ODJEL ZA SESTRINSTVO

Anita Prskalo

INFORMIRANOST STARIJIH OSOBA O POSTUPCIMA I POSLJEDICAMA PADA I OZLJEDA

Diplomski rad

Zagreb, lipanj 2019.

ODJEL ZA SESTRINSTVO

Anita Prskalo

INFORMIRANOST STARIJIH OSOBA O POSTUPCIMA I POSLJEDICAMA PADA I OZLJEDA

Diplomski rad

Mentor: prof. dr. sc. prim. Darko Ropac

Zagreb, lipanj 2019.

Ovaj diplomski rad je izrađen na Odjelu za sestrinstvo pod vodstvom prof. dr. sc. prim. Darka Ropca, dr. med. i predan je na ocjenu u akademskoj godini 2018/2019.

Anita Prskalo

(Ime i prezime studenta)

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

kojom izjavljujem i potpisom potvrđujem da je diplomski rad:

INFORMIRANOST STARIJIH OSOBA O POSTUPCIMA I POSLJEDICAMA PADA I OZLJEDA

(naslov diplomskog rada)

isključivo rezultat mog vlastitog i samostalnog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i objavljenoj literaturi, a dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se temelje na drugim izvorima su jasno označeni kao takvi te navedeni u popisu literature.

Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranog rada, te nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava.

Izjavljujem da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.

U Zagrebu, _____________ ______________________

(potpis)

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Naslov

Informiranost starijih osoba o postupcima i posljedicama pada i ozljeda

Autor

Anita Prskalo

Mentor

Komentor

Prof. dr. sc. Darko Ropac dr. med.

Ključne riječi

Do 5 pojmova/termina

starije osobe, padovi, ozljede, informiranost

Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog rada

1. doc. dr.sc. Melita Uremović, predsjednik

2. prof. dr. sc. Dinko Puntarić, član

3. prof. dr. sc. Darko Ropac, član

Ustanova koja je dodijelila akademski stupanj

HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

Sveučilišni odjel

Odjel za sestrinstvo

Mjesto

Zagreb

Država obrane

Republika Hrvatska

Znanstveno područje i polje

Biomedicina i zdravstvo

Vrsta studija

Sveučilišni

Razina studija

Diplomski

Naziv studijskog programa

Sestrinstvo

Akademski naziv

magistra sestrinstva

Kratica akademskog naziva

mag.med.techn.

Vrsta rada

Diplomski rad

Jezik diplomskog rada

Hrvatski

Datum obrane

BASIC DOKUMENTATION CARD

Title

Knowledge of elderly people about the procedures and consequences of falls and injuries

Author

Anita Prskalo

Mentor

Co-mentor

Prof. dr. sc. Darko Ropac dr. med.

Key words

Up to 5 indications / terms

aged, accidental falls, injuries, knowledge

Thesis Committee

1. doc. dr.sc. Melita Uremović, president

2. prof. dr. sc. Dinko Puntarić, member

3. prof. dr. sc. Darko Ropac, member

The Institution Awarding the Academic Title

CATHOLIC UNIVERSITY OF CROATIA

University Department

Department of nursing

Location

Zagreb

Country of Defense

Republic of Croatia

Scientific Area and Field

Biomedicine and Health

Type of Study

University

Level of Study

Graduate

Study Programme

Nursing

Academic Title

Master of nursing

Abbreviated Academic Title

mag.med.techn.

Type of Thesis

Graduate Thesis

Language of Thesis

Croatian

Date of Thesis Defense

POPIS KRATICA

SZO – Svjetska zdravstvena organizacija

KOPB – Kronična opstruktivna plućna bolest

SAD – Sjedinjene Američke Države

KBC – Klinički bolnički centar

RH – Republika Hrvatska

NSS – Niža stručna sprema

SSS – Srednja stručna sprema

VŠS – Viša stručna sprema

VSS – Visoka stručna sprema

MR. SC. – Magistar znanosti

DR. SC. – Doktor znanosti

NSAR – nesteroidni antireumatici

UAE – Ujedinjeni Arapski Emirati

Sadržaj

1. UVOD………………………………………………………………………………………1

1.1. Starenje………………………………………………………………………………...1

1.1.1. Fiziološke promjene u starijoj životnoj dobi povezane s padom……….…1

1.2. Pad…………………………………………………………………………………….. 3

1.2.1. Rizik za pad…………………………………………………………………….4

1.2.2. Unutarnji čimbenici rizika za pad……………………………………………4

1.2.3. Osteoporoza…………………………………………………………………….5

1.2.4. Vanjski čimbenici za pad………………………………………………………7

1.2.5. Okolinski čimbenici……………………………………………………………7

1.3. Ozljede…………………………………………………………………….…………..8

1.3.1. Prijelom kuka…………………………………………………………………..8

1.3.2. Prijelom kralježnice……………………………………………………………9

1.3.3. Ozljede glave…………………………………………………………………...9

1.4. Psihološke posljedice pada…………………………...……………………………10

1.5. Smjernice za sprječavanje nastanka pada i ozljeda………………………...……10

1.5.1. Promjena ponašanja i načina života……………………………..…………11

1.5.2. Prilagodba okoliša……………………………………………………………11

2. CILJ ISTRAŽIVANJA……………………………………………………………………13

3. MATERIJAL I METODE………………………………………………………………...14

4. REZULTATI………………………………………………………………………………16

5. RASPRAVA……………………………………………………………………………….39

6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………..45

7. LITERATURA………….…………………………………………...…………………….47

POPIS TABLICA……………………………………………………………………………51

POPIS GRAFIKONA………………………………………………………….……………52

PRILOZI………………………………………………………………………..……….……53

ŽIVOTOPIS……………………………………………………………………………….…58

Sažetak

Padovi i ozljede u starijoj životnoj dobi predstavljaju opasnost i veliki javnozdravstveni problem. Mnogobrojni čimbenici, vanjski i unutarnji utječu na pojavnost padova. Posljedice pada kod starijih osoba su često ozbiljne i u velikoj mjeri rezultiraju ozljedama, potrebi hospitalizacije te dugoročno smanjuju mogućnosti brige o sebi. Padovi i ozljede mogu biti spriječeni te je od osobite važnosti upućenost starijih osoba u rizične čimbenike, postupke sprečavanje i njihove posljedice.

Cilj provedenog istraživanja je bio utvrditi razinu informiranosti starijih osoba o postupcima i posljedicama pada i ozljeda. Specifični ciljevi su bili utvrditi razliku u razini informiranosti starijih osoba u odnosu na dob, spol, razinu obrazovanja, iskustvo pada i u odnosu na to s kim ispitanici žive. Istraživanje je provedeno kao presječna studija uz korištenje ankete u koje je bilo uključeno 220 ispitanika starije životne dobi od 65 godina i više koji žive u vlastitim kućanstvima na području Doma zdravlja Zagreb-Zapad. Prosječna dob ispitanika je bila 79,20 godina, dok je ispitanika muškog spola bilo 35,5%, a ženskog spola 64,5%. Iskustvo pada unatrag godinu dana je imalo njih 49,9%. Udio ispitanika koji su potvrdili da su dobili informacije o postupcima sprječavanja pada je bio 50,9%, od čega je njih 31,4% dobilo informacije od medicinske sestre. Od ukupnih 12 pitanja koja su utvrđivala razinu informiranosti i koja su testirana, aritmetička sredina točnih odgovora je bila 7,33. Iz navedenog se može ustvrditi da su starije osobe informirane o postupcima i posljedicama pada i ozljeda. Međutim, ustanovljena razina informiranosti upućuje na potrebu daljnje kontinuirane nadogradnje znanja i povećanja informiranosti starijih osoba. Rezultati provedenog istraživanja su utvrdili da usporedbom točnih odgovora ispitanika nije utvrđena statistički značajna razlika u razini informiranosti u odnosu na dob, p=1,69 (p>0,05), kao ni u odnosu na spol p=0,497 (p>0,05). Iznenađujuće rezultate je dala usporedba točnih odgovora ispitanika u odnosu na njihovo iskustvo pada, gdje također nije utvrđena statistički značajna razlika p=0,302 (p>0,05) u razini informiranosti. Usporedbom točnih odgovora i razine obrazovanja utvrđena je statistički značajna razlika p=0,007 (p<0,05). Najvišu razinu znanja imaju ispitanici s visokom stručnom spremom. Također je utvrđena statistički značajna razlika p=0,022 (p<0,05) u razini informiranosti ispitanika u odnosu na to s kim žive. Utvrđeno je da ispitanici koji žive s bračnim partnerom ili članom obitelji imaju veću razinu znanja u odnosu na ispitanike koji žive sami.

Ključne riječi: starije osobe, padovi, ozljede, informiranost

Summary

Falls and injuries in older age pose a danger and a major public health problem. Numerous factors, external and internal, affect the occurrence of falls. The consequences of falling in elderly people are often serious and result in injuries, hospitalization, and in the long run, they reduce the possibilities of self-care. Falls and injuries can be prevented and it is very important for elderly people to be aware of risk factors, the prevention procedures and the consequence.

The aim of this research was to establish the level of information of the elderly in the procedures and consequences of falling and injuries. Specific goals of research were to establish the difference in the level of information regarding age, gender, level of education, experience of falling and compared to those with whom the respondents live. The study was conducted as a cross-sectional study using a survey involving 220 respondents older than 65 year, living in their own households in the area of Health Center Zagreb -West. Average age of respondents was 79,20 years, while male subjects were 35,5% and female sex 64,5%. One year back, the 49,9% of the respondents had experience of fall. The proportion of respondents who confirmed that they received information on prevention procedures was 50,9%, of which 31,4% received information from nurses. Out of the total of 12 questions that determined the level of information and the arithmetic mean of the exact answers tested was 7,33. From this it can be assumed that elderly people are informed about the falls and injuries and its consequences. However, the established level of information indicates the need for continuous upgrading of knowledge and level of information. The results of the conducted research found that by comparing the exact answers of the respondents, no statistically significant difference was found in relation to the age, p=1,69 (p>0,05), nor in relation to gender p=0,497 (p>0,05). Surprisingly, the results compared the respondents' correct answers to their fall experience, show there was no statistically significant difference p=0,302 (p>0,05) in information level. By comparing the correct answers and the level of education, a statistically significant difference was established p=0,007 (p<0,05). The highest level of knowledge had the respondents with high education degree. A statistically significant difference p=0,022 (p<0,05) was also found in the information level of the respondents depending on with whom the respondents live. It was found that respondents who live with a spouse or a family member have a higher level of knowledge than those who live alone.

Key words: aged, accidental falls, injuries, knowledge

Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. prim. Darku Ropcu, dr. med. na uloženom vremenu i trudu, svesrdnoj pomoći i korisnim savjetima koji su pomogli u izradi ovog diplomskog rada.

Hvala mojim kolegicama, patronažnim medicinskim sestrama Doma zdravlja Zagreb- Zapad koje su pomogle u anketiranju ispitanika.

Veliko hvala mojoj obitelji na strpljenju, razumijevanju i podršci tijekom školovanja.

1. UVOD

Rastuća ekonomija, razvoj modernih tehnologija, rapidni razvoj medicine i bolja kvaliteta života rezultirali su produženjem životne dobi. Od 2015. do 2050. godine prema procjeni SZO populacija starija od 60 godina će se udvostručiti sa 12% na 22%. Do 2020. godine se očekuje kako će broj osoba iznad 60 godina biti veći od broja djece mlađe od 5 godina (1). Broj starijih osoba dramatično raste te predstavlja veliki izazov za zdravstveni i socijalni sustav. Uz mnogobrojne biološke promjene starenje donosi i brojne promjene načina života vezane uz umirovljenje, socijalni status i promjenu društvenog života (2). Iz svega navedenog jasno je kako su osobe u starijoj životnoj dobi izuzetno osjetljiva skupina koja zahtjeva poseban pristup, prilagodbu i razumijevanje cijelog društva, osobito zdravstvenog sustava.

1.1. Starenje

Starenje je fiziološki kontinuirani proces koji započinje rođenjem čovjeka, a brzina procesa starenja je individualna. Uz starenje razlikujemo i termin starosti koji je povezan s kronološkom dobi osobe. Starost osim kronološke može biti i biološka te predstavlja dva različita termina koja se razlikuju i određena su genetikom. Postoje mnogobrojne teorije koje pokušavaju objasniti biološki, sociološki i psihološki proces starenja. Mnogobrojni čimbenici procesa starenja s obzirom na fizički i psihičku razinu te vrstu oštećenja funkcionalne sposobnosti svaku stariju osobu čine osobitom i ukazuju da starije osobe nisu homogena populacija (3). Svjetska zdravstvena organizacija je definirala početak starije životne dobi od 65 godine života. Prema dobi starije osobe razlikujemo tri razdoblja starosti: ranu starost od 65-74 godine života, srednju starost od 75-84 godine te duboku starost od 85 godine života (4). U Republici Hrvatskoj prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine udio starije populacije od 65 godina i više je 17,7%. Procjena udjela starijih osoba u razdoblju do 2050. godine je čak do 26,8% od čega se očekuje čak 9,7% osoba starijih od osamdeset godina (5).

1.1.1. Fiziološke promjene u starijoj životnoj dobi povezane s padom

U starijoj životnoj dobi, uz mnogobrojne fiziološke promjene na organima i organskim sustavima, dolazi i do oštećenja njihovih funkcija. Uslijed navedenih promjena starije osobe su sklone pobolijevanju od kroničnih bolesti, infekcijama i funkcionalnoj nesposobnosti (4).

Osobito je potrebno naglasiti fiziološke promjene koje povećavaju rizik za padom kod osoba starije životne dobi.

Vid: U procesu starenja dolazi do promjene u strukturi očiju i elastičnosti leče. Stariju životnu dob prate često pojave poput presbiopije, katarakte kao i učestale očne bolesti, suženje vidnog polja i smanjena prilagodba na promjene svjetla (6). Vid omogućava vidne informacije o položaju tijela u prostoru i uvid u potencijalne opasnosti iz okoline (7). Procesom starenja uz nedostatak vizualizacije prostora, slabi i prostorna orijentacije koja za posljedicu ima pogrešnu procjenu prepreka što uveliko povećava rizik za pad (8).

Sluh: Procesom starenja u unutarnjem uhu dolazi do atrofije slušnih koščica što dovodi do progresivnog gubitka sluha, smanjenja frekvencije tonova- presbiakuzije i čestih smetnji u obliku šumova i netolerancije buke. Vestibularni sustav je sastavni dio održavanja ravnoteže i u velikoj mjeri je ovisan o sluhu. On daje informacije o položaju tijela u prostoru i pokretima glave (7).

Mišići i kosti: Promjene na kostima su individualne osobito kod zglobova koji uslijed istrošenosti gube svoju potpornu funkciju te povećavaju rizik za pad. Osteoartritis udružen s nestabilnosti zglobova uzrokuje bol što prisiljava starije osobe na mirovanje i smanjenu pokretljivost. Taj fenomen neuporabe i mišićne atrofije dovodi do još većeg slabljenja mišića, a promjene u razini podizanja noge pri hodu dovode do veće vjerojatnosti spoticanja pri hodu (3). S godinama se mijenja i dužina koraka, hodanje postaje teško, podizanje nogu kod hodanja je nedovoljno što povećava rizik za pad (8). Proces starenja karakterizira i gubitka mišićne mase i mineralizacije kostiju što je osobito izraženo kod žena. Uz mišićnu atrofiju dolazi i do kalcifikacije ligamenata, osteoporoze te posljedično povećane zakrivljenosti kralježnice (8).

Srčano-žilni sustav: Fiziološke promjene u starijoj dobi odražavaju se na srcu i krvnim žilama, osobito arterijama kojima se smanjuje elasticitet. Manjak elasticiteta uzrokuje promjene krvnog tlaka pri promjenama položaja tijela i sklonosti ortostatskoj hipotenziji. Uz navedeno smanjuje se i srčana frekvencija uz arterosklerotske promjene kao i povećanje krvnog tlaka (6).

Živčani sustav: Jedna od najčešćih promjena u procesu starenja je povezana sa smanjenjem i usporavanjem tjelesnih reakcija. Brzina reakcije starije osobe je smanjena za 30% (8). Središnji živčani sustav obrađuje upute dobivene iz senzornog sustava i izdaje naredbe skeletnim mišićima. Fiziološki mehanizam održavanja ravnoteže tijela je od osobitog značaja jer slabljenjem ili oštećenjem senzornog sustava narušava se ravnoteža i povećava rizik za pad (7). Starijoj osobi je potrebno više vremena da reagira na promjenu položaja tijela. Navedeno je osobito izraženo kod osoba koje su otežano pokretne uslijed bolesti ili mišićne slabosti kao i učinka različitih lijekova (3). Ravnoteža je uvjetovana proprioceptivnim impulsima, centrom u malom mozgu, središnjim i vestibularnim putevima. Poremećaji uslijed bolesti navedenih putova prikazuju se u kliničkoj praksi kao vrtoglavica i ataksija (9). Kod promjene jednog ili više čimbenika održavanja ravnoteže: poremećaja vida, atrofije mišića uz nestabilnost zglobova te neadekvatne vestibularne stimulacije i odgovora proprioreceptora dolazi često do pada (7). Starenjem se produžuje vrijeme reakcije na podražaje uslijed smanjene senzorne osjetljivosti, smanjene brzine provođenja impulsa i usporavanjem procesa u središnjem živčanom sustavu.

Kognitivne sposobnosti – jedan od znakova procesa starenja su slabije pamčenje i zaboravljanje te lakše pamčenje davnih događaja u odnosu na novije (9). U starijoj životnoj dobi sposobnost učenja je očuvana, a inteligencija osobito verbalna ne ukazuje na sniženje već čak i porast u odnosu na dob. Neverbalna inteligencija prema ispitivanjima je u manjoj razini snižena, ali se može poboljšati ili održati vježbanjem (10).

1.2. Pad

Mnogobrojne fiziološke promjene kod starijih osoba uzrokovane procesom starenja dovode do povećanog rizika za pad i ozljede. Prvenstveno su to promjene od strane lokomotornog sustava, poremećaj ravnoteže te povećani morbiditet od kroničnih bolesti. Pad je neželjeni događaj koji pogađa jednu trećinu starijih osoba u zajednici (7). Prema SZO pad je definiran kao događaj pri kojem se osoba iznenada i nenamjerno promijenila položaj tijela i našla na podu ili na nižoj razini (11). Najveći broj padova je zabilježen kod osoba starije životne dobi iznad 65 godina života. Stupanj rizika za pad u starijoj životnoj dobi raste s godinama starosti, fizičkim, osjetilnim i kognitivnim promjenama (12). Više od 30% osoba starijih od 65 godina padne svake godine, od čega pola slučajeva su osobe koje su već imale iskustvo pada. Čak 50% slučajeva pada kod starijih osoba rezultira ozbiljnim ozljedama kao što su fraktura kuka, subduralni hematom ili ozljeda mozga, a 70% svih padova rezultat je djelovanja više rizičnih čimbenika. Rizik za pad se povećava povećavanjem broja rizičnih čimbenika (13). Posljedice pada u starijoj životnoj dobi često mogu biti i ozbiljne ozljede koje dovode do hospitalizacije, invalidnosti, povećanog morbiditeta i mortaliteta. Nakon pada, rehabilitacija starije osobe je često dugotrajna i posljedično dovodi do potrebe za uključivanjem zdravstvene njege u kući i ranijeg smještanja u domove za starije i nemoćne (14). Najčešće posljedice pada su: prijelomi u 24,3% slučajeva, strah od ponovnog pada u 88,5% slučajeva, izbjegavanje svakodnevnih aktivnosti u 26,9%, promjena načina života 23,1% i nepokretnost (15). SZO je procijenila da na godišnjoj razini, trećina starijih osoba od 65 godina starosti i više doživi iskustvo pada koje s dobi raste (2).

1.2.1. Rizik za pad

Uključenost starije osobe u aktivnosti kod kojih dolazi do smetnji ili gubitka ravnoteže u velikoj mjeri povećava rizik za pad. Mnogobrojni incidenti pada su uzrokovani određenim kroničnim bolestima, međutim jedan dio bolesnika i sa navedenim stanjima ipak ne padne. Rizik za pad nije isključivo veći kod bolesnika koji imaju više medicinskih dijagnoza, već je više određen načinom na koji određena kronična stanja utječu na svakodnevno funkcioniranje starije osobe. Razina pokretljivosti starije osobe u velikoj mjeri određuje rizik za pad (3).

Rizični čimbenici za pad mogu biti unutarnji i vanjski. Unutarnji čimbenici su biološke karakteristike i ponašanje osobe, dok su vanjski čimbenici rizika za pad: okolinski i socioekonomski (8).

Prema podacima 12 velikih retrospektivnih istraživanja o padu starijih osoba čak 30-50% slučajeva pada je uzrokovano okolišnim čimbenicima. Međutim, mnogobrojni padovi u starijoj životnoj dobi uzrokovani su kombinacijom unutarnjih i vanjskih čimbenika (14).

Stanja povezana s visokim rizikom za pad su:

· promjene metalnog statusa: demencija, delirij

· osteoporoza

· nestabilnost hoda ili poremećaj ravnoteže

· prethodni pad s posljedičnim prijelomima – osobito kuka (3)

1.2.2. Unutarnji čimbenici rizika za pad

Unutarnji čimbenici rizika za pad su posljedice fiziološkog procesa starenja udružena s kroničnih bolestima. Ovi čimbenici su prvenstveno povezani s razinom pokretljivosti i kognicije te ravnotežom i stabilnosti (3). Unutarnji čimbenike sačinjavaju biološke karakteristike kao što su: dob, spol, medicinska stanja - kronične bolesti, razina pokretljivosti, kognitivni poremećaji, oštećen vid i problemi sa stopalima. U unutarnje čimbenike spadaju ponašanje osobe: način života, prethodno iskustvo pada, lijekovi, sjedilački način života te neadekvatna prehrana (13).

Biološki čimbenici rizika za pad prvenstveno se odnose na dob, spol, slabosti mišića, poremećaje ravnoteže i hoda. Uz navedene čimbenike rizik za pad povećavaju i mnogobrojne patološke promjene uslijed bolesti i komplikacija bolesti. Proces starenja uz fiziološke promjene donosi i mnogobrojne kronične bolesti. Prema istraživanjima čak 80% osoba starije životne dobi ima bar jednu, a 77% najmanje dvije ili više kroničnih bolesti (16). Rizik za pad u starijoj životnoj dobi uz akutne bolesti osobito se povećava kroničnim bolestima. Bolesti neurološkog i mišićno-koštanog sustava, kognitivnim oštećenjima i mnogobrojnim lijekovima češće rezultiraju padom (8). Pad i kronične bolesti su značajan javnozdravstveni problem kod starijih osoba, prevalencija pada je značajnija kod osoba koje boluju od dvije ili više kroničnih bolesti. U provedenim istraživanjima je utvrđeno da veći rizik za pad imaju starije osobe koje imaju više komorbiteta, osobito hipertenziju i KOPB (17).

