'

Prema istraživanjuprovedenom odožujka do svibnjana uzorku od1500 trudnica,rodilja i babinjača,trećina žena uHrvatskoj imalaje lošije iskustvoporoda tijekompandemije.Nacional jeistražio imajuli trudnice uHrvatskoj, polagodine nakonkarantene,adekvatantretman utrudnoći ipretežnopozitivno ilinegativnoiskustvo poroda

Tekst KRISTINA OLUJIĆ JEŽIĆFotografije ŠAŠA ZINAJA, TOMISLAV

ČUVEUAK / NFOTOZahvaljujemo FITNESS CENTRU FORMA

B PRAVO NAPRATNJU PRI PORODU.INFORMIRANI ODABIR.KRETANJE U PORODU,BORAVAK U RODILIŠTUUZ DIJETE-SVE SUTO PRAVA ZA KOJA SEŽENE U HRVATSKOJDESETLJEĆIMA BORE IKOJA JOS NISU POSVEZAŽIVJELA. A VJEROJATNOCE SE NAKON PANDEMIJEI UNAZADITI

a proljeće je virus covid-19 u Hrvatskoj i svijetu bionepoznanica, zemlje su jedna za drugom iskušava-le mjere i karantenu, a različite skupine pacijenatažalile su se na nedostupnost zdravstvene skrbi tefokus zdravstvenih djelatnika, medija i javnostiisključivo na one oboljele od te respiratorne bo-lesti. Iako su brojevi zaraženih posvuda i dalje

nepovoljni, zdravstveni sustav, pojedinci i društvo u iščekivanjucjepiva naučili su koliko-toliko funkcionirati u novim uvjetima. Uvrijeme kada covid-19 više nije jedina vijest ne bi se trebalo događatida postoje grupacije pacijenata, negativnih na koronavirus koji sežale da imaju nepovoljniji tretman u doba epidemije. Ako je suditipo istraživanju 0 dostupnosti skrbi za reproduktivno zdravlje žena

PORIMA

GRA

Nacional, 24.11.2020., str. 54, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 19382776

Vrsta novine / Frequency: Tjedna / Weekly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS:

ti . . •

I IDl U HRVATSKOJ PKOM - TRUDNICE SUIANKE DRUGOG REDA

Nacional, 24.11.2020., str. 54, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 19382776

Vrsta novine / Frequency: Tjedna / Weekly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS:

OSOBLJE PRI PORODU ODJEVENO JE U MANTILE IMORA IMATI MASKE, VEZIRE I RUKAVICE

EIAKOