vrste nasilja u osnovnoj Školi -...

121
Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za pedagogiju VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI Završni rad Kandidat: Admirela Botonjić Mentor: Prof.dr. Hašim Muminović Sarajevo, januar, 2018. godine 1

Upload: others

Post on 25-Sep-2019

49 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet

Odsjek za pedagogiju

VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Završni rad

Kandidat: Admirela Botonjić Mentor: Prof.dr. Hašim Muminović

Sarajevo, januar, 2018. godine

1

Page 2: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

ZAHVALNICA

U svom radu želim da se zahvalim svom mentoru prof.dr Hasšimu Muminoviću za nesebičnu

i stručnu pomoć od samog početka realizacije ovog rada. Njegova stručna a prije svega i

izvanredna ljudska toplina me vodila ka istraživačkom cilju ovog mog magistarskog rada.

Zahvaljujem se i dragim asistentima doc. Dr. Emini Dedić Bukvić i dr.Sandri Bjelan Guska na

nesebičnoj pomoći tokom čitavog studija.

Veliko hvala mojim dragim prijateljicama Ameli Čosić i Amini Zagić koje su stalno bile pri

ruci dok ja nisam mogla dolaziti iz Sanskog Mosta, one su obavljale zadatke za mene.

Hvala posebnoj osobi koja je uvijek bila tu za mene i dijelila sva moja raspoloženja i pomogla

mi da završim ovaj dio mog školovanja a to je moja mama Ismeta. Ima još jedna osoba koja bi

bila jako ponosna na mene a koja nije tijelom tu ali je uvijek bila i bit će uz mene a to je moj

rahmetli „tajo“.

I na kraju, želim se zahvaliti svom bratu Admiru, majki Havi, didu Ibrahimu i mami naravno

na beskonačnoj ljubavi, podršci, strpljenju i u financiranju ovog mog magistarskog rada.

2

Page 3: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

SADRŽAJ:

UVOD.............................................................................................................

METODOLOŠKI DIO RADA........................................................................

Cilj istraživanja

Problem istraživanja

Zadaci

Hipoteze

Metode i instrumenti

1. TEORIJSKI DIO RADA..................................................................

6

8

13

1.1. Definisanje osnovnih pojmova................................................. 14

1.2. Šta je to nasilje.............................................................................. 15

1.3. Nasilje u školi................................................................................ 15

1.4. Nasilje među djecom................................................................ 16

1.5. Vrste nasilja.............................................................................. 18

1.5.1. Fizičko nasilje................................................................. 18

1.5.2. Psihičko nasilje.............................................................. 19

1.5.3. Seksualno nasilje............................................................ 20

1.5.4. Socijalno nasilje............................................................. 21

1.5.5. Nasilje putem interneta..................................................... 21

1.5.6. Zanemarivanje djeteta.................................................... 23

1.6. Uzroci nasilja nad djecom.............................................................. 24

1.7. Posljedice nasilja nad djecom.................................................... 25

1.8. Karakteristike nasilne djece............................................................ 27

1.8.a. Kako prepoznati dijete –nasilnik.......................................... 28

1.8.b. Koja su djeca koja trpe nasilje........................................... 30

1.8.c. Uloga djece koja promatraju nasilje..................................... 31

1.8.d. Razlike između dječaka i djevojčica................................. 31

3

Page 4: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1.9. Metode rada u prevenciji nasilja.............................................. 32

1.10. Uloga škole u zaštiti djece od nasilja........................................ 34

1.11. Važnost uloge nastavnika kao nosioca promjena..................

2. EMPIRISKI DIO RADA..............................................................................

2.1. Reluzltati istraživanja..........................................................................

2.2. Interpretacija analize istraživanja........................................................

36

39

40

100

2.3. Diskusija.................................................................................................. 104

ZAKLJUČAK................................................................................................

PRILOZI........................................................................................................

106

109

LITERATURA............................................................................................... 119

4

Page 5: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

UVOD

5

Page 6: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

UVOD

O nasilju u školama mnogo se govori u posljednje vrijeme. Društvo u kojem živimo pokazuje

nasilje u porastu, da nasilje u školama nije nova pojava, samo se posljednjih godina sve više

pažnje pridaje tom fenomenu. Povećana tolerancija i smanjena osjetljivost na nasilje dodatno

doprinose stvaranju dječijeg okruženja ispunjenog nasiljem.

Školskim zadirkivanjem i ponekad okrutnim dramama iz školskog dvorišta bavili su se

uglavnom učitelji ili školski psihlozi. Mijenjanjem društvenih normi mijenjalo se i shvatanje

agresivnog, nasilnog i neprihvatljivog ponašanja među djecom i vršnjacima. Neki od

odgovora leže u genetici a i u otuđenosti roditelja od svoje djece. Neki stručnjaci tvrde da se

najveći uzrok nasilja može naći u porodici, te da je upravo ona klica svega.

Porodica je prva socijalna sredina u koju dijete dođe nakon rođenja. Tu započinje njegov rast,

razvoj, učenje i sticanje različitih znanja i ponašanja. Roditelji imaju ogromnu ulogu, jer

predstavljaju model ponašanja svom djetetu. Svakako da će nasilje u porodici, kao oblik

ponašanja doprinjeti nasilnom ponašanju kao prihvatljivom obliku ponašanja. Kod neke djece

se javi potreba da budu nasilna, jer ne znaju da je takvo ponašanje loše. Oni prosto oponašaju

svoju braću, sestre, roditelje, ili pak, ljude kojima se dive. Neka djeca ne znaju za bolji način

da komuniciraju sa okolinom, odnosno vršnjacima. Također, teška ekonomska situacija,

nezaposlenost, uzrokovale su frustrirajuću i napetu atmosferu u porodicama. Roditelji su

frustrirani i to iskaljuju na svojoj djeci, a da posljedica vjerovatno nisu ni svjesni.

Svi ovi faktori mogu uticati na smanjenju sposobnosti uspješnog učenja u školi i povećati

vjerovatnost povećanog nasilja djece u školi koje može negativno uticati na njihov uspjeh u

školskom učenju.

U istraživanju koje su 2003. godine provele određene nevladine organizacije u BiH, uz

podršku Save the Children Norway se navelo da postoji maltretiranje od starijih vršnjaka, gdje

je svaki peti žrtva maltretiranja. U Tuzlanskom kantonu, na incijativu Udruženja Vijeća škola

i roditelja, u 2006. godini sprovedeno je istraživanje sa učenicima V, VI, VII razreda

osnovnih škola. Rezultati su pokazali da je 65% djece koja su učestvovala u istraživanju bila

izložena nasilju od strane druge djece.

Nasilje među djecom je u porastu. Međutim mnogi incidenti nikada nisu prijavljeni.

6

Page 7: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Prvi razlog zbog kojeg se nasilje ne prijavljuje je strah. Djeca se boje prijaviti nasilje

učinjeno nad njima, kako se ono ne bi ponovilo u još težem obliku. Drugi razlog za

neprijavljivanje nasilja jeste nepostojanje senzitivnosti za prepoznavanje ponašanja kao

nasilnog.

Treći razlog je taj što u mnogim zemljama ne postoji povjerenje u institucije, kojima bi se

mogao obratiti pojedinac nad kojim je izvršeno nasilje.

Mediji lako i na različite načine plasiraju nasilje u različitim oblicima, tako da i sama djeca

postaju vrlo neosjetljiva na nasilje. Veoma često su spremni na ispoljavanje neželjenog

ponašanja naročito u školama. Vjeruju da mogu koristiti silu na najmanju provokaciju.

Zbog specifičnosti našeg društva i situacija u školi zainteresovala sam se o problemu nasilja

među djecom, pa tako da ćemo putem ovog istraživanja nastojati naći odgovore na pitanja: ko

vrši nasilje nad učenicima, na koji način se to nasilje manifestiralo, koga djeca poznaju da su

žrtva nasilja, kako učenici reagiraju kada vide nasilje prema svojim vršnjacima, kako nasilje

reflektuje slabiji uspjeh u školi, kako se nasilje sprovodi kroz nastavu, kako se nasilje

odražava na sposobnost uspješnog učenja i motivaciju učenika i ko je prema mišljenju

učenika najodgovorniji za pojavu nasilja u školi?

Ovaj rad treba poslužiti kao poticaj za druga slična i sveobuhvatnija istraživanja koja će

dovesti do konkretnih promjena, u vidu pokretanja incijativa za edukacije nastavnika i

stručnih saradnika o nasilju među djecom.

Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih mjera, a

blagovremena identifikacija i evidencija problema je osnovni uslov planiranja mjera

intervencije i njihovog usmjeravanja na rizične grupe.

7

Page 8: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

METODOLOŠKI

DIO RADA

8

Page 9: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

METODOLOŠKI DIO ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja, problem, varijable, metode i instrumenti

Cilj ovog istraživanja je bio istražiti odnosno utvrditi vrste nasilja kojima su izloženi učenici

u osnovnoj školi i njihova učestalost doživljavanja nekih oblika nasilnih ponašanja od

školskih vršnjaka s obzirom na spol i demografsko porijeklo i u kojoj je mjeri ono prisutno.

Problem istraživanja

Definirani su sljedeći problemi ovog istraživanja: Ispitati koliko su djeca upoznati sa oblicima

nasilja u našem društvu. Ispitati da li su nastavnici upoznati s uzrocima i posljedicama

vršnajčkog nasilja.

Zadaci istraživanja:

1. Ispitati koje su to vrste nasilja kojima su izloženi učenici u osnovnoj školi u odnosu na

spol.

2. Ispitati koje su to vrste nasilja koje se vrše nad učenicima u osnovnoj školi u odnosu

na demografsko porijeklo (urbano/ruralno).

3. Ispitati koje su to vrste nasilja kojima su izloženi učenici u osnovnoj školi u odnosu na

uzrast učenika.

4. Utvrditi koji su pojavni oblici vršnjačkog nasilja najzastupljeniji u osnovnoj školi.

5. Utvrditi koje oblike vršnjačkog nasilja učenici najčešće ispoljavaju u osnovnoj školi.

6. Ispitati karakteristike i obilježja pojedinih vrsta nasilja koje se vrše nad učenicima.

9

Page 10: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Hipoteza istraživanja:

S obzirom na cilj ovog istraživačkog rada, glavna hipoteza bi glasila:

Pretpostavlja se da se da su zastupljeno psihičko, fizičko i emocionalno nasilje u osnovnoj

školi.

Podhipoteze:

- Pretpostavka je da djeca nemaju dovoljno saznanja o oblicima nasilja, da su učenici

nad kojima se vrši vršnjačko nasilje najčešće muškog pola, te da je u najvećoj mjeri

prisutno fizičko kod dječaka a psihološko kod djevojčica.

- Pretpostavljalo se da su učenici u urabnim sredinama skloniji nekoj od vrsta nasilja u

odnosu na ruralnu sredinu.

- Pretpostavljalo se da su najzastupljeniji vrijeđanje i spletkarenje.

- Pretpostavlja se da su najčešći oblici vršnjačkog nasilja koji se ispoljavaju u osnovnoj

školi fizičko i emocionalno-psihološko nasilje.

- Pretpostavljalo se da su karakteristike fizičkog nasilja direktni fizički napad na žrtvu.

A psihološki verbalni odnosno isključenje iz grupe društva.

Varijable:

Istraživanje je krenulo s nezavisnom varijablom vrstama nasilja u osnovnoj školi i s

nezavisnom varijablom spol, uzrast i demografsko porijeklo.

Metode i instrumenti

Deskriptivna metoda – temelj je našeg istraživanja, zato što nam je polazište postojeće stanje

pojave nasilja u školi. Na koji način se definira, percipira i klasificira nasilje, te koji oblici i

uzroci nasilja u školama, su dva pitanja na koja ćemo dobiti odgovore koristeći se ovom

metodom.

10

Page 11: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Servej-metod ili empirijsko- neeksperimentalna metoda, ovom metodom, ne samo u nastavi,

već i u cjelokupnoj pedagoškoj teoriji i praksi ćemo sakupljati činjenice, uspoređivati,

analizirati i sintetizirati osnovne rezultate.

Anketni upitnik

Najpouzdanijom metodom za procjenjivanje vršnjačkog nasilja smatra se istraživanje pomoću

upitnika na uzorku od djece jer omogućava djeci iskreno progovaraju o vlastitim iskustvima.

Dodatna prednost ove metode jeste vremenska i financijska ekonomičnost. Upitnici se

popunjavcaju skupno tokom školskog sata što omogućuje relativno brzo prikupljanje

podataka. Međutim ova metoda ima nedostatke i ograničenja. Ispitivanje upitnika tokom časa

može se utjecati na to da se djeca mogu biti bojažljiva i nedovoljno anonimna i ne odgovarati

iskreno na pitanja. Također, učenik može prestati slobodno da ispunjava upitnik kad god

poželi jer se može prisjetiti loših iskustava.

Anketu smo koristili za masovno prikupljanje činjenica i mišljenja. Koristeći se ovom

tehnikom ćemo na brži način doći do odgovora koja su neophodna da bi dobili sliku o

trenutnom dešavanju u školi. U ovom istraživanju korišten je upitnik kombinovane forme

(upitnik mješovitog tipa). Te potrebe ovog istraživanja sastavljen je upitnik zatvorenog tipa u

kojem su ispitanici uz pitanja ponuđeni odgovori. Prvi dio pitanja i na jednom i na drugom

upitniku se odnosila na uzrast ispitanika, spol, rod, sredini u kojoj žive, zatim, slijedila su

pitanja vezana za nasilje, šta je nasilje, koji oblici nasilja postoje. Upitnik je anoniman.

Da bi se pristupilo istraživanju bilo je potrebno, prije svega, obezbijediti potreban materijal

odnosno instrumentarij istraživanja. Obzirom da je u pitanju anketni upitnici odmah je

provedeno glavno istraživanje na skupini od 521 ispitanik (učenik) od VI do IX razreda te još

53 ispitanika (nastavnika). Upitnik je primjenjen metodom grupnog vođenog rada sa

skupinom veličine jednog razreda.

Analiza pedagoške dokumentacije

Analiza pedagoške dokumentacije nam je važna jer smo koristili dnevnike iz kojih smo dobili

saznanja o učenicima, o njihovim vladanjima o sankcijama, o radu nastavnika odnosno

razrednika.

U istraživanje se krenulo s pretpostavkom da učenici češće nego učenice doživljavaju nasilno

ponašanje te da je verbalno nasilje najčešći oblik doživljenog nasilja. Sudjelovalo je 521 11

Page 12: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

učenik iz 4 osnovne škole od VI do IX razreda. Primjenjen je instrument kojim su prikupljeni

podaci, podaci o vrstama nasilja o učestalosti doživljavanja nasilja o osjetljivosti na nasilje u

školama. Rezultati su uglavnom potvrdili polazne hipoteze. Pokazalo se da učenici češće

nego učenice doživljavaju nasilna ponašanja, da su verbalni oblici nasilja u školama s

ruralnog i urbanog područja isti.

Za istraživanje je upotrebljen upitnik za učenike i upitnik za nastavnike. Upitnik za učenike

obuhvata neke demografske karakteristike, subjektivni osjećaj odbačenosti / prihvaćenosti u

školi, osjećaj sigurnosti na pojedinim mjestima u školi, učestalost doživljavanja pojedinih

oblika nasilja.

Cilj istraživanja i način ispitivanja objašnjen je u zbornici na dan ispitivanja učenika. Ispitivali

su se i nastavnici. Anketiranje je organizirano anonimno, uz predhodnu dozvolu direktora

škole. Anketiralo se 53 nastavnika iz četiri osnovne škole u Sanskom Mostu.

Treća metoda prikupljanje podataka o vršnjačkom nasilju je prikupljanje od strane vršnjaka.

Učenici tokom odjeljenske zajednice su imali zadatak da navedu na koju se sve djecu odnosi

neko počinjeno ili doživljeno nasilno ponašanje. Ova metoda omogućuje utvrđivanje koja su

djeca izložena nasilnom ponašanju, na koji način, te koja se djeca nasilno ponašaju prema

drugoj djeci. Prednost ove metode je što osigurava veću anonimnost djece koja sudjeluju u

istraživanju te je posebno prikladna kada se planiraju intervencije u razredu.

Podaci o učestalosti vršnjačkog nasilja mogu se prikupiti od strane pedagoga i razrednika.

Ova metoda sličnija predhodnoj opisanoj, pri čemu se od pedagoga traži da procjeni koja

djeca se nasilno ponašaju, koja djeca su izložena nasilnom ponašanju te koji oblici nasilnog

ponašanja su prisutni među djecom.

.

12

Page 13: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

TEORIJSKI

DIO RADA

13

Page 14: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1. TEORETSKI DIO RADA

1.1. Definisanje osnovnih pojmova

Nasilje nad djecom podrazumijeva odnose i ponašanja pojedinaca ili institucija kojima se

ugrožava ili spriječava normalan psihički ili fizički razvoj, integritet ličnosti ili se spriječava

zadovoljenje dječijih potreba.

U širem smislu, nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći,

i to nanošenjem psihičke odnosno fizičke boli.

Škola je odgojno – obrazovna ustanova u kojoj je nastava osnovna djelatnost.

Nasilnik je najčešće agresivno dijete koje nasiljem nad drugom djecom žele postići moć i

popularnost. Pri tome računaju na starh koji žrtva osjeća.

Žrtva nasilja je dijete koje je iz nekog razloga odskaču od druge djece, jer su tiha, mirna

pasivna, plašljiva, nesigurna i imaju nisko samopouzdanje.

Agresivno ponašanje je najčešće oblik reakcije na frustraciju, a očituje se napadom na izvor

frustracije.

Delikventno ponašanje je poremećaj ponašanja kojim se direktno krše moralne i pravne

norme društvene zajednice i kao takvo podrazumijeva izvršenje krivičnih dijela i nemoralnih

radnji i postupaka ( agresivno ponašanje, bježanje iz škole i dr.)

Fizičko kažnjavanje je svako kažnjavanje kojem se kopristi fizička snaga a namjenjeno je

uzrokovanju nekog stupnja boli ili neugode. Većina oblika tjelesnog kažnjavanja uključuje

udaranje djece rukom ili predmetom.

Konflikti kod djece su stanja psihičke napetosti koja nastaju sukobljavanjem emotivno

htijenja s ograničenjima koja im se suprostavljaju. Takva stanja najčešće se manifestiraju u

doba djetinjstva.Stanja psihičke napetosti kod djece mogu se pojaviti u raznim oblicima.

14

Page 15: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1.2. Šta je to nasilje

Nasilje je svaki oblik jedanput učinjenog ili ponovljenog verbalnog ili neverbalnog ponašanja

koje ima za posljedicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva

djeteta.

Nasilje je često zastupljena tema istraživanja, stručnih skupova, televizijskih emisija,

novinskih članaka pa i svakidašnjeg razgovora onih koji rade s djecom i mladima. Kod

definiranja pojma nasilje često nailazimo na teškoće. Nasilje među djecom obuhvata širok

spektar agresivnih ponašanja koja se događaju među djecom, od rješavanja sukoba nasilnim

putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije, do ozbiljnih incidenata uz upotrebu

oružja. Nasilništvo karakterišu: namjera da se povrijedi druga osoba, ponavljanje istog

obrasca ponašanja u kojem je jedna strana žrtva, a druga nasilnik, te očita neuravnoteženost

snaga među njima.

1.3. Nasilje u školi

Nasilje u školi definiše se kao pojava nasilnog ponašanja koje se događa u školi. Iako školsko

nasilje može nastati na raznim mjestima i situacijama, ono je karakteristično za školsku

zgradu i dvorište te put iz škole i do škole. U školi se nasilje najčešće događa u zahodima,

hodnicima, sportskim salama i ostalim prostorima izvan nadzora nastavnika. Može se također

dešavati i u razredu pred drugom djecom koja najčešće ne priskoče u pomoć žrtvi.

Nasilje u školi je dugo neizostavni dio odrastanja samo što se nije pridavalo puno pažnje kao

danas. Danas postoje puno više istraživanja o postojanju nasilja u školi i povezanosti nasilja

među djecom s raznim uzročnim i posljedičnim čimbenicima.

15

Page 16: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1.4. Nasilje među djecom- Bullying

Nasilje među učenicima u školi u središtu je interesa teoretičara i praktičara više od dva

desetljeća. To ne znači da i prije nije bilo takvog nasilja, ali je ono danas češće i nemilosrdnije

nego što je bilo ranije. Osim toga, pojavljuju se i novi oblici nasilja koje je teže kontrolirati i

spriječiti. Ove nove okolnosti zahtijevaju od škole, obitelji i čitave društvene zajednice da

ulože maksimalan napor kako bi se nasilje u školi, ali i u cijelom društvu na vrijeme

preveniralo ili barem smanjilo. Bullyng je pojam (engleski termi) koji označava agresiju jačeg

prema slabijem pri čemu napadač i napadnuta strana mogu biti pojedinac ili grupa, često se

koristi kada je u pitanju vršnjačko nasilje. Bullying podrazumijeva da jedno dijete ili više njih

uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može odbraniti.

O nasilju među djecom govorimo kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje,

napada, ozljeđuje ili isključuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne može odbraniti

Nasilje među djecom i mladima smatra se svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno

ponašanje usmjereno prema djeci1 i mladima od strane njihovih vršnjaka2 učinjeno s ciljem

povrjeđivanja, a koje se neovisno o mjestu izvršenja, može razlikovati o obliku, težini,

intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uključuje ponavljanje istog obrazca i održava

neravnopravan odnos snaga ( jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca).3

Član 19. UN Konvencije o pravima djeteta nasilje određuje kao sve forme fizičkog ili

psihičkog povređivanja ili zlostavljanja, zanemarivanja maltretiranja ili eksplotisanja,

uključujući i seksualno zlostavljanje. Nasilje nad djecom se dešava u različitim uslovima i na

različitim mjestima u porodici, školi, institucijama, kao i u zajednici.4

1 Prema Konvenciji o pravima djece iz 1989. godine dijete označava svaku mlađu osobu mlađu od osamnaest godina osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije.

2 Termin vršnjaci odnosi se na široki raspon kategorija djece i mladih.

3 Normalan sukob vršnjaka ima slijedeća obilježja: ne postoje elementi navedeni za nasilništvo, djeca ne insistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu, ispričaju se kada pogriješe, slobodno pregovaraju, mogu promijeniti temu i otići bez sukoba iz određene situacije.