Ponašajni čimbenici rizika prvenstveno se odnose na svakodnevno ponašanje osobe, izbora načina života i emocijama. Sjedilački način života je česta pojava u starijoj životnoj dobi. Smanjena tjelesna aktivnost ima izuzetno negativan učinak na cjelokupni organizam te također utječe na veću pojavnost pada. Osobe starije životne dobi često uzimaju više lijekova te su većoj mjeri izložene riziku od nuspojava uslijed promjene farmakodinamike i farmakokinetike lijekova u starijoj životnoj dobi (18). Polimedikacija predstavlja istovremenu uporabu više od četiri lijeka što je osobito zabilježeno u starijoj životnoj dobi. Čak 40% starijih osoba koristi pet ili više lijekova, a 12% čak i 10 ili više lijekova (19). Skupine lijekova koje povećavaju rizik za pad su: sedativi, hipnotici, antidepresivi, antihipertenzivi, diuretici i antidijabetici (20).

Rizik za pad u starijoj životnoj dobi povećava i konzumacija alkohola, osobito u kombinaciji s lijekovima. Prema istraživanju provedenom u SAD-u čak 40% starijih osoba konzumira alkohol. Učinak alkohola u starijoj životnoj dobi značajno smanjuje koordinaciju, brzinu reakcije i sposobnost procjene. Prema istraživanjima čak 60% padova u starijoj životnoj dobi je povezano s problemom prekomjerne konzumacije alkohola (21).

1.2.3. Osteoporoza

Osteoporoza je progresivna i metabolička kronična bolest koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećaj mikroarhitekture kostiju. Uslijed gubitka čvrstine, kost gubi koštanu masu i podložnija je prijelomima. Osteoporoza je veliki javnozdravstveni problem koji je osobito izražen u starijoj životnoj dobi. Epidemiološka istraživanja ukazuju da će čak 50% žena i 20% muškaraca u dobi iznad 50 godina doživjeti bar jedan osteoporotični prijelom. Prijelom kuka, kralježaka i ručnog zgloba tipični su osteoporotični prijelomi osoba treće životne dobi (22).

Prevencija osteoporoze prvenstveno je usmjerena na redovitu i adekvatnu tjelesnu aktivnost, izbjegavanje štetnih navika, prilagođenu prehranu bogatu kalcijem i nadoknadu vitamina D. Tjelesnom aktivnošću povećava se gustoća koštane mase za 3% godišnje, a vitamin D i kalcij uslijed antifrakturnog učinaka pridonose zdravlju kostiju i osnova su prevencije i liječenja osteoporoze (23). Čimbenici koji povećavaju rizik za pad prikazani su u tablici 1 (17, 20).

Tablica 1. Čimbenici koji povećavaju rizik za pad

Starenje, poremećaji i bolesti

Lijekovi

Oštećenja

Invalidnost

Parkinsonova bolest

Sedativi

Mišićne funkcije

Statičke ravnoteže

Moždani udar

Hipnotici

Funkcije zglobova

Dinamičke ravnoteže

Aritmije

Antidepresivi

Vestibularnog sustava

Hoda

Ortostatska hipotenzija

Antihipertenzivi

Vida

Depresija

Antidijabetici

Proprioreceptora

Epilepsija

Diuretici

Kognicije

Poremećaji vida

Osjetila

Demencija

Urinarna inkontinencija

Osteoartroza

Reumatoidni artritis

Vrtoglavica

Periferna neuropatija

Hipertenzija

Osteoporoza

Šećerna bolest

KOPB

1.2.4. Vanjski čimbenici za pad

Vanjski čimbenici rizika za pad kod starijih osoba uključuju socioekonomske i okolinske čimbenike koji su često udruženi s unutarnjim čimbenicima rizika. Ekonomske mogućnosti starijih osoba, uvjeti života, socijalna potpora od strane obitelji i društvene zajednice velikoj mjeri su povezane s rizikom za pad. Sustav potpore i socijalne skrbi starijih osoba je nedovoljno razvijen, a starije osobe često uslijed nepoznavanje i nemogućnost ne mogu ostvariti prava iz područja socijalne zaštite. Niska primanja uslijed umirovljenja te niža razina obrazovanja i siromaštvo utječu na kvalitetu života starijih osoba i povećavaju rizik za pad (10).

1.2.5. Okolinski čimbenici

Okolinski čimbenici rizika za pad mogu biti u kući i izvan kuće te u velikoj mjeri doprinose incidentu pada. Pojavnosti pada u starijoj životnoj dobi doprinosi i činjenica da starije osobe i dalje pokušavaju obavljati aktivnost na isti način, ne uzimajući u obzir promjene koje su nastupile procesom starenja. Prilagodbom okoliša može se spriječiti oko 30% padova (3). Istraživanja o čimbenicima rizika pada navode kako je 30-50% padova uzrokovano okolinskim čimbenicima te da su povećanom riziku izložene one osobe koje su previše pasivne ili previše aktivne (13). Postoje mnogobrojne potencijalne opasnosti u kući i izvan kuće uslijed kojih se starija osoba može poskliznuti ili zapeti. Okolinski čimbenici uvijek su udruženi s raznom tjelesne pokretljivosti te uz nepažnju i brzinu često dovode do pada. Skliski podovi, neadekvatno osvjetljenje, nepričvršćeni tepisi, nestabilan namještaj i neprilagođeno prostorno uređenje i prepreke najviše pridonose padu u kući i neposrednoj blizini oko kuće (24). Najveći broj padova 65,3%, događa se u kući i u njezinoj neposrednoj blizini, što se objašnjava činjenicom da starije osobe najviše vremena provode u kući. Javna mjesta kao što su ulica ili javni prijevoz su u 30%slučajeva mjesto pada. Broj padova je više zastupljen kod starijih osoba koje nemaju pomoć u kući i žive same čak u 78,1% slučajeva (25). Najčešće mjesto pada u kući je mjesto najčešćeg boravka starije osobe i to je dnevni boravak u 31% slučajeva. Zatim slijede, spavača soba 30%, kuhinja 19%, kupaonica 13% te hodnik u 10% slučajeva (26).

Prilagodba okolinskih čimbenika funkcionalnim sposobnostima i razini pokretljivosti starije osobe je ključna u sprječavanju pada.

Ključna mjesta koja zahtijevaju procjenu sigurnosti su:

- neprilagođen prostorno uređenje, stvari koje ometaju kretanje-previše namještaja

- nepričvršćen namještaj

- oslanjanje ili sjedenje na pokretnim predmetima– kolica ili krevet koji nisu zakočeni

- skliski podovi

- nepričvršćeni tepisi

- stepenište – neadekvatno, uskog gazišta, bez ograde, nejednaka visina stepenica

- neadekvatno – prejako ili slabo osvjetljenje u kući

- neprilagođena kupaonica- visoke kade, preniske toaletne sjedalice

- nedostatak rukohvata i pomagala za pridržavanje (3).

1.3. Ozljede

Posljedice pada mogu biti fizičke ozljede i psihološka trauma. Ozljedu možemo definirati kao tjelesno oštećenje koje je nastalo kao posljedica iznenadnog i neposrednog izlaganja mehaničkim, kemijskim i fizikalnim energijama. U Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu ozljede zauzimaju jedno od vodećih javnozdravstvenih problema (27). Jedan dio starijih osoba pri padu ima visok rizik za nastanak ozljeda. Pad kod starijih osoba može proći bez ozljede ili s manjim ozljedama u vidu hematoma, oguljotina, uganuća, nagnječenja, ogrebotina i ograničenja pokretljivost. Međutim, pad u starijoj životnoj dobi često za posljedicu može prouzrokovati ozbiljne ozljede koje rezultiraju prijelomom i/ili hospitalizacijom (28).

Vodeći vanjski uzrok smrti kod starijih osoba iznad 65 godina u RH prema podacima iz 2014. godine je pad. Čak 62% hospitalizacija kod starijih osoba posljedica su ozljeda uslijed pada. Prijelom bedrene kosti u usporedbi s ostalim dobnim skupinama je u 83,3% slučaja zabilježen kod osoba starije životne dobi. Najčešći razlog hospitalizacije uslijed pada su prijelomi kuka i bedrene kosti, kralježnice i ozljede glave. Broj bolesno-opskrbnih dana uslijed pada kod starijih osoba iznosi 12 dana, od toga kod muškaraca 11,9 i žena 12,2 dana (27).

1.3.1. Prijelom kuka

Prijelom kuka je prijelom vrata ili glave bedrene kosti, neposredno u blizini zgloba kuka (29). Prijelom bedrene kosti osim što je najučestaliji u starijoj životnoj dobi ima i najozbiljnije posljedice za daljnje funkcioniranje pojedinca. Posljedice mogu biti privremene i trajne, a smrtnost je zabilježena u 20-30% slučajeva. Starija osoba koja je uredno samostalno funkcionirala postaje često ovisna o pomagalima, gubi samostalnost što izaziva visoku razinu frustracije. Prijelom kuka često uzrokuju invaliditet, nepokretnost te ima dublje implikacije na društveni život starije osobe (29). Prijelomi bedrene kosti su češći tijekom zimskih mjeseci, a u starijoj životnoj dobi su tri puta češći kod žena nego kod muškaraca uslijed osteoporoze i biomehaničkih odnosa u zglobu kuka. Incidencija prijeloma kuka u zapadnim zemljama u starijoj životnoj dobi raste do 3023/100.000 u dobi od 85 godina života (22).

Prema istraživanjima prosječna dob muškaraca s prijelomom vrata bedrene kosti je 72 godine, a žena 77 godina (29). U starijoj životnoj dobi najčešće vrste prijeloma bedrene kosti su prijelomi proksimalnog femura: vrata bedrene kosti, trohanterne regije te subtrohanterni prijelomi. Ova vrsta prijeloma je najveći problem u gerijatrijskoj traumatologiji uz trajanje hospitalizacije od 12 dana i povećava se s dobi (30). Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prijeloma kuka njih 80,1% je zastupljeno kod starijih osoba iznad 65 godina (29). Veći rizik je zabilježen kod osoba s većim komorbiditetom, malom koštanom masom, osteoporozom i raste sa životnom dobi. Najčešće komplikacije nastale kao posljedice prijeloma bedrene kosti vezane su uz učinak anestezije i kardiovaskularne poremećaje, dok je invalidnost i poremećaj normalnog funkcioniranja osobe prisutan u 50% slučajeva. Smrtni ishod je u pravilu gotovo uvijek povezan s poremećajima drugog organskog sustava (22). Kod starijih osoba u RH pad je vodeći vanjski uzrok smrti. Stopa smrtnosti od pada kod muškaraca starije životne dobi iznosi 116,1/100.000), a kod žena (125,8/100.000) (27).

1.3.2. Prijelom kralježnice

Prema brojnim istraživanjima čak dvije trećine slučajeva prijeloma kralježaka u starijoj životnoj dobi su imali neprepoznatljiv klinički tijek. Prijelom kralježnice je često neprepoznat zato što se bol javlja i dva do šest tjedana nakon incidenta i to uslijed promjene anatomskog odnosa kralježnice. Učestalost prijeloma kralježnice u starijoj dobi veća je kod ženskog spola, a četvrtina kompresivnih prijeloma kralježnice je posljedica pada (22).

