno napomenu da je osnivač osnovan u zemlji u kojoj se ne upisuje u takav registar.

(5)Prijavi za upis podružnice u sudski registar prilažu se u izvorniku i u ovjerenome prijevodu na hrvatski jezik:

1. dokaz da je osnivač upisan u registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište iz kojega se vidi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar i broj pod kojim se vodi u tom registru, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište iz kojih su vidljivi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti,

2. odluka osnivača o osnivanju podružnice,

98

3. prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta osnivača, javno ovjereni po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište,

4. javno ovjereno skraćeno posljednje godišnje financijsko izvješće osnivača.

(6) Registarski sud će, osim iz razloga zbog kojih može odbiti upis svake podružnice u sudski registar, odbiti taj upis ako osnivač ne dokaže:

1. da je valjano osnovan u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište,

2. da je osobama iz Republike Hrvatske u zemlji u kojoj osnivač ima sjedište omogućeno da osnivaju podružnice pod uvjetima pod kojima je to u Republici Hrvatskoj omogućeno i osnivaču.

(7)Smatra se da je osnivač dokazao da postoji uzajamnost ako ga sud ne pozove da podnese dokaz o postojanju uzajamnosti.

(8)Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na osnivača koji ima sjedište u zemlji članici Europske unije,

(9) Osnivač je dužan svaku promjenu prijaviti registarskome sudu radi upisa u sudski registar. Sazna li taj sud da promjena podataka nije prijavljena radi upisa u sudski registar, pozvat će osnivača da to učini u roku kojega mu za to odredi, pa ako on to ne učini ni u tome roku, brisat će podružnicu iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

(10) Osnivač je dužan svake godine, u roku od 15 dana od dana usvajanja, registarskom sudu u koji je podružnica upisana dostaviti radi upisa predaje svoja godišnja financijska izvješća i druge financijske isprave čije je objavljivanje zakonom propisano.

Objava upisa Članak 614.

Nakon upisa u sudski registar objavljuju se podaci iz članka 7. stavka 4. i članka 613. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, a ako osnivač ima više podružnica u Republici Hrvatskoj i podaci iz članka 615. stavka 1. ovoga Zakona.

Više podružnica istog osnivača Članak 615.

(1) Ako isti osnivač ima u Republici Hrvatskoj više podružnica, u prijavi za upis u sudski registar mora se naznačiti koja je podružnica glavna, a za ostale mora se rednim brojevima označiti njihov redoslijed. U tvrtki podružnice mora se naznačiti da je glavna,odnosno neka od drugih podružnica istog osnivača.

(2)Osnivač mora imenovati jednu ili više osoba u svakoj podružnici koje su ovlaštene da ga zastupaju, može u više podružnica za to ovlastiti iste osobe ili odrediti da su ga osobe u glavnoj podružnici ovlaštene zastupati i djelovanjem drugih podružnica.

(3)Predaja godišnjih financijskih izvješća i drugih financijskih isprava osnivača, objava kojih je predviđena zakonom, upisuje se u registar suda kod kojeg je upisana glavna podružnica.

Djelovanje podružnice Članak 616.

(1) Podružnica djeluje pod svojom tvrtkom, a mora navesti svoje i sjedište osnivača.

(2) Djelovanjem podružnice prava i obveze stječe, odnosno preuzima osnivač.

Vođenje poslovnih knjiga Članak 617.

Za djelovanje na području važenja ovoga Zakona podružnica mora voditi poslovne knjige po propisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

99

Prestanak podružnice Članak 618.

(1)Osnivač donosi odluku o prestanku podružnice na način kako je to određeno u društvenome ugovoru, odnosno u izjavi o osnivanju ili u statutu osnivača.

(2)Registarski sud na čijem području je sjedište podružnice može po službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresirane osobe donijeti rješenje o brisanju podružnice:

1. ako osnivač prestane postojati u zemlji u kojoj ima sjedište ili po propisima te zemlje izgubi poslovnu sposobnost ili pravo raspolaganja imovinom ili

2. ako država kojoj pripada osnivač više ne poštuje uzajamnost sa RH

(3) Na ukidanje podružnice na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka ovoga Zakona o ukidanju trgovačkog društva.

(4) Osnivač podnosi registarskome sudu prijavu za brisanje podružnice iz sudskog registra iprilaže joj odluku o prestanku podružnice.

INOZEMNA ULAGANJA Inozemni ulagač Članak 619.

(1)Inozemni ulagač je za potrebe ovoga Zakona svaka pravna osoba čije je registrirano sjedište izvan Republike Hrvatske i svaka fizička osoba koja je strani državljanin,

(2)Inozemnim ulagačem smatra se i državljanin Republike Hrvatske koji ima trajno boravište izvan Republike Hrvatske.

(3)Izbjeglice i apatridi iz stavka 1. ovoga članka, ako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, imaju položaj kao i državljani Republike Hrvatske.

Položaj inozemnog ulagača Članak 620.(1)Inozemni ulagač, pod uvjetom uzajamnosti u njima stječe prava i preuzima obveze pod

istim uvjetima i ima isti položaj kao i domaća osoba.

(2)Uvjet uzajamnosti ne primjenjuje se na inozemnog ulagača koji ima sjedište, odnosno trajno boravište u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije, ili je njezin državljanin.

(3) Inozemno društvo kapitala, koje ima sjedište u državi koja nije članica Europske može biti članom koji za obveze društva osobno odgovara u društvu osoba s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj samo onda ako je uz njega u društvu barem još jedan član društvo kapitala koje ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj, državi članici Europske unije ili državi koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ili fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, države članice Europske unije ili države koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru koja osobno odgovara za te obveze.

KAZNENE ODREDBE UKIDANJE TRGOVAČKOGA DRUŠTVA

(1) Ugrozi li trgovačko društvo protuzakonitim postupanjem nekoga njegovoga organa ili člana toga organa opće dobro a nadležni organ društva ne opozove osobe koje su to učinile, sud će po tužbi Vlade Republike Hrvatske donijeti presudu o ukidanju društva.

(2) Nakon presude suda o ukidanju provodi se likvidacija društva kako je to propisano ovim Zakonom. Prijedlog a opoziv i imenovanje likvidatora iz važnog razloga može staviti državni organ iz stavka 1. ovoga članka.

100

Privremene mjere Članak 622.(1)Ako je podignuta tužba sud može na prijedlog organa iz članka 621. stavka 1. ovoga Zakona

protiv trgovačkoga društva donositi privremene mjere.

(2)Kao privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud može do pravomoćnosti odluke obustaviti primjenu odluke organa društva kojom se ugrožava opće dobro i zabraniti donošenje određenih odluka i poduzimanje određenih pravnih radnji organu ili nekome ili svim članovima organa društva kojima se može ugroziti opće dobro, a može odrediti i da poduzete pravne radnje ne stvaraju nove pravne učinke.

Upis u sudski registar Članak 623.

Odluke suda upisuju se u sudski registar po službenoj dužnosti.

kraj

101

7. Zakon o mjenici (»Narodne novine«, broj 74/94. i 92/10.), i to

• izdavanje i oblik trasirane mjenice (članci 1. do 9.) Mjenica je vrijednosni papir (isprava) na određeni iznos novca koji svom imatelju daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik. Mjenica je jednostrani pravni posao u kojem njen izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati određeniiznos novca ili se njime obvezuje da će sam ispuniti tu isplatuTrasirana mjenica može glasiti po naredbi samoga trasanta. Ona se može vući (trasirati) i na trasanta. Ona se možeizdati (trasirati) za račun treće osobe.

ZAKON O MJENICI PRVI DIO TRASIRANA MJENICA

GLAVA I. IZDANJE I OBLIK TRASIRANE MJENICE Članak 1.

Trasirana mjenica sadrži:

1) oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena,

2) bezuvjetni uput da se plati odreðena svota novca,

3) ime onoga koji treba platiti (trasat),

4) označenje dospjelosti,

5) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti,

6) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent),

7) označenje dana i mjesta izdanja mjenice,

8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant).

Članak 2.

(1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka nabrojenih u prethodnom članku ne vrijedi kao trasirana mjenica, osim u slučajevima koji su odreðeni u sljedeæim stavcima.

(2) Trasirana mjenica u kojoj nije označena dospjelost, smatra se kao mjenica po viðenju.

(3) Ako nije naročito odreðeno, vrijedi kao mjesto plaæanja, , ono mjesto koje je naznačeno pored trasatovog imena .

(4) Trasirana mjenica na kojoj nije naznačeno mjesto izdanja, smatra se da je izdana u mjestu koje je označeno pored trasatovog potpisa.

Članak 3.

(1) Trasirana mjenica može glasiti po naredbi samoga trasanta.

(2) Ona se može vuči (trasirati) i na trasanta.

(3) Ona se može izdati (trasirati) za račun treæe osobe.

102

Članak 4.

Trasirana mjenica može biti plativa u mjestu prebivališta treæe osobe, bilo u mjestu u kome trasat prebiva, bilo u kojem drugom mjestu (domicilirana trasirana mjenica)

Članak 5.

(1) U trasiranoj mjenici plativoj po viðenju ili na odreðeno vrijeme po videnju, trasant može odrediti da svota u njoj označena, nosi kamate. U svakoj drugoj trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana.

(2) Kamatna stopa mora se naznačiti u mjenici; ako se to ne učini, odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana.

(3) Kamate teku od dana izdanja mjenice, ako nije drukčije označeno.

Članak 6.

(1) Ako je mjenična svota napisana slovima i brojevima, u slučaju neslaganja, vrijedi svota napisana slovima.

(2) Ako je mjenična svota napisana više puta slovima. ili više puta brojevima, onda vrijedi najmanja svota

Članak 7.

Iako se na mjenici nalaze potpisi osoba koje su nesposobne da se mjenično obvežu, ili lažni potpisi ili potpisi izmišljenih osoba ili potpisi koji iz bilo kojeg drugog razloga ne obvezuju osobe koje su potpisale mjenicu, ili u ime kojih je ona potpisana, ipak su obveze ostalihpotpisnika pravovaljane.

Članak 8.

Tko se na mjenici potpiše kao zastupnik drugoga, mada za to nije bio ovlašten, osobno je po njoj obvezan, a ako je platio, ima ista prava koja bi imao tobože zastupani .Isto vrijedi i za zastupnika koji je prekoračio svoje ovlaštenje.

Članak 9.

(t) Trasant odgovara da æe mjenica biti akceptirana i isplaæena.

(2) On sebe može osloboditi odgovornosti za akcept, a svaka odredba kojom bi sebe oslobaðao odgovornosti za isplatu smatra se kao da nije ni napisana.

103

vlastita mjenica (članci 109. i 110.)

VLASTITA MJENICA Članak 109.

Vlastita mjenica sadrži:

1) oznaku da je mjenica, unesena u sam slog isprave na jeziku na kome je ona sastavljena,

2) bezuvjetno obečanje da će se odreðena svota novca platiti,

3) oznaku dospjelosti,

4) mjesto gdje se plaćanje treba obaviti,

5) ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti,

6) oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdana,

7) potpis onoga koji mjenicu izdaje (izdavatelj).

Članak 110.

(1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma koje od sastojaka nabrojenih u članku 109. ovoga Zakona ne vrijedi kao vlastita mjenica, osim u sljedeæim slučajevima

(2) Vlastita mjenica u kojoj nije označena dospjelost, smatra se kao mjenica po viðenju.

(3) Ako nije naročito odreðeno, vrijedi kao mjesto plaæanja, a ujedno i kao mjesto izdavateljevog prebivanja ono mjesto koje je naznačeno kao mjesto izdanja mjenice.

4) Vlastita mjeniea u kojoj nije naznačeno mjesto izdanja, smatra se da je izdana u mjestu koje je označeno uz izdavateljevo ime

KRAJ

104

8. Zakon o čeku (»Narodne novine«, broj 74/94.), i to: izdavanje i oblik čeka (čl1. do 6.)

Izdavanje i oblik čeka Članak 1.

Ček sadrži:

1) oznaku da je ček, napisanu u samom slogu isprave ili ako je ova izdana na stranom jeziku, izraz koji na tome jeziku odgovara pojmu čeka,

2) bezuvjetni uput da se plati odreðena svota novca iz trasantovog pokriæa,

3) ime onoga koji treba platiti (trasat),

4) mjesto gdje treba platiti,

5) oznaka dana i mjesta izdanja čeka

, 6) potpis onoga koji je ček izdao (trasant).

Članak 2.

(1) Ček koji je plativ u zemlji može se trasirati samo na banku.

(2) Ček plativ izvan zemlje može se trasirati i na druge

Članak 3.

(1) Isprava u kojoj ne bi bilo ma kojeg od sastojaka nabrojenih u članku ne vrijedi kao ček osim.

(2) Ako nije naročito odreðeno vrijedi kao mjesto plaæanja ono mjesto koje je označeno kraj trasatovog imena.

(3) Ček u kome nije naznačeno mjesto izdanja smatra se da je izdan u mjestu koje je označeno kraj trasantovog imena.

(4) Odreðivanje kamata u čeku smatra se kao da nije napisano.

Članak 4.

(1) Ček se smije trasirati samo na onu osobu kod koje trasant ima pokriæe kojim može raspolagati putem čeka na temelju izričitog ili prešutnog sporazumas tom osobom. (2)Trasant koji izda nepokriven ček dužan je dati imatelju čeka potpunu odštetu.

Članak 5.

(1) Ček može glasiti na ime po naredbi ili na donositelja.

2) Ček na ime koji sadrži oznaku "ili donositelja".

105

(3) Isto tako ček bez oznake osobe kojoj se ima platiti (korisnik, remitent) vrijedi kao ček na donositelja.

(4) Ček može glasiti I na ime ili po naredbi samog trasanta .

(5) Ne vrijedi ček na donositelja u kome su trasant I trasat jedna ista osoba.

Članak 6.

Trasant odgovara za isplatu. Svaka odredba kojom bi se on oslobaðao odgovornosti za isplatu smatra se da nije napisana

indosament (članci 7. i 8.)

Članak 7.

(1) Ček na donositelja prenosi se jednostavnom predajom.

Svaki drugi ček, makar i nije izričito trasiran po naredbi; prernosi se indosamentom. (2) Ček, u kome je trasant stavio riječi "ne po naredbi" ili drugi izraz koji znači isto, prenosi se samo u obliku i sa učincima običnog usteupa (cesije)

(3) Ček na donositelja može se pretvoriti u ček na ime ili u ček po naredbi odgovarajuæim punim indosamentom.

Članak 8.

(1) lndosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije napisan.

(2) Djelomičan indosament je nevaljan,

(3) Isto tako, nevaljan je i trasatov indosament.

(4) Indosament "na donositelja" vrijedi kao bjanko indosament

(5) Tkogod, izuzimajuæi trasata, stavi na poleðini čeka izdanog na donositelja svoj potpis, ne ispisujuæi odredbu o indosamentu, odgovara kao trasantov avalista.

Ček ovim ne gubi osobinu čeka na donositelja.

(6) Indosament na trasata vrijedi kao priznanica o isplati

K r a j

106

9. Zakon o obrtu (»Narodne novine«, broj 143/13.), i to:

opće odredbe (članci 1. i 3.)

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, , institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, i druga pitanja važna za obavljanje obrta.

Članak 3.

Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarskegodine.

tvrtka i sjedište (članci 17. do 19.)

Članak 17.

(1) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, izdat će obrtnicu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.

(2) Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

(3) Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta mjesno nadležnom uredu

Članak 18.

Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, dužan je sva izvršna rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija , nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Državnom zavodu za statistiku.

Članak 19.

(1) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje.

(2) Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake.

(3) Tvrtka se mora istaknuti na adresi sjedišta obrta i izdvojenih pogona u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.

(4) Obrt može upotrebljavati i skraćenu tvrtku koja sadrži naziv obrta i ime i prezime obrtnika.

(5) U slučaju prestanka obavljanja obrta u sjedištu, , obrtnik je dužan ukloniti istaknutu tvrtku obrta.

(6) Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku obrta

107

poslovanje obrta (članci 20. i 21.)

Članak 20.

(1) Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. (2) Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište,

Članak 21.

(1) Obrtnik može promijeniti sjedište obrta.

(2) Promjenu sjedišta obrta obrtnik ili pravna osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta u Obrtni registar.

(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na područje druge županije uz prijavu dužan je priložiti i obrtnicu.

prestanak obrta (članci 40. do 43.)

Članak 40.

(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.

(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka prilažu:

1. izvadak iz matice umrlih za obrtnika

2. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju

(3) O prijavi nadležni ured donosi rješenje o upisu prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.

4. Pravna osoba koja obavlja obrt

Članak 41.

(1) Pravna osoba mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete za otvaranje obrta (2) Pravna osoba ako obrt obavlja na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima, mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete za otvaranje obrta . iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona i ima završeno odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje.

(3) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, na čijem području se nalazi poslovni prostor u kojem pravna osoba obavlja vezani obrt sukladno odredbama ovog Zakona, vodi evidenciju o pravnim osobama i radnicima obrtnika. (4) Radnik dužan je u roku od dvije godine od dana upisa u evidenciju o pravnim osobama i radnicima položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.

108

(5) Pravna osoba može početi obavljati obrte nakon izvršnosti rješenja mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji, o udovoljavanju za rad. (6) Nadležno ministarstvo donosi rješenje o davanju povlastice, odnosno dozvole pravnoj osobi kada obavlja obrt iz članka 6. stka 1. točke 3. ovoga Zakona.

Članak 42.

Pravna osoba koja obavlja vezane ili povlaštene obrte dužna je u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji osim uvjeta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ispunjava i uvjete iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 43.

Oblik i način vođenja evidencije iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona te mogućnosti njezina korištenja propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt

Kraj

109

10. Zakon o zadrugama (»Narodne novine«, broj 34/11., 125/13. i 76/14.), i to:

opće odredbe (članci 1. do 5)

Glava I.

OPĆE ODREDBE Pojam zadrugeČlanak 1.

Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

Članak 2.(1) Zadruga se temelji na zadružnim vrednotama: samopomoći, odgovornosti, demokratičnosti, ravnopravnosti, pravičnosti i solidarnosti te moralnim vrednotama poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge.