4 Dorić A., Dorić Š., (2009 ), Identifikovanje i suzbijanje nepoželjnih obrazaca ponašanja osnovnoškolske djece >>Didaktički putokazi>>, Godina XIV, br.49

16

Page 17: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Nasilje je trajno i učestalo izložen negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika

koji ga namerno žele povrediti, poniziti ili izložiti neprijatnostima.5

Nasilje podrazumijeva 6 faktora: namjera da se povrijedi ili nanese šteta; intenzitet i trajanje;

moć nasilnika; ranjivost žrtve; manjak podrške; posljedice.6

Nasilništvo je svjesna, željena i namjerna neprijateljska aktivnost čija je svrha povrijediti,

izazvati strah kroz prijetnje ili daljnju agresiju i stvoriti zastrašenost. Iako nasilje može

izgledati kao haotičan proces, ono uvijek u sebi sadržava četiri osnovna elementa:

1.Nesrazmjer moći - nasilnik može biti stariji, jači, popularniji, bogatiji, itd. I sam broj djece

koja združeno zlostavljaju može prouzročiti ovaj nesrazmjer moći. Iz ovog proizilazi da

nasilništvo ne uključuje konflikt između dva djeteta podjednakog stepena moći.

2.Namjera povređivanja - nasilnik želi nanijeti emocionalnu ili fizičku bol, očekuje da će

njegovi postupci boljeti i uživa u promatranju patnje. O nasilju se ne radi ako do povrede dođe

slučajno kao to je npr. slučajno podmetnuta noga s izvinjenjem ili nenamjerno isključivanje.

Nasilje podrazumijeva želju za povrjeđivanjem druge osobe.

3.Prijetnja daljnjom agresijom - i nasilnik i žrtva znaju da će se nasilničko ponašanje

vjerojatno ponoviti. Nasilništvo nije jednokratan događaj.

4.Prestravljenost – javlja se kao rezultat sistemskog nasilja koje se koristi da bi se zastrašilo

druge i održala dominacija. Strah koji se javlja kod djece koja su meta nasilja nije samo

sredstvo za postizanje cilja, ona je sam cilj. Nakon što se stvori prestravljenost, nasilnik se

može ponašati slobodno, bez straha od okrivljavanja. Žrtva postaje toliko bespomoćna da je

vrlo malo vjerojatno da će uzvratiti ili reći nekome za nasilništvo.7

Neki oblici nasilnog ponašanja, kao što su vikanje, udaranje, lupanje, vrijeđanje,

protestovanje, u manjoj ili većoj mjeri, prisutni su kod većine djece u različitim razvojnim

5 Žunić-Cicvarić J., Cicvarić R., ( 2009), Nasilje u školi, Užički centar za prava deteta, Užice

6 Zećević I. (2010), Program prevencije vršnjakog nasilja, Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini, Banja Luka

7 Hukić S., Ivaković M., Vršnjačko nasilje u osnovnim školama, Udruženje Vesta, Tuzla,

17

Page 18: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

fazama. Srž nasilnog ponašanja čini namjerno nanošenje boli, bez obzira da li je ona fizička ili

psihička.

1.5. Vrste nasilja Nasilna ponašanja mogu da se dijele na različite načine, s obzirom na njihov oblik, funkciju i

na to na koga su usmjerena. S obzirom na oblik nasilja, postoje sljedeće vrste:8

a. Fizičko nasilje

b. Verbalno nasilje

c. Socijalno nasilje

d. Seksualno nasilje

e. Psihološko nasilje

f. Zanemarivanje djeteta

1.5.1. Fizičko nasilje

Fizičko nasilje nad djecom definišemo kao odnos ili ponašanje kojim se uz primjenu fizičke

sile i uz ili bez upotrebe drugih sredstava, nanose povrede, ozljede ili rane djeci9. Odnosi se

na namjerno nanošenje ozljeda djetetu fizičkim putem od strane roditelja ili odraslih osoba, ali

i na nesprečavanje istog.

Fizičko ili tjelesno nasilje podrazumijeva nanošenje ozljeda djetetu fizičkim putem. Međutim

sudionici u fizičkom nasilju nad djetetom nisu samo osobe koje fizički maltretiraju dijete na

bilo koji način, već i osobe koje ozljeđivanje nisu spriječile.10

Od vidljivih tjelesnih znakova kod osoba koje su žrvta fizičkog nasilja, nailazimo na modrice,

prelome kostiju, opekotine, podljeve i ogrebotine, različita veća i manja oštećenja po tijelu.

8Zećević I. (2010), Program prevencije vršnjakog nasilja, Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini, Banja Luka

10 http://www.hrabritelefon.hr/roditelji/kako-biti-bolji-roditelj/zlostavljanje-i-zanemarivanje-djece/

18

Page 19: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tipičan primjer fizičkog nasilja je udaranje. Koristi se fizička sila za nanošenje fizičkog bola

ili ozljeda. Fizičko nasilje je ono nasilje koje se obavlja pokretima tijela, a onda bi tu spadali i

brojni uvredljivi gestovi kao vid neverbalne komunikacije. U fizičku agresiju se nekad ubraja

i oštećivanje materijalne imovine, gdje „fizičko” znači da se nešto radi s predmetima. I u

slučaju uvredljivog tjelesnog kontakta i oštećivanja imovine šteta je najčešće u „psihičkoj

patnji”, kao i kod verbalne agresije.11

1.5.2. Psihičko ili emocionalno nasilje

Jedan od vrlo suptilnih oblika nasilja nad djecom, indirektno prisutan u gotovo svim drugim

oblicima nasilja je psihičko (emocionalno) zlostavljanje, koje može imati dalekosežne

posljedice za kasniji razvoj djeteta.

Pod psihičkim nasiljem podrazumijevamo trajno neprijateljsko raspoloženje prema osobi. Pod

psihičkim nasiljem podrazumijevamo trajno neprijateljsko raspoloženje prema djetetu,

principijelno neprihvatanje, nijekanje i odbijanje djeteta kao osobe, iskaze, radnje i postupke

pomoću kojih se dijete vrijeđa, omalovažava, ucjenjuje, ponižava, kažnjava, zastrašuje,

terorizira, izolira i slično.12 To je nasilje kada se upućuju prijeteći pogledi, grimase, kada se

uhodi određena osoba, ili se od nje iznuđuje novac, te ju se ucjenjuje, kad se žrtvu poziva na

telefon, a ne odgovara na njeno javljanje.

Ovaj vid nasilja ostavlja najviše tragova na žrtvi nasilja. Očituje se na sljedeće načine:

Ciljevi psihološkog nasilja:

• Razvijanje zabrinutosti kod žrtve

• Stvaranje ovisnosti od zlostavljača

11 Popadić D.,(2009), Nasilje u školama, Institut za Psihologiju, Beograd

12 http://www.ladylike.hr/kolumna-vise/psihicko-zlostavljanje-djece-78

19

Page 20: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

• Oslabljivanje tjelesnih i psihičkih sposobnosti za otpor

• Izazivanje samooptuživanja

Najteži vid emocionalnog zlostavljanja je kada žrtva preuzima ulogu svog zlostavljača i

počinje sama sebe zlostavljati, degradirajući i ponižavajući sama sebe

Karakteristike psihički zlostavljanog djeteta:

• Apatija

• Agresivnost

• Usamljenost

• Ne reauguju na vanjske podražaje

• Problemi s učenjem

• Depresija

• Strah i tjeskoba

1.5.3. Seksualno nasilje

Seksualno nasilje je slično elektronskom nasilju. Seksualno nasilje jedan je od prototipova

agresije koji se opire klasifikovanju po kategorijama verbalno/fizičko. U stručnim tekstovima,

upitnicima i analizama seksualna agresija se izdvaja kao poseban oblik agresije. To, međutim,

nije novi oblik agresije u odnosu na fizičku i verbalnu, ili direktnu i indirektnu. Pod njom se

misli na ugrožavanje seksualnog identiteta žrtve omalovažavanjem ili primoravanjem na neki

vid seksualne komunikacije.

Seksualno nasilje može se ostvarivati različitim načinima (verbalno, fizički, gestovima,

elektronskim sredstvima…), i može se smatrati manje ili više ozbiljnim, tako da se nazivi

mogu kretati od seksualnog uznemiravanja za blaže oblike, do seksualnog zlostavljanja za

teže oblike nasilja.

20

Page 21: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Vrste seksualnog zlostavljanja:

• Seksualno uznemiravanje

• Seksualna zlouporaba

• Incest

• Nedobrovoljne seksualne radnje

• Silovanje

• Ekonomska vrsta nasilja se održava na ovaj način:

• Uskraćivanje novca

• Oduzimanje zarađenog novca

• Zabrana zapošljavanje

• Kontrola trošenja novca

1.5.4. Socijalno nasilje

Socijalno nasilje se dešava kada se neko isključuje iz grupnih aktivnosti, ogovaranja, kada se

pričaju laži o nekoj osobi, ili nagovaraju druge da se s tom osobom ne druže. Odnosi se na

sljedeće oblike ponašanja: odvajanje djeteta/učenika od drugih na osnovu različitosti,

dovođenje u poziciju neravnopravnosti i nejednakosti, izolaciju, nedruženje, ignorisanje i

neprihvatanje po bilo kom osnovu.

1.5.5. Nasilje putem interneta

Nasilje putem novih tehnologija/podrazumjeva svaku komunikacijsku aktivnost cyber

tehnologijom (sms, mms, foto ili video clips, telefon, mobilni telefon, e-mail, chat, skype,

web, blog) koja se može smatrati štetnom za pojedinca, a počinitelj(i) i žrtva(e) su

21

Page 22: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

maloljetnici. Cyberbullying ima mnogo oblika, kao npr. slanje ili objavljanje štetnih

materijala o nekoj osobi preko interneta ili mobilnog telefona, slanje pretećih ili nasilnih

poruka, slanje uvreda putem sms-a ili e-maila. Nasilje preko interneta odnosi se i na

«otimanje» npr. blogova žrtvama te dopunjavanje uvredama i/ili seksualnim sadržajima. Za

djecu i mlade, koji dosta slobodnog vremena provode na Internetu i kojima mišljenje vršnjaka

mnogo znači, ovakav način nasilja može izazvati veliki stres.

Posljedice elektronskog nasilja - nije rijetkost da se elektronsko nasilje ne doživljava kao

pravo nasilje i da se žrtve ne shvataju ozbiljno. Često je shvatanje da ako se nasilje odvija u

virtuelnom prostoru, onda su i žrtve virtuelne, što nikako nije istina. Žrtve elektronskog

nasilja ne reaguju uvijek isto, reakcije se kreću od onih pozitivnih, kada žrtva uspije na

adekvatan način da izađe iz mreže zlostavljanja, preko javljanja različitih negativnih reakcija.

Žrtve mogu da osjećaju bijes, ljutnju, strah, povređenost, sram. Dokazano je i da žrtve

elektronskog nasilja pokazuju različita problematična ponašanja, kao što su: loša

koncentracija, nisko školsko postignuće, izostajanje iz škole. Dodatan problem je ukoliko

dijete izlaz iz ovih osećanja potraži u antisocijalnom ponašanju, pa se kao posljedica javi želja

za osvetom, izbjegavanje prijatelja, korišćenje psihoaktivnih supstanci i slično.

Nasilje putem interneta može biti;

Direktan napad (ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu, objavljuje

privatne podatke ili neistine na chatu i sl.)

Napad putem posrednika (kada je žrtva napadnuta preko trece osobe, a da toga nije ni

svjesna).

Karakteristike moderne tehnologije

Specifične karakteristike ove forme komunikacije je anonimonost. Djeca na internetu imaju

slobodu i želju da podijele mnoge sadržaje iz svog života i privatnosti što bi se inače

ustručavali u stavrnim komunikacijama. Djeca i mladi ne razmišljaju o tome da je ovaj vid

slobode prividan i da gube iz vida činjenicu da mogu doći u kontakt sa nedobronamjernim

osobama. Zatim osoba koja šalje poruku ne može da vidi reakciju osobe koja prima poruku,

odnosno nema tu vrstu povratne informacije kao u stvarnoj komunikaciji kada riječima

iskazane poruke dopunjuju izraz lica, gestove i govor tijela u cjelini.

22

Page 23: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Nasilje preko interneta i mobilnog telefona može biti ozbiljnije od nasilja koje se dešava u

svakodnevnom životu, jer:

- Može biti prisutno 24 sata

- Broj djece koja učestvuju u nasilnom odnosu prema nekom djetetu uvećava se kao i

broj posmatrača tog ponašanja

- Anonimnost djece koja se ponašaju nasilno obično je veliki izvor straha i nesigurnosti

za djecu koja su izložena nasilju

Samo pretraživanje interneta skriva brojne rizike da djeca dođu u kontakt sa sadržajima koji

su neprimjereni njihovom razumijevanju.

1.5.6. Zanemarivanje djeteta

Zanemarivanje djeteta predstavlja pasivnost, propuste i nedostatak brige usljed koje dolazi do

nezadovoljavanja osnovnih djetetovih potreba u pogledu odgovarajuće hrane, odjeće, brige,

školovanja, medicinskih tretmana.

Razlikuju se nekoliko oblika zanemarivanja koje ovise o dobi i razvojnim potrebama djeteta.

Tjelesno zanemarivanje podrazumijeva propuštanje roditelja da zaštiti dijete od opasnosti kao

i izostajanje zadovoljenja osnovnih tjelesnih potreba uključujući smještaj, hranu i odjeću.

Zdravstveno zanemarivanje predstavlja propuštanje roditelja ili staratelja da djetetu osigura

neophodan medicinski tretman ( vakcinacija, lijekovi).

Emocionalno zanemarivanje se ogleda kroz emocionalnu nedostupnost roditelja, odbacivanje

djeteta.

Zapostavljanje dovodi do uskraćenih podražaja koji su potrebni malom djetetu dok iskustva

zlostavljanja utječu na razvoj mozga u daljnim fazama djetetovog života. Stoga rano

zapostavljanje i zlostavljanje mogu utjecati na kasniji rad mozga.

Roditelji često tjelesnim kažnjavanjem žele zasutaviti loše ponašanje djeteta međutim tu

dolazi do trenutne poslušnosti a ne dugotrajne.

23

Page 24: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Kažnjavanje djece nanošenje tjelesne boli je kršenje osnovnih ljudskih prava. Univerzalna

deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine navodi da se pravo na potpuno poštivanje

djetetovog integriteta.

Ekonomska kriza najčešće vodi do zastoja u odgoju i dolazak zanemarivanja djeteta (

nezaposlenost, mijenjanje životnih navika, siromaštvo, loši odnosi partnera, također loši

odnosi roditelj – dijete) koji dovode do psihičkih problema, do depresije roditelja te veće

sklonosti ka fizičkom kažnjavanju djeteta. Tad roditelji prenose poruku djeci da je agresija

normalno i prihvatljivo ponašanje, tj. imaju ispred sebe agresivni model.

1.6. Uzroci nasilja

Kada se govori o uzrocima nasilnog ponašanja nužno je sagledati vrlo široku sliku, jer je

samo nasilno ponašanje veoma složen fenomen. U širu sliku spadaju faktori koji utječu na

djetetovo odrastanje, odgoj i obrazovanje te ponašanje. To su svakako individualne

karakteristike ličnosti, obitelj, škola, vršnjaci… „Uzroci nasilničkog ponašanja među

učenicima rezultat su obilježja ličnosti svakog pojedinog učenika, kvalitete obiteljskih odnosa

(stil odgoja, roditeljska – posebno majčinska ljubav i privrženost djetetu i sl.), kvalitete

školskog okruženja, utjecaja medija, obilježja kulture i društvenog okruženja u kojemu dijete

živi. 13

Upravo je zbog te složenosti za uspješno rješavanje nasilja među učenicima potrebna saradnja

svih čimbenika u zajednici te sustavna podrška države. Individualne karakteristike ličnosti

djeca koja su živahna, koja se teže nose s frustracijama, koja imaju problem s kontrolom

bijesa, viškom energije, manjkom strpljenja, koja su impulzivna ali i traumatizirana, svakako

su podložnija nasilničkom ponašanju. (Bilić, 2003).

Nedostatak pažnje i topline u obiteljskim odnosima, svjedočenje djeteta nasilnom ponašanju

kod kuće, nedovoljan nadzor i briga roditelja o djetetu rizični su faktori razvoja nasilničkog

ponašanja kod djece. Također, prakticiranjem fizičke kazne i verbalne agresije djetetu se šalje

13 Grupa autora, (2014), Nasilje ostavlja tragove, Centar za mirovne studije, Zagreb

24

Page 25: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

poruka da se ovim sredstvima dobiva ono što se želi dobiti. Vrlo je vjerojatno da će dijete,

kada doživi nabrojana iskustva i samo prakticirati ta iskustva u svom ponašanju s vršnjacima.

Ozračje u školi također može pospješiti pojavu nasilnog ponašanja. Nedostatak bliskosti,

osjećaja prihvaćenosti svih učenika te međusobnog poštovanja između nastavnika i učenika i

obrnuto može biti rizičan faktor nasilja u školi. Također, ignoriranje nasilja od strane odraslih

u školi i loš nadzor na cjelokupnom području škole (hodnici, toaleti, igralište, sportska

dvorana) može doprinijeti učestalosti nasilja u školi

Društvo ima utjecaj na nasilno ponašanje mladih kroz kulturu ponašanja, utjecaja vršnjačkih

skupina i medija. Među mladima, ono se odvija unutar vršnjačkih skupina, u vidu iskazivanja

pripadnosti određenoj skupini (ponekad supkulturnoj), u vidu sudjelovanja na nekim

sportskim (neredi na stadionima) i glazbenim (koncerti određenih glazbenih žanrova)

manifestacijama (Lalić, 1999). Osim navedenog, nasilno ponašanje se može i naučiti, a

ukoliko dijete živi u sredini u kojoj postoji nasilje koje se ne sankcionira, dijete može vrlo

lako usvojiti takav, nasilni obrazac ponašanja.

Utjecaj medija na pojavu nasilnog ponašanja uvijek je bio pod povećalom znanstvene

zajednice. Mnoga istraživanja (Kirsh, 2006; Trend, 2007; National Center for Children

Exposed to Violence, 2003 i drugi) bavila su se odnosom medija i odgoja djece, vremenom

koji djeca provedu gledajući TV, igrajući videoigrice i sl. Podaci tih istraživanja pokazuju

kako su novi mediji, a prije svega TV, novi odgajatelji današnjih generacija djece.

1.7. Posljedice nasilja među djecom

Koliko je ozbiljna pojava nasilje među djecom govori činjenica da ono ostavlja posljedice,

kako na djecu koja su žrtve nasilja tako i na one koji vrše nasilje, ali i na djecu koja to nasilje

posmatraju.

Kada je riječ o djeci koja su žrtve nasilja postoje određena ponašanja na osnovu kojih

možemo prepoznati da je izvršeno nasilje nad djetetom.14

14 Radunić R., (2009, ) Nasilje u školama Institut za psihologiju, Beograd

25

Page 26: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

• Djeca koja su žrtve vršnjačkog nasilja često su tužna i depresivna, imaju nisko

samopoštovanje, nesigurna su, karakteriše ih anksioznost i strah.

• Često im se ne ide u školu, ili se boje ići u školu, mole roditelje da iz dovoze i

odvoze iz škole.

• Često se žale na galvobolje i bolove u stomaku , kako bi izbjegli odlazak u školu.

• Često nisu raspoloženi, znaju plakati a da nemaju određeni razlog.

• Povlače se u sebe, imaju nesanicu.

• Odbijaju da razgovaraju s roditeljima i drski su prema njima.

• Kući se vraćaju s poderanom odjećom ili školskim priborom.

• Imaju neobjašnjive modrice i ogrebotine.

• Ponekad i sami postaju nasilni.

• Mogu imati problem s koncentracijom, te samim tim postižu i slabiji školski

uspjeh.

Kada je riječ o djeci koja vrše nasilje možemo reći da su to djeca koja su opčinjena nasilnim

filmovima, video igricama, imaju malo prijatelja, te su često neprihvaćena zbog svog

ponašanja. Druže se sa djecom koja su takođe agresivna i konstantno vole da se

suprostavljaju odraslim osobama. Riječ je o djeci koja su i sama bila izložena agresivnom

ponašanju, bilo u školi, porodici ili negdje drugdje. Imaju lošu pažnju, koncentraciju, često

ometaju školske aktivnosti.

Također imamo svjedoke tog čina ta djeca mogu imati povećanu anksioznost ili strah, ali

mogu u budućnosti postati tolerantniji prema različitim oblicima agresivnog ponašanja.

Koliko će posljedice proživljeno nasilno ponašanje imati na dijete zavisi od mnogih okolnosti

osjećanja, sigurnosti ili nesigurnosti, načina reagiranja zatim uzrasta, zrelosti, vrste nasilja te

vremena djetetove izloženosti nasilju. Ukoliko nasilje nad djetetom traje duže, posljedice su

teže i trajnije. Djeca koja se osjećaju sigurno i imaju više samopouzdanja pronalaze

konstruktivnije načine da se zaštite.

26

Page 27: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1.8. Karakteristike nasilne djece

Agresivnost postoji kao jedan od oblika ponašanja kao biopsihosocijalni motiv. Može se

izražavati na otvoren ili prekriven način. Otvoreno izražavanje agresivnosti određuje se kao

direktan čin sukobljavanja među djecom koji uključuje fizičko nasilje. Djeca koja se ponašaju

otvoreno agresivno imaju niži nivo agresivne tolerancije od djece koja izražavaju prekrivene

oblike agresivnosti. Bjažanje od škole, razvaljivanje stvari u školi, krađe isl. Pripadaju

skrivenim oblicima ispoljavanje agresije. Djeca koja se ponašaju prikriveno agresivno napeta

su, nedruštvena, nepovjerljiva prema drugima i također nemaju doviljan stepen podrške svojih

roditelja.

Agresivnost kao biopsihosocijalni motiv omogućava djetetu način odbrane od mogućih

prijetnji. U tom slučaju agresivnost je sasatvni dio mehanizma koji omogućava preživljavanje.

Različiti socijalni životi oblikuju dječiju agresivnost i svi ovi uticaji pomažu djetetu da

upravlja svojim agresivnim postupcima. Ako dijete ne usvoji socijalno prihvatljive načine

ostvarivanja svojih ciljeva u vršnjačkimn odnosima može postati povučeno defanzivno ili

suprotno tome agresivno.

Osnovna teškoća učenika s antisocijalnim ponašanjem je ostvarivanje emocionalno bliskih

odnosa s okolinom. Zbog teškoća u kontroli impulsivnosti kao i usljed teškoća odlaganja

zadovoljavanja svojih potreba učenici obično krše norme socijalnog ponašanja. Oni se mogu

ponašati nedisciplinarno na času, interesovano za društvo koje također ispoljava poremećaje

ponašanja, sklonost laganju, tvrdoglavosti, neodgovornosti prema školskim obavezama, slaba

pažnja na času, slaba uspješnost u školi od stvarnih mogućnosti, sklonost tučama i krađi.

Opisana bazična iskustva djeteta su podloga na koju se nadograđuju sva iskustva i svi uticaji.

To su svi oni uticaji koje klasifikujemo kao faktori rizika za pojavu vršnjačkog nasilja:

Porodična dinamika

Ponašanje djeteta koje je nasilno od samog početka života razvija se u okviru porodičnih

odnosa. Ukoliko je dijete odraslo u porodičnim okolnostima zasićenim agresivnošću ili

nasiljem bilo koje vrste a posebno ako je agresivnost usmjereno na samo dijete, može se

očekivati da će i ono prihvatiti takve oblike ponašanja, odnosno da će se i dijete ponašati

27

Page 28: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

agresivno. Da bi prevladalo taj strah ono se identifikuje s agresivnim roditeljem i on mu

postaje model ponašanja.

Zatim popustljivi roditelji ne postavljaju granice, to su roditelji koji djeci daju sve dozvole bez

ograničenja tako da su ta djeca razdražljiva i agresivna kad se suoče i sa najmanjim

zabranama.

Socijalno ekonomski status porodice

Roditelji niskog socijalno-ekonomski statusa mogu biti ograničeni u svojim vaspitnim

postupcima ili se može desiti da svoj status doživljavaju kao frustraciju i brane se agresijom

koju djeca prihvataju kao model ponašanju.

Socijalno okruženje

Posebno utjecaji vršnjačkih grupa koje mogu biti u osnovi prosocijalno i antisocijalno

orijentisane tj. mogu imati podsticajan uticaj na razvoj socijalnih vještina ili mogu razvijati

neadaptirane oblike ponašanja.

Uticaj medija i mas kulture

Ovdje su pokazani samo mehanizmi njihovih uticaja na ponašanje djece i mladih. Redovno

gledanje emisija nasilničkog sadržaja izaziva uzbuđenja koje može da otkoči agresivne

tendencije, koje su u određenoj mjeri prisutne kod svake osobe. Zatim agresivno ponašanje

počinju smatrati prihvatljivim i normalnim.

1.8.a. Kako prepoznati dijete-nasilnik

Dijete nasilnik: ima snažnu potrebu za moći i kontrolom; često je fizički jače od svojih žrtava;

nema saosjećanja za bol svoje žrtve; uživa u tuđem bolu i patnji; smatra da ga je žrtva

izazvala svojim ponašanjem; razdražljivo je; impulsivno je; relativno je visokog

samopoštovanja; nije bojažljivo; teško podnosi neuspjeh; u njegovoj/njenoj porodici fizičke

kazne su česte; agresivno je i prema odraslima; ne pridržava se školskih pravila. Djeca koja se

ponašaju nasilno ponekad ne znaju da je takvo ponašanje loše. Takva djeca oponašaju stariju

braću i sestre ili ljude kojima se dive. Može se pretpostaviti da takva djeca ne znaju za bolje

načine komuniciranja s vršnjacima.

28

Page 29: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Kada prolaze kroz neke probleme, ta djeca pokazuju agresivnost. Ponekad ih neko drugi

navodi na nasilje, npr. neki prijatelji. Djeca koja se ponašaju nasilno često su i sama bila

izložena nasilju, u školi, porodici ili na nekom drugom mjestu. Ta djeca ne moraju uvijek biti

uključena u čin nasilja, ona mogu biti npr. organizatori grupe i mogu podsticati i nagovarati

druge da se nasilno ponašaju. Djeci koja se ponašaju nasilno treba pomoći, a ne samo

kažnjavati.

Postoje brojni razlozi zbog kojih neka djeca koriste svoje sposobnosti i talente za zlostavljanje

druge djece. Niti jedan faktor ne otkriva cjelokupnu sliku. Nasilnici se ne rađaju kao nasilnici.

Urođeni temperament je samo jedan od faktora, svi nasilnici imaju neke zajedničke crte:

• vole dominirati nad drugima

• vole iskorištavati druge kako bi dobili ono što žele

• teško im je sagledati situaciju iz perspektive druge osobe

• zaokupljeni su isključivo svojim željama i zadovoljstvom te ne mare za potrebe, prava i

osjećaje drugih

• skloni su ozljeđivanju druge djece kad roditelji ili druge odrasle osobe nisu u blizini

• projeciraju svoje vlastite neadekvatnosti na svoje mete kroz okrivljavanje, kritiku i lažne

optužbe

• odbijaju preuzeti odgovornost za svoje ponašanje

• nedostaje im uvid, tj. sposobnost predviđanja i shvatanja kratkoročnih, dugoročnih i

mogućih

nenamjernih posljedica njihovog trenutnog ponašanja

• gladni su pažnje.

Nasilništvo nije vezano uz ljutnju i konflikt, makar mnogi pomisle upravo na to, nego je više

vezano uz prezir. Prezir je snažan osjećaj antipatije prema nekome koga smatramo

bezvrijednim, inferiornim ili nevrijednim poštovanja. Prezir nosi sa sobom tri očite psihološke

prednosti koje omogućavaju djeci da povrijede drugo ljudsko biće, a da pritom ne osjećaju

empatiju, saosjećanje ili stid.

Prezir uključuje:

• osjećaj da se ima pravo na nasilje i pravo da se kontroliše, dominira i osvaja ili na neki drugi

način zlostavlja drugo ljudsko biće.

29

Page 30: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

• netolerantnost prema različitostima - različito je izjednačeno s inferiornim i zbog toga neko

ko je različit nije vrijedan i ne zaslužuje poštovanje.

• sloboda isključivanja - spremnost da izbace, izoliraju ili segregiraju osobu za koju se čini da

nije vrijedna pažnje i poštovanja.

Drugim riječima, nasilništvo je arogancija na djelu. Djeca koja se nasilnički ponašaju

izgledaju superiorno, to je često maska kojom prikrivaju bol i osjećaj neprilagođenosti. Ona

racionaliziraju da im njihova tobožnja superiornost daje pravo da povrijede nekoga prema

kome osjećaju prezir, no u realnosti to je samo izgovor kako bi se osjećali bolje kroz

omalovažavanje drugog.

1.8.b. Koja su djeca koja trpe nasilje

Još je Dan Olweus (1998)15 opisao sklop osobina djeteta koji trpi nasilje, kao djeteta koje se

ponaša nasilno. Ovdje će biti navedene neke prepoznatljive osobine djece koja trpe nasilje:

• Imaju slabo samopoštovanje (sebe opažaju kao neprivlačne, slabije)

• Povučena su, pasivna, tiha i osjetljiva

• Anksiozna su

• Imaju malo prijatelja

• Obično su fizički slabija i nesigurnija

• Više su uplašena i za njih se zna da neće uzvratiti

• Najčešće su prezaštićena od svojih roditelja

• Lako zaplaču i povlače se

_______________________________ 15 Pregrad, Jasenka PRIRUČNIK, projekat za sigurno i podsticajno okruženje u školama- prevencija i borba protiv nasilja među djecom (2003-2005), UNICEF Hrvatska.

30

Page 31: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Djeca koja trpe nasilje najčešće fizički odudaraju od ostale djece (previše slaba, mala ili

previše krupna) ili su na drugi način različita (nadarena, djeca sa teškoćama u razvoju, djeca

druge etičke pripadnosti, socijalnog projekla, kao i djeca novi učenici u razredu.

Mnoge okolnosti utiču da se razvija osobine koje se mogu prepoznati u ponašanju djece koja

trpe nasilje. Odnos roditelja i djeteta ima veliki značaj za sticanje bazičnog povjerenja.

Prezaštićeno od strane roditelja podstiče kod djece manje zrele oblike ponašanja u odnosu na

uzrast djeteta, onemogućuje ih da oslanjaju na sopstvene snage i stiču iskustva u skladu sa

svojim uzrastom. Djetetu koji trpi nasilje neophodna je pomoć kako u smislu jačanja njegovih

psiholoških snaga, tako i stvaranjem atmosfere u školi.

1.8.c. Uloga djece koja promatraju nasilje

Većina učenika u razredu ne čine nasilje niti su stalno žrtve nasilja. Mnogi su promatrači tj.

promatraju druge učenike kako se tuku, svađaju ili vrijeđaju. Oni su obično neutralni i

nažalost oni su skloniji stati na stranu nasilnika i pomoći mu nego da pokušaju pomoći žrtvi,

jer nasilnici imaju određenu ulogu među vršnjacima tj. oni su „cool“ i ostali učenici im se

dive te na taj način utječu na promatrače. Utjecaj će biti snažniji ako se promatrač ne uklapa

lako u društvo. Također promatrači se katkad počnu ponašati kao i nasilnik jer sebe krivi ako

nije dio grupe.

Jedan od glavnih razloga zašto djeca ne reagiraju kao bi spriječili nasilje je što mnogi misle da

se ni tako ništa ne bi promjenilo. Činjenica je da među učenicima postoji negodovanje protiv

informiranja nastavnika o pojavama nasilja. Mnogi učenici navode zabrinutost da bi bili

nezaštićeni i da nemaju podršku nastavničkog osoblja uprave škole. Neki promatrači osjete

olakšanje kada nisu meta i često se udalje od žrtve.

1.8.d. Razlika između dječaka i djevojčica

Kada je riječ o učestalosti nasilja u odnosu na spol učenika, možemo reći da postoje određene

razlike. Tako da ćemo u daljem tekstu produbljuje to i objasniti.

31

Page 32: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Dječaci: više su izloženi nasilju; više učestvuju u zlostavljanju; češće se služe fizičkim

nasiljem; češće su izloženi nasilju pojedinca.

Devojčice: među djevojčicama su uobičajene suptilnije metode nasilja (ogovaranje,

ignorisanje, širenje glasina i sl.); nasilje među djevojčicama se zbog toga teže otkriva; češće

su izložene nasilju grupe. Poslednjih godina nasilje među djevojčicama je poraslo. Dok

dječaci više fizički maltretiraju, djevojčice koriste suptilnije načine koji vode ka potpunoj

izolaciji žrtve.

Često koriste pomagačice tako da je pravog vođu teško otkriti. U svijetu se već događalo da

djevojčice žrtve počine i samoubistvo. Djevojčice koriste klevetu, isključivanje, ogovaranje,

loše nadimke i manipulisanje da bi nanijele psihološki bol žrtvama koje su odabrale. One

nerijetko vrše napade u tijesno isprepletenim mrežama prijateljstava, zbog čega je njihovu

agresiju još teže identifikovati, a šteta koju to ostavlja na žrtvama se time samo povećava.

1.9. Metode rada u prevenciji nasilja

Kao metode rada u prevenciji nasilja uglavnom se koriste multidimenzionalni pristupi i

interaktivne tehnike učenja. U nižim razredima to podrazumijeva: pričanje priča i igranje

uloga (posebice u konfliktnim situacijama); korištenje lutaka ili kazališne produkcije;

uvježbavanje prihvatljivih ponašanja; primjenu tehnike crteža i promatranja slika; verbalne

instrukcije i savjete kako se u nekim situacijama nasilja snaći. Starijim se učenicima mogu

ponuditi različiti zadaci poput intervjuiranja odraslih o nasilju i rješenjima konfliktnih

situacija. Često se koriste i diskusije u većim ili manjim grupama koje se upotpunjuju

videosnimkama iz stvarnog života, te zadacima za samostalno istraživanje o uzrocima i

posljedicama nasilja.

Posebice se u srednjim školama primjenjuju i metode «vršnjaka edukatora» kao jedan od

modela koji pokazuje pozitivne efekte među djecom. Učinkovitima su se pokazale i primjene

metoda kojima se stvara i podiže razina kvalitete prevencije nasilja poput metoda «pozitivnog

razrednog zajedništva», «zajedništva preispitivanja» te primjena različitih suradničkih modela

poučavanja nenasilju (Zloković, 2004).

32

Page 33: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Budući da je škola odgovorna za nasilje koje se događa u i okolo škole, programi sprečavanja

nasilja među djecom pozivaju učitelje da interveniraju uvijek kada uoče da konflikt među

djecom nije stvar rasprave ili «uobičajenog» sukoba, već da jedno dijete ili više njih

manipulira, zlostavlja i iskorištava drugo dijete ili ga prisiljava na nešto što dijete «žrtva» ne

želi (Zloković, 2004). Sukladno Programu aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i

mladima direktor, nastavnici i stručni suradnici dužni i surađivati s policijom i centrom za

socijalnu skrb te pobrinuti se za postojanje ''sigurnog'' mjesta na koje se mogu skloniti oni koji

se osjećaju žrtvama (Internet stranica Hrabrog telefona – Za roditelje: nasilje među djecom).

Kako bi prevencijski programi nasilja među djecom bila uspješno izvedeni nastavnike je

potrebno informirati ih o tome što sve podrazumijevaju termini nasilja nad i među djecom te

kako ih prepoznati, razjasniti što se od njih u nekim tipičnim situacijama očekuje te podučiti

tehnikama koje bi im mogle biti korisne pri provođenju programa.

Većina programa edukacije nastavnika odvija se putem neposrednog poučavanja ili

primjenom videa i priručnika (Zloković, 2004). Ono što se od nastavnika očekuje je da

trenutno interveniraju i točno utvrde što se dogodilo, pruže podršku i surađuju sa žrtvom i

roditeljima, razgovaraju s nasilnikom i žrtvom odvojeno o incidentu, objasne nasilniku koja

ponašanja su prihvatljiva, a koja nisu i pružaju mu potporu ukoliko uvidi problem i prihvati

odgovornost, osiguraju učenicima atmosferu u kojoj bez straha mogu prijaviti zastrašivanje,

obavijeste i uključe roditelje nasilnika i žrtve u plan sprječavanja daljnjeg nasilničkog

ponašanja i zastrašivanja te, u konačnici, da i sami daju primjere prikladnog ponašanja.

Smjernica za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini prihvaćene su

definicije pojedinih vidova zloupotrebe i zanemarivanja djece koja je usvojila Svjetska

zdravstvena organizacija na Konsultaciji o sprečavanju zloupotrebe djece u Ženevi, 1999.

godine (WHO, 1990). Ove definice prihvatilo je Međunaradno udruženje za prevenciju

zloupotrebe i zanemarivanja djece u dokumentu „Intersektorski pristup zlostavljanju djece“

„ISPCAN,2003).

33

Page 34: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Program prevencije vršnjačkog nasilja u školama ima za cilj da smanji stopu među djecom,

tako će smanjiti nivo tolerancije na nasilje i inicirati saradnju između učenika, nastavnika i

stručnih saradnika u borbi protiv nasilja.

Program prevencije u sebi ima tri oblika preventivnog rada:

- Primarnu prevenciju u okviru koje bi se radilo sa onom djecom u školi koja nisu do

sada bila obuhvaćena nasiljem. - Sekundarnu prevenciju u okviru koje bi se radilo sa djecom koja su pod rizikom da

postanu žrtve nasilja ili da počnu da vrše nasilje. - Tercijarnu prevenciju u okviru koje bi se radilo sa djecom koja su već imala priliku

da se susretnu sa nasiljem, bilo da su bila ili još uvijek su žrtve ili oni koji vrše nasilje. Program vršnjačkog nasilje zasniva se jednim dijelom na edukaciji učenika, nastavnika i

stručnih saradnika te roditelja o sljedećim temama: nasilju, njegovim uzrocima i

posljedicama, zatim o karakteristikama djece koja su potencijalne žrtve nasilja i potencijlni

nasilnici, kao i o nenasilnoj komunikaciji.

Drugi dio ovog preventivnog programa predstavlja primjena stečernih znanja. Ona se

zasnivaju na monitoringu ponašanja učenika u toku nastave i nakon nje, od strane njihovih

vršnjaka.

Treći dio ovog programa podrazumijeva uključivanje roditelja, kao nekog ko će davati

podršku učenicima i nastavnicima u borbi protiv vršnjačkog nasilja.

1.10. Uloga škole u zaštiti djece od nasilja

Škola je najpoznatija, najvažnija, najstarija, najmasovnija i najrazvijenija odgojna ustanova.

Danas je odgojno-obarzovni rad u školama organiziran, planski i metodičan. Vode ga stručno

– pedagoški osposobljeni učitelji – odgajatelji. Odgojni rad se svodi na informisanje i

govornu komunikaciju. Stoga smisao odgojne preobrazbe i jeste u tome da se poboljšaju

uvjeti i revitalizira odgojna funkcija škole kako bi ona mogla postati istinski djelotvoran

odgojni čimbenik.

Škola, kao mjesto gdje djeca organizovano zajedno provode najviše vremena u toku dana,

treba da preuzme primarnu ulogu u prevenciji i zaštiti djece od nasilja. Najbolji rezultatati se

mogu postići ako se u školi njeguje atmosfera uvažavanja, razumjevanja i tolerancije. Samo se

34

Page 35: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

u školi u kojoj vlada prijatna atmosfera, u kojoj su svi akteri zaštićeni uvažavani, u kojoj se

problemi rješavaju nenasilnim metodama, može učiti nenasilništvo.

Škole treba da kreiraju klimu u kojoj se: • uči, razvija i njeguje kultura ponašanja i uvažavanja

ličnosti; • ne toleriše nasilje; • ne ćuti u vezi sa nasiljem; • razvija odgovornost svih; • svi koji

imaju saznanje o nasilju obavezuju se na postupanje. Opšti cilj Posebnog protokola za zaštitu

djece od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u ustanovama je unapređivanje kvaliteta života

djece/učenika primjenom: mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za život i rad

djece/učenika; mjera intervencije u situacijama kada se javlja nasilje, zlostavljanje i

zanemarivanje u ustanovama.

Školsko okruženje je jako važno za pojavu nasilnog ponašanja kao i međusobno poštovanje

između učenika i nastavnika i obrnuto. Svako nasilje treba da bude prijavljeno pravovremeno

kako bi se adekvatno reagovalo i spriječilo dalje nasilno ponašanje. Škola je dužna da spriječi

nasilje koje se dešava u školi i u njenoj blizini ali i da reaguje u slučaju sumnje da se nasilje

dešava među djecom ili da se dešava u okviru porodice i da poduzme sve adekvatne mjere.

Ono što je najbitnije osigurati podršku djetetu koje je doživjelo nasilje ali i njegovim

roditeljima.

Rješenja za većinu problema zapravo imamo u samoj školi, samo ono što je naučeno treba

primjeniti. Žašto su bolji i odgojni i obrazovni rezultati u izvan nastavnim aktivnostimai

dodatnoj nastavi? Radi se u manjim grupama, učenici su to sami izabrali, radi se obično

nekim neformalnim metodama i cijeli pristup je ležerniji. U takvom obliku rada učenik nije

samo jedan od likova u mnoštvu i učitelj ima priliku stvarno upoznati dijete i primijetiti neke

promijene na njemu. Zato je važno shvatiti da škole jesu odgojne ustanove te da se dijete

boraveći u njoj povezuje ne samo s drugim učenicima nego i sa svojim učiteljima. Izuzetno je

važno da postoji dobar odnos između učenika i učitelja, koji ne daje samo znanju već služi

kao uzor i zaštitnik.

35

Page 36: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1.11. Važnost uloge nastavnika kao nosioca promjena

Nastavnik je osoba kojoj društvo i prosvjetne vlasti priznaju da je kvalifikovana za

obrazovanje i odgoj djece, omladine i odraslih, te kao takav je odgovoran za cijeli odgojno-

obrazovni proces. On ne djeluje samo u pravcu postizanja određenih rezultata u radu i učenju,

već i u podsticanju i razvijanju brojnih pozitivnih osobina svojstava i oblika ponašanja svojih

učenika. Nastavnik ostvaruje društvene ciljeve i zadatke odgoja, pružajući učenicima teorijska

i praktična znanja, formirajući kod njih pozitivan pogled na svijet, razvijajući njihov karakter i

crte ličnosti, kao i društvenu aktivnost.

Nastavnik je organizator nastavnog procesa, predavač i odgajatelj, koji utiče na razvijanje

pozitvnog odnosa učenika prema radu i učenju, te uz pomoć odabranih metoda, sredstava,

tehnika uvodi učenike u svijet saznanja.

On treba biti sposoban da pronalazi rješenja za složene procese društva, da se kreativno i brzo

prilagođava promjenama uključujući interaktivnu komunikaciju u radu, te da se stalno

usavršava i osposobljava.

Nastavnici znaju da ne mogu kontrolisati sve što dijete vidi, čije i sve sa čime dođe u kontakt,

a što može utjecati na njegovo samopoštovanje i sliku o sebi ali imaju privilegiju da izgrađuju

odnosno povjerenja koji će štititi dijete odnosno omogućiti mu da razvija socijlano i

emocionalno usklađene odnose sa drugima kroz cijeli život. Povjerenje je jedini put koji

omogućava odraslima da spoznaju istinu i da pruže pomoć i podršku.

Nastavnik je nosioc cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa i kao takav bi trebao biti

osposobljen za svoju ulogu.

S obzirom na sve promjene koje se dešavaju, uključujući i promjene u odgoju i obrazovanju, s

pravom možemo reći da važnost uloge nastavnika, kao nositelja promjene, nikad nije bila

očitija nego što je danas i stoga je stručno usavršavanje izazov i potreba svih odgojno-

obrazovnih djelatnika.

36

Page 37: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Profesionalna obuka i usavršavanje nastavnika direktno utiču na kvalitet obrazovnog procesa

odnosno bolji uspjeh i efektniji razvoj učenika i njihovo uključivanje u život i rad.

Iz ovog proizilazi da je jedan od nezaobilaznih ciljeva reforme obrazovanja razvijanje

konzistentnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika koji će održavati nove kvalitete

učenika.

Praksa novog doba pokazala je, da se od nastavnika očekuje mnogo više u pružanju odgoja i

obrazovanja u radu s učenicima. Kada govorimo o učenicima učitelj ima neprikosnovenu

ulogu, kao izravni sudionik u tom složenom procesu.

Ono što je zadatak svakog nastavnika jeste, da u praktičnim i organizacijskim rješenjima bude

fleskibilan, te ovisno o stvarnim sposobnostima i ograničenjima svakog djeteta osigura odgoj i

obrazovanje uz punu stručnu pozornost i uz stalno poštivanje načela individualizacije.