1.3.3. Ozljede glave

Jedna od češćih posljedica pada u starijoj životnoj dobi je ozljeda glave. U istraživanju koje je provedeno u KBC “Rijeka” na odjelu neurokirurgije među pacijentima koji su zbrinuti s ozljedom glave (47 osoba), a stariji su od 60 godina (prosječna dob ispitanika je bila 77 godina), utvrđeno je da je njih 19 imalo prijelom, od čega prijelom svoda lubanje čak 11 ispitanika. Kod navedenih ispitanika je utvrđeno 68 komplikacija koje su pretežno bile unutarlubanjska krvarenja, a najčešće je bilo zastupljeno subduralno krvarenje i to u 24 slučaja. Uzrok krvarenja unutar lubanje u 37,5% slučajeva je bio prijelom (31).

1.4. Psihološke posljedice pada

Posljedice pada kod starijih osoba osim tjelesnih mogu biti i psihološke. Pad kod starije osobe izaziva gubitak samopouzdanja što posljedično dovodi do smanjenja tjelesne aktivnosti. Izbjegavanja svakodnevnih aktivnosti i izlazaka iz kuće, povećana potreba pomoći i ovisnosti o drugim osobama za posljedicu ima socijalnu izolaciju. Mnogobrojni čimbenici kao što su osobnost, depresija, anksioznost utjeću na pojavnost straha od pada. Najveća psihološka posljedica je strah od ponovnog pada, hospitalizacije, ozljeda i nemogućnosti samostalnog funkcioniranja (3).

1.5. Smjernice za sprječavanja nastanka pada i ozljeda

Pri postupcima sprječavanja nastanka pada potrebna je adekvatna strategija i sagledavanje mnogobrojnih rizičnih čimbenika za pad. Najčešće je potrebno prvo sagledati okolinske čimbenike u kući i neposrednoj blizini kuće u kojima se starija osoba najčešće kreće. Procjena stupnja sigurnosti u kući i neposrednom okruženju te prilagodna prostornog uređenja su najvažniji postupci u sprečavanju pada. Iako su istraživanja ukazala da okolinski čimbenici u velikoj mjeri pridonose nastanku pada kod starijih osoba, samo postojanje okolinskih čimbenika nije jedini uzrok pada. Edukaciju o postupcima prevencije pada je najbolje usmjeriti prema starijim osobama koje imaju već iskustvo pada i ograničenu pokretljivost (3).

Postupci prevencije pada i njegove posljedice-ozljede trebaju biti usmjereni na poticanje tjelesne aktivnosti, promjene ponašanja, načina života i obavljanja svakodnevnih aktivnosti te osiguravanja i stvaranja uvjeta sigurnog okruženja življenja starije osobe.

Tjelesna prilagodba, prvenstveno tjelovježba, treba biti redovita i u skladu s tjelesnim mogućnostima i zdravstvenim stanjem starije osobe. A tu je od značaja i smanjenje tjelesne težine, redovita kontrola vida, krvnog tlaka i šećera u krvi ovisno o zdravstvenom stanju, redovita i pravilna primjena lijekova - po preporuci liječnika (28,32).

1.5.1. Promjena ponašanja i načina života

– prilagoditi tjelesne aktivnosti svojim mogućnostima

- izbjegavati nagle promjene položaja tijela, kod nestabilnosti izbjegavati aktivnosti

visokog rizika za pad – penjanje

-obratiti pozornost na okruženje, nepravilne ili skliske podloge, prepreke

- korištenje posebnih štitnika za kukove

- nositi adekvatnu odjeću – ne predugu, niti široku

- nositi adekvatnu obuću- stabilnu, s gumenim potplatom, izbjegavanje hodanja bez

obuće ili u čarapama

-ne konzumirati alkohol

- redovita i pravilna primjena lijekova po preporuci liječnika (28,32).

1.5.2. Prilagodba okoliša

- prostorno uređenje: funkcionalan raspored namještaja u kući koji olakšava kretanje

- namještaj: pričvršćen, bez oštrih rubova

- podovi: suhi, ravni, bez prepreka (kablovi, žice)

- tepisi: pričvršćeni; najbolje ih ukloniti

- osvjetljenje: adekvatno, bez prejakih bljeskova, noćno svijetlo – pri ruci

- kupaonica: arhitektonska prilagodba u skladu s mogućnostima,

prednost tuš kabine u odnosu na kadu, protuklizne podloge,

korištenje pomagala – stolaca, rukohvata, sjedalica za toalet

- stepenište: šire gazište, s ogradom, pragovi obojani kontrastnom bojom radi lakšeg

uočavanja

- predmeti za svakodnevnu uporabu na adekvatnoj visini i dohvatu ruke

- obratiti pozornost pri kretanju na: kućne ljubimce, malu djecu

- imati mobilni telefon, dojavljivač ili alarmni uređaj radi dojave u slučaju nezgode

(3,7,32,33).

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja je utvrditi razinu informiranosti starijih osoba o postupcima i posljedicama pada i ozljeda. Specifičan cilj je bio ispitati da li postoji razlika u razini informiranosti o postupcima sprečavanja i posljedicama pada i ozljeda među ispitanicima u odnosu na dob, spol, razinu obrazovanja, iskustvo pada i u odnosu na to s kim žive.

Hipoteza 1 – Starije osobe su informirane o postupcima i posljedicama pada i ozljeda.

Hipoteza 2 - Ne postoji značajna razlika između dobnih skupina starijih osoba u razini informiranosti o postupcima i posljedicama pada i ozljeda.

Hipoteza 3 - Ne postoji značajna razlika između spolova kod osoba starije životne dobi u razini informiranosti o postupcima i posljedicama pada i ozljeda.

Hipoteza 4 – Starije osobe veće razine obrazovanja više su informirane o postupcima i posljedicama pada i ozljeda u odnosu na niže obrazovane ispitanike.

Hipoteza 5 – Starije osobe koje su imale iskustvo pada više su informirane o postupcima sprečavanja i posljedicama pada i ozljeda od ispitanika koji nisu pali.

Hipoteza 6 – Starije osobe koje žive same manje su informirane o postupcima i posljedicama pada i ozljeda u odnosu na one koji žive s bračnim partnerom ili članom obitelji.

3. MATERIJAL I METODE

Ispitanici

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 16.01.2019. do 28.02.2019.godine na području Domu zdravlja Zagreb – Zapad. Istraživanje su provele patronažne medicinske sestre na deset lokacija Doma zdravlja Zagreb – Zapad, a anketiranje je provedeno u domu ispitanika. Sve patronažne medicinske sestre su prethodno informirane o načinu anketiranja. Svi ispitanici koji su uključeni u istraživanje su starije životne dobi od 65 i više godina. Uzorak je bio prigodan, anketirani su svi dostupni ispitanici. U istraživanju je sudjelovalo 220 ispitanika, od toga je bilo 79 muškog i 141 ispitanika ženskog spola.

Anketni upitnik

Istraživanje je provedeno kao presječna studija, a u svrhu istraživanja je korišten strukturirani anketni upitnik. Korišteni anketni upitnik je autorski rad, izrađen u svrhu ovoga istraživanja. Anketni upitnik je sastojao od dvije cjeline i ukupno 25 pitanja uz koje su bili ponuđeni odgovori.

Prva cjelina upitnika se sastojala od zatvorenih i otvorenih pitanja gdje je ispitanik mogao odgovoriti s više točnih odgovora, kao i dopisati odgovor. Sakupljeni su podaci o dobi, spolu, stručnoj spremi, vrsti lijekova koju koriste te medicinskoj dijagnozi. Također su skupljeni podaci o pojavnosti padova unutar 12 mjeseci, broju padova, vrsti ozljeda, mjestu pada i korištenju pomagala.

Druga cjelina upitnika je imala za svrhu ispitati informiranost starijih osoba o preventivnim postupcima i posljedicama pada i ozljeda. Drugi dio upitnika je sadržavao zatvorena pitanja te mogućnost izbora jednog od ponuđenih odgovora.

Svim ispitanicima je objašnjena svrha i postupak istraživanja te zajamčena anonimnost anketnog upitnika. Prije same provedbe istraživanja zatraženo je odobrenje Etičkog povjerenstva Doma zdravlja Zagreb – Zapad (Prilog 1). Istraživanje je provedeno u skladu s etičkim načelima i ljudskim pravima u istraživanjima. Anketni upitnik je u cijelosti prikazan u diplomskom radu kao Prilog 2.

Statističke metode

Podaci dobiveni istraživanjem su prikazani deskriptivnom statistikom. Za statističku analizu podataka korišten je statistički program SPSS Windows, verzija 20.0. Podaci su prikazani frekvencijama, postocima, aritmetičkom sredinom, standardnom devijacijom. Pri utvrđivanju statističke značajnosti korišteni su adekvatni neparametrijski testovi. Razlike između varijabli dviju nezavisnih skupina testirane su Kruskal Wallis testom te Mann-Whitney U testom. Navedeni testovi su neparametrijski testovi koji koriste rangove. Mann-Whitney U test spada u skupinu neparametrijskih testova za dvije varijable (neparametrijski t- test). Kruskal Wallis test spada u skupinu neparametrijskih testova za skupinu više od dvije varijable, svojevrsnu inačicu ANOVA testa. S obzirom da je u određenim skupinama prisutan relativno malen broj ispitanika, manji od trideset te su pojedine promatrane skupine značajno različitih veličina provedeno je neparametrijsko testiranje. Razina statističke značajnosti je p<0,05. Dobiveni rezultati su prikazani tablicama i grafikonima.

4. REZULTATI

Tablica 2. Spol ispitanika

SPOL

N

%

M

78

35,5%

Ž

142

64,5%

Ukupno

220

100,0%

U tablici 2 može se uočiti kako je 35,5% ispitanika muškog spola, dok je 64,5% ispitanika ženskog spola.

Grafikon 1. Spol ispitanika

Tablica 3. Prosječna dob

N

Valjanih

220

Nedostaje

0

x̅

79,20

Sd

6,561

Min

65

Max

95

Tablica 3 prikazuje prosječnu dob ispitanika. Kod dobi ispitanika može se uočiti kako prosječna dob iznosi 79,20 godina uz prosječno odstupanje od 6,561 godina, minimalna vrijednost dobi je 65 godina, dok je maksimalna dob 95 godina.

Tablica 4. Dobna struktura ispitanika

DOB

N

%

65- 74 godine

49

22,3%

75 - 84

121

55,0%

85 +

50

22,7%

Ukupno

220

100,0%

Nadalje, pogledaju li se promatrane dobne kategorije može se uočiti kako 22,3% ispitanika ima 65 do 74 godine, 55,0% ispitanika ima 75 – 84 godina, dok 22,7% ispitanika ima 85 + godina.

Grafikon 2. Dobna struktura ispitanika

Tablica 5. Stručna sprema ispitanika

STRUČNA SPREMA

N

%

NSS

55

25,0%

SSS

122

55,5%

VŠS

18

8,2%

VSS

24

10,9%

MR.SC./DR.SC.

1

0,5%

Ukupno

220

100,0%

Zatim, kod stručne spreme se može uočiti kako 25,0% ispitanika ima NSS, 55,5% ima SSS, 8,2% ima VŠS, 10,9% ima VSS, dok je 0,5% MR.SC./DR.SC.

Grafikon 3. Stručna sprema ispitanika

Tablica 6. Uzimanje lijekova

DA LI UZIMATE LIJEKOVE ZA

N

%

povišen krvni tlak- antihipertenzive

da

186

84,5%

ne

34

15,5%

Ukupno

220

100,0%

šećernu bolest- antidijabetike

da

59

26,8%

ne

161

73,2%

Ukupno

220

100,0%

mokrenje- diuretike

da

64

29,1%

ne

156

70,9%

Ukupno

220

100,0%

spavanje- sedative

da

65

29,5%

ne

155

70,5%

Ukupno

220

100,0%

ne uzimam lijekove

da

0

0,0%

ne

0

0,0%

Ukupno

0

0,0%

nešto drugo

da

71

32,3%

ne

149

67,7%

Ukupno

220

100,0%

U tablici 6 na pitanje o uzimanju lijekova može se uočiti kako ispitanici u najvećoj mjeri uzimaju antihipertenzive 84,5%, ostalo su sedativi 29,5%, diuretici 29,1%, antidijabetici 26,8%, a 32,3% ispitanika uzima i nešto drugo od lijekova.

Tablica 7. Ostali lijekovi

OSTALI LIJEKOVI

N

antiaritmik

5

D vitamin

5

tramadol

2

alopurinol

4

antikoagulansi

9

antilipemik

8

antiparkinsonik

5

antipsihotici

1

Betaserc

1

bronhodilatatori

8

pantoprazol

1

citostatik

1

Duodart

1

Euthyrox

8

kapi za glaukom

1

kortikosteroidi

2

Memantin

2

NSAR

8

OLICARD

1

OMNIC

4

U tablici 7 prikazani su ostali lijekovi koje ispitanici uzimaju. Može se uočiti kako su to najčešće antikoagulansi, antilipemici, bronhodilatatori, NSAR i Euthyrox.

Tablica 8. S kim ispitanik živi

ŽIVI

N

%

sam

80

36,4%

s bračnim partnerom

91

41,4%

s obitelji/djecom, ali tijekom dana ili veći dio dana sam/sama

41

18,6%

s nekim drugim

8

3,6%

Ukupno

220

100,0%

U tablici 8 na pitanje s kim živite 36,4% ispitanika navodi kako žive sami, 41,4% navodi s bračnim partnerom, 18,6% navodi s obitelji/djecom, ali tijekom dana ili veći dio dana sam/sama, dok 3,6% navodi nešto drugo.

Grafikon 4. S kim ispitanik živi

Nadalje, na tablici 9 prikazani su ostali odgovori ispitanika na pitanje s kim žive.

Tablica 9. Ostalo -s kim žive

DRUGO

N

s bratom cijeli dan

1

s kćeri- cijeli dan

1

s kćeri- stalni nadzor

1

s kćeri-stalni nadzor

1

s majkom- cijeli dan

1

s nećakom stalni nadzor

1

s partnericom povremeno zajedno

1

sa sinom-stalni nadzor

1

U tablici 9 je vidljivo da ispitanici koji su naveli nešto drugo kao odgovor na pitanje svi žive s nekim od članova obitelji te su s njima cijeli dan, odnosno pod stalnim nadzorom.

Tablica 10. Učestalost pada i broj padova

UČESTALOST I BROJ PADOVA

N

%

Da li ste pali u posljednjih

3 mjeseca

41

18,6%

6 mjeseci

23

10,5%

12 mjeseci

44

20,0%

nisam pao/pala

112

50,9%

Ukupno

220

100,0%

Ako ste pali (upisati koliko puta)

1

63

58,3%

2

22

20,4%

3

13

12,0%

4

2

1,9%

5

4

3,7%

6

3

2,8%

10

1

0,9%

Ukupno

108

100,0%

Kod pitanja koje se odnosi na padove u zadnjih godinu dana vidljivo je da je njih 18,6% doživjelo pad u zadnja tri mjeseca, 10,5% navodi pad u zadnjih šest mjeseci, a 20,0% navodi pad u zadnjih 12 mjeseci. Polovica ispitanika (50,9%) nije doživjela pad. Što se tiče učestalosti padova može se uočiti da kod onih koji su doživjeli pad, 58,3% ispitanika je palo jedanput, 20,4% dva puta, a 12,0% tri puta.

Tablica 11. Mjesto pada

MJESTO PADA

N

%

u kući/stanu

da

82

75,9%

ne

26

24,1%

Ukupno

108

100,0%

u vrtu/dvorištu

da

14

13,0%

ne

94

87,0%

Ukupno

108

100,0%

u javnom prijevozu

da

2

1,9%

ne

106

98,1%

Ukupno

108

100,0%

na ulici

da

24

22,2%

ne

84

77,8%

Ukupno

108

100,0%

Pri pitanju o mjestu pada može se uočiti kako najviše ispitanika navodi u kući/stanu 75,9% a zatim na ulici 22,2%, 13,0% u vrtu ili dvorištu te svega 1,9% u javnom prijevozu.

Tablica 12. Pad i ozljede

OZLJEDA KOD PADA

N

%

prijelom

da

24

22,2%

ne

84

77,8%

Ukupno

108

100,0%

nagnječenje

da

27

25,0%

ne

81

75,0%

Ukupno

108

100,0%

oguljotina/rana

da

27

25,0%

ne

81

75,0%

Ukupno

108

100,0%

bez ozljede

da

48

44,4%

ne

60

55,6%

Ukupno

108

100,0%

Kod pitanja o ozljedama kod pada može se uočiti kako 44,4% ispitanika navodi kako ozljedu nisu zadobili. Međutim, 25,0% ispitanika je nakon pada imalo oguljotinu/ranu, 25,0% nagnječenje, dok je 22,2% imalo prijelom.

Tablica 13. Korištenje pomagala za kretanje

KORIŠTENJE POMAGALA

N

%

Da li koristite pomagala za kretanje

da

105

47,7%

ne

115

52,3%

Ukupno

220

100,0%

Kod pitanja da li koristite pomagala za kretanje može se uočiti kako 47,7% ispitanika navodi da koriste neko od pomagala, dok 52,3% ispitanika na to pitanje daje negativan odgovor.

Grafikon 5. Korištenja pomagala za kretanje

Tablica 14. Vrsta pomagala za kretanje

VRSTA POMAGALA

N

bijeli štap

1

hodalica i štap

3

hodalica

25

hodalica i štaka

1

invalidska kolica

4

nordijski štapovi

1

štaka

9

štaka i invalidska kolica

1

štake

9

štake i štapovi

1

štap

50

U tablici 14 prikazane su vrste pomagala koje ispitanici koriste. Najveći broj ispitanika koristi štap (njih 50) i hodalicu (njih 25).

Tablica 15. Koliko dugo koristite pomagala za kretanje (godine)

N

Valjanih

105

Nedostaje

115

x̅

3,6397

Sd

5,40126

Min

,08

Max

28,00

Pri pitanju o vremenskoj razdoblju korištenja pomagala u godinama može se uočiti kako aritmetička sredina iznosi 3,6397 godina, uz prosječno odstupanje 5,40126 godina, minimalna vrijednost je 0,08 godina, dok je maksimalna vrijednost 28,00 godina.

Tablica 16. Odnos ispitanika prema padu i tjelovježbi

ODNOS PREMA PADU I TJELOVJEŽBI

N

%

Da li mogućnost pada kod Vas izaziva

veliku zabrinutost

59

26,8%

jedan je od mnogih problema koji me zabrinjavaju

72

32,7%

uopće me ne zabrinjava

89

40,5%

Ukupno

220

100,0%

Da li tjelovježba smanjuje rizik od pada

Da

142

64,5%

Ne

20

9,1%

Ne znam

58

26,4%

Ukupno

220

100,0%

Kod pitanja o odnosu ispitanika prema padu može se uočiti kako 26,8% navodi veliku zabrinutost, 32,7% navodi da je to još jedan od mnogih problema koji ih zabrinjavaju, dok 40,5% navodi kako ih mogućnost pada uopće na zabrinjava.

Zatim, kod pitanja da li tjelovježba smanjuje rizik od pada može se uočiti kako 64,5% ispitanika daje potvrdan odgovor, 9,1% daje negativan odgovor, dok 26,4% ne zna u kojoj mjeri tjelovježba smanjuje rizik od pada.

Grafikon 6. Razina zabrinutosti u svezi s padom

Tablica 17. Konzumiranje alkohola i opasnost od pada

ALKOHOL I PADOVI

N

%

Konzumiranje alkohola povećava rizik za pad

Da

180

81,8%

Ne

13

5,9%

Ne znam

27

12,3%

Ukupno

220

100,0%

U pogledu odnosa prema utjecaju alkohola na opasnost od pada većina ispitanika dala je potvrdan odgovor (81,8%), dok 5,9% ispitanika smatra da alkohol nema veze s opasnošću od pada, dok 12,3% ne zna točan odgovor.

Tablica 18. Informiranost o prevenciji pada

INFORMIRANOST O PREVENCIJI PADA

N

%

Da li vas je netko informirao o postupcima za prevenciju pada

Da

112

50,9%

Ne

108

49,1%

Ukupno

220

100,0%

Informacije o postupcima za prevenciju pada dobio/la sam od

liječnika

23

10,4%

medicinske sestre

69

31,4%

medija/novine, letci

20

9,1%

uopće nisam dobio/la informacije

108

49,1%

Ukupno

220

100,0%

Polovica ispitanika navodi da su informirani o postupcima za prevenciju pada (50,9%) dok druga polovica ispitanika (49,1%), navodi da takvu informaciju nisu dobili.

Oni koji su dobili informacije o postupcima za prevenciju pada najčešće su je dobili od medicinske sestre (31,4%), 9,1% od medija/novina ili letaka dok je od liječnika informaciju dobilo njih 10,4%.

Tablica 19. Rizični čimbenici za pad i korištenje pomagala

RIZIK OD PADA I KORIŠTENJE POMAGALA

N

%

Rizični čimbenici za pad su

tjelesna neaktivnost

10

4,5%

neadekvatna obuća

16

7,3%

nekorištenje pomagala

20

9,1%

sve navedeno

174

79,1%

Ukupno

220

100,0%

Kod nesigurnosti i nestabilnosti u kretanju pomagala treba koristiti

pri svakodnevnim aktivnostima

135

61,4%

samo kada izlazim van

69

31,4%

samo kada su nepovoljni vremenski uvjeti

4

1,8%

ne treba ih koristiti

12

5,5%

Ukupno

220

100,0%

Kod pitanja o rizičnim čimbenicima za pad može se uočiti kako 4,5% ispitanika navodi da je to tjelesna neaktivnost, 7,3% navodi neadekvatnu obuću, 9,1% navodi nekorištenje pomagala, dok 79,1% smatra sve navedeno.

Na pitanje o korištenju pomagala 61,4% ispitanika navodi da je to potrebno pri svakodnevnim aktivnostima, 31,4% navodi samo kada izlazi iz kuće, 1,8% povezuje korištenje pomagala s nepovoljnim vremenskim uvjetima, dok 5,5% smatra kako pomagala ne treba koristiti.

Tablica 20. Utjecaj nekih lijekova na rizik od pada

LIJEKOVI I RIZIK OD PADA

N

%

Da li lijekovi za povišen krvni tlak i šećer povećavaju rizik za pad

Da

57

25,9%

Ne

55

25,0%

Ne znam

108

49,1%

Ukupno

220

100,0%

Na pitanje o utjecaju antihipertenziva i antidijabetika na rizik od pada 25,9% ispitanika daje potvrdan odgovor, 25,0% negira njihovu povezanost, dok 49,1% ispitanika ne zna točan odgovor.

