· web view u navedenom dijelu rada prikazana je metodologija, ciljevi i hipoteze...

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTET

STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA

Anita Sastić Gudiček

UKLJUČENOST U ZAJEDNICU OSOBA S MOTORIČKIM OŠTEĆENJEM

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2012.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTET

STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA

DIPLOMSKI STUDIJ SOCIJALNOG RADA

Anita Sastić Gudiček

UKLJUČENOST U ZAJEDNICU OSOBA S MOTORIČKIM OŠTEĆENJEM

DIPLOMSKI RAD

Mentorica: prof. dr. sc. Zdravka Leutar

Zagreb, 2012.

ZAHVALA:

​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​

Zahvaljujem svojoj mentorici prof. dr. sc. Zdravki Leutar na strpljenju, pomoći i vodstvu pri izradi ovog diplomskog rada.

Hvala dragom Bogu na mojoj hrabrosti, upornosti i trudu tijekom godina studiranja.

Hvala svim kolegicama, kolegama i svim mojim dragim prijateljima bez kojih studij ne bi prošao tako zabavno.

Najveća hvala mojoj majci, mom dragom suprugu i mom malom anđelu (Nia) na neizmjernom strpljenju, razumijevanju, podršci i pomoći tijekom studiranja, kao i ostalim članovima obitelji.

Sadržaj

11. Uvod

22. Invaliditet

52.1. Vrste invaliditeta

62.2. Zastupljenost osoba s invaliditetom u populaciji

72.3. Položaj osoba s invaliditetom kroz povijest

82.4. Motorička oštećenja

92.4.1. Etiologija motoričkih oštećenja

103. Socijalna integracija

113.1. Uključenost u zajednicu osoba s invaliditetom

154. Kvaliteta života osoba s motoričkim oštećenjem

195. Funkcionalna sposobnost osoba s motoričkim oštećenjima

236. Cilj, problemi i hipoteze istraživanja

237. Metoda

237.1. Uzorak ispitanika

247.2. Postupak istraživanja

257.3. Mjerni instrument

257.4. Mjerenje

267.5. Postupci obrade podataka

267.6. Etički aspekti istraživanja

278. Rezultati i rasprava

278.1. Socio-demografski obilježja ispitanika

358.2. Prikaz distribucije odgovora osoba s motoričkim oštećenjima u uključenosti u zajednicu

529. Verifikacija hipoteza

5310. Zaključak

5611. Popis slika i tablica

5712. Literatura

6113. Prilog

Uključenost osoba s motoričkim oštećenjem u zajednicu

Sažetak: Rad se bavi osobama s motoričkim oštećenjem i njihovom ukljućenošću u zajednicu, s ciljem dobivanja novih saznanja saznanja o uključenosti osoba s motoričkim oštećenjima u život zajednice. Točnije, postoje li razlike uključenosti osoba s motoričkim oštećenjem u zajednicu obzirom na mjesto stanovanja te postoji li povezanost uključenosti osoba s motorički oštećenjem u zajednicu i samopecepcije aktivnog člana u zajednici, funkcionalne sposobnosti i općenitog zadovoljstva sadašnjim životom ispitanika. Istraživanje je provedeno 2009. godine za potrebe projekta koje provodi Ministarstvo obitelji i branitelja i međugeneracijske solidarnosti u suradnji s Pravnim fakultetom – Studijem socijalnog rada. U istraživanju je sudjelovalo 480 osoba s motoričkim oštećenjem, od čega je 52,1 % (N=250) ispitanika ženskog spola i 47,9 % (N= 230) ispitanika muškog spola. Zaključno možemo reći da su rezultati istraživanja pokazali da postoji statistički značajana razlika uključenosti osoba s motoričkim oštećenjem obzirom na mjesto stanovanja. Također, rezultati su pokazali da postoji visoka negativna povezanost uključenosti u zajednicu i samopercepcije aktivnog člana u zajednici i visoka negatinva povezanost s općenitim zadovoljstvom životom. Između uključenosti u zajednicu osoba s motoričkim oštećenjem i funkcionalne sposobnosti također se pokazala visoka pozitivna povezanost.

Ključne riječi: osobe s motoričkim oštećejem, uključenost u zajednicu, funkcionalna sposobnost, općenito zadovoljstvo životom.

The involvement of persons with motoric impairment in the community

Abstract: The study deals about persons with motoric impairment and their involvement in the community, with the aim of obtaining new information on the findings of involvement of persons with motoric impairment in community life. Specifically, whether there are any differences of inclusion of persons with motoric impairment into the community regarding their place of residence and whether there is a connection of inclusion of persons with motoric impairment in the community and self-perception of active member of the community, functional ability and satisfaction with current life situation of the examinees in general. The study was conducted 2009th for the purposes of the project implemented by the Ministry of family and veterans' affairs and intergenerational solidarity, in collaboration with the Faculty of law- Social Work Studies. In the study participated 480 people with motoric impairment, of which 52.1% (N=250) of the examinees were females and 47.9% (N=230) males. In conclusion, we can say that results of the research showed that there was a statistically significant difference of involvement of persons with motoric impairment considering the place of residence. Also, the results showed that there was a high negative correlation between community involvement and self-perception of active members in the community and high negative connection with life satisfaction in general. Also, a high positive correlation had been shown between the community involvement of people with motor impairment and the functional ability.