Procedure koje učitelji / nastavnici trebaju provesti da bi obezbijedili adekvatan kontakt sa

učenicima u razredu i na taj način osigurali motivaciju za rad su: 15

- pozitivna osjećanja (u školi ali i prilikom slučajnog susreta s problematičnim učenikom ili

žrtvom pokazati da ste zainteresirani za njega i da ste mu spremni pomoći),

- prilagođavanja učeniku (prilagodite svoj način rada učeniku kako bi učenik objašnjavano

što bolje shvatio),

- razgovor sa učenikom (potrebno je da mu pogrešno ponašanje odnosno agresivno

objasnite na što jednostavniji način vežući ga za neke svakodnevne, njemu zanimljive životne

situacije),

- pohvale i priznanja (pohvale i priznanja treba da dajete svim učenicima u razredu,

pa tako i učeniku koji ima problema s ponašanjem. Svaki njegov uspjeh treba da pohvalite,

jer tako ga pozitivno motivišete),

15 Gordon, T. ( 2001), Kako biti uspešan nastavnik ,Beograd, Kreativni centar

37

Page 38: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Zaista je teško prodrijeti u osobnost svakog djeteta. Školski rad nastavnika bremenit je i bez

prisustva dodatnih vanrednih situacija u kojima se valja snaći.

To je poziv koji zahtijeva stalno sticanje znanja, vještina, sposobnosti, napredovanje i

usavršavanje svakog pojedinca koji radi sa djecom. Učenje učitelja je ključ stvaranja škole po

mjeri djeteta. Stručno usavršavanje svakom nastavniku treba da pomogne da usavrši i

osavremeni svoje sposobnosti i nastavne metode. To je proces unapređivanja nastavničkih

vještina i kompetencija potrebnih za ostvarivanje odgojno- obrazovnih postignuća učenika.

38

Page 39: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

EMPIRIJSKI

DIO RADA

39

Page 40: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

2. EMPISRIJSKI DIO RADA

2.1. Rezultati istraživanja Prikaz uzoraka istraživanja u odnosu na škole.

Tabela br. 1

naziv škole

f % Validni% Kumulativni%

Validni OŠ "5.oktobar" Sanski Most 167 32,1 32,1 32,1

OŠ "Fajtovci" Sanski Most 116 22,3 22,3 54,3

OŠ "Mahala" 116 22,3 22,3 76,6

OŠ "Skender Kulenović" Sanski

Most

122 23,4 23,4 100,0

Σ 521 100,0 100,0

Grafikon br.1

Tabela i grafikon 1. prikazuju da ukupni uzorak istraživanja iznosi 521 učenik iz 4. škole.

Najveći broj učenika (32,1%) dolazi iz OŠ „5. oktobar“ Sanski Most, potom slijedi OŠ

40

Page 41: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

„Skender Kulenović“ Sanski Most sa 23,4% učenika (ispitanika) u uzorku, te OŠ „Mahala“ i

OŠ „Fajtovci“ sa po 22,3%.

Tabela 2.

Urbano / ruralno

f % Validni% Kumulativni%

Validni urbano 283 54,3 54,3 54,3

ruralno 238 45,7 45,7 100,0

Σ 521 100,0 100,0

Grafikon 2.

Tabela i grafikon 2 prikazuju da u odnosu na demografske karakteristike, 283 učenika ili

54,3% školu pohađa u urbanom području, dok 238 ili 45,7% ispitanika osnovnu školu pohađa

u urbanoj sredini.

U nekim istraživanjima je demografska sredina prediktor pojave nasilja, pa je ustanovljeno da

je nasilje češće u ruralnim sredinama. U ovom slučaju se to nije pokazalo kao tačnim, kod nas

su urbane i ruralne sredine skoro identične, pa je stoga teško očekivati velike razlike. Ovdje

jedino postoji razlika u oblicima nasilja, ali ne i u učestalosti nasilja u odnosu na demografsko

porijeklo učenika. Uočena je i razlika u mjestu gdje se dešava nasilje. U urbanim sredinama se 41

Page 42: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

nasilje nešto češće dešava unutar škole nego je to slučaj ruralnih sredina, mada je to nije

uzrokovano sredinom već veličinom škole. Ruralne škole su manje, pa je vjerovatno i lakše

kontrolisati dešavanja unutar škole.

Tabela 3. spol

f % Validni% Kumulativni%

Validni muški 275 52,8 52,8 52,8

ženski 246 47,2 47,2 100,0

Σ 521 100,0 100,0

Grafikon 3.

Tabela i grafikon 3 prikazuju da odnosu na spolnu strukturu učenika, nešto malo više ima dječaka (52,8%) u odnosu na djevojčice (47,2%).

42

Page 43: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela 3a. spol kroz tabelarno

spol

Σ muški ženski naziv škole OŠ "5.oktobar" Sanski

Most f 88 79 167 % u odnosu na naziv škole

52,7% 47,3% 100,0%

% u odnosu na spol 32,0% 32,1% 32,1% OŠ "Fajtovci" Sanski Most f 59 57 116

% u odnosu na naziv škole

50,9% 49,1% 100,0%

% u odnosu na spol 21,5% 23,2% 22,3% OŠ "Mahala" f 63 53 116

% u odnosu na naziv škole

54,3% 45,7% 100,0%

% u odnosu na spol 22,9% 21,5% 22,3% OŠ "Skender Kulenović" Sanski Most

f 65 57 122 % u odnosu na naziv škole

53,3% 46,7% 100,0%

% u odnosu na spol 23,6% 23,2% 23,4% Σ f 275 246 521

% u odnosu na naziv škole

52,8% 47,2% 100,0%

% u odnosu na spol 100,0% 100,0% 100,0%

Tabela 3a. Prikazuje da je što se tiče spolne strukture u odnosu na školu, vidljivo da 32%

dječaka iz ukupnog subuzorka dječaka dolazi iz OŠ „5.okotobar“, 21,5% iz OŠ „Fajtovci“ što

je najmanji postotak.

Što se tiče spolne strukture po školi, u OŠ „5. oktobar“ uzorak čine 52,7% dječaka i 47,3%

djevojčica, što nam pokazuje da je ova škola s najviše učenika.

Frekvencije odgovora na pitanja iz upitnika

Pitanje 1. Koliko voliš da ideš u školu? Pitanje 2. Koliko se učenici iz tvog odjeljenja

međusobno slažu? i pitanje 3. Koliko dobrih drugova/ drugarica imaš u odjeljenju?

Rezultati analize pokazuju da većina učenika (78,7%) voli da idu u školu također (73,51%) se

međusobno slažu u svom odjeljenju također da (92,9%) je reklo da ima više drugova a ne

samo jednog. 43

Page 44: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela 4.

4. Koliko se osjećaš sigurno u školi koju pohađaš!

f % Validni% Kumulativni% Validni Nikad 8 1,5 1,5 1,5

Rijetko 31 6,0 6,0 7,5

Ponekad 65 12,5 12,5 20,0

Često 116 22,3 22,3 42,2

Uvijek 301 57,8 57,8 100,0

Σ 521 100,0 100,0

Grafikon 4.

Tabela i grafikon 4. prikazuju da ono što je bitno je to, što su djeca odgovorila da se više od

polovine tj. (57,77%) osjećaju sigurno u svojoj školi.

44

Page 45: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Zatim samo 33,21% ukazuje svojim kolegama na njihove nedostatke ili mane pokazuju

odgovori učenika iz upitnika.

Tabela 5.

6. Smatraš li da se neprihvatljivo ponašanje češće vrši nad:

f % Validni% Kumulativni% Validni djevojčicama 93 17,9 17,9 17,9

dječacima 84 16,1 16,2 34,0 podjednako 343 65,8 66,0 100,0 Σ 520 99,8 100,0

neodgovoreno

1 ,2

Σ 521 100,0

Grafikon 5.

45

Page 46: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela i grafikon 5. prikazuju da s obzirom na spol, prije su istraživanja pokazivala (Farrington,

1993; Olweus, 1993). da su dječaci više doživljavali nasilja nego djevojčice. U mom istraživanju se

pokazalo da sad podjednako 65,96% doživljavaju nasilje.

Tabela 6.

7. Da li si ti nekad bio žrtva nasilja f % vrijeđali su te 240 46,1%

tukli su te 40 7,7%

isključivali su te iz društva 137 26,3%

nešto drugo 104 20,0%

Podaci o učestalosti doživljenog nasilja (raličitih oblika) u SAD-u govore da je između 12% i

25% učenika povremenih žrtava vršnjačkog nasilja (Nansel i sur., 2001) . Ovo istraživanje

pokazuje da je 46,1% učenika doživjelo vrijeđanje, 26,3% isključivanje iz društva te 7,7%

tjelesno kažnjavanje. Ono što je zabrinjavajuće što je skoro svako dijete doživjelo nasilje.

Tabela 7.

8. U mom školskom okruženju najprisutnija vrsta nasilja je:

f % Validni% Kumulativni% Validni fizičko nasilje 109 20,9 21,1 21,1

verbalno nasilje 191 36,7 36,9 58,0 socijalno 58 11,1 11,2 69,2 nasilje na društvenim mrežama

92 17,7 17,8 87,0

nema nasilja u mom okruženju

65 12,5 12,6 99,6

nešto drugo 2 ,4 ,4 100,0 Σ 517 99,2 100,0

neodgovoreno

4 ,8

Σ 521 100,0

46

Page 47: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Grafikon 7.

Tabela i grafikon 7. prikazuju da je nasilje prisutno u ovim školama u kojima je istraživanje

sprovedeno, potvrdilo je da prisustvo 36,94% verbalnog nasilja, 21,08% fizičkog nasilja zatim

17,79% nasilja na društvenim mrežama te socijalnog 11,22%. Istraživanje također pokazuje

da se pojava nasilja razumije i da razlikuje njene vrste.

Tabela 8.

9. Kako se osjećaš kad vidiš da se neko nasilnički odnosno loše ponaša nad nekom osobom?

f % Validni% Kumulativni% Validni Prema tome ne osjećam

gotovo ništa 27 5,2 5,2 5,2

Pomalo mi je žao zbog učenika

97 18,6 18,6 23,8

Žao mi je tog učenika i rado bih pomogao/pomogla

350 67,2 67,2 91,0

Smiješno mi je 15 2,9 2,9 93,9

Smatram da je to zaslužio/la 8 1,5 1,5 95,4

Suosjećam se jer sam i sam/sama bila u sličnoj situaciji

24 4,6 4,6 100,0

Σ 521 100,0 100,0

47

Page 48: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Grafikon 8.

Tabela i grafikon 8. prikazuju da je nasilje u ovim školama u kojima je istraživanje

sprovedeno, generalno osuđeno i izaziva želju za pomoći sa 67,18%.

Tabela 9.

10.Koliko često drugi učenici pokušavaju zaustaviti maltretiranje nad nekim učenikom?

f % Validni% Kumulativni% Validni Nikad 40 7,7 7,7 7,7

Rijetko 136 26,1 26,1 33,8

Ponekad 146 28,0 28,0 61,8

Često 128 24,6 24,6 86,4

Uvijek 71 13,6 13,6 100,0

Σ 521 100,0 100,0

48

Page 49: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Garfikon 9.

Tabela i grafikon 9. prikazuju odnos između učeničkog suosjećanja s žrtvom nasilja se može

pripisati pomicanju nulte tolerancije na nasilje i šalju jasnu poruku o tome kako na svako

nasilno ponašanje treba reagirati.

Tabela 10.

11.Koliko često ti pokušavaš zaustaviti maltretiranje od strane drugih?

f % Validni% Kumulativni% Validni Nikad 49 9,4 9,4 9,4

Rijetko 68 13,1 13,1 22,5

Ponekad 163 31,3 31,3 53,7

Često 154 29,6 29,6 83,3

Uvijek 87 16,7 16,7 100,0

Σ 521 100,0 100,0

49

Page 50: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Grafikon 10.

Tabela i grafikon 10. prikazuju da u ovom istraživanju učenici reaguju na nasilje tako što

pokušavaju ga zaustaviti, ali ono što je zabrinjavajući podatak je odgovor UVIJEK koji ima

samo 16,70% učeničkog reagovanja.

Tabela 11.

12.Gdje se najčešće događa nasilje:

f % Validni% Kumulativni% Validni U učionici dok je učitelj

prisutan 8 1,5 1,5 1,5

U učionici dok je učitelj odsutan

236 45,3 45,3 46,8

U zahodu 42 8,1 8,1 54,9

Na putu do škole i iz škole 179 34,4 34,4 89,3

U sportskoj dvorani ili svlačionici

30 5,8 5,8 95,0

negdje drugo 26 5,0 5,0 100,0

Σ 521 100,0 100,0

50

Page 51: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Grafikon 11.

Tabela i grafikon 11. prikazuju gdje se najčešće događa nasilje, na kojim mjestima u školi, a

uočeno je da je najveći procenat u učionici dok je učitelj odsutan 45,30% i 34,36% na putu od

škole i iz škole.

Tabela 12.

13.Koliko su često učenici (učenice) tvoje škole bili nasilni prema tebi?

f % Validni% Kumulativni% Validni Nikad 313 60,1 60,1 60,1

Rijetko 128 24,6 24,6 84,6

Ponekad 56 10,7 10,7 95,4

Često 17 3,3 3,3 98,7

Uvijek 7 1,3 1,3 100,0

Σ 521 100,0 100,0

Grafikon 12.

51

Page 52: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela i grafikon 12. prikazuju da je 60,08% učenika je izjavilo da drugi učenici nikad nisu

bili nasilni prema njima.

Tabela 13. Slijede frekvencije i procenti odgovora na blok pitanja iz zadnjeg dijela upitnika.

52

Page 53: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Žrtva nasilja

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

f % f % f % f % f %

Drugi mi govore

ružne riječi

181 34,7% 199 38,2% 106 20,3% 22 4,2% 13 2,5%

Drugi objavljuju

moje privatne slike

na internetu

473 91,0% 25 4,8% 14 2,7% 5 1,0% 3 0,6%

Prijete mi da će mi

nešto ružno

napraviti

412 79,1% 61 11,7% 36 6,9% 6 1,2% 6 1,2%

Drugima govore

ružno o meni

228 43,8% 150 28,8% 95 18,2% 32 6,1% 16 3,1%

Neko me je udario

ili gurnuo

204 39,2% 192 36,9% 92 17,7% 23 4,4% 10 1,9%

Neko me je

ozlijedio

366 70,2% 106 20,3% 34 6,5% 10 1,9% 5 1,0%

Isključivali su me iz

igre

379 72,7% 74 14,2% 46 8,8% 11 2,1% 11 2,1%

Ne obraćaju pažnju

na mene

368 70,6% 85 16,3% 44 8,4% 14 2,7% 10 1,9%

Neko je namjerno

izgubio ili uništio

moje stvari

414 79,5% 69 13,2% 26 5,0% 9 1,7% 3 0,6%

Neko me je jako

istukao

496 95,4% 15 2,9% 5 1,0% 1 0,2% 3 0,6%

Neko je tražio moj

novac na silu

502 96,4% 12 2,3% 3 0,6% 2 0,4% 2 0,4%

Neko je pokušao da

me zastraši

346 66,5% 126 24,2% 39 7,5% 4 0,8% 5 1,0%

Neko je naveo/la

drugove iz razreda

da se udruže protiv

mene

395 75,8% 67 12,9% 45 8,6% 10 1,9% 4 0,8%

Neko je pokušao da

me navede da

povrijedim drugo

dijete iz škole

419 80,4% 71 13,6% 19 3,6% 7 1,3% 5 1,0%

53

Page 54: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Neko od školskih

drugara me je

ismijavao

301 57,8% 131 25,1% 60 11,5% 20 3,8% 9 1,7%

Djeca me

izbjegavaju

458 88,1% 43 8,3% 10 1,9% 5 1,0% 4 0,8%

Neko od vršnjaka

mi je pokazivao

slike i klipove

neprimjerenog

sadržaja

383 73,5% 58 11,1% 42 8,1% 21 4,0% 17 3,3%

Djeca me

prisiljavaju da im

činim neke usluge

420 80,6% 65 12,5% 25 4,8% 7 1,3% 4 0,8%

Počinilac nasilja

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

f % f % f % f % f %

Ismijavam one koji

su smiješni

297 57,1% 130 25,0% 59 11,3% 17 3,3% 17 3,3%

Volim da

izblamiram pred

svima one koji me

nerviraju

326 62,6% 101 19,4% 50 9,6% 18 3,5% 26 5,0%

Guram djecu koja

su slabija od mene

na velikom odmoru

453 86,9% 39 7,5% 15 2,9% 4 0,8% 10 1,9%

Zadirujem drugove

zbog njihovih

nedostataka ili

mana

469 90,0% 35 6,7% 10 1,9% 1 0,2% 6 1,2%

Grafikon 13.

54

Page 55: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Na osnovu prikazanih podataka tabela i grafikona 13., moguće je zaključiti da je najrjeđi oblik nasilja onaj u kojem je neko tražio novac na silu ( x̅=1,1), dok je najčešći oblik nasilja kroz govorenje „ružnih riječi“ (x̅=2,0).

Tabela 14.

Deskriptivna statistika

N min. max. x̅ s

Ismijavam one koji su smiješni 520 1,0 5,0 1,706 1,0124

Volim da izblamiram pred svima

one koji me nerviraju

521 1,0 5,0 1,689 1,1021

Guram djecu koja su slabija od

mene na velikom odmoru

521 1,0 5,0 1,232 ,7164

Zadirujem drugove zbog njihovih

nedostataka ili mana

521 1,0 5,0 1,157 ,5669

Validni N 520

55

Page 56: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Graikon 14.

Tabela i grafikon 14. prikazuju drugu stranu medalje, tako kada je u pitanju činjenje nasilja

prema drugima, oni koji ga čine, najčešće to čine ismijavanjem onih koji su im smiješni (x̅ =

1,7)

Navedene skorove ajtema na oba bloka smo iskoristili kako bismo kreirali i dvije jedinstvene

skale, i to skale „žrtve nasilja“ i skale „Počinioca nasilja“. Skale predstavljaju srednju

vrijednost (prosječni skor) svih ajtema iz bloka pitanja na koje se odnose.

Tako smo dobili podatak o stepenu „činjenja“ nasilja, ali i stepenu „izloženosti“ nasilju.

Tabela 15. Deskriptivna statistika

N min. max. x̅ s

Žrtva nasilja 521 1,00 4,25 1,4328 ,43641

Počinilac nasilja 521 1,00 5,00 1,4458 ,65711

Validni N 521

Grafikon 15. 56

Page 57: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela i grafikon 15. prikazuju podatke o stepenu činjenja i izloženosti nasilju i ovdje

teorijski mogu kretati u rasponu od 1 do 5 gdje niže vrijednosti predstavljaju niži stepen

nasilja. Na osnovu prikazanih skorova, uočavamo je da „činjenje“ nasilja neznatno veće od

„izloženosti“ nasilju. Razlika je toliko mala da je i zanemariva.

.

57

Page 58: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Razlike u odnosu na nezavisne varijable

Razlike u odnosu na spol U nastavku rada, željeli smo da utvrdimo, da li postoje statistički značajne razlike na pitanjima u odnosu na neke od nezavisnih varijabli.

spol * 1. Koliko voliš da ideš u školu? Tabela ispod prikazuje frekvencije i procente odgovora na pitanje „Koliko voliš da ideš u

školu“ u odnosu na spol ispitanika.

Primjećujemo da djevojčice nešto više vole da idu školu u odnosu na dječake. Tako 16,4%

dječaka izjavljuje da veoma vole da idu u školu, dok sa druge strane 19,9% djevojčica tvrdi to

isto. 58,5% dječaka tvrdi da uglavnom voli da ide u školu. Isto to tvrdi i 63% ispitanih

djevojčica.

Tabela 2.1.

Krostabelarno 1. Koliko voliš da ideš u školu? Σ

Veoma volim da idem u školu

Uglavnom volim da idem u školu

Uglavnom ne volim da idem u

školu

Uopšte ne volim da idem u školu

spol muški f 45 161 45 24 275 % u odnosu na spol

16,4% 58,5% 16,4% 8,7% 100,0%

ženski f 49 155 29 13 246 % u odnosu na spol

19,9% 63,0% 11,8% 5,3% 100,0%

Σ f 94 316 74 37 521 % u odnosu na spol

18,0% 60,7% 14,2% 7,1% 100,0%

58

Page 59: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Iako gore prikazani procenti sugeriraju da djevojčice više vole da idu u školu nego dječaci, to

i dalje ne znači da je ta razlika i stvarna, odnosno, statistički značajna. Stoga smo poduzeli

neparametrsijski inferencijalni test, kako bismo utvrdili i da li navedena razlika stvrna ili

slučajna.

U tu svrhu koristili smo Pearsonov hi-kvadrat test.

Tabela ispod pokazuje rezultate te analize:

Hi kvadrat test polazi od nulte hipoteze, odnosno, pretpostavke da se grupe ne razlikuju u

učestalosti odgovora na čestice. Ukoliko se grupe razlikuju, odbacuje se nulta hipoteza,

odnosno, zaključujemo da grupe NISU iste. Da li su grupe iste ili ne, zaključiti ćemo na

osnovu vrijednosti p iz donje tabele. Ukoliko je vrijednost p MANJA od 0,050 onda

zaključujemo da se grupe razlikuju, tj., postoji statistički značajna razlika između grupa.

Ukoliko je p veće od 0,050 onda NE postoji statistički značajna razlika između grupa i nulta

hipoteza se potvrđuje (grupe se ne razlikuju).

U našem slučaju, vrijednost p je veća od 0,050 i iznosi 0,144, te shodno tome zaključujemo da

nema statistički značajne razlike između grupa. Prevedeno, to znači da nema stvarne razlike

u tome koliko dječaci i djevojčice vole da idu u školu.

U ovom slučaju, to se piše ovako:

χ2(3)=5,416, p=0,144; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 5,416 3 ,144

59

Page 60: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * 2. Koliko se učenici u tvom odjeljenju međusobno slažu? Kada je u pitanju razlika u odgovorima između dječaka i djevojčica na pitanje Koliko se

učenici u tvome odjeljenju međusobno slažu, podaci u tabeli 2.2. pokazuju da i dječaci i

djevojčice se skoro u istoj mjeri slažu sa odgovorima. Tako 72% dječaka i 75,2% djevojčica

izjavljuje da su u njihovom odjeljenju učenici uglavnom složni.

Tabela 2.2. Krostabelarno

2. Koliko se učenici u tvom odjeljenju međusobno slažu?

Σ

Podijeljeni smo u manje grupe koje se međusobno sukobljavaju

Nismo složni ali se ne

sukobljavamo

Uglavnom smo složni

spol muški f 27 50 198 275 % u odnosu na spol

9,8% 18,2% 72,0% 100,0%

ženski f 18 43 185 246 % u odnosu na spol

7,3% 17,5% 75,2% 100,0%

Σ f 45 93 383 521 % u odnosu na spol

8,6% 17,9% 73,5% 100,0%

Razlike u odgovorima između dječaka i djevojčica na ovo pitanje nije statistički značajno, te

zaključujemo da su stavovi dječaka i djevojčica po ovom pitanju ujednačena. Navedeni

zaključak proizilazi iz hi-kvadrat testa koji nije statistički značajan.

χ2(2)=1,158, p=0,561; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 1,158 2 ,561

60

Page 61: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * 3. Koliko dobrih drugova / drugarica imaš u odjeljenju? Preko 90% i dječaka i djevojčica tvrdi da ima više dobrih drugova i drugarica u svome

odjeljenju, s tim da je taj procenat neznatno veći u slučaju dječaka (93,1%) u odnosu na

djevojčice (9,7%).

Tabela 2.3. Krostabelarno

3. Koliko dobrih drugova / drugarica imaš u odjeljenju?

Σ

Imam jednog dobrog druga / drugaricu

Imam više dobrih drugova/ drugarica

spol muški f 19 256 275 % u odnosu na spol

6,9% 93,1% 100,0%

ženski f 18 228 246 % u odnosu na spol

7,3% 92,7% 100,0%

Σ f 37 484 521 % u odnosu na spol

7,1% 92,9% 100,0%

Očekivano, test inferencijalne statistike pokazuje da navedena neznatna razlika u odgovorima

na ovo pitanje između dječaka i djevojčica nije statistički značajan, što znači da i dječaci i

djevojčice u istoj mjeri smatraju da imaju više dobrih drugova i drugarica u svome odjeljenju.

χ2(1)=0,033, p=0,856; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 ,033 1 ,856

61

Page 62: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * 4. Koliko se osjećaš sigurno u školi koju pohađaš! Za potrebe ovog rada, jako je bilo važno i da se ispita nivo osjećaja sigurnosti učenika u školi

koju pohađaju. Preko 80% učenika izjavljuje da se osjeća ili često ili uvijek sigurno u svojoj

školi. Ipak, skoro 20% učenika tvrdi da se samo ponekada (12,5%), rijetko (6%) ili nikada

(1,5%) se osjeća sigurnim u svojoj školi. Iako je znatno veći broj učenika koji se osjećaju

sigurnima, činjenica da se svaki peti učenik ne osjeća sigurnim u svojoj školi može se smatrati

upozoravajućim i vrijednim dodatne pažnje.

Kada je u pitanju distribucija i razlika odgovora na pitanje o nivou osjećaja sigurnosti u svojoj

školi, a u odnosu na spol, podaci u tabeli 2.4 pokazuju neznatne razlike.

Tabela 2.4.

Krostabelarno 4. Koliko se osjećaš sigurno u školi koju pohađaš! Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek spol muški f 4 21 37 55 158 275

% u odnosu na spol

1,5% 7,6% 13,5% 20,0% 57,5% 100,0%

ženski f 4 10 28 61 143 246 % u odnosu na spol

1,6% 4,1% 11,4% 24,8% 58,1% 100,0%

Σ f 8 31 65 116 301 521 % u odnosu na spol

1,5% 6,0% 12,5% 22,3% 57,8% 100,0%

Te razlike se na testu inferencijalne statistike ne pokazuju statistički značajnim što ukazuje na

podjenak broj dječaka i djevojčica koji se osjećaju sigurnim ili nesigurnim u svojoj školi.

χ2(4)=4,607, p=0,330; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 4,607 4 ,330

62

Page 63: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * 5. Ukazuješ li svojim kolegama na neke njihove nedostatke ili mane? Većina učenika ne ukazuje na nedostatke ili mane svojim kolegama. Tek 12,6% učenika to

čini često ili uvijek, dok većina (33,2%) to nikada ne radi, ponekada to radi 30,9% i rijetko

23,2% ispitanih učenika. Uvidom u distribuciju odgovora na ovo pitanje u odnosu na spol,

primijetiti ćemo neznatne razlike u odgovorima.

Tabela 2.5.

Krostabelarno 5. Ukazuješ li svojim kolegama na neke njihove

nedostatke ili mane? Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek spol muški f 85 65 80 29 16 275

% u odnosu na spol

30,9% 23,6% 29,1% 10,5% 5,8% 100,0%

ženski f 88 56 81 15 6 246 % u odnosu na spol

35,8% 22,8% 32,9% 6,1% 2,4% 100,0%

Σ f 173 121 161 44 22 521 % u odnosu na spol

33,2% 23,2% 30,9% 8,4% 4,2% 100,0%

Te neznatne razlike očekivano ne pokazuju se statistički značajnim u odnosima na spol. Stoga

zaključujemo da nema razlike između dječaka i djevojčica kada je upitanju učestalost

ukazivanja na mane i nedostatke svojih kolega

χ2(4)=8,139, p=0,087; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 8,139 4 ,087

63

Page 64: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * 6. Smatraš li da se neprihvatljivo ponašanje češće vrši nad:

Neznatna većiina ispitanika (66%) smatra i da se neprihvatljivo ponašanje podjednako vrši i

nad dječacima i nad djevojčicama. Distribucija odgovora u odnosu na spol ukazuje na

uglavnom ujednačene odgovore na ovo pitanje između dječaka i djevojčica.

Tabela 2.6.

Krostabelarno 6. Smatraš li da se neprihvatljivo ponašanje češće

vrši nad: Σ

djevojčicama dječacima podjednako spol muški f 41 46 187 274

% u odnosu na spol

15,0% 16,8% 68,2% 100,0%

ženski f 52 38 156 246 % u odnosu na spol

21,1% 15,4% 63,4% 100,0%

Σ f 93 84 343 520 % u odnosu na spol

17,9% 16,2% 66,0% 100,0%

Kao i u slučaju prethodnog pitanja, ne postoji statistički značajna razlika između dječaka i

djevojčica u odgovorima na ovo pitanje. Zaključak donosimo na osnovu hi kvadrat test koji

nije statistički značajan.

χ2(2)=3,367, p=0,186; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 3,367 2 ,186

64

Page 65: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * vrijeđali su te Skoro polovina ispitanih učenika (46,1%) izjavljuje da je pretrpjelo vrijađanje kao oblik

nasilja u svojoj školi. Nešto veći broj dječaka (47,3%) u odnosu na djevojčice (44,7%) tvrdi

da je bilo izloženo vrijeđanju u školi.

Tabela 2.7.

Krostabelarno vrijeđali su te Σ

ne da

spol muški f 145 130 275

% u odnosu na spol 52,7% 47,3% 100,0%

ženski f 136 110 246

% u odnosu na spol 55,3% 44,7% 100,0%

Σ f 281 240 521

% u odnosu na spol 53,9% 46,1% 100,0%

Iako je procenat dječaka koji su izjavili da su pretrpili vrijeđanje kao oblik nasilja veći nego u

slučaju djevojčica, test statističke značajnosti je pokazao da ta razlika nije stvarna. Stoga

zaključujemo da su dječaci i djevojčice uglavnom bili podjednako izloženi vrijeđanju u svojoj

školi.

χ2(1)=0,342, p=0,559; p>0,05

χ2 – test

vrijednost χ2 df p

Pearson χ2 ,342 1 ,559

65

Page 66: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * tukli su te Tabela 2.8.

7,7% učenika tvrdi i da su pretprjeli fizički oblik nasilja kroz udaranje (tukli su ih) u svojoj školi. Veći je procenat dječaka (12,4%) koji to izjavljuju nego je to slučaj kod djevojčica (2,4%).

Krostabelarno

tukli su te Σ

ne da

spol muški f 241 34 275

% u odnosu na

spol

87,6% 12,4% 100,0%

ženski f 240 6 246

% u odnosu na

spol

97,6% 2,4% 100,0%

Σ f 481 40 521

% u odnosu na

spol

92,3% 7,7% 100,0%

Postoji statistički značajna razlika (p je manje od 0,050, odnosno p=0,00). To znači da dječaci

statistički značajno više izjavljuju da su ih tukli (12,4%), nego je to slučaj kod djevojčica

(2,4%). To znači i da se nad dječacima više provodi ovaj oblik nasilja nego nad djevojčicama.

Statistički, to se piše ovako:

χ2(1)=18,044, p=0,00; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 18,044 1 ,000

66

Page 67: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * isključivali te iz društva Isključivanje iz društva kao oblik nasilja, pretprjelo je 26,3% učenika, s tim da je znatno veći

broj djevojčica (32,5%) koje su pretprjele ovaj oblik nasilja u odnosu na dječake (20,7%).

Podatak je alarmirajući, jer ukazuje da je skoro svaka treća djevojčica i skoro svaki peti

dječak bio izložen isključivanju iz društva.

Tabele 2.9.

Krostabelarno isključivali te iz društva Σ

ne da spol muški f 218 57 275

% u odnosu na spol

79,3% 20,7% 100,0%

ženski f 166 80 246 % u odnosu na spol

67,5% 32,5% 100,0%

Σ f 384 137 521 % u odnosu na spol

73,7% 26,3% 100,0%

Test inferencijalne statistike ukazuje i da postoji statistički značajna razlika u učestalosti

isključivanja iz društva u odnosu na spol, te zaključujemo da je isključivanje iz društva

statistički značajno češći oblik nasilja nad djevojčicama (32,5%) nego je to slučaj kod dječaka

(20,7%).

χ2(1)=9,318, p=0,002; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 9,318 1 ,002

67

Page 68: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * neki drugo oblik nasilja Neki drugi oblika nasilja (osim već spomenutih) bilo je izloženo i svaki 5 ispitani učenik

(20%). Distirubucija odgovora u odnosu na spol, kada je upitanju neki drugi oblika nasilja,

skoro je procentualno ujednačen.

Tabela 2.10.

Krostabelarno neki drugo oblik nasilja Σ

ne da spol muški f 220 55 275

% u odnosu na spol

80,0% 20,0% 100,0%

ženski f 197 49 246 % u odnosu na spol

80,1% 19,9% 100,0%

Σ f 417 104 521 % u odnosu na spol

80,0% 20,0% 100,0%

Očekivano, razlika ne postoji u učestalosti izloženosti nekom drugom obliku nasilja između

dječaka i djevojčica.

χ2(1)=0,001, p=0,982; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 ,001 1 ,982

68

Page 69: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * 8. U mom školskom okruženju najprisutnija vrsta nasilja je Tabela 2.11.

Dobiveni podaci ukazuju da učenici prepoznaju različite oblike nasilja u svome školskom

okruženju. Kao najpristutnije, navode verbalno nasilje (36,9%), potom fizičko (21,1%),

nasilje na društvenim mrežama (17,8%), socijalno (11,2%) te neki drugi oblik nasilja (0,04%).

Tek 12,6% učenika tvrdi da nema nasilja u njegovom školskom okruženju.

Kada se pogledaju podaci diferencirani po spolu, uočljivo je dječaci (24,9%) češće u odnosu

na djevojčice (16,8%) primjećuju fizičko nasilje kao najprisutnije, ali i verbalno (dječaci =

39,2%; djevojčice =34,4%), dok djevojčice (23,8%) u većoj mjeri primjećuju nasilje na

društvenim mrežama u odnosu na dječake (12,5%), kao najprisutniji oblik nasilja.

Krostabelarno

8. U mom školskom okruženju najprisutnija vrsta nasilja je: Σ fizičk

o nasilj

e

verbalno

nasilje

socijalno

nasilje na društveni

m mrežama

nema nasilja u

mom okruženj

u

nešto

drugo

spol

muški

f 68 107 21 34 41 2 273 % u odnosu na spol

24,9%

39,2% 7,7% 12,5% 15,0% 0,7%

100,0%

ženski

f 41 84 37 58 24 0 244 % u odnosu na spol

16,8%

34,4% 15,2% 23,8% 9,8% 0,0%

100,0%

Σ f 109 191 58 92 65 2 517 % u odnosu na spol

21,1%

36,9% 11,2% 17,8% 12,6% 0,4%

100,0%

69

Page 70: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Prikazane razlike su potvrđene kao i statistički značajnim primjenom hi-kvadrat testa, te

shodno tome možemo zaključiti da dječaci i djevojčice, različito vide i primjećuju

najprisutnije oblike nasilja u svome školskome okruženju.

χ2(5)=25,031, p=0,000; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 25,031 5 ,000

spol * 9. Kako se osjećaš kad vidiš da se neko nasilnički odnosno loše

ponaša nad nekom osobom?

Kada svjedoče nasilničkom činu nad nekom osobom, većina učenika (67,2%) osjeća žal zbog

čina i rado bi pomogla toj osobi. Neznatan procenat učenika ima indolentan stav spram tog

čina (5,2%).

Kada je upitanju razlika u odnosu na spol, dječaci češće nego djevojčice prema tom činu ne

osjećaju ništa (dječaci=8,7%; djevojčice = 1,2%), pomalo im je žao te osobe (dječaci =

25,1%; djevojčice 11,4%), češće im je smiješno (dječaci 3,6%; djevojčice = 2%), češće

suosjećaju jer su i sami bili u sličnoj situaciji (dječaci=5,1%; djevojčice=4,1%). 2,9% dječaka

smatra to smiješnim, dok sa druge strane to smiješnim ne smatra nijedna djevojčica. Ipak,

najveće razlike u odgovorima na ovo pitanje je učeno pri odgovoru „Žao mi je tog učenika i

rado bih mu pomogao/la“, gdje 81,3% djevojčica bira ovaj odgovor u odnosu na dječake koji

ovaj odgovor biraju u 54,5% slučajeva.

70

Page 71: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela 2.12.

Krostabelarno 9. Kako se osjećaš kad vidiš da se neko nasilnički odnosno loše

ponaša nad nekom osobom? Σ

Prema

tome ne

osjećam

gotovo

ništa

Pomalo mi

je žao

zbog učeni

ka

Žao mi je tog učenika i rado

bih pomogao/po

mogla

Smiješno mi

je

Smatram da je

to zasluži

o/la

Suosjećam se

jer sam i

sam/sama bila

u sličnoj situaciji

spol

muški

f 24 69 150 10 8 14 275 % u odnosu na spol

8,7% 25,1%

54,5% 3,6% 2,9% 5,1% 100,0%

ženski

f 3 28 200 5 0 10 246 % u odnosu na spol

1,2% 11,4%

81,3% 2,0% 0,0% 4,1% 100,0%

Σ f 27 97 350 15 8 24 521 % u odnosu na spol

5,2% 18,6%

67,2% 2,9% 1,5% 4,6% 100,0%

Upravo razlika u odabiru odgovora „Žao mi je tog učenika i rado bih mu pomogao/la“ između

dječaka i djevojčica, čini statistički značajnim razliku u davanju odgovora na ovo pitanje

između dječaka i djevojčica. Shodno tome zaključujemo da djevojčice u odnosu na dječake

statistički značajno češće izražavaju žaljenje i spremnost da se pomogne, kada primjete da se

nad nekom osobom vrši nasilje.

χ2(5)=49,679, p=0,000; p<0,05

71

Page 72: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 49,679 5 ,000

spol * 10.Koliko često drugi učenici pokušavaju zaustaviti maltretiranje nad nekim učenikom? Koliko često učenici pokušavaju zaustaviti maltretiranje nad nekim učenikom, pokazuju

podaci iz sljedeće tabele. Da nema nikavih akcija po pitanju zaustavljanja maltretiranja,

izjavljuje 7,7% učenika, dok takve akcije smatraju kao rijetkim, ili ponekad ili čestim nešto

više od 25% učenika, a 13,6% učenika vidi te akcije kao uvijek prisutnim. Distribucija

odgovora na ovo pitanje u odnosu na spol ne odstupa značajno od ovog predstavljenog

grupnog rezultata, i odgovori i dječaka i djevojčica uglavnom se kreću blisko navedenim

grupnim rezultatima. Najveće odstupanje se samo primjeti kod odgovora „uvijek“ gdje 17,5%

dječaka u odnosu na 9,3% djevojčica smatra da drugi učenici uvijek pokušavaju zasutaviti

maltretiranje kada se ono pojavi.

Tabela 2.13.

Krostabelarno 10.Koliko često drugi učenici pokušavaju zaustaviti maltretiranje

nad nekim učenikom?

Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

spol muški f 24 66 75 62 48 275

% u

odnosu

na spol

8,7% 24,0% 27,3% 22,5% 17,5% 100,0%

ženski f 16 70 71 66 23 246

% u

odnosu

na spol

6,5% 28,5% 28,9% 26,8% 9,3% 100,0%

Σ f 40 136 146 128 71 521

% u

odnosu

na spol

7,7% 26,1% 28,0% 24,6% 13,6% 100,0%

72

Page 73: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Očekivano, na osnovu uvida u distribuciju podataka po varijabli spol, hi kvarat test ne

pokazuje statistički značajnu razliku u odgovorima na ovo pitanje u odnosu na spol.

χ2(4)=9,169, p=0,057; p>0,05

Nema statistički značajne razlike. χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 9,169 4 ,057 .

spol * 11.Koliko često ti pokušavaš zaustaviti maltretiranje od strane drugih?

Vlastiti angažman ili akcija prilikom zaustavljanja maltretiranja, ispitana je ovim pitanjem i

vidljivo je 9,4% učenika ne poduzimaju ništa da zaustave maltretiranje drugih, 13,1% to

rijetko čini, 31,3% ponekada, 29,6% često i 16,7% uvijek. Na osnovu ovih podataka uočljivo

je da učenici izjavljuju da oni češće poduzimaju neke akcije u vidu zaustavljanja maltretiranja

nego to rade drugi učenici (tabela 2.13)

Kada su upitanju razlike u odgovorima na ovo pitanje u odnosu na varijablu spol, vidimo da

djevojčice češće uvijek i često poduzimaju nešto po pitanju zaustavljanja maltretiranja, te

podjednako „ponekada“ poduzimaju akcije zaustavljanja maltretiranja.

73

Page 74: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela 2.14.

Krostabelarno

11.Koliko često ti pokušavaš zaustaviti maltretiranje od strane drugih?

Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek spol muški f 35 41 86 70 43 275

% u odnosu na spol

12,7% 14,9% 31,3% 25,5% 15,6% 100,0%

ženski f 14 27 77 84 44 246 % u odnosu na spol

5,7% 11,0% 31,3% 34,1% 17,9% 100,0%

Σ f 49 68 163 154 87 521 % u odnosu na spol

9,4% 13,1% 31,3% 29,6% 16,7% 100,0%

Dobivene razlike su se pokazale i statistički značajnim, te shodno tome možemo zaključiti da

djevojčice u odnosu na dječake češće poduzimaju neke akcije u cilju zaustavljanja

maltretiranja od strane drugih.

χ2(4)=12,087, p=0,017; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 12,087 4 ,017

74

Page 75: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

spol * 12.Gdje se najčešće događa nasilje: Mjesto samoga akta nasilja, iz percepcije učenika, najčešće je učionici dok je učitelj odsutan.

Dobiveni podaci pokazuju da se skoro 45,3% nasilja, po mišljenju učenika, dešava u učionici

dok nastavnik nije prisutan. Također, 34,4% učenika tvrdi i da je najčešće mjesto nasilja na

putu do škole ili iz škole. Kada su upitanju razlike u odnosu na spol, uočljivo je da djevojčice

u većoj mjeri (55,7%) nego dječaci (36%) tvrde da se nasilje dešava u učionici dok učitelj nije

prisutan. Manje razlike u odgovorima uočene su na ostalim pouđenim odgovorima, ali je

razlika u odogvoru „u učionici dok je učitelj prisutan“ najizraženija.

Tabela 2.15.

Krostabelarno 12.Gdje se najčešće događa nasilje: Σ

U učionici dok

je učitelj prisuta

n

U učionici dok

je učitelj odsuta

n

U zahod

u

Na putu do

škole i iz

škole

U sportskoj dvorani

ili svlačioni

ci

negdje

drugo

spol

muški

f 5 99 30 104 21 16 275 % u odnosu na spol

1,8% 36,0% 10,9% 37,8%

7,6% 5,8% 100,0%

ženski

f 3 137 12 75 9 10 246 % u odnosu na spol

1,2% 55,7% 4,9% 30,5%

3,7% 4,1% 100,0%

Σ f 8 236 42 179 30 26 521 % u odnosu na spol

1,5% 45,3% 8,1% 34,4%

5,8% 5,0% 100,0%

75

Page 76: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Upravo razlika između dječaka i djevojčica u odabiru odgovora „u učionici dok učitelj nije

prisutan“ čini statistički značajnim razlike u odogovorima između dječaka i djevojčica,

statistički značajnim, te shodno tome možemo zaključiti da djevojčice češće nego dječaci

tvrde da se nasilje najčešće dešava u učionici dok učitelj nije prisutan u istoj.

χ2(5)=23,675, p=0,000; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 23,675 5 ,000

spol * 13.Koliko su često učenici (učenice) tvoje škole bili nasilni prema

tebi?

Koliko su i sami trpili neki oblik nasilja od strane svojih kolega, pokazuju podaci u tabeli

ispod. 60,1% učenika smatra da nikada nisu prema njima bili nasilni drugi učenici njihove

škole, rijetko 24,6%, ponekada 10,7%, te često 3,3% i uvijek 1,3%.

Distiribucija odgovora u odnosu na spol ne ukazuje na značajne razlike između dječaka i

djevojčica.

Tabela 2.16.

Krostabelarno

13.Koliko su često učenici (učenice) tvoje škole bili nasilni prema tebi?

Σ Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek spol muški f 158 73 35 6 3 275

% u odnosu na spol

57,5% 26,5% 12,7% 2,2% 1,1% 100,0%

ženski f 155 55 21 11 4 246 % u odnosu na spol

63,0% 22,4% 8,5% 4,5% 1,6% 100,0%

Σ f 313 128 56 17 7 521

% u odnosu na spol

60,1% 24,6% 10,7% 3,3% 1,3% 100,0%

76

Page 77: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Da nema statistički značajne razlike u odnosu na spol, potvrđuje i dole prikazani rezultat hi-

kvadrat testa.

χ2(4)=6,078, p=0,193; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 6,078 4 ,193

Testirali smo i da li postoji razlika u skorovima na skalama „Žrtva nasilja“ i „Počinilac

nasilja“ u odnosu na spol.

Tabela ispod prikazuje osnove deskripitivne statistike za navedenu analizu.

Vidimo da su dječaci u većoj mjeri žrtve nasilje (x̅=1,4786) u odnosu na djevojčice (=1,3816).

Također, dječaci češće i čine nasilje (x̅=1,5673) u odnosu na djevojčice (x̅=1,3100).

Deskriptivna statistika

N x̅ s σx̅

CI (95%)

min. max. donja

granica gornja granica

Žrtva nasilja muški 275 1,4786 ,46661 ,02814 1,4232 1,5340 1,00 4,25 ženski 246 1,3816 ,39464 ,02516 1,3321 1,4312 1,00 3,13

Σ 521 1,4328 ,43641 ,01912 1,3953 1,4704 1,00 4,25 Počinilac

nasilja muški 275 1,5673 ,73372 ,04424 1,4802 1,6544 1,00 5,00

ženski 246 1,3100 ,52849 ,03370 1,2436 1,3763 1,00 4,50

Σ 521 1,4458 ,65711 ,02879 1,3892 1,5023 1,00 5,00

Iako prosječni skorovi na ovim skalama nisu isti, to idalje ne znači da su razlike stvarne. Da

bismo saznali da li se skorovi doista razlikuju u odnosu na spol, moramo poduzeti t-test, ili

77

Page 78: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

test statističke značajnost razlika između aritmetičkih sredina nezavisnih uzoraka.

Konkretnije, koristili smo postupak analize varijance (ANOVA).

U ovom slučaju, (tabela ispod), važno je gledati rezultate između grupa. Konkretnije, gledamo

da li je vrijednost p manja ili veća od 0,050. U našem slučaju, vrijednost p je manja od 0,050

što znači da postoji statistički značajnih razlika između grupa, te možemo zaključiti da dječaci

statistički značajno više čine nasilje, ali su i više izloženi nasilju u odnosu na djevojčice.

Statistički, rezultati se prikazuju kako slijedi:

Skala „žrtva nasilja“ F(1) = 6,482, p = 0,011 ; p<0,05

Skala „Počinilac nasilja“ F(1) = 8,597, p = 0,000 ; p<0,05.

78

Page 79: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Razlike u odnosu na demografsko porijeklo

Pored razlika u odnosu na spol, smatrali smo važnim usporediti i razlike na varijablama u

odnosu na demografsko porijeklo učenika

Urbano / ruralno * 1. Koliko voliš da ideš u školu? Koliko učenici vole da idu u svoju školu i da li postoji razlika između učenika ruralnih i

učenika urbanih sredina, ispitali smo pitanjem čiji su rezultati predstavljeni u tabeli ispod.

Na osnovu podataka, vidimo da većina učenika (78,7%) voli da ide u školu (veoma vole ili

uglavnom vole), dok sa druge strane 21,3% učenika izjavljuje da ne voli ići u školu. Kada se

pogledaju razlike u odnosu na demografsko porijeklo, primijećuje se da učenici iz urbanih

sredina u manjoj mjeri vole da idu u školu. 75,6% učenika urbanih sredina izjavljuju da vole

da idu u školu, dok je procenat učenika ruralnih sredina koji to isto izjavljuju 82,3%.

Tabela 3.1.

Krostabelarno 1. Koliko voliš da ideš u školu? Σ

Veoma volim

da idem u školu

Uglavnom volim da idem u školu

Uglavnom ne volim da idem u

školu

Uopšte ne

volim da

idem u školu

Urbano / ruralno

urbano f 47 167 54 15 283 % u odnosu na Urbano / ruralno

16,6% 59,0% 19,1% 5,3% 100,0%

ruralno f 47 149 20 22 238 % u odnosu na Urbano / ruralno

19,7% 62,6% 8,4% 9,2% 100,0%

Σ f 94 316 74 37 521 % u odnosu na Urbano / ruralno

18,0% 60,7% 14,2% 7,1% 100,0%

79

Page 80: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Navedena razlika se pokazala i statistički značajnom, te shodno tome, na osnovu dobivenih

podataka, možemo zaključiti da učenici ruralnih sredina više vole školu nego učenici urbanih

sredina.

χ2(3)=14,190, p=0,002; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 14,190 3 ,003 Urbano / ruralno * 2. Koliko se učenici u tvom odjeljenju međusobno slažu? Stepen međusobnog slaganja učenika u odjeljenju unutar škola urbanih i škola ruralnih

sredina je uglavnom ujednačen. I jedni i drugi u većoj mjeri (iznad 70%) tvrde da su

uglavnom složni. Detaljnija distribucija odgovora na ovo pitanje, prikazana je u tabeli ispod:

Tabela 3.2. 2. Koliko se učenici u tvom odjeljenju

međusobno slažu?

Σ

Podijeljeni

smo u

manje

grupe koje

se

međusobno

sukobljavaju

Nismo složni

ali se ne

sukobljavamo

Uglavnom

smo složni

Urbano /

ruralno

urbano f 22 56 205 283

% u odnosu na

Urbano / ruralno

7,8% 19,8% 72,4% 100,0%

ruralno f 23 37 178 238

% u odnosu na

Urbano / ruralno

9,7% 15,5% 74,8% 100,0%

Σ f 45 93 383 521

% u odnosu na

Urbano / ruralno

8,6% 17,9% 73,5% 100,0%

80

Page 81: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Na osnovu gore prikazne distribucije rezultata u odnosu na demografsko podrijetlo, nismo

očekivali statistički značajne razlike, a hi kvadrat test to i potvrđuje.

χ2(2)=1,935, p=0,38; p>0,05

χ2 – test

vrijednost χ2 df p

Pearson χ2 1,935 2 ,380

Urbano / ruralno * 3. Koliko dobrih drugova / drugarica imaš u odjeljenju? Kada se pogledaju razultati o broju dobrih drugova/drugarica u odjeljenu, a u odnosu na

demgrafsko podrijetlo, primjećujemo da su podaci uglavnom ujednačeni između učenika

ruralnih i učenika urbanih sredina. Velika većina učenika (preko 90%) tvrdi da imaju više

dobrih drugova.

Tabela 3.3.

Krostabelarno 3. Koliko dobrih drugova / drugarica

imaš u odjeljenju?

Σ

Imam jednog

dobrog druga /

drugaricu

Imam više

dobrih drugova/

drugarica

Urbano / ruralno urbano f 25 258 283

% u odnosu na Urbano /

ruralno

8,8% 91,2% 100,0%

ruralno f 12 226 238

% u odnosu na Urbano /

ruralno

5,0% 95,0% 100,0%

Σ f 37 484 521

% u odnosu na Urbano /

ruralno

7,1% 92,9% 100,0%

81

Page 82: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Navedeni podaci iz gornje tabele su testirani na statistički značajne razlike koristeći hi kvadrat

test, koji je pokazao da se broj dobrih drugova učenika iz ruralne sredine u odnosu na učenike

iz urbane sredine statistički značajno ne razlikuje, te shodno tome, možemo zaključiti da se

broj dobrih drugova/drugarica koje učenik ima ne razlikuje u zavisnosti na učenikovo

demografsko podrijetlo.

χ2(1)=2,818, p=0,093; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 2,818 1 ,093

Urbano / ruralno * 4. Koliko se osjećaš sigurno u školi koju pohađaš!

Stepen sigurnosti koje učenici osjećaju u svojoj školi, blago varijaraju u odnosu na

demografsko porijeklo učenika. Uočljivo je, iz dole prikazanih podataka, da učenici urbanih

sredina izražavaju viši stepen nesigurnosti (9,2%) u odnosu na učenike ruralnih sredina

(5,4%). Neznato veći broj učenika ruralnih sredina (80,6%) u odnosu na učenike urbanih

sredina (79,5%) smatra da se osjeća sigurnim u svojoj školi u određenoj mjeri.

Tabela 3.4.

Krostabelarno 4. Koliko se osjećaš sigurno u školi koju pohađaš! Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek Urbano / ruralno

urbano f 6 20 32 74 151 283 % u odnosu na Urbano / ruralno

2,1% 7,1% 11,3% 26,1% 53,4% 100,0%

ruralno f 2 11 33 42 150 238 % u odnosu na Urbano / ruralno

0,8% 4,6% 13,9% 17,6% 63,0% 100,0%

Σ f 8 31 65 116 301 521 % u odnosu na Urbano / ruralno

1,5% 6,0% 12,5% 22,3% 57,8% 100,0%

82

Page 83: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Prikazane razlike u stepenu osjećaja sigurnosti u svojoj školi između učenika ruralnih i

učenika urbanih sredina su se pokazale i statistički značajnim, i to na način da učenici ruralnih

sredina izražavaju blago veći stepen sigurnosti u svojoj školi nego učenici urbanih sredina.

χ2(4)=9,644, p=0,047; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 9,644 4 ,047

Urbano / ruralno * 5. Ukazuješ li svojim kolegama na neke njihove nedostatke ili mane?

Koliko često ukazuju svojim kolegama na nedostatke ili mane, a u odnosu na demografsko

porijeklo, ispitali smo pitanjem čiji rezultati su prikazani u tabeli ispod. Uočavamo da učenici

ruralnih i učenici urbanih sredina uglavnom podjednako ili u istoj mjeri ukazuju svojim

kolegama na mane i nedostatke.

Tabela 3.5.

Krostabelarno 5. Ukazuješ li svojim kolegama na neke njihove nedostatke ili mane? Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

urbano f 84 64 96 26

13

283

% u odnosu na

Urbano / ruralno

29,7% 22,6% 33,9% 9,2% 4,6% 100,0%

ruralno f 89 57 65 18

9

238

% u odnosu na

Urbano / ruralno

37,4% 23,9% 27,3% 7,6% 3,8% 100,0%

f 173 121 161 44 22 521

% u odnosu na

Urbano / ruralno

33,2% 23,2% 30,9% 8,4% 4,2% 100,0%

83

Page 84: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Očekivano, obzirom na ujednačene odgovore, na postoji statistički značajna razlika u

učestalosti ukazivanja na mane i nedostatke svojih kolega između učenika urbanih i učenika

ruralnih sredina.

χ2(4)=4,85, p=0,303; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 4,850 4 ,303

Urbano / ruralno * 6. Smatraš li da se neprihvatljivo ponašanje češće vrši nad: Slično kao i na prethodnom pitanju, stavovi učenika ruralnih i urbanih sredina o tome da li se

neprihvatljivo ponašanje češće vrši nad dječacima ili djevojčicama, ili podjednako, uglavnom

su ujednačeni. Na osnovu dole prikazanih rezultata, vidimo da se učenici ruralnih i urbanih

sredina slažu u stavu se neprihvatljivo ponašanje uglavnom podjednako vrši i nad dječacima i

nad djevojčicama.

Tabela 2.6.

Krostabelarno 6. Smatraš li da se neprihvatljivo ponašanje češće vrši

nad:

Σ

djevojčicama dječacima podjednako

Urbano

/

ruralno

urbano f 51 44 187 282

% u odnosu na

Urbano / ruralno

18,1% 15,6% 66,3% 100,0%

ruralno f 42 40 156 238

% u odnosu na

Urbano / ruralno

17,6% 16,8% 65,5% 100,0%

Σ f 93 84 343 520

% u odnosu na

Urbano / ruralno

17,9% 16,2% 66,0% 100,0%

84

Page 85: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Da se učenici urbanih i ruralnih sredina slažu po ovom pitanju, potvrđuje i hi kvadrat test koji

ne pokazuje statistički značajne razlike u odnosu na demografsko porijeklo.

χ2(2)=0,141, p=0,932; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 ,141 2 ,932

Urbano / ruralno * vrijeđali su te Skoro polovina svih ispitanih učenika smatra da su bili vrijeđani od strane svojih drugova u

školi. Kada se pogledaju razlike u stavovima u odnosu na demografsko porijeklo, uočavamo

neznatne razlike u odgovorima. Nešto malo više učenika ruralnih sredina (47,9%) izjavljuje

da je bilo vrijeđano, u odnosu na učenike urbanih sredina (44,5%).

Tabela 3.7.

Krostabelarno

vrijeđali su te Σ

ne da

Urbano / ruralno urbano f 157 126 283

% u odnosu na Urbano /

ruralno

55,5% 44,5% 100,0%

ruralno f 124 114 238

% u odnosu na Urbano /

ruralno

52,1% 47,9% 100,0%

Σ f 281 240 521

% u odnosu na Urbano /

ruralno

53,9% 46,1% 100,0%

Iako postoje razlike u procentu učenika koji su pretrpjeli vrijeđanje od strane svojih

drugova/drugarica u školi, a u odnosu na demografsko porijeklo, navedene razlike nisu

85

Page 86: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

statistički značajne. Shodno tome, možemo zaključiti da su učenici urbanih i učenici ruralnih

sredina u podjednakoj mjeri pretpjeli vrijeđanje od strane svojih drugova.

χ2(1)=0,593, p=0,441; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 ,593 1 ,441

Urbano / ruralno * tukli su te Ukupno 7,7% ispitanih učenika tvrdi i da su ga tukli drugi učenici. U odnosu na demografsko

porijeklo, neznatno veći broj učenika ruralnih sredina (8%) u odnosu na učenike urbanih

sredina (7,4%) tvrdi da su pretpjeli ovaj oblik nasilja u svojoj školi.

Tabela 3.8.

Krostabelarno

tukli su te Σ ne da

Urbano / ruralno urbano f 262 21 283 % u odnosu na Urbano / ruralno

92,6% 7,4% 100,0%

ruralno f 219 19 238 % u odnosu na Urbano / ruralno

92,0% 8,0% 100,0%

Σ f 481 40 521 % u odnosu na Urbano / ruralno

92,3% 7,7% 100,0%

Inferencijalnim neparametrijskim hi kvadrat testom, utvrdili smo i da navedena razlika nije

statistički značajna, te shodno tome zaključujemo da i fizičko nasilje u vidu tuče, je

podjednako zastupljeno između učenika urbanih i učenika ruralnih sredina.

86

Page 87: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

χ2(1)=0,058, p=0,810; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 ,058 1 ,810

Urbano / ruralno * isključivali te iz društva Kada je upitanju isključivanje iz društva, odnosno, zastupljenost ovog oblika nasilja u

zavisnosti od demografskog porijekla, u tabeli ispod primjećujemo da su učenici ruralnih i

učenici urbanih sredina, također u podjednakoj mjeri bivali isključivani iz društva. Neznatno

veći broj učenika urbane sredine (27,9%) je bivao isključivan iz društva u odnosu na učenike

ruralnih sredina (24,4%)

Tabela 3.9.

Krostabelarno isključivali te iz društva Σ

ne da

Urbano / ruralno urbano f 204 79 283

% u odnosu na Urbano /

ruralno

72,1% 27,9% 100,0%

ruralno f 180 58 238

% u odnosu na Urbano /

ruralno

75,6% 24,4% 100,0%

Σ f 384 137 521

% u odnosu na Urbano /

ruralno

73,7% 26,3% 100,0%

Slično kao i u prethodnim oblicima nasilja, ne postoji statistički značajna razlika u ovom

obliku nasilja, te shodno tome tvrdimo da su učenici urbanih sredina u podjednakoj mjeri

isključivani iz društva kao i učenici ruralnih sredina.

χ2(1)=0,838, p=0,360; p>0,05

87

Page 88: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 ,838 1 ,360 Urbano / ruralno * neki drugo oblik nasilja Neki drugi oblik nasilja, osim već prethodno navedenih, pretpjelo je 20% ispitanih učenika.

Uporedno gledajući, i ovaj oblik nasilja je podjednako zastupljen u odnosu na demografsko

porijeklo učenika. Navedeni podaci su prikazani u tabeli ispod.

Tabela 3.9.

Krostabelarno neki drugo oblik nasilja Σ

ne da Urbano / ruralno urbano f 225 58 283

% u odnosu na Urbano / ruralno

79,5% 20,5% 100,0%

ruralno f 192 46 238 % u odnosu na Urbano / ruralno

80,7% 19,3% 100,0%

Σ f 417 104 521 % u odnosu na Urbano / ruralno

80,0% 20,0% 100,0%

Da se učestalost i drugih oblika nasilja ne razlikuje u odnosu na učenike urbanih i ruralnih

sredina, dokazuje i hi kvadrat test koji ne pokazuje statistički značajne razlike u odnosu na

demografsko porijeklo.

χ2(1)=0,11, p=0,74; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 ,110 1 ,740

88

Page 89: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Urbano / ruralno * 8. U mom školskom okruženju najprisutnija vrsta nasilja je: Pojavni oblici nasilja i stepen njihove zastupljenosti među učenicima škola urbanih i ruralnih

sredina su prikazani u tabeli ispod. Na osnovu prikazanih podataka, možemo uočiti da je

fizičko i verbalno nasilje zastupljenije kod učenika u ruralnim sredinama, nego kod učenika u

urbanim sredinama, ali i da je nasilje na društvenim mrežama zastupljenije kod učenika u

urbanim nego kod učenika u ruralnim sredinama.

Tabela 3.10.

Krostabelarno 8. U mom školskom okruženju najprisutnija vrsta nasilja je: Σ

fizičk

o

nasilj

e

verbaln

o

nasilje

socijaln

o

nasilje na

društveni

m

mrežama

nema

nasilja u

mom

okruženj

u

nešt

o

drug

o

Urban

o /

ruraln

o

urban

o

f 50 98 31 53 48 1 281

% u

odnos

u na

Urban

o /

ruraln

o

17,8

%

34,9% 11,0% 18,9% 17,1% 0,4% 100,0

%

ruraln

o

f 59 93 27 39 17 1 236

% u

odnos

u na

Urban

o /

ruraln

o

25,0

%

39,4% 11,4% 16,5% 7,2% 0,4% 100,0

%

Σ f 109 191 58 92 65 2 517

% u

odnos

u na

Urban

o /

ruraln

o

21,1

%

36,9% 11,2% 17,8% 12,6% 0,4% 100,0

%

89

Page 90: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Dobivene razlike su stvarne i potvrđene su hi kvadrat testom koji se pokazao statistički

značajnim. Shodno tome, možemo zaključiti da se učestalost različitih oblika nasilja u

školama urbanih sredina razlikuju od učestalosti istih oblika nasilja u školama ruralnih

sredina.

Fizičko i verbalno nasilje je zastupljeniji oblik nasilja u školama ruralnih sredina, dok je

nasilje putem društvenih mreža češće u školama urbanih sredina.

χ2(5)=14,256, p=0,014; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 14,256 5 ,014 Urbano / ruralno * 9. Kako se osjećaš kad vidiš da se neko nasilnički odnosno loše ponaša nad nekom osobom? Svjedočenje nasiliničkom ponašanju može izazvati različite osjećaje kod učenika. Šta

osjećaju, prikazano je u tabeli ispod. Uporednom krostabelarnom analizom odgovora u

odnosu na demografsko porijeklo učenika, uočavamo neznatne i uglavnom ujednačene

odgovore učenika ruralnih i učenika urbanih sredina. Detaljniji pregled odgovora na ovo

pitanje, prikazan je u tabeli ispod.

90

Page 91: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela 3.11.

Krostabelarno 9. Kako se osjećaš kad vidiš da se neko nasilnički odnosno loše ponaša

nad nekom osobom?

Σ

Prem

a

tome

ne

osjeć

am

gotov

o

ništa

Poma

lo mi

je

žao

zbog

učeni

ka

Žao mi je tog

učenika i rado

bih

pomogao/pom

ogla

Smiješ

no mi

je

Smatra

m da je

to

zaslužio

/la

Suosjeć

am se

jer sam i

sam/sa

ma bila

u sličnoj

situaciji

Urba

no /

rural

no

urba

no

f 11 50 189 13 4 16 283

% u

odno

su na

Urba

no /

rural

no

3,9% 17,7

%

66,8% 4,6% 1,4% 5,7% 100,0

%

rural

no

f 16 47 161 2 4 8 238

% u

odno

su na

Urba

no /

rural

no

6,7% 19,7

%

67,6% 0,8% 1,7% 3,4% 100,0

%

Σ f 27 97 350 15 8 24 521

% u

odno

su na

Urba

no /

rural

no

5,2% 18,6

%

67,2% 2,9% 1,5% 4,6% 100,0

%

Hi kvadrat test ne ukazuje na statistički značajne razlike po ovom pitanju u odnosu na

demografsko porijkelo. Shodno tome zaključuje da su osjećaji učenika urbanih u odnosu na

91

Page 92: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

učenike ruralnih sredina uglavnom isti, kada svjedoče određenom nasilničkom činu

usmjerenom prema drugoj osobi.

χ2(5)=10,181, p=0,07; p>0,05.

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 10,181 5 ,070

Urbano / ruralno * 10.Koliko često drugi učenici pokušavaju zaustaviti maltretiranje nad nekim učenikom? Slično kao i na prethodnom pitanju, učestalost da se pokuša zaustaviti maltretiranje nad nekim

učenikom je uglavnom ujednačena između učenika urbanih i učenika ruralnih sredina.

Detaljnija distribucija odgovora na ovo pitanje, a u odnosu na demografsko porijeklo,

prikazana je u tabeli ispod.

Tabela 3.12.

Krostabelarno

10.Koliko često drugi učenici pokušavaju zaustaviti maltretiranje nad nekim učenikom?

Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek Urbano / ruralno

urbano f 21 79 69 72 42 283 % u odnosu na Urbano / ruralno

7,4% 27,9% 24,4% 25,4% 14,8% 100,0%

ruralno f 19 57 77 56 29 238 % u odnosu na Urbano / ruralno

8,0% 23,9% 32,4% 23,5% 12,2% 100,0%

Σ f 40 136 146 128 71 521 % u odnosu na Urbano / ruralno

7,7% 26,1% 28,0% 24,6% 13,6% 100,0%

92

Page 93: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Hi kvadrat ne pokazuje na statistički značajne razlike, te shodno tome tvrdimo da se učenici

urbanih i učenici ruralnih sredina ne razlikuju u odgovorima na ovo pitanje.

.

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 4,625 4 ,328

Urbano / ruralno * 11.Koliko često ti pokušavaš zaustaviti maltretiranje od strane drugih?

Učenici urbanih i učenici ruralnih sredina, također u podjednakoj mjeri pokušavaju zaustaviti

maltetiranje od strane drugih. Primijećena su tek neznatna odstupanja u davanju odgovora na

ovo pitanje između učenika urbanih i učenika ruralnih sredina. Detaljniji pregled distribucije

odgovora, prikazan je u tabeli ispod.

Tabela 3.13.

Krostabelarno 11.Koliko često ti pokušavaš zaustaviti maltretiranje od strane

drugih?

Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

Urbano

/

ruralno

urbano f 26 39 82 79 57 283

% u odnosu na Urbano

/ ruralno

9,2% 13,8% 29,0% 27,9% 20,1% 100,0

%

ruralno f 23 29 81 75 30 238

% u odnosu na Urbano

/ ruralno

9,7% 12,2% 34,0% 31,5% 12,6% 100,0

%

Σ f 49 68 163 154 87 521

% u odnosu na Urbano

/ ruralno

9,4% 13,1% 31,3% 29,6% 16,7% 100,0

%

93

Page 94: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Očekivano, neznatne razlike u odgovorima nisu statistički značajne, te shodno tome možemo

zaključiti da učestalost pokušaja da se zaustavi maltretiranje od strane drugih podjednako

zastupljeno kod učenika urbanih i kod učenika ruralnih sredina.

χ2(4)=6,304, p=0,178; p>0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 6,304 4 ,178

Urbano / ruralno * 12.Gdje se najčešće događa nasilje: Nasilje se u školama dešava na različitim mjestima, a da li se mjesto dešavanja nasilja

razlikuje između škola urbanih i škola ruralnih sredina, ispitali smo i krostabelarnom

analizom ovog pitanja.

Iz dole prikazanih podataka, uočava se da se u školama u urbanim sredina češće nego u

školama ruralnih sredina dešava nasilje u učionici dok je učitelj odsutan, kao i na putu od

škole do kuće. Sa druge strane, u školama ruralnih sredina, češće nego u školama urbanih

sredina, nasilje se dešava u učionici dok je učitelj prisutan, u zahodu i u sportskoj dvorani ili

svlačionici. Konkretniji podaci (procenti) odgovora na ovo pitanje, prikazani su u tabeli ispod.

Tabela 3.14

Hi kvadrat test kao neparametrijski inferencijalni statistički test, pokazao je i da su navedene razlike.

Krostabelarno 11.Koliko često ti pokušavaš zaustaviti maltretiranje od strane drugih? Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

Urbano

/ ruralno

urbano f 26 39 82 79 57 283

% u odnosu na

Urbano / ruralno

9,2% 13,8% 29,0% 27,9% 20,1% 100,0%

ruralno f 23 29 81 75 30 238

% u odnosu na

Urbano / ruralno

9,7% 12,2% 34,0% 31,5% 12,6% 100,0%

Σ f 49 68 163 154 87 521

% u odnosu na

Urbano / ruralno

9,4% 13,1% 31,3% 29,6% 16,7% 100,0%

94

Page 95: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Statički značajne na nivou od 5%. Shodno tome, možemo zaključiti da se u školama u

urbanim sredinama češće nego u školama ruralnih sredina javlja nasilje u učionici dok je

učitelj odsutan, kao i na putu od škole do kuće. Sa druge strane, u školama ruralnih sredina,

češće nego u školama urbanih sredina, nasilje se dešava u učionici dok je učitelj još prisutan,

u zahodu i u sportskoj dvorani ili svlačionici

χ2(5)=13,91, p=0,016; p<0,05

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 6,304 4 ,178

Urbano / ruralno * 12.Gdje se najčešće događa nasilje: U kojoj mjeri su učenici ruralnih sredina, a u kojoj mjeri učenici urbanih sredina bili žrtve

nasilja učenika škole koju pohađaju, prikazani su u tabeli ispod.

Na osnovu prikazanih podataka, nisu uočljiva značajna odstupanja u učestalosti nasilja nad

učenikom od strane nekog drugog učenika škole, između učenika ruralnih i učenika urbanih

sredina.

Detaljnija distribucija odgovora na ovo pitanje, a u odnosu na demokgrafsko porijeklo,

prikazano je korstabelarno u tabeli ispod.

95

Page 96: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Tabela 3.15.

Krostabelarno

12.Gdje se najčešće događa nasilje: Σ U

učionici dok

je učitelj prisuta

n

U učionici dok

je učitelj odsuta

n

U zahod

u

Na putu do

škole i iz

škole

U sportskoj dvorani

ili svlačioni

ci

negdje

drugo

Urbano / ruralno

urbano

f 2 140 17 99 10 15 283 % u odnosu na Urbano / ruralno

0,7% 49,5% 6,0% 35,0%

3,5% 5,3% 100,0%

ruralno

f 6 96 25 80 20 11 238 % u odnosu na Urbano / ruralno

2,5% 40,3% 10,5%

33,6%

8,4% 4,6% 100,0%

Σ f 8 236 42 179 30 26 521 % u odnosu na Urbano / ruralno

1,5% 45,3% 8,1% 34,4%

5,8% 5,0% 100,0%

Očekivano, ne postoje statistički značajne razlike u učestalosti nasilja nad učenicima od strane

nekog drugog učenika škole, između učenika urbanih i učenika ruralnih sredina.

χ2(4)=2,366, p=0,669; p>0,05

96

Page 97: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 13,910 5 ,016

Urbano / ruralno * 13.Koliko su često učenici (učenice) tvoje škole bili nasilni prema tebi? Tabela 3.16.

Krostabelarno 13.Koliko su često učenici (učenice) tvoje škole

bili nasilni prema tebi? Σ

Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek Urbano / ruralno

urbano f 173 64 32 11 3 283 % u odnosu na Urbano / ruralno

61,1% 22,6% 11,3% 3,9% 1,1% 100,0%

ruralno f 140 64 24 6 4 238 % u odnosu na Urbano / ruralno

58,8% 26,9% 10,1% 2,5% 1,7% 100,0%

Σ f 313 128 56 17 7 521 % u odnosu na Urbano / ruralno

60,1% 24,6% 10,7% 3,3% 1,3% 100,0%

Postoje razlike na obje skale. Učenici škola u urbanim područjima češće čine nasilje, ali i

bivaju žrtvama nasilja.

Skala „žrtva nasilja“ F(1) = 5,247, p = 0,022 ; p<0,05

Skala „Počinilac nasilja“ F(1) = 8,276, p = 0,004 ; p<0,05

97

Page 98: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

χ2 – test

vrijednost

χ2 df p Pearson χ2 2,366a 4 ,669

Razlike u skalama „Žrtve nasilja“ i „počinilac nasilja“

Tabela 3.17.

Deskriptivna statistika N x̅ s σx̅ CI (95%) min. max.

donja

granica

gornja

granica

Žrtva

nasilja

urbano 283 1,4728 ,47192 ,02805 1,4176 1,5281 1,00 4,25

ruralno 238 1,3853 ,38561 ,02500 1,3360 1,4345 1,00 3,06

Σ 521 1,4328 ,43641 ,01912 1,3953 1,4704 1,00 4,25

Počinilac

nasilja

urbano 283 1,5212 ,75412 ,04483 1,4330 1,6094 1,00 5,00

ruralno 238 1,3561 ,50580 ,03279 1,2915 1,4207 1,00 5,00

Σ 521 1,4458 ,65711 ,02879 1,3892 1,5023 1,00 5,00

Tabela 3.18.

ANOVA SStot df x̅2 F p

Žrtva

nasilja

između

grupa

,991 1 ,991 5,247 ,022

unutar grupa 98,043 519 ,189 Σ 99,034 520

Počinilac

nasilja

između

grupa

3,524 1 3,524 8,276 ,004

unutar grupa 221,006 519 ,426 Σ 224,531 520

98

Page 99: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Povezanost činjena nasilja za bivanjem žrtvom nasilja

Dodatno smo željeli utvrditi i da li postoji povezanost između činjenja nasilja i postajanjem žrtve nasilja. U tu svrhu smo koristili Pearsonovu korelaciju.

Analiza pokazuje da postoji blaga, ali statistički značajna korelacija između činjena i postajanjem žrtvom nasilja. To u stvarnosti znači da što učenik čini više nasilja, više postaje i žrtva nasilja. Korelacija je dvosmjerana, što znači i da što je osoba više žrtva nasilja da više i čini nasilje.

Pearsonov r Žrtva nasilja Počinilac

nasilja Žrtva nasilja r 1 ,291**

p ,000 N 521 521

Počinilac nasilja

r ,291** 1 p ,000

N 521 521 **. Korelacija je značajna na nivou od 1%

99

Page 100: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

2.2. Interpretacija analiza istraživanja

Indikator nasilja u našem društvu izražava se velikim brojem neprihvatljivog ponašanja

učenika i različitim oblicima nasilničkog ponašanja, zbog toga je neophodno razviti strategiju

sprečavanja i smanjenja nasilničkog ponašanja kod djece jer će ovakvi nezadovoljavajući

rezultati nasilničkog ponašanja u velikoj mjeri donijeti vrlo negativan trend i prouzrokovati

dugoročne posljedice po učeniku a tako i samo društvo. Zanemarivanje tog problema dovodi

do nezdrave okoline i društva u kojem se krećemo.

Škola je ustanova koja je potencijalna za scenu na kojoj glavnu ulogu imaju nasilnici i žrtve

nasilja. Škola nije samo mjesto učenja znanja, nego je učenja socijalnih i životnih vještina.

Osim što nasilje predstavlja problem u školama, ono postaje problem i u društvu. Istraživanje

pokazuje da su nastavnici svjesni nasilja koje se događa u njihovim učionicama, ali nisu

svjesni da upravo oni moraju preuzeti aktivnu ulogu u prevenciji nasilja, da su upravo oni

odgovorni za sigurnost svojih učenika i da upravo oni trebaju poduzeti sve efikasne mjere. Na

osnovu dobivenih rezultata možemo zaključiti da nastavnici nisu često upućeni šta se sve

dešava u učionici i kad se desi ne znaju kako reagovati. Nastavnici nasilje među učenicima

najviše viđaju u školi i dvorištu škole, vjeruju da škola ima iznimno jasna pravila o

nasilničkom ponašanju među učenicima. Također u velikom postotku nastavnici vjeruju da su

ona iznimno jasno priopćena nastavnom osoblju i prilično jasno pripćena roditeljima, samo

što se ne poštuju. Zato se pokušava prikriti problem i pustiti ga da se sam riješi i tad dolazi do

eskalacije. Osim toga važno je naglasiti ono što su nastavnici istaknuli, kako je potrebno i

školu odnosno nastavno osoblje naučiti da ne negira na nasilje jer negiranjem potičemo dalje

širenje nasilja. Također trebalo bi raditi na podizanju javne svijesti i posljedicama

vršnjačkog nasilja različitim oblicima te poslati jasnu poruku da ne toleriramo nasilje u svojim

školama i među svojom djecom. Ono što je zanimljivo u izjava nastavnog osoblja je to što su

pisali mislim da je uzrok ili rizik takvog ponašnja, kroz analizu njihog odgovora se vidi da oni

nisu išli do kraja ispitati i rješiti problem koji postoji (zašto se to dijete ponaša tako, kako da

mu pomognem).

Kroz ovo istraživanje može se jasno vidjeti da veoma veliki broj ispitanika prepoznaje sve

oblike nasilja, odgovori su bili usmjereni najviše na verbalno i fizičko nasilje. U našem

društvu se ne priča dovoljno, jasno i glasno o svim oblicima nasilja, posebno u školi gdje je to

tabu tema. Očigledno je da uzrok za agresivno ponašanje treba tražiti u nedovoljnoj

100

Page 101: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

komunikaciji od strane roditelja i nastavnika s djecom, te u pružanju informacija o oblicima

nasilja i nasilja kao društvenom problemu. Iz popunjenih upitnika i kroz analizu većinu

ispitanika odgovorili su da su bili izloženi bar jednom obliku nasilja. U okolnostima

objektivnih društvenih kretanja sve vodi ka sopstvenoj dezorganiziranosti što se odražava na

poremećenost obiteljskih odnosa na relacijama supružnici, roditelji i djeca. Nezdravi odnosi u

obitelji negativno utiču na razvoj mlade ličnosti što je uistinu prisutno posljednjih godina. Oni

dolaze u školu onakvim kakvim ga je učinila, odgojila njegova porodica.

Nasilna djeca karakterizira nedostatak razumijevanja za ono što im je rečeno, sumnjičavost,

opsjednutost kontroliranju druge djece (Field, 1999.). Smatraju da će postići uspjeh pomoću

svoje agresije i nisu osjetljivi na nanošenje boli i patnje. Izbor žrtve opravdavaju

provokacijom od strane žrtve (Boulton i Underwood, 1991.). Slee i Rigby (1993.) utvrdili su

da se počinitelji nasilja neprijateljski odnose prema drugoj djeci, manje su socijalno osjetljivi ,

imaju pozitivne stavove prema nasilju i skloni su agresivnosti i dominantnosti u socijlanim

odnosima (Olweus i Endresen, 1998.; Craig, 1998.; Kumpulainen i sur., 1998.) Ta djeca imaju

nisko samopouzdanje i samo poštovanjem, pasivne, submisivne osobe. Njihove socijalne

vještine lošije su u odnosu na ostalu djecu (Rigby, 2002.; Schwartz, 2000.; Boulton i Smith,

1994,: Olweus, 1994.; Mynard i Joseph, 1997.) Osjećaju se usamljenije i manje sretne u školi

te imaju manje dobrih prijatelja (Nansel i sur.,2001., 2004.). U ovom istraživanju većina

učenika ne ukazuje na nedostatke ili mane svojim kolegama. Tek 12,6% učenika to čini često

ili uvijek, dok većina (33,2%) to nikada ne radi, ponekada to radi 30,9% i rijetko 23,2%

ispitanih učenika. Uvidom u distribuciju odgovora na ovo pitanje u odnosu na spol, primijetiti

ćemo neznatne razlike u odgovorima.

Svjedoci smo da je pojava nasilništva izložena u školama i na ulicama. Situacija u društvu,

kada je u pitanju nasilje nad djecom i mladima i poznavanje oblika nasilja, te znanje o tome

kome prijaviti i kome se obratiti ako se zadese u takvim situacijama, naizgled je alarmantna.

Jedan od mogućih odgovora na pitanja zašto se prišutkuje nasilju je nespremnost da se govori

o tome, možda i strah a i neobazrivost nastavnika/razrednika da reaguje. Djeca neće govoriti u

većini slučajeva a razlog je zbog reakcije starijih odnosno roditelja i nastavnika.

Intezivno kažnjavanje od strane roditelja i restriktivne odgojne mjere pokazale su se kao

čimbenik rizika za agresivno ponašanje djece već u razdoblju ranog djetinjstva (Sears i sur.;

1953.; Eron i sur., 1963., Pettit, Dodge i Brown, 1988.). U istraživanju koje je provedeno u

101

Page 102: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Italiji ispitivana je povezanost između stila roditejstva odnosa djece s drugim učenicima školi

(Baldry i Farringtona, 1998.). Utvrđeno je da djeca koja se nasilno ponašaju imaju roditelje

koji su autoritarni, skloni kažnjavanju svoje djece u odnosu na roditelje djece koji ni na koji

način ne sudjeluju u nasilnom ponašanju. I kod nas u našem okruženju odnosno u razgovoru s

pedagozima istraženih škola došli smo do istih podataka, odnosno da ne samo autoritaran stil

odgoja već i popustljivi stil odgoja također su povezani s nasilnim ponašanjem njihove djece.

Sudjelovanje u vršnjačkom nasilju kao počinitelj ili kao dijete koje doživljava nasilje, može

biti povezano s pripadnosću određenim socijalnim grupama misli se na odobravanje prijatelja

koje je puno važnije nego odobravanje od strane roditelja. Nedostatcii pozitivnog odraslog

modela odnosno roditelja, nesigurno društvo tj. negativ utjecaj druge djece prestavlja

čimbenik za nasilno ponašanje.

U ovom istraživanju moglo se vidjeti da se nasilje najčesće dešava unutar zidova škole,

odnosno u učionicama u odsustvu nastavnika, što sa praktične strane na školu stavlja posebne

obaveze prevencije nasilja. U većini istraživanja nasilnog ponašanja utvrđeno je da se nasilje

događa na igralištima ili u drugim javnim prostorijama kao što su razredi ili hodnici, u

prisutnosti druge djece ( Smith i sur.;1999.). Zanimljivo je i da se učestalost nekih oblika

nasilja razlikuju u zavisnosti od spola žrtve nasilja. Npr. „Dječaci su češće žrtva fizičkog

nasilja, dok djevojčice češće trpe nasilje isključivanjem iz grupe“. Kada se pogledaju podaci

ovog istraživanja diferencirani po spolu, uočljivo je da su dječaci (24,9%) češće u odnosu na

djevojčice (16,8%) primjenjuju fizičko nasilje kao najprisutnije, ali i verbalno (dječaci =

39,2%; djevojčice =34,4%), dok djevojčice (23,8%) u većoj mjeri primjenjuju nasilje na

društvenim mrežama u odnosu na dječake (12,5%), kao najprisutniji oblik nasilja.

Interesantno je i da postoji različito viđenje postojanja nasilja u zavisnosti od spola. Dječaci i

djevojčice nejednako vide pojavu određene vrste nasilja, što znači da i nasilje percipiraju i

definiraju na drugačiji način. Dječaci su općenito češće i počinioci i žrtve nasilja što može

indicirati da nasilje nije rodno zasnovano (obično dječaci čine nasilje nad dječacima, a

djevojčice nad djevojčicama). U nekim istraživanjima dječaci su više od djevojčica uključeni

u vršnjačko nasilje, bez obzira o kojoj ulozi u vršnjačkom nasilju se radi (Seals iYoung,; Yang

i sur., 2006.; Forero i sur., 1999.) Odnosno oni su češće počinitelji direktnih oblika nasilnog

ponašanja, dok djevojčice učestalije koriste druge oblike nasilja kao nazivanje pogrdnim

102

Page 103: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

imenima i socijalno isključivanje (Craig, 1998.; Crick i Bigbee, 1998.; Crick i Grotpeter,

1995.).

Često se može naći u nekim istraživanjima da je demografska sredina prediktor pojave nasilja,

pa se kaže da je nasilje češće u ruralnim sredinama. U ovom slučaju to se nije pokazalo kao

tačno. Kod nas su urbane i ruralne sredine skoro identične, pa je stoga teško očekivati velike

razlike, osim ako se ne radi o ekstremno izoliranim ruralnim sredinama (OŠ“Fajtovci“ i

OŠ“Kamengrad“ nisu). Ovdje jedino postoji razlika u oblicima nasilja, ali ne i u učestalosti

nasilja u odnosu na demografko porijeklo učenika. Uočena je razlika i u mjestu gdje se dešava

nasilje. U urbanim sredinama se nasilje nešto češće dešava unutar škole nego je to slučaj

ruralnih sredina, a to nije uzrokovano sredinom već veličinom škole. Ruralne škole su manje,

pa je statistika pokazala da je lakše kontrolisati dešavanja unutar škole.

Postoji značajna povezanost između počinjenog i doživljenog nasilja. Djeca koja često

doživljavaju nasilje, češće su i sama nasilna prema drugoj djeci. U posljednje vrijeme

istraživači su se počeli baviti ispitivanjem karakteristika djece koja trpe nasilje, ali se nasilno

ponašaju prema drugima. Oko polovice ispitanika koji su identificirani kao počinitelji nasilja

izvještavaju da su bili i izloženi nasilju (Rigby, 2002.)

Dakle, što neko više čini nasilje, ćešće postaje i žrtva nasilja. Škola je ustanova koja je

potencijalna za scenu na kojoj glavnu ulogu imaju nasilnici i žrtve nasilja.

103

Page 104: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

2.3. Diskusija Vršnjačko nasilje je, nažalost, pojava vrlo rasprostranjena u cijelom svijetu. Ovoj pojavi se

pristupilo tek u drugoj polovini 20-tog stoljeća, veoma kasno. Skandinavske zemlje su

sedamdesetih godina prve pristupile bavljenju pojave vršnjačkog nasilja u školama. U

norveškom gradu Stavangeru održan je u augustu 1987. godine prvi Evropski seminar o

nasilju u školi, iako u to vrijeme učesnicima nije bilo jasno šta je to vršnjačko nasilje i koje su

najadekvatnije terminološke odrednice ovog pojma.

Vrste nasilja među školskom djecom uključuje niz različitih oblika nasilnog ponašanja. Jedan

od najvećih doprinosa ovom području vezan je za rad autora Dana Olweusa koji je sustavno

istražio prirodu, učestalost i dugotrajne posljedice nasilja među djecom u skandivanskim

školama (Sesar,2011). Postoje mnoge vrste nasilja o kojima učenici mogu biti izloženi a to su:

od fizičko nasilje, verbalno, socijalno (isključivanje iz društva), seksualno te relativno

najnovije elektronsko. U ovom istraživanju se najviše ističe verbalni oblik nasilja u vidu

vrijeđanja, zatim nasilje na društvenim mrežama te socijalno u vidu isključivanje iz društva.

Starija istraživanja pokazuju da je postotak djece žrtva školskog nasilja u većini zemalja

sličan: u Australiji 17%, Engleskoj 19%, Japanu 15%, Norveškoj 14“% (Olweus, 1998.).

Prema Buljan Flander (2004.), u Republici Hrvatskoj svako četvrto dijete (27% ispitanih)

doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi gotovo svakodnevno. Slično je i u ovom

istraživanju isključivanje iz društva kao oblik nasilja, pretprjelo je 26,3% učenika, s tim da je

znatno veći broj djevojčica (32,5%) koje su pretrpjele ovaj oblik nasilja u odnosu na dječake

(20,7%). Podatak je alarmirajući, jer ukazuje da je skoro svaka treća djevojčica i skoro svaki

peti dječak bio izložen isključivanju iz društva.

Nasilje u školi se smatralo neizostavnim dijelom odrastanja kako kod nas tako i u svijetu.