(2) Odnose među svojim članovima zadruga uređuje na zadružnim načelima:– dragovoljno i otvoreno članstvo – članstvo u zadruzi je dragovoljno i otvoreno prema svim osobama koje koriste njezine proizvode, usluge i koje su spremne prihvatiti odgovornosti članstva, bez bilo koje diskriminacije,– nadzor poslovanja od strane članova – zadruga je demokratsko društvo čiji rad nadziru njezini članovi i koji aktivno sudjeluju u stvaranju poslovne politike i donošenju odluka. Izabrani predstavnici članova odgovaraju članstvu. Članovi imaju jednaka glasačka prava (jedan član – jedan glas),– gospodarsko sudjelovanje članova zadruge i raspodjela – dužnost članova zadruge je, prema svojim interesima i mogućnostima, sudjelovanje u radu i doprinos razvoju zadruge. Članovi raspoređuju dobit zadruge za jednu ili više sljedećih namjena: razvitak zadruge, porast pričuva, članovima – razmjerno poslovanju sa zadrugom i kao potpora drugim aktivnostima zadruge,– samostalnost i neovisnost – kao samostalna i neovisna pravna osoba zadruga se u pravnom prometu s drugim pravnim osobama i državnim tijelima oslanja na rad svojih članova i zadružne resurse, pod neposrednim nadzorom svojih članova,

– obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje članova zadruge – zadruga provodiobrazovanje i stručno usavršavanje svojih članova, izabranih predstavnika, upravitelja i zaposlenika kako bi pridonijeli razvitku svoje zadruge.– suradnja među zadrugama – zadruge najučinkovitije služe svojim članovima i jačanju zadružnog sustava povezivanjem i suradnjom na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini,

– briga za zajednicu – zadruga posluje na način koji pridonosi održivom razvoju okruženja i lokalne zajednice.

(3) U svome radu zadruga je dužna pridržavati se zadružnih načela iz stavka 2. ovoga članka i dobrih poslovnih običaja.

110

Tvrtka

Članak 3.(1) Tvrtka je ime pod kojim zadruga djeluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.

(2) Tvrtka zadruge mora sadržavati naznaku da se radi o zadruzi i naznaku glavne djelatnosti koju zadruga obavlja.

(3) Ako članstvo zadruge ima posebna svojstva koja obilježavaju zadrugu, zadruga može istaknuti ta svojstva u tvrtki zadruge.

(4) Odredbe propisa koje se odnose na tvrtku trgovačkog društva odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku zadruge,

Predmet poslovanja i sjedište

Članak 4.(1) Zadruga može obavljati svaku djelatnost za koju ispunjava propisane uvjete.

(2) Odredbe propisa koje se odnose na predmet poslovanja i sjedište trgovačkoga društva odgovarajuće se primjenjuju na predmet poslovanja i na sjedište zadruge.

(3) Zadruga može osnivati podružnice. Na osnivanje i rad podružnica na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

Članak 5.Država, lokalna i područna (regionalna) samouprava potiču razvoj zadrugarstva mjerama ekonomske i socijalne politike te drugim mjerama unapređenja razvoja zadruga i zadružnog sustava.

osnivanje zadruge (članci 7. do 9.)

Osnivačka skupština

Članak 7.(1) Osnivačku skupštinu sazivaju osnivači zadruge. Osnivačkoj skupštini predsjeda jedan od osnivača.(2) Pravo glasa na osnivačkoj skupštini imaju osobe koje su potpisale izjavu o prihvaćanju pravila zadruge.(3) Osnivačka skupština donosi odluke većinom glasova osnivača zadruge.(4) Osnivačka skupština donosi pravila zadruge. Pravila zadruge su donesena kada broj osnivača potreban za osnivanje zadruge ( MIN.SEDAM) potpiše izjavu o prihvaćanju pravila. Izjava osnivača sadrži: ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB, broj i oznaku osobne identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe.(5) Nakon donošenja pravila zadruge osnivačka skupština zadruge bira tijela zadruge sukladno ovom Zakonu i pravilima zadruge, donosi odluku o unosu, odnosno uplati uloga članova i druge odluke vezane uz osnivanje zadruge.(6) Zadruga svojim pravilima regulira mogućnost organiziranja predstavničke skupštine.

111

Pravila zadruge

Članak 8.(1) Pravila zadruge su osnivački i temeljni opći akt zadruge.