Tablica 21. Mjesto najčešćih padova

MJESTO PADA

N

%

Gdje se najčešće događaju padovi starijih osoba

javni prijevoz

16

7,3%

u kući/stanu

137

62,3%

bolnici

0

0,0%

na ulici

67

30,5%

Ukupno

220

100,0%

Kod pitanja o mjestu gdje se najčešće padovi starijih osoba događaju 7,3% navodi javni prijevoz, 62,3% navodi kuću/stan, dok 30,5% ispitanika navodi ulicu.

Tablica 22. Sigurnost kretanja

SIGURNOST KRETANJA

N

%

Za sigurno kretanje u kući /stanu najsigurnije su

čarape

5

2,3%

natikače

15

6,8%

niska i stabilna obuća s gumenim potplatima

193

87,7%

biti bez obuće-bos

7

3,2%

Ukupno

220

100,0%

Kao najsigurniji način za kretanje po kući/stanu najveći dio ispitanika ističe nisku i stabilnu obuću s gumenim potplatima (67,7%). Svega 6,8% vjeruje da su to natikače, dok je njih 3,2% sigurnije hodati bez obuće, odnosno samo u čarapama (2,3%).

Tablica 23. Opasnost od pada

OPASNOST OD PADA

N

%

Pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti u starijoj životnoj dobi treba

biti pažljiv i ne mijenjati naglo položaje

199

90,5%

obavljati aktivnosti kao i uvijek bez osobitog opreza

21

9,5%

Ukupno

220

100,0%

Pad je najčešći vanjski uzrok smrti od ozljeda kod starijih osoba

Da

97

44,1%

Ne

31

14,1%

Ne znam

92

41,8%

Ukupno

220

100,0%

Najčešći uzrok bolničkog liječenja kod starijih osoba uslijed pada je

prijelom natkoljenice ili kuka

155

70,5%

ozljeda glave

12

5,5%

prijelom ruke

36

16,4%

prijelom kralježnice

17

7,7%

Ukupno

220

100,0%

Na pitanje koja se odnose na opasnost od pada 90,5% ispitanika navodi značaj pažnje pri izvođenju neke radnje pri čemu izbjegavati naglu promjenu položaja tijela, dok 9,5% smatra da ne treba biti odviše oprezan vjerujući da se pri izvođenju neke radnje treba pridržavati rutine kojoj pridaju očito veći značaj od pažnje.

Kod pitanja o smrtnoj opasnosti od pada za starije osobe može se uočiti kako 44,1% ispitanika navodi postojanje te opasnosti, njih 14,1% ne uočava tako ozbiljnu opasnost od pada, dok 41,8% ne zna točan odgovor.

Kao najčešći razlog bolničkog liječenja nakon pada, 70,5% ispitanika navodi prijelom natkoljenice ili kuka, 5,5% navodi ozljedu glave, 16,4% navodi prijelom ruke, dok 7,7% navodi prijelom kralježnice.

Tablica 24. Mjesto pada

NAJČEŠĆE MJESTO PADA U KUĆI

N

%

hodnik

19

8,6%

kupaonica

108

49,1%

dnevni boravak/soba

50

22,7%

stepenište

43

19,5%

Ukupno

220

100,0%

Kao najčešće mjesto pada u kući najveći broj ispitanika 49,1% navodi kupaonicu, njih 8,6% navodi hodnik, a 19,5% stepenište, dok 22,7% vjeruje da je to dnevni boravak/soba.

Tablica 25. Uzroci pada

NAJČEŠĆI UZROK PADA

N

%

vrtoglavica

121

55,0%

slab sluh

4

1,8%

neredovita prehrana

2

0,9%

neprilagođena i neadekvatno prostorno uređenje- prepreke

93

42,3%

Ukupno

220

100,0%

Na pitanje o najčešćim uzrocima pada 55,0% ispitanika navodi vrtoglavicu, 1,8% slab sluh, 0,9% neredovitu prehranu, dok 42,3% navodi neprilagođenost i neadekvatno prostorno uređenje- prepreke.

Tablica 26. Korištenje modernih informacijskih sustava

KORIŠTENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

N

%

Da li ste upoznati s mogućnosti korištenja uređaja koji prate i registriraju kretanje i alarmiraju na zahtjev korisnika u slučaju nezgode

Da

96

43,6%

Ne

124

56,4%

Ukupno

220

100,0%

Najzad kod pitanja koja se odnose na upoznatost s mogućnosti korištenja uređaja koji prate i registriraju kretanje i alarmiraju na zahtjev korisnika u slučaju nezgode očito je da većina ispitanika ne zna za tu mogućnost (56,4%) dok je 43,6% ispitanika upoznato s tom mogućnošću.

Tablica 27. Medicinske dijagnoze

MEDICINSKA DIJAGNOZA

N

Angina pectoris

1

Arterijska hipertenzija

139

Artritis

1

Bronhalna astma

2

Karcinom dojke

2

Nagnječenje

1

Srčana dekompenzacija

1

Demencija

2

Depresija

3

Kronični gastritis

1

Gonartroza

1

Hipotireoza

4

Kronična renalna insuficijencija

1

KOPB

4

Miokardiopatija

1

Moždani udar

6

Osteoartroza

2

Osteoporoza

1

Paranoidna shizofrenija

1

Parkinsonova bolest

4

Plazmablastični limfom

1

Pretliost

1

Reumatoidni artritis

2

Sinkopa

1

Srčani infarkt

1

Šećerna bolest

35

Vrtoglavica

1

U tablici 27 prikazane su utvrđene medicinske dijagnoze, pri čemu je najviše zabilježeno ispitanika sa arterijskom hipertenzijom i šećernom bolesti.

Tablica 28. Znanje ispitanika o čimbenicima koji povećavaju opasnost od pada

OPASNOST OD PADA

N

%

Tjelovježba smanjuje rizik od pada.

Netočno

78

35,5%

Točno

142

64,5%

Konzumiranje alkohola povećava rizik za pad.

Netočno

40

18,2%

Točno

180

81,8%

Rizični čimbenici za pad su tjelesna neaktivnost, neadekvatna obuća i nekorištenje pomagala.

Netočno

46

20,9%

Točno

174

79,1%

Kod nesigurnosti i nestabilnosti pri kretanju pomagala treba koristiti pri svakodnevnim aktivnostima.

Netočno

85

38,6%

Točno

135

61,4%

Lijekovi za povišen krvni tlak i šećer povećavaju rizik za pad.

Netočno

163

74,1%

Točno

57

25,9%

Najveći broj padova kod starijih osoba se dešava u kući/stanu.

Netočno

83

37,7%

Točno

137

62,3%

Za sigurno kretanje u kući /stanu najsigurnija je niska i stabilna obuća s gumenim potplatima.

Netočno

27

12,3%

Točno

193

87,7%

Pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti u starijoj životnoj dobi treba biti pažljiv i ne mijenjati naglo položaje.

Netočno

21

9,5%

Točno

199

90,5%

Pad je najčešći vanjski uzrok smrti od ozljeda kod starijih osoba.

Netočno

123

55,9%

Točno

97

44,1%

Najčešći uzrok bolničkog liječenja kod starijih osoba uslijed pada je prijelom natkoljenice ili kuka.

Netočno

65

29,5%

Točno

155

70,5%

Najčešće mjesto pada u kući je dnevni boravak/soba.

Netočno

170

77,3%

Točno

50

22,7%

Najčešći uzrok pada je neprilagođeno i neadekvatno prostorno uređenje-prepreke.

Netočno

127

57,7%

Točno

93

42,3%

U tablici 28 prikazan je udio točnih odgovora na postavljena pitanja.

Najveći udio točnih odgovora je dobiven na pitanje koje se odnosi na opasnost od pada, gdje 90,5% ispitanika smatra kako je važno pri svakodnevnim aktivnostima biti pažljiv i ne mijenjati naglo položaje.

Kao najsigurniji način kretanja po kući/stanu 87,7% ispitanika je dalo točan odgovor i navelo nisku obuću s gumenim potplatima.

Kod pitanja o povezanosti konzumiranja alkohola i rizika za pad 81,8% ispitanika je znalo točan odgovor.

Sve rizične čimbenike za pad u starijoj životnoj dobi točno je navelo 79,1% ispitanika. Na pitanje o najčešćem razlogu bolničkog liječenja kod starijih osoba uslijed pada, 70,5% ispitanika je odgovorilo točno i navelo prijelom natkoljenice ili kuka.

Točan odgovor o utjecaju tjelovježbe na smanjenje rizika od pada dalo je 64,5% ispitanika.

Kod pitanja o gdje se najčešće događa pad kod starijih osoba, 62,3% ispitanika daje točan odgovor i navodi kuću/stan.

Potrebu korištenju pomagala pri svakodnevnim aktivnostima uslijed nesigurnosti i nestabilnosti u kretanju je točno znalo 61,4% ispitanika.

Malo više od pola ispitanika 55,9% nije znalo da je pad najčešći vanjski uzrok smrti u starijoj životnoj dobi, dok je njih 44,1% dalo točan odgovor.

Slični rezultati su i kod pitanja o najčešćem uzroku pada gdje je 42,3% ispitanika znalo točan odgovor.

Svega 25,9% ispitanika je znalo da lijekovi za povišen krvni tlak i šećer povećavaju rizik za pad.

Najveći udio netočnih odgovora ispitanici su dali na pitanje o najčešćem mjestu pada u kući gdje je svega 22,7% ispitanika znalo da je to dnevni boravak/soba.

Testiranje ukupnih točnih odgovora s obzirom na promatrane sociodemografske pokazatelje

Provedeno je testiranje promatranih pokazatelja s obzirom na udio točnih odgovora ispitanika. Kako bi se ustanovilo utječu li promatrani parametri na vrijednost ukupnih točnih odgovora ispitanik proveden je Kruskal Wallis test i Mann-Whitney U test.

Kako bi se provelo testiranje provedeno je bodovanje točnih odgovora ispitanika, na način da su ispitanici dobili bod za pitanje na koje su ponudili točan odgovor. Broj točnih odgovora je zbrojen i formirana je varijabla ukupni točni odgovori (pitanja koja su ušla u testni dio prikazana su u tablici 28). U sklopu Kruskal Wallis i Mann-Whitney U testa prikazani su prosječni rangirani točni odgovori ispitanika na promatranom uzorku, a kako bi ove ukupne vrijednosti odgovora bile pobliže protumačene, prije samog testa prikazana je prosječna vrijednost broja točnih odgovora po promatranim skupinama.

Tablica 29. Aritmetička sredina točnih odgovora s obzirom na dob ispitanika

DOB

N

x̅

Sd

64 - 74

49

7,76

1,877

75 - 84

121

7,11

2,003

85 +

50

7,44

2,196

Ukupno

220

7,33

2,030

Pogledaju li se točni odgovori s obzirom na dob ispitanika, može se uočiti kako ispitanici u dobi od 65 do 74 godine imaju prosječno 7,76 točnih odgovora. Ispitanici u dobi od 75 do 84 godine imaju u prosjeku 7,11 točnih odgovora, dok u dobi 85 + imaju u prosjeku 7,44 točnih odgovora. Dakle iz prikazane se tablice može uočiti kako prosječni točni odgovori imaju sličnu vrijednost za sve promatrane skupine, a što je iščitano iz testnih rangova na tablici 29.

Tablica 30. Odnos dobi i ukupnih točnih odgovora

Dob

N

Aritmetička sredina rangiranih odgovora po skupinama

p*

Ukupni točni odgovori

65 - 74

49

122,70

0,169

75 - 84

121

103,64

85 +

50

115,15

Ukupno

220

* Kruskal Wallis Test

Pogleda li se vrijednost značajnosti za ukupne točne odgovore može se uočiti kako značajnost testa iznosi p=0,169 (p>0,05), dakle ne postoji statistički značajna razlika u broju točnih odgovora s obzirom na ispitanike prema promatranim dobnim skupinama.

Tablica 31. Aritmetička sredina točnih odgovora s obzirom na spol ispitanika

Spol

N

x̅

Sd

Ukupni točni odgovori

M

78

7,44

2,010

Ž

142

7,27

2,045

Ukupno

220

7,33

2,030

Kod točnih odgovora s obzirom na spol ispitanika, može se uočiti kako prosječna količina točnih odgovora za ispitanike muškog spola iznosi 7,44, dok prosječna količina točnih odgovora kod ispitanika ženskog spola iznosi 7,27, dakle veliko odstupanje prema spolu nije uočeno.

Tablica 32. Odnos spola i ukupnih točnih odgovora

Spol

N

Aritmetička sredina rangiranih odgovora po skupinama

p*

Ukupni točni odgovori

M

78

114,39

0,497

Ž

142

108,36

Ukupno

220

* Mann-Whitney U test

Pogleda li se vrijednost značajnosti za ukupne točne odgovore može se uočiti kako značajnost testa iznosi p=0,497 (p>0,05), dakle može se reći kako ne postoji statistički značajna razlika u količini točnih odgovora s obzirom na spol ispitanika.

Tablica 33. Aritmetička sredina točnih odgovora s obzirom na stručnu spremu ispitanika

SPREMA

N

x̅

Sd

NSS

55

6,71

1,882

SSS

122

7,39

1,989

VŠS

18

7,33

2,086

VSS

24

8,46

2,146

MR.SC./DR.SC.

1

7,00

.

Ukupno

220

7,33

2,030

Pogledaju li se točni odgovori s obzirom na stručnu spremu ispitanika, može se uočiti kako ispitanici koji imaju NSS bilježe prosječno 6,71 točnih odgovora, oni sa SSS imaju u prosjeku 7,39 točnih odgovora, dok oni sa VŠS imaju 7,33 točnih odgovora. Ispitanici koji imaju VSS imaju u prosjeku 8,46 točnih odgovora, dok je ispitanik sa MR.SC./DR.SC. imao 7 točnih odgovora.

Tablica 34. Odnos stručne spreme i ukupnih točnih odgovora

Stručna sprema

N

Aritmetička sredina rangiranih odgovora po skupinama

p*

Ukupni točni odgovori

NSS

55

90,05

0,007

SSS

122

112,64

VŠS

18

111,19

VSS

24

146,73

MR.SC./DR.SC.

1

92,00

Ukupno

220

* Kruskal Wallis Test

Pogleda li vrijednost značajnosti za ukupne točne odgovore s obzirom na razinu obrazovanja ispitanika može se uočiti kako značajnost testa iznosi p=0,007, (p<0,05). Može se potvrditi, s razinom pouzdanosti od 95%, kako postoji statistički značajna razlika s obzirom na stručnu spremu ispitanika, pri čemu se može uočiti kako je vrijednost rangova najviša (količina točnih odgovora je najviša) za ispitanike koji imaju VSS, dok je najniža za one koji imaju NSS.

Tablica 35. Aritmetička sredina točnih odgovora s obzirom na iskustvo pada

PAD

N

x̅

Sd

3 mjeseca

41

7,29

2,216

6 mjeseci

23

7,57

1,996

12 mjeseci

44

6,75

2,169

nisam pao/pala

112

7,52

1,889

Ukupno

220

7,33

2,030

Uvidom u točne odgovore ispitanika s obzirom na iskustvo pada, može se uočiti kako ispitanici koji su pali u razdoblju od zadnja tri mjeseca imaju prosječno 7,29 točnih odgovora, a oni koji navode zadnjih šest mjeseci imaju u prosjeku 7,57 točnih odgovora. Ispitanici koji su pali unatrag 12 mjeseci imaju 6,75 točnih odgovora, dok oni koji nisu pali imaju u prosjeku 7,52 točnih odgovora.

Tablica 36. Odnos iskustva pada i ukupnih točnih odgovora

Da li ste pali u posljednjih

N

Aritmetička sredina rangiranih odgovora po skupinama

p*

Ukupni točni odgovori

3 mjeseca

41

110,27

0,302

6 mjeseci

23

117,63

12 mjeseci

44

94,88

nisam pao/pala

112

115,26

Ukupno

220

* Kruskal Wallis Test

Pogleda li se vrijednost značajnosti za ukupne točne odgovore može se uočiti kako značajnost testa iznosi p=0,302, (p>0,05). Dakle može se reći kako ne postoji statistički značajna razlika u količini točnih odgovora s obzirom na učestalost pada ispitanika.

Tablica 37. Aritmetička sredina točnih odgovora s obzirom na to s kim ispitanici žive

S KIM ŽIVI

N

x̅

Sd

sami

80

6,74

2,310

s bračnim partnerom

91

7,81

1,612

s obitelji/djecom, ali tijekom dana ili veći dio dana sam/sama

41

7,44

1,885

nešto drugo

8

7,13

2,800

Ukupno

220

7,33

2,030

Kod točnih odgovora s obzirom na to s kim ispitanici žive, može se uočiti kako ispitanici koji žive sami bilježe prosječno 6,74 točnih odgovora, oni koji žive s bračnim partnerom imaju u prosjeku 7,81 točnih odgovora. Ispitanici koji žive s obitelji/djecom, ali tijekom dana ili veći dio dana sam/sama imaju 7,44 točnih odgovora, dok oni koji navode nešto drugo imaju u prosjeku 7,13 točnih odgovora.

Tablica 38. Odnos pitanja s kim ispitanici žive i ukupnih točnih odgovora

Da li živite

N

Aritmetička sredina rangiranih odgovora po skupinama

p*

Ukupni točni odgovori

sami

80

94,66

0,022

s bračnim partnerom

91

124,51

s obitelji/djecom, ali tijekom dana ili veći dio dana sam/sama

41

111,28

nešto drugo

8

105,56

Ukupno

220

* Kruskal Wallis Test

Pogleda li se vrijednost značajnosti za ukupne točne odgovore može se uočiti kako značajnost testa iznosi p=0,022 (p<0,05). Dakle, može se zaključiti s razinom pouzdanosti od 95%, kako postoji statistički značajna razlika s obzirom na to s kim ispitanici žive, pri čemu se može uočiti kako je vrijednost rangova najviša (količina točnih odgovora je najviša) za ispitanike koji žive s bračnim partnerom, dok su najmanje točnih odgovora ponudili ispitanici koji žive sami.

5. RASPRAVA

Istraživanje je obuhvatilo 220 osoba starije životne dobi od 65 i više godina koji žive u vlastitim kućanstvima u gradu Zagrebu. Najviše ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju je bilo ženskog spola 64,5% dok je zastupljenost ispitanika muškog spola bila 35,5%.

S obzirom na dob najviše ispitanika je bilo srednje starosne dobi od 75 do 84 godine (njih 55,0%). Zatupljenost ispitanika u dobi od 65 do 74 godine je bila 22,3%, slična kao i u dobi od 85 godina i više godina (22,7%). Prosječna životna dob ispitanika bila je 79,2 godina, pri čemu je minimalna dob sudionika bila 65, a maksimalna 95 godina. Uz navedeno također su skupljeni podaci o stručnoj spremi ispitanika. Najviše ispitanika je imalo srednjoškolsku razinu obrazovanje (55,5%) dok je ispitanika s najviše završenom osnovnom školom bilo 25,0%. Ispitanici s visokom razinom obrazovanja je bilo 10,9% a s višom 8.2%. Svega jedan ispitanik bio u razini MR.SC/DR.SC odnosno 0,5% od svih ukupnih ispitanika.

Starija životna dob je razdoblje koje karakterizira veći komorbiditet, osobito od kroničnih bolesti te su od ispitanika skupljeni podaci o medicinskoj dijagnozi i vrsti lijekova koje uzimaju. Najveći broj ispitanika je imao arterijsku hipertenziju, (njih 139) i šećernu bolest (njih 35). U skladu s navedenim najviše ispitanika je uzimalo lijekove za povišen krvni tlak 84,5% dok su lijekovi iz skupine antidijabetika (26,8%) sedativa (29,5%) i diuretika (29,1%) bili podjednako zastupljeni. Uz navedene lijekove 32,3% ispitanika uzima i neke druge lijekove od koji su najčešći antikoagulansi, antilipemici, bronhodilatatori, NSAR i Euthyrox.

Kako bi se mogle napraviti kasnije usporedbe sakupljeni su podaci i o tome s kim ispitanici žive. Najveći broj ispitanika, njih 41,4% živi s bračnim partnerom dok 36,4 posto žive sami. Jedan manji dio ispitanika živi s djecom ili obitelji, ali tijekom dana ili veći dio dana su sami, dok je 3,6% ispitanika navelo nešto drugo, odnosno žive s članom obitelji, ali su cijeli dan pod stalnim nadzorom.

Istraživanjem je utvrđena i učestalost pada unatrag godinu dana te broj padova. Polovina ispitanika njih (50,9%) unatrag godinu dana nije pala. Od ukupnog broja ispitanika koji su pali (njih 49,9%) najviše ispitanika je palo 1 put 58,3% zatim 20,4% 2 puta, 12,0% 3 puta, 4 puta 1,9%, 5 puta 3,7% i 6 puta 2,8%. Slične rezultati su dobiveni opsežnim istraživanjem koje je provedeno u Australiji gdje je unutar jedne godine 61,2% starijih osoba palo jedan put, 21,4% je palo 2 puta, 7,8% 3 puta, 3,4% 4 puta, 1,9% 5 puta i 2% je palo 6 puta (16). U RH prema podacima gerontološkog centra svaka treća starija osoba doživi pad, a svaka peta teške ozljede kao posljedicu pada (34).

Od ispitanika koji su pali njih 44,4% nije zadobilo ozljedu pri padu. Kod ispitanika koji su naveli ozljede, (njih 55,6%) u podjednakom omjeru su bili zastupljeni prijelomi, nagnječenja i oguljotine/rane, pri čemu su neki ispitanici imali više kombinacija ozljeda. Prema istraživanju iz Australije na značajno većem uzorku, 66,1% ispitanika je kao posljedicu pada imalo ozljedu (16).

Pri utvrđivanju najčešćeg mjesta pada najveći broj ispitanika je naveo kuću ili stan (75,9%), dok je manji dio ispitanika (22,2%) pao na ulici. U vrtu odnosno dvorištu je palo 13,0% ispitanika, dok je najmanje padova bilo u javnom prijevozu (1,3%). U usporedbi s istraživanjem iz Australije broj padova u kući je značajno manji i iznosi 39,8% ali je i dalje najčešće mjesto pada. Broj padova na javnom mjestu je sličan i iznosi 28,3%, dok su padovi u vrtu/dvorištu u pola veći (16).

S obzirom na životnu dob i poteškoće s pokretljivošću i stabilnošću ispitanici su ispitani i o korištenju pomagala za kretanje, pri čemu je 47,7% ispitanika koristilo pomagala od kojih su najčešće zastupljen štap i hodalica. Vremenska razdoblje korištenja pomagala za kretanje se kretalo od minimalno 0,08 godina do 28 godina uz aritmetičku sredinu od 3,6397 godina.

Provedeno istraživanje je usmjereno na uvid u informiranost starijih osoba o postupcima sprečavanja i posljedicama pada i ozljeda. Prema uvidu u dobivene rezultate samo malo više o polovine (50,9%) ispitanika navodi da je informirano o postupcima za prevenciju pada. Slični rezultati su dobiveni i istraživanju iz Australije gdje je 51,9% starijih osoba je navelo da je dobilo informacije od zdravstvenih djelatnika vezano uz postupke i posljedice pada i ozljeda (16).

Od 50,9% ispitanika koji su informirani kao izvor informacija najveći dio ispitanika je naveo medicinsku sestru, njih 31,4%. Navedeno se može povezati s činjenicom da ispitanici najčešće dolaze u kontakt s medicinskim sestrama putem kućnih posjeta od strane patronažne medicinske sestre, tijekom boravka u bolnici ili u ambulanti. Osim navedenog, uloga medicinske sestre je među mnogim i edukacija pacijenta o sigurnosti kretanja, sprečavanju padova i korištenju pomagala. Manji dio ispitanika je dobio informacije od liječnika njih 10,4% što se može objasniti usmjerenošću liječnika na konkretne zdravstvene probleme. Informiranost koja se pruža od strane medija koju ispitanici navode u manjem omjeru (9,1%) može se objasniti ne samo nedostatkom izvora informacija, već više potrebi prilagodbe sadržaja i pravilne prezentacije sadržaja, što bi se još moglo istražiti.

Ispitanici su upitani o razini zabrinutosti vezano uz mogućnost pada, 26,8% ispitanika je iskazalo veliku zabrinutost, 32,7% umjerenu zabrinutost, dok 40,5% ispitanika uopće nije bilo zabrinuto. Usporedbom s istraživanjem provedenim u SAD na mnogo većem uzorku, 36,2% ispitanika starije životne dobi je iskazao umjeren do izrazit strah od mogućnosti pada, a 63,8% ispitanika nije uopće ili je u maloj mjeri iskazao strah vezano uz mogućnost pada (35).

Razvojem modernih tehnologija danas na tržištu postoje različiti uređaji koji olakšavaju komunikaciju te na taj način omogućavaju sigurnost starijih osoba. Kod pitanja koje se odnosi na informiranost starijih osoba o mogućnosti korištenja takvih uređaja koji mogu registrirati kretanje i alarmirati na zahtjev korisnika u slučaju nezgode, više od pola ispitanika (56,4%) nije znalo da postoji takva mogućnost.

U sklopu anketnog istraživanja ispitanici su trebali odgovoriti na pitanja vezana uz informiranost o postupcima i posljedicama pada i ozljeda kako bi se dobio uvid u znanje o navedenom. Aritmetička sredina točnih odgovora je bila 7,33 sa standardnom devijacijom od 2,030. Od ukupnih 12 pitanja znanja ispitanici su odgovorili točno na 7,33 pitanja. Prema navedenom može se utvrditi da su ispitanici informirani o postupcima i posljedicama pada što potvrđuje postavljenu hipotezu. Međutim, pogleda li se prosjek točnih odgovora (koji je 7,33) može se zaključiti da je razina informiranosti može ocijeniti ocjenom dovoljan te postoji potreba za daljnjom nadogradnjom i povećanjem informiranosti starijih osoba.

Kada se pogleda udio točnih i netočnih odgovora na postavljena pitanja, ispitanici su najmanje točni odgovora dali vezano uz mjesto pada u kući. Najveći dio ispitanika njih čak 49,1% je smatralo da je to kupaonica, dok svega 22,7% ispitanika je znalo da je to dnevni boravak odnosno soba.

Kod pitanja o utjecaju lijekova za krvni tlak i šećer na povećan rizik za pad svega 25,9% ispitanika je znalo točan odgovor. Značajnost znanja vezanog uz utjecaj lijekova na rizik za pad je utvrdilo istraživanje u UAE koji je utvrdilo da postoji jasna povezanost broja lijekova koje uzimaju starije osobe s povećanjem rizika za pad. Najveći broj ispitanika navedenog istraživanja je imalo arterijsku hipertenziju i više od pola (55,3%) je palo. Prema navedenom utvrđeno je da ispitanici koji su uzimali 5-8 lijekova dnevno (njih 66,7%) je imalo iskustvo pada unatrag dvije godine, te da rizik za pad opada s sa smanjenjem broja lijekova koji se uzimaju (36). Navedeno upućuje na potrebu dodatnog informiranja pacijenta o učincima lijekova osobito iz skupine antihipertenziva, sedativa, diuretika i antidijabetika koji povećavaju rizik za pad.

Malo više od polovine ispitanika (55,9%) nije znalo da je pad najčešći uzrok smrti u starijoj životnoj dobi, što ukazuje na potrebu većeg pridavanja važnosti i naglašavanja mogući fatalnih posljedica pada u starijoj životnoj dobi. U RH prema podacima iz 2015. godine od pada i posljedica pada preminulo je 1079 starijih osoba odnosno 93%. Stopa smrtnosti uslijed pada kod starijih osoba iznosi 135/100.000 (37). Ispitanici su slično znanje pokazali i kod pitanja vezano uz najčešći uzrok pada. Više od pola ispitanika smatralo je da je vrtoglavica najčešći uzrok pada, dok je 42,3% ispitanika znalo kako su okolinski čimbenici najčešći uzrok pada. Navedeno upućuje na potrebu naglašavanja važnosti prikladnog prostornog uređenja doma i uklanjanja prepreka koje otežavaju kretanje. Prema rezultatima Cochrane sustavnog pregleda tri randomizirana kontrolirana pokusa procjena i prilagodba okolinskih uvjeta u kući od strane profesionalni službi je smanjila rizik za pad kod trećine ispitanika. Međutim, intervencija svakako moraju biti višestruke i usmjerene na unutarnji i vanjske čimbenike pada (20).

Kod pitanja o korištenju pomagala u slučaju nestabilnosti i nesigurnosti 61,4% ispitanika je navelo da ih je potrebno koristiti svakodnevno, međutim treba naglasiti da je 31,4% ispitanika smatralo kako ih treba koristiti samo za kretanje izvan doma.

Sličan udio točnih odgovora (62,3%) ispitanici su dali vezano uz najčešće mjesto pad i znali su da je to kuća odnosno stan. Informaciju da tjelovježba smanjuje rizika za pad znalo je 64,5% ispitanika, dok su ispitanici istraživanja u Australije u nešto većem omjeru (79% slučajeva) na isto pitanje dali potvrdan odgovor (16). Nezanemariv broj ispitanika, (njih 35,5%) nije znalo da tjelovježba smanjuje rizik za pad te navedeno potiče na potrebu razvijanja i uključivanja specifičnih programa vježbanja kao preventivne mjere u sprečavanju pada u starijoj životnoj dobi. Ispitanici su u većoj mjeri bili informirani o najčešćem razlogu bolničkog liječenja kod starijih osoba gdje je njih 70,5% znalo da je to prijelom natkoljenice ili kuka.

Najveći udio točnih odgovora (90,5%) pa tako i znanje ispitanici su imali o važnosti pažnje i izbjegavanja naglih promjena položaja i kretanja. Veliki broj ispitanika (njih 87,7%) je točno znalo koja je obuća osigurava najsigurnije kretanje. Vrlo dobru razinu znanja ispitanici su imali o rizičnim čimbenicima za pad (79,1%) te o utjecaju alkohola na pojavnost pada (81,8%) točnih odgovora.

Rezultati testa znanja su testirani s obzirom na količinu točnih odgovora koji su bodovani. Kako bi se ustanovilo utječu li parametri analize na vrijednost parametara kategorija ukupnih točnih odgovora provedeni je Kruskal Wallis test i Mann-Whitney U test. Kako bi se dobio uvid u razinu informiranosti u odnosu pojedine kategorije ispitanika napravljeno je nekoliko usporedbi. Rezultati točnih odgovora uspoređeni su s dobi ispitanika, razinom obrazovanja, spolu, iskustvu pada i u odnosu na to s kim žive.

Prva usporedba je napravljena s ciljem utvrđivanja da li se ispitanici prema dobi razlikuju u razini informiranosti o postupcima i posljedicama pada i ozljeda. Ispitanici od 65 do 74 godine imali prosjek točnih odgovora (7,76), ispitanici 75 do 84 godine prosjek (7,11) a dobna skupini od 85 i više godina (7,44). Iz navedenog se može uočiti kako su svi ispitanici imali približno sličnu vrijednost aritmetičke sredine točnih odgovora što je potvrđeno i testom rangova. Razina vjerojatnosti utvrđena provedenim testom kod usporedbe u odnosu na dob ispitanika i točnost odgovora ukazuje da je p=1,69. Navedena razina značajnosti je veća od 0,05 što ukazuje da ne postoji statistički značajna razlika u broju točnih odgovora s obzirom na ispitanike prema promatranim dobnim skupinama te potvrđuje postavljenu hipotezu.

Kod usporedbe točnih odgovora u odnosu na spol ispitanika također nije uočeno neko veliko odstupanje, aritmetička sredina točnih odgovora ispitanika muškog spola je (7,44), a ženskog (7,27). Razina značajnosti za ukupne točne odgovore je iznosila više od 0,05 (p=0,497) te se može potvrditi hipoteza kako ne postoji statistički značajna razlika u količini točnih odgovora s obzirom na spol ispitanika.

Točni odgovori ispitanika su uspoređeni i u odnosu na razinu obrazovanja ispitanika. Najmanji prosjek točnih odgovora (6,71) su imali ispitanici s NSS, dok su najviše točnih odgovora (8,46) imali ispitanici s VSS. Ispitanici koji su imali sličan prosjek točnih odgovora su sa SSS (7,39) i VŠS (7,33). U istraživanju je bio uključen samo jedan ispitanik s MR.SC/DR.SC sa 7 točnih odgovora te se njegov prosjek točnih odgovora ne može uopćiti na sve ispitanike navedene razine obrazovanja. Razina značajnosti ukupnih točnih odgovora s obzirom na razinu obrazovanja iznosi p=0,007 što je manje od 0,05 postavljene razine vjerojatnosti. Rezultat potvrđuje hipotezu te se može zaključiti s razinom pouzdanosti od 95% da postoji statistički značajna razlika s obzirom na stručnu spremu ispitanika. Također se može utvrditi da je količina točnih odgovora najviša za ispitanike s akademskom razinom obrazovanja, a najniža za ispitanike s osnovnoškolskom razinom obrazovanja.

Kod usporedbe točnih odgovora ispitanika u odnosu na njihovo iskustvo pada prosjek točnih odgovora ispitanika koji nisu pali je (7,52) dok su ispitanici koji su pali unatrag tri mjeseca imali (7,29), oni koji su pali unatrag šest mjeseci (7,57) prosjek točnih odgovora. Najniži prosjek su imali ispitanici koji su pali unatrag 12 mjeseci. Međutim uvidom u značajnost za ukupne točne odgovore utvrđeno je kako razina vjerojatnosti veća od 0,05 te iznosi p=0,302. Iz navedenog se može utvrditi da ne postoji statistički značajna razlika u količini točnih odgovora s obzirom na iskustvo pada ispitanika te se postavljena hipoteza odbacuje.

Uz navedene napravljena je i usporedba točnih odgovora ispitanika u odnosu na to s kim žive. N