Key words: people with motoric impairment, community involvement, functional ability, satisfaction with life in general.

Izjava o autorstvu rada

Ovime potvrđujem da sam osobno napisao/la rad:

Uključenost u zajednicu osoba s motoričkim oštećenjem

i da sam njegov autor/ica.

Svi dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se temelje na drugim izvorima (bilo da su u pitanju mrežni izvori, udžbenici, knjige, znanstveni, stručni ili popularni članci) u radu su jasno označeni kao takvi te adekvatno navedeni u popisu literature.

Ime i prezime: Anita Sastić Gudiček

Datum: 19.06.2012.

1. Uvod

Osobe s invaliditetom su najbrojnija manjina na svijetu. Nažalost i danas se događa da upravo osobe s invaliditetom ne mogu ravnopravno sudjelovati u zajednici. Postoje brojni dokumenti, zakoni i programi kojima se upravo jamči ovo pravo ravnopravnog sudjelovanja, na temlju kojih možemo zaključiti da je teorijska razina ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom dobro osmišljena i donešena, ali u praksi to kasni i još uvijek se krše prava osoba s invaliditetom. U ovom ćemo se radu baviti osobama s motoričkim oštećenjima kao s jednom od vrsta invalidnosti. Istraživanjem koje je provedno analizirat ćemo uključenost osoba s motoričkim oštećnjima u zajednicu.

U prvom dijelu ovog rada, prikazane su definicije invaliditeta različitih autora, kao i vrste i uzroci invaliditeta, zastupljenost osoba s invaliditetom u općoj populaciji te definicije osoba s motoričkim oštećenjem.

Drugi dio rada odnosi se na definicije socijalne integracije i uključenosti u zajednicu te pregled postojećih pravnih dokumenta koji se tiču ravnopravnog sudjeovanja i uključenosti osoba s invaliditetom. Zatim će se dati prikaz važnosti zadovoljstva kvalitetom života i funkcionalne sposobnosti osoba s motoričkim oštećenjem kao i prikaz postojećih istraživanja.

Slijedeći dio rada čini istraživački dio, u čijem prvom djelu se prikazuju sociodemograska obilježja ispitanika, a drugom se ispituje razlike uključenosti osoba s motoričkim oštećenjem u zajednicu obzirom na mjesto stanovanja te se mjeri povezanost uključenosti osoba s motoričkim oštećenjem u zajednicu obzirom na samopercepciju aktivnog člana u zajednici, funkcionalnu sposobnost i općenito zadovoljstvo sadašnjim životom. U navedenom dijelu rada prikazana je metodologija, ciljevi i hipoteze istraživanja, prezentirani rezultati istraživanja i verifikacija hipoteza, referiralo se na prethodna istraživanja, spoznaje i činjenice i sve problematiziralo iz perspektive socijalnog rada. Prilog čini dio upitnika čiji su dijelovi korišteni za ovo istraživanje.

2. Invaliditet

Na samom početku važno je naglasiti kako ne postoji jedninstveno prihvaćena definicija invaliditeta kako u svijetu tako ni kod nas te ga različiti autori različito definiraju i gotovo kod svih je prisutna ta negativna konotacija, odnosno naglašavaju se ograničenja i ono što osoba s invaliditetom ne može te da im je potrebna pomoć drugih kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u društvu.

Definiranjem invaliditeta treba imati na umu tri dimenzije:

1. Invaliditet nije jednostavan medicinski fenomen, odnosno o njemu se nemože govoriti isto sa medicinskog aspekta, a tako se najčešće događa.

2. Invaliditet nije ni stvar statistike koja bi upućivala na postotak odstupanja od prosjeka populacije u određenim mogućnostima.

3. Invaliditet je uvijek rezultat interakcije između psihofizičkog oštećenja, osobe s oštećenjem, kao cjelovitog ljudskog bića, individualnih barijera koje se pred nju stavljaju, a koje mogu biti bilo koje naravi, te na kraju utjecaja okoline koja osobu s invaliditetom okružuje. (Marinić, 2007.).

Rječnik hrvatskoga jezika (2000.) pod pojmom "validan" navodi značenja poput ispravan, valjan, koji vrijedi itd., a kako znamo da prefiks "in" ima odrično značenje, odnosno označuje lišenost onoga što glavna riječ ističe, jasno nam je da bi "in-valid", "in-validan"oznčavao onoga koji nije ispravan, koji nije valjan i u konačnici koji ne vrijedi. In-validan = ne-vrijedan. Riječ invalid je latinskog podr