(2) Pravila zadruge sadrže odredbe o:– tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja,– unutarnjem ustroju,– uvjetima i načinu stjecanja članstva, obliku i visini, unosu i povratu uloga člana, pravima, obvezama i odgovornostima članova, uvjetima i načinu prestanka članstva i drugim pitanjima vezanim uz članstvo u zadruzi,– tijelima zadruge: njihovoj nadležnosti, pravima i obvezama, postupku izbora i opoziva, mandatu članova, načinu donošenja odluka i drugim pitanjima vezanim uz rad tijela zadruge,– zastupanju i predstavljanju zadruge te pravima i ovlastima upravitelja,– imovini zadruge i načinu raspolaganja imovinom,– upotrebi dobiti, odnosno viška prihoda, pokriću gubitaka, odnosno manjka u poslovanju,– dijelu dobiti, odnosno viška prihoda koji se raspoređuju u obvezne pričuve,– statusnim promjenama i prestanku zadruge,– informiranju članova i poslovnoj tajni,– načinu i postupku izmjena i dopuna pravila i– drugim pitanjima važnim za rad i poslovanje zadruge.

(3) Pravila zadruge nakon donošenja potpisuje predsjednik skupštine. Potpis predsjednika skupštine na pravilima treba biti ovjerovljen kod javnog bilježnika.

Osnivanje zadrugeČlanak 9.

(1) Zadruga je osnovana trenutkom potpisa izjave osnivača o prihvaćanju pravila zadruge na osnivačkoj skupštini, a svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar mjesno nadležnog trgovačkog suda.(2) Zadruga se upisuje u sudski registar sukladno propisima o sudskom registru.(3) U sudski registar upisuje se:– tvrtka, sjedište, OIB i predmet poslovanja zadruge,– dan održavanja osnivačke skupštine,– ime i prezime upravitelja i OIB,– ovlasti za zastupanje zadruge,– ime i prezime i OIB članova nadzornog odbora, ako zadruga ima nadzorni odbor,– odgovornost članova zadruge za obveze zadruge, ako je propisana pravilima zadruge. (4 ) Rješenje o upisu u sudski registar i svaku izmjenu toga rješenja sud će dostaviti zadruzi i Hrvatskom centru za zadružno poduzetništvo u roku 15 dana od dana upisa.

imovina i poslovanje zadruge (članci 30. do 33.)

IMOVINA ZADRUGEČlanak 30.

(1) Imovinu zadruge čine ulozi članova, sredstva stečena obavljanjem djelatnosti i drugim aktivnostima zadruge i sredstva stečena na druge načine.

(2) Imovina zadruge pripada zadruzi i služi za obavljanje njezinih djelatnosti i podmirenje njezinih obveza.

(3) Imovinu koja nije u funkciji obavljanja djelatnosti zadruge, zadruga može odlukom skupštine prodati ili dati u zakup, a ostvarena sredstva dužna je usmjeriti za poslovanje zadruge.

112

Ulog člana zadruge

Članak 31.(1) Ulog člana zadruge može biti osnovni i dodatni ulog.

(2) Osnovni ulog je novčani iznos koji je svaki član zadruge dužan unijeti u zadrugu kod osnivanja zadruge ili pristupanja zadruzi nakon osnivanja.

(3) Iznos osnovnog uloga je jednak, a njegovu visinu određuje skupština i ne može biti manji od 1.000,00 kuna.

(4) Dodatni ulog je ulog koji član zadruge može unijeti uz osnovni ulog.

(5) Iznos dodatnog uloga je jednak, a njegovu visinu određuje skupština zadruge.

(6) Ulog člana zadruge upisuje se na ime člana zadruge u imenik članova zadruge.

(7) Ulog se, u pravilu, unosi u novcu. Ako se ulog unosi u stvarima ili pravima, novčanu vrijednost stvari ili prava procjenjuje sudski vještak.

(8) Ako član zadruge kao ulog unosi stvar ili pravo koje se daje u vlasništvo zadruge, član zadruge odgovara za stvarne i pravne nedostatke stvari kao da se radi o prodaji.

(9) Ako član zadruge kao ulog unosi stvar ili pravo na kojem zadržava pravo vlasništva, a na zadrugu prenosi samo uporabu, za stvarne i pravne nedostatke član odgovara kao da se radi o zakupu, odnosno najmu.

(10) Ako član zadruge kao ulog unosi tražbinu, odgovara za njezino postojanje i naplativost.

(11) Ako je član zadruge u zadrugu unio više uloga, pravilima zadruge može se propisati da se više uneseni ulozi (dodatni ulozi), na zahtjev člana zadruge, mogu isplatiti članu zadruge ili prenijeti na drugog člana zadruge ili na drugu osobu ako ona stječe članstvo u zadruzi.

(12) Ulog se vraća članu zadruge nakon prestanka članstva.

Ulog osobe koja nije član zadrugeČlanak 32.

(1) Novčani iznos kao ulog u zadrugu može unijeti i osoba koja nije član zadruge, ali je zainteresirana za njezino poslovanje.