Prema rezultatima ovog istraživanja najčešća vrsta doživljavanja nasilja među učenicima bilo

je verbalno potom fizičko te socijalno nasilje. Baldray i Farrington (1999.) navode slične

rezultate istraživanja u Italiji, kao i Wong i sur. (2007.), razmatrajući nalaze hongkonške

studije. Pri usporedbi zastupljenosti pojedinih vrsta doživljenog nasilja između djevojčica i

dječaka nije pronađena značajna razlika. Kada je u pitanju počinjeno nasilje, dječaci su češće

počinili fizičko nasilje, a djevojčice verbalno. Dječaci češće provode direktno fizičko nasilje s

104

Page 105: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

ciljem nanošenja fizičke boli, dok se djevojčice češće služe indirektnim oblicima nasilja,

želeći nanijeti psihičku bol. Neki drugi autori također navode veću agresivnost dječaka

osnovnoškolske dobi u odnosu na djevojčice, gdje rezultate istraživanja potkrepljuju i

biološkim činjenicama (Bantley i Li, 1996).

Promatrajući sigurnost djece na pojedinim mjestima u školi, vidljivo je da su se djeca

najmanje sigurno osjećala u učionici dok je učitelj odsutan, pred drugom djecom koja

najčešće ne priskaču u pomoć žrtvi, zatim na putu do škole i iz škole, te u zahodu. Različito

od mog istraživanja veliko britansko-njemačko istraživanje je istaknulo da je školsko dvorište

mjesto na kojem se najčešće događa nasilje (Wolke i sur.,2001.). Ranija istraživanja su

pokazala kao razlog učestalog nasilja na pojedinim mjestima u školi jeste smanjeni nadzor

odraslih osoba na tim mjestima (Olweus, 1998.), ističe važnost pratećeg sustava nad djecom i

dežurnog nastavnika za vrijeme odmora te naglašava izvanrednu ulogu nastavnika u

rješavanju problema nasilja u školi (Olweus,1994.b). Neke škole školsko nasilje nadziru i

prisutnošću dežurnih nastavnika na školskim hodnicima, a neke videonadzornim kamerama

koji omogućavaju retrospektivni pregled događaja (Stevens i sur., 2001.).

Usporedbom s rezultatima drugih istraživanja procjenjuje se rizičnost školskog nasilja u

školama poslijeratnih zemalja. Rad na sprječavanju školskog nasilja zahtjeva

multidisciplinarni pristup i izrazitu suradnju škola, socijalne, zdravstvene te sigurnosne

službe.

Imajući na umu nekoliko vrsta nasilnog ponašanja, zajednica mora uložiti posebne napore u

praćenju djece koja su žrtve nasilja ili nasilnici također i primjena prevencijskih programa

(Kim i sur., 2005.). Prevencijski programi usmjereni prema nasilju u školi može smanjiti

nasilno ponašanje te njihove posljedice.

Ovo je jedno od prvih istraživanja školskog nasilja u Sanskom Mostu, pa se nadam da će

njegovi rezultati skrenuti pozornost na učenike, nastavno osoblje, roditelje i obrazovno

rukovodstvo na ovaj vrlo važan problem.

105

Page 106: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

ZAKLJUČAK

Vršnjačko nasilje je složen fenomen ne samo sa svojim karakteristikama pojedinaca nego i

odgojnim postupcima unutar obitelji, kao situacijskim čimbenicima. O nasilju među djecom

govorimo kad jedan ili više učenika uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje

drugo dijete koje se ne može odbraniti. Može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozlijeda,

odbacivanja, ruganja, zadirkivanja i ogovaranja. Najčešće se događa u školskim WC-ima, na

hodnicima i u ostalim prostorijama izvan kontrole nastavnika. Može se događati i u razredu,

pred drugom djecom koja najčešće ne priskoče u pomoć zbog nezainteresiranosti, straha ili

nedostatka suosjećanja.

Koliko je nasilje među vršnjacima raširena pojava, najbolje pokazuju rezultati ovog

istraživanja koje je provedeno u četiri osnovne škole u Sanskom Mostu, stim dvije osnovne

škole pripadaju urbanom području dok su druge dvije iz ruralnog područja, na uzorku od 521

ispitanik (učenik) od VI do IX razreda te 53 ispitanika (nastavnika). Ovim istraživanjem

nastojalo se ispitati u kojoj mjeri djeca znaju o nasilju i da li mogu prepoznati i razlikovati

oblike nasilja.

Na osnovu prikupljenih podataka došli smo do zaključka da djeca znaju šta je to nasilje i što

potvrđuje našu hipotezu, međutim postavlja se pitanje zašto ne zaustavljaju to nasilje, anketni

podaci pokazuju 31,29 % da ponekad zaustavljaju, zatim, 13,05% nikad ne zaustavlja nasilje,

što je zabrinjavajuće.

Rezultati su pokazali da je između 40% i 80% učenika (ovisno o vrsti nasilnog ponašanja)

barem jednom doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja, skoro svaki učenika gotovo

svakodnevno doživljava neki oblik nasilnog ponašanja. Stoga možemo reći da većina djece

tokom svoga odrastanja susretnu se s nekim oblikom nasilja među vršnjacima. Dječaci u

odnosu na djevojčice češće doživljavaju sve oblike nasilnog ponašanja. Dječaci su žrtva

fizičkog nasilja, dok djevojčice češće trpe nasilje isključivanjem iz grupe.

Zanimljiva je činjenica da djevojčice i dječaci različito doživljavaju verbalno nasilje.

Djevojčice su više osjetljivije i to doživljavaju tragičnije. Ovi različiti doživljaji verbalnog

nasilja se mogu upotrijebiti za dalje istraživanje prema kome postoje stvarne i psihičke osnove

koje su bolnije i teško ih je dokazati. Prije se vjerovalo da je to sastavni dio odrastanja i da je

to normalna pojava, međutim, danas je dokazano da takva iskustva nasilja imaju štetne

106

Page 107: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

posljedice za djetetov psihički i fizički razvoj te njegovo obrazovanje. Važno je istaknuti da

danas mislimo kako je nasilništvo potpuno neprihvatljivo i nije mu mjesto u školi.

Škole bi trebale poduzeti učinkovite mjere kako bi spriječile nasilništvo u obrazovno-

odgojnim institucijama. Prema ovom istraživanju jedan od uvjeta i prioriteta bi trebalo da

bude uvođenje edukacija u školi koja će biti vezana za problem nasilja i oblike nasilja, kako

za roditelje tako i za učenike i nastavnike. Također je neophodno roditeljima ukazati na

probleme s kojima se susreću njihova djeca. Razvijanje međusobne komunikacije je jedan od

ključnih faktora na kojem što više treba raditi kako bi se ukazalo na problem nasilja koji je

prisutan u našem društvu. Porodica je stub svega, ona odgaja i obrazuje svoje dijete zajedno s

odgojnim institucijama i samo zajedničkom suradnjom škola, porodice i općenito društva

mogu se postići dobri rezultati, kako bi se stvorila zdrava buduća populacija društva.

U ovom istrživanju je pokazano da se nasilništvo može znatno smanjiti, ali se ne može

potpuno iskorijeniti iz škole. S obzirom na tu činjenicu moramo priznati da je najbitnije

učenicima osigurati sigurno ozračje, gdje će se osjećati zaštićeno i prihvaćeno. Dokazali smo,

također, da postoji značajna korelacija između činjenja nasilja i postajanjem žrtve nasilja. S

obzirom da je ova korelacija dvosmjerna, dolazimo do zaključka da je nasilje začarani krug.

Konkretnije „Što više činim nasilje – više sam žrtva nasilja“.

Upravo zbog navedenih analiza istraživanja i ekstremnog porasta nasilja među vršnjacima,

cilj je bio i ispitati 53 nastavnika u četiri osnovne škole u Sanskom Mostu, koje rade s

djecom, u kojoj mjeri provode intervencije za sprečavanje nasilja među vršnjacima.

Istraživanja su pokazala da nastavnici vjeruju da se nasilje odvija jednakim intezitetom i u

školi i izvan nje. Nastavanici često razgovaraju s pedagogom ili s drugim nastavnicima o

nasilju među učenicima ali s druge strane rijetko su intervenirali i sistematski pristupali

rješavanju tog problema iako su svjesni da su oni odgovorni za svoje učenike. To nam

dokazuje da se sistem školstva mora mijenjati na način da se stavi naglasak na posljedice koje

ono ostavlja. Također bi se trebala podići svijest o zastupljenosti nasilja u školama i o

mjerama koje bi se poduzele kako bi se isto spriječilo.

Ukoliko nemamo razvijene sisteme ranog upozoravanja na ove vrste nasilja i sisteme

reagovanja na destrukcije koje se dešavaju ovoj populaciji, onda zasigurno možemo reći da

smo generacijski propustili priliku sagledavanja uzroka i posljedica nasilnog ponašanja i bili

neosvješteni u pogledu zaštite naše djece.

107

Page 108: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Važno bi bilo da se svi nivoi vlasti uključe u ovaj problem, da zajedno spriječimo ono što se

već počeo biti veliki problem, također, bi trebali da se više financijskih sredstava ulaže u

sistem prevencije nasilja u školi. Zatim, ono što je jako važno znati da se ova djeca ne mogu

potpuni sami suprostaviti nasilju. Na roditeljima, nastavnicima i stručnim licima u školi je da

postanu osjetljivi na ovaj ozbiljan problem i ne dopustiti da nasilje bude toliko prisutno u

društvu, da živi u školskim hodnicima i ostavi posljedicu na razvoj djece. Osim toga, trebalo

bi raditi na podizanju javne svijesti o vršnjačkom nasilju i posljedicama vršnjačkog nasilja

kroz razkičite oblike javne kampanje.

U prevenciji nasilja u školama jako bi pomoglo bolja suradnja među nastavnicima, učenicima

i roditeljima. Takva saradnja pridonijela bi većoj sigurnosti djece, a dugoročno bi vodila

boljoj komunikaciji i druženju među vršnjacima, odnosno novim generacijama.

108

Page 109: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

PRILOZI

UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

STUDENTICA: ADMIRELA BOTONJIĆ

UPITNIK ZA UČENIKE

Pred Vama se nalazi Upitnik za učenike, kojim želimo da dobijemo odgovore o ponašanju

u vašoj osnovnoj školi. Molimo Vas da odgovorite na SVA postavljena pitanja, jer su nam

SVI Vaši odgovori VAŽNI.

Popunjavanje upitnika je anonimno, a koristit će samo u svrhu izrade završnog magistarskog

rada.

HVALA NA SARADNJI!

Opći podaci o učeniku

_______________________________

/ naziv škole /

________________________________

/ mjesto /

_________________________________

/ pol

Upitnik za učenike

109

Page 110: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1. Koliko voliš da ideš u školu?

a) Veoma volim da idem u školu

b) Uglavnom volim da idem u školu

c) Uglavnom ne volim da idem u školu

d) Uopšte ne volim da idem u školu

2. Koliko se učenici u tvom odjeljenju međusobno slažu?

a) Podijeljeni smo u manje grupe koje s emeđusobno sukobljavaju

b) Nismo složni ali se ne sukobljavamo

c) Uglavnom smo složni

3. Koliko dobrih drugova / drugarica imaš u odjjeljenju?

a) Nemam nijednog dobrog druga/ drugaricu

b) Imam jednog dobrog druga / drugaricu

c) Imam više dobrih drugova/ drugarica

Navest ćemo različite načine na koje učenik može biti izložen neprijatnostima i maltretiranju ili nasilju od strane drugih učenika u školi. Kad kažemo nasilje podrazumijevamo sve slučajeve kada neko namjerno povrijedi, nanese bol ili ponizi drugog ( udaranje, šamaranje, čupanje, izrugljivanje, otimanje, vrijeđanje, ismijavanje i prijetnja). Želimo da saznamo koliko su djeca prema tebi bila nasilna, odnosno namjerno izazivala neprijatnosti u toku školske godine.

4. Koliko se osjećaš sigurno u školi koju pohađaš! a. Nikad b. Rijetko c. Ponekad d. Često e. Uvijek

5. Ukazuješ li svojim kolegama na neke njihove nedostatke ili mane? a. Nikad b. Rijetko c. Ponekad d. Često e. Uvijek

110

Page 111: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

6. Smatraš li da se neprihvatljivo ponašanje češće vrši nad:

a) devojčicama

b) dječacima

c) podjednako

7. Da li si ti nekad bio žrtva nasilja:

a) vrijeđali su te

b) tukli su te

c) isključivali su te iz društva

d.)__________________________________

8. U mom školskom okruženju najprisutnija vrsta nasilja je:

a) fizičko nasilje (udaranje, čupanje, šamaranje, otimanje stvari ...)

b) verbalno nasilje ( izrugljivanje, ismijavanje, vrijeđanje, izazivanje, prijetnja....)

c) socijalno (isključivanje iz grupa, ogovaranje...)

d) nasilje na društvenim mrežama ( internetu, mobilnim telefonom isl.)

e) nema nasilja u mom okruženju

f.) ____________________________________________________

9. Kako se osjećaš kad vidiš da se neko nasilnički odnosno loše ponaša nad nekom

osobom?

a) Prema tome ne osjećam gotovo ništa

b) Pomalo mi je žao zbog učenika

c) Žao mi je tog učenika i rado bih pomogao/pomogla

d) Smiješno mi je

e) Smatram da je to zaslužio/la

f) Suosjećam se jer sam i sam/sama bila u sličnoj situaciji

111

Page 112: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

10.Koliko često drugi učenici pokušavaju zaustaviti maltretiranje nad nekim

učenikom?

a) Nikad

b) Rijetko

c) Ponekad

d) Često

e) Uvijek

11.Koliko često ti pokušavaš zaustaviti maltretiranje od strane drugih?

a) Nikad

b) Rijetko

c) Ponekad

d) Često

e) Uvijek

12.Gdje se najčešće događa nasilje:

a) U učionici dok je učitelj prisutan

b) U učionici dok je učitelj odsutan

c) U zahodu

d) Na putu do škole i iz škole

e) U sportskoj dvorani ili svlačionici

f) _____________________________________

13.Koliko su često učenici (učenice) tvoje škole bili nasilni prema tebi?

a) Nikad

b) Rijetko

c) Ponekad

d) Često

e) Uvijek

112

Page 113: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

Dragi učenici pažljivo pročitajte tvrdnje i označite znakom X ispod stavki

( Nikad, Rijetko, Ponekad, Često, Uvijek ) koje se najviše odnose na vas:

Tvrdnja Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

Drugi mi govore ružne riječi

Drugi objavljuju moje privatne slike na internetu

Prijete mi da će mi nešto ružno napraviti

Drugima govore ružno o meni

Neko me je udario ili gurnuo

Neko me je ozlijedio

Isključivali su me iz igre

Ne obraćaju pažnju na mene

Neko je namjerno izgubio ili uništio moje stvari

Neko me je jako istukao

Neko je tražio moj novac na silu

Neko je pokušao da me zastraši

Neko je naveo/la drugove iz razreda da se udruže protiv mene

Neko je pokušao da me navede da povrijedim drugo dijete iz škole

Neko od školskih drugara me

113

Page 114: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

je ismijavao

Djeca me izbjegavaju

Neko od vršnjaka mi je pokazivao slike i klipove neprimjerenog sadržaja

Djeca me prisiljavaju da im činim neke usluge

Tvrdnja Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

Ismijavam one koji su smiješni

Volim da izblamiram pred svima one koji me nerviraju

Guram djecu koja su slabija od mene na velikom odmoru

Zadirujem drugove zbog njihovih nedostataka ili mana

HVALA NA PAŽNJI!

114

Page 115: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

STUDENTICA: ADMIRELA BOTONJIĆ

UPITNIK ZA NASTAVNIKE

Pred Vama se nalazi Upitnik za nastavnike, kojim želimo da dobijemo odgovore o

ponašanju učenika u vašoj osnovnoj školi. Molimo Vas da odgovorite na SVA postavljena

pitanja, jer su nam SVI Vaši odgovori VAŽNI.

Popunjavanje upitnika je anonimno, a koristit će samo u svrhu izrade završnog magistarskog

rada.

Molimo Vas da zaokružite znak X pored oblika nasilnog ponašanja koje ste primjetili ili o

kojima ste čuli u posljednjih godina.

HVALA NA SARADNJI!

_______________________________

/ naziv škole /

________________________________

/ mjesto /

_________________________________

/ pol /

115

Page 116: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

1. Da li smatrate da se u školi kojoj radite vrši nasilje u nekom obliku? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. Koje su to najčešće vrste nasilja u školi u kojoj predajete? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

3. Da li je nasilje češće nad: a.) Djevojčicama b.) Dječacima c.) Podjednako

4. Koji su glavni uzroci povećanog nasilja među učenicima?

__________________________________________________________________________________________________________________________________________

5. Smatrate li da su mediji ti koji velikim djelom utiču na ponašanje učenika ( različite emocije, agresivni filmovi, internet i sl. )? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

6. Ko sve čini nasilje, da li se ono odvija između djece ili ima slučajeva u kojima odrasli vrše nasilje? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

7. Koja su to rizična mjesta na kojima se nasilje odvija? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

116

Page 117: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

8. Postoji li fizička i tehnička bezbjednosti ustanove: ograda, osvjetljenje, dežurstva, obezbjeđenje, video nadzor“ __________________________________________________________________________________________________________________________________________

9. Da li su djeci u ustanovama i okruženjima lake dostupni duhan, alkohol ili neke druge opojne supstanice? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

10. Ima li u neposrednoj blizini različitih mjesta za okupljanje kao što su kafići, kladionice, napuštene zgrade i sl.? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

11. Šta mislite koji bi postupci bili najefikasniji u borbi protiv nasilnog ponašanaj učenika u školi: a.) Bolja saradnja nastavnika i roditelja b.) Bolja saradnja nastavnika i učenika c.) Kreativne radionice za učenike d.) Interesantne vannastavne aktivnosti e.) Nastava koja motiviše i zanimljive metode nastave

12. Koju vrstu problema nasatvnici imaju sa učenicima koji se nasilno ponašaju? __________________________________________________________________________________________________________________________________________

13. Kako sarađujete sa policijom ili sa radnicima za obezbjeđenje? _________________________________________________________________________________________________________________________________________

14. Da li ste ove školske godine razredni starješine?

117

Page 118: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

a.) DA b.) NE

Ukoliko ste odgovorili na da, molimo Vas da napišete da li u vašem odjeljenju ima djece koja vrše nasilje ili su bili žrtve nasilja?

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________

15. Koliko godina ukupno radite u školi? a.) 1 b.) 2-4 c.) 5-8 d.) 8 -10 i više

16. Koji su oblici nasilnog ponašanaj kod učenika javljaju u školi u kojoj predajete? ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________

HVALA NA SARADNJI !

118

Page 119: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

LITERATURA

1. Dejanović, V., Korać, N., Rosandić, R., Vranješević, J. i dr. (2003): Sada znam, zato

mogu, Centar za prava deteta, Beograd

2. Dorić, A., Dorić Š., (2009 ), Identifikovanje i suzbijanje nepoželjnih obrazaca

ponašanja osnovnoškolske djece >>Didaktički putokazi>>, Godina XIV, br.49

3. Grupa autora (2004). Nasilje među djecom, Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

4. Hukić, S., Ivaković, M., Vršnjačko nasilje u osnovnim školama, Udruženje Vesta,

Tuzla,

5. Kovač, Cerović, T., Rosandić, R., Popadić, D. (1995). Učionica dobre volje. Grupa

Most.

6. Popadić, D.,(2009), Nasilje u školama, Institut za Psihologiju, Beograd

7. Radunić, R., (2009, ) Nasilje u školama Institut za psihologiju, Beograd

8. Trbonja, M., (2010), Nasilje nad djecom putem interneta, >>Didaktički putokazi >>,

Godina XVI, br. 57

9. Trikić, Z., Koruga, D. (2003). Vršnjačka medijacija – od svađe slađe. Kancelarija

nemačke agencije za tehničku saradnju – GTZ

10. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying – Priručnik za roditelje;

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom

11. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječija psihologija. Naklada Slap. Zagreb

12. Vučković-Šahović, N. (2001): Prava deteta i konvencija o pravima deteta,

Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd. –

13. Vučković-Šahović, N., Vranješević, J., Dejanović, V. (1999): Kako do šargarepe,

Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd. –

119

Page 120: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

14. Vidović, S. Radovanović, M. I drugi (2006): Vršnjačkamedijacija – od svađe slađe-

priručnik za voditelje radionica iz oblasti obrazovanja za veštine medijacije – GTZ,

Beograd

15. Žunić-Cicvarić J., Cicvarić R., ( 2009), Nasilje u školi, Užički centar za prava deteta,

Užice

16. Bilić V, Buljan Flander G. Hrpka H, Nasilje nad djecom i među djecom; nasilje među

vršnjacima. Naklada Slap, Zagreb, Listipad 2012.

17. Olweus, D. (1998). Nasilje među vršnjacima u školi. Zagreb: Školska knjiga,

18. Vuković, A,Milašin A, Buljubašić Kuzmanović V. Učestalost vršnjačkog nasilja

osvećivanje kao nasilne strategije sučeljavanja među učenicima osnovne3 škole: Život

i škole, 22(55);78-96.

19. Dr.sc.Dubravka Maleš,red.prof. Barbara Kušević, znanstvena novakinja, Nova

paradigma obiteljskog odgoja, Filozoski fakultet , Sveučilište u Zagrebu

20. Shaw R., Wood S. (2009). Epidemija popustljivog odgoja: zašto su djeca nevesela,

nezadovoljna, sebična te kako im pomoći. Zagreb:V.B.Z.

21. Ivančević M., m., Stančić D. (2009). Razmažena generacija. Zagreb:

22. Durrant J. (2007). Pozitivna disiplina: šta je to i kako je provoditi;

http://recourcecentre.savethechildren.se/sites/default/files/documents/6219.ppdf

23. Juul J. i Helle J. (2010). Od poslušnosti do odgovornosti: koncepcija u pedagoškim

odnosima, Zagreb, Naklada Pelago:

24. Zečević I. (2010). Program prevencije nasilja u školi;

http://portal.skola.ba/star/LinkClick.aspx?fileticket=XicBJUYfSjM%3D&tabid=204

120

Page 121: VRSTE NASILJA U OSNOVNOJ ŠKOLI - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/ped/ZDR-Admirela-Botonjic.pdf · Dakle, vršnjačko nasilje moguće je suzbiti provođenjem odgovarajućih

25. Flader B. I sar. (2007). Pojava nasilja među djecom s obrzirom na spol, dob i

prihvaćenost/odbačenost u školi, Društvene istraživanja, br.1-2, str. 157-174.

26. Sesar K. (2011). Obilježja vršnjačkog nasilja, Ljetopis socijalnog rada, vol. 18, br. 3,

str. 497-526

27. Nasilje u školi,

http://nubl.org/wp-content/uploads/2014/12/Milomir-V.-MARTI%C4%86-NASILJE-

121