(2) Unos, povrat i prijenos uloga na drugu osobu i druga pitanja reguliraju se pravilima zadruge i ugovorom zadruge i ulagača.

(3) Uloge osoba koje nisu članovi zadruge, zadruga je dužna posebno voditi u poslovnim knjigama.

(4) Pravilima zadruge može biti određeno da predstavnik ulagača, izabran na način utvrđen pravilima zadruge, može na skupštini zadruge iznositi mišljenje ulagača o poslovanju zadruge ili odlukama skupštine, ako bi one imale utjecaj na sigurnost ili naplativost njihovih uloga.

113

Članarina Članak 33.

Pravilima zadruge može biti propisano da članovi zadruge osiguravaju sredstva za rad zadruge plaćanjem članarine.

prestanak zadruge (članak 43. do 48.)

PRESTANAK ZADRUGE Članak 43.(1) Razlozi za prestanak zadruge su:

1. odluka skupštine o prestanku zadruge, pripajanju drugoj zadruzi, spajanju s drugom zadrugom i podjeli na više novih zadruga,2. pravomoćna odluka suda kojom se određuje ukidanje zadruge ili brisanje zadruge iz sudskog registra po službenoj dužnosti,3. nedostavljanje godišnjih financijskih izvješća nadležnom tijelu u skladu s posebnim propisima,4. poslovanje zadruge neprekidno šest mjeseci s brojem članova ispod broja propisanog ovim Zakonom,5. drugi slučajevi predviđeni ovim Zakonom ili posebnim propisima.(2) Razloge iz stavka 1. točke 4. ovoga članka rješenjem utvrđuje ured državne uprave na zahtjev člana zadruge ili upravitelja zadruge.(3) Pravomoćno rješenje iz stavka 2. ovoga članka ured državne uprave dostavlja nadležnom trgovačkom sudu i ono predstavlja osnovu za pokretanje postupka brisanja zadruge iz sudskog registra po službenoj dužnosti suda.

Članak 44.Na postupak pripajanja, spajanja, podjele, te likvidacije zadruge na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje postupak pripajanja, spajanja i podjele te likvidacije dioničkog društva, ako ovim Zakonom nije što drugačije određeno.

Članak 45.(1) U slučaju odlučivanja o likvidaciji zadruge, skupština zadruge ne može odlučiti o prestanku zadruge, ako se određeni broj članova zadruge koji ne može biti manji od broja potrebnog za osnivanje zadruge, pisanim putem izjasni da zadruga ne prestaje.(2) Odluka donesena glasovanjem protivno odredbi iz stavka 1. ovoga članka nema pravniučinak.

Članak 46.

(1) U slučaju prestanka zadruge spajanjem, pripajanjem ili podjelom zadruge, prava i obveze zadruge prenose se na njezine pravne slijednike . (2) Član zadruge koji se protivi odluci skupštine o spajanju, pripajanju ili podjeli zadruge može istupiti iz zadruge.

Članak 47.(1) U slučaju likvidacije, odnosno stečaja zadruge, nakon podmirenja obveza prema vjerovnicima i povrata uloga članovima zadruge, preostala imovina zadruge prenosi se jedinicama lokalne samouprave na čijem području je zadruga.(2) Jedinica lokalne samouprave je dužna imovinu iz stavka 1. ovoga članka prenijeti postojećoj ili novoosnovanoj zadruzi iste djelatnosti na tom području putem natječaja i uz suglasnost nadležnog državnog tijela s obzirom na djelatnost zadruge.(3) Ukoliko se u roku od jedne godine računajući od dana prenošenja u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, imovina iz stavka 1. ovoga članka ne prenese u vlasništvo postojećoj ili novoosnovanoj zadruzi iste djelatnosti na tom području, jedinica lokalne samouprave dužna ju je upotrijebiti za razvoj zadrugarstva.

Članak 48. Zadruga prestaje brisanjem zadruge iz sudskog registra. kraj

114

11. Zakon o ustanovama (»N n«, broj 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08.), i to:

opće odredbe (članci 1. do 11.)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo ureðeno ovim Zakonom.

Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti,ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.

Na pravnu osobu koja djelatnost iz stavka 2. ovoga članka obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima.

Zakonom se može propisati da se pojedine djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti.

Članak 2.

Ustanova stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova.

Ustanova gubi svojstvo pravne osobe upisom brisanja ustanove iz sudskog registra ustanova.

Članak 3.

Ustanova je samostalna u obavljanju svoje djelatnosti i u poslovanju sukladno zakonu, na zakonu utemeljenom propisu i aktu o osnivanju.

Ustanova obavlja djelatnost radi koje je osnovana pod uvjetima i na način odreðen zakonom, na zakonu utemeljenom propisu, aktom o osnivanju, statutom i drugim općim aktom ustanove te sukladno suvremenim znanstvenim postignućima i pravilima struke.

Članak 4.

Ustanova može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može biti strankom u postupcima pred sudovima, drugim državnim organima i tijelima s javnim ovlastima.

Članak 5.

Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba, ako za obavljanje odreðene djelatnosti ili za odreðene ustanove nije zakonom drugačije odreðeno.

115

Članak 6.

Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti ustanova ako je zakonom odreðeno da se ona obavlja kao javna služba.

Javna ustanova može se osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije odreðena kao javna služba, akose one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu.

Članak 7.

Javnu ustanovu može osnovati:

1. Republika Hrvatska,

2. općina, grad, županija i Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga a sukladno zakonu,

3.druga fizička i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno,

4.jedinica lokalne samouprave i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno.

Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati javnu ustanovu pod uvjetima iz stavka 1. točke 2. ovog članka.

Članak 8.

Osnivač javne ustanove dužan je, od ministarstva, u čijem je djelokrugu nadzor na obavljanjem djelatnosti za koju se javna ustanova osniva, zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa zakonom.

Nadležno ministarstvo dužno je donijeti rješenje o ocjeni sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju ustanove sa zakonom i dostaviti ga osnivaču u roku od 2 mjesecaračunajući od dana predaje urednog zahtjeva.

Ako nadležno ministarstvo ne donese rješenje u propisanom roku, smatrat će se da je odluka, sporazum, odnosnougovor o osnivanju sukladan zakonu.

Protiv rješenja kojim se utvrðuje da odluka, sporazum odnosno ugovor o osnivanju ustanove nije sukladan zakonu osnivač može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom R H.

Članak 9.

Ustanova može imati jednu ili više podružnica (odjel, zavod, centar, i sl.).

Podružnica je ustrojbena jedinica ustanove za koju je aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove odreðeno da obavlja dio djelatnosti ustanove i da sudjeluje upravnom prometu.

Podružnica nije pravna osoba, te njenom djelatnošću i poslovanjem prava i obaveze stječe ustanova. Podružnica obavlja djelatnost i posluje pod nazivom ustanove i svojim nazivom, i mora pri tome navesli svoje sjedište i sjedište ustanove.

116

Podružnica ustanove upisuje se u sudski registar ustanova. Prijavu za upis podružnice podnosi ustanova.

Članak 10.

Zakonom i na temelju zakona donijetom odlukom predstavničkoga tijela jedinica lokalne samouprave, može se javnoj ustanovi povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana, općim aktima ureðuje odreðene odnose, da rješava u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, te da obavlja druge javne ovlasti. Javna ustanova obavlja javne ovlasti pod uvjetima, na način i u postupku koji je odreðen zakonom.

Članak 11.

Pravni status zaposlenih u ustanovama,uvjeti za stupanje u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom ureðuju se općim propisima o radu

imovina ustanove i odgovornost za njene obveze (članci 57. do 59.)

VII. IMOVINA USTANOVE I ODGOVORNOST ZA NJENE OBVEZE Članak 57.

Sredstva za rad koja su pribavljena od osnivača ustanove, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili su pribavljena iz drugih izvora čine imovinu ustanove.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit,ta se dobit upotrebljava isključito za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Osnivač ustanove može odlučiti da dobit ustanove upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove kojoj je osnivač.

Članak 58.

Ustanova ne može bez suglasnosti osnivača ustanove, odnosno organa kojeg je on odredio, steći, opteretiti ili otuðiti nekretninu i drugu imovinu čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrðene aktom o osnivanju ili statutom ustanove.

Članak 59.

Ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.

Osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obaveze.

117

prestanak ustanove (članci 71. do 74.

XII. PRESTANAK USTANOVE

Ustanova prestaje:

Članak 71.

1. pravomoćnošću sudske odluke kojom je utvrðena ništavost upisa u sudski registar;

2. pravomoćnošću odluke o zabrani obavljanja djelatnosti za koju je osnovana;

3. prestankom važenja dozvole odnosno ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti za koju je ustanova osnovana;

4. odlukom osnivača o prestanku ustanove;

5. pripojenjem drugoj ustanovi ili trgovačkom društvu, spajanjem s drugom ustanovom ili trgovačkim društvom, podjelom na dvije ili više ustanova, te pretvorbom u trgovačko društvo ;

Članak 72.

Nad ustanovom se može provesti stečaj u skladu s propisima o stečaju.

Članak 73.

Ostatak likvidacijske, odnosno stečajne mase predat će se osnivaču ustanove.

Članak 74.

Podružnica ustanove prestaje :1.ako ustanova donese odluku o prestanku podružnice, 2. ako ustanova prestane postojati.

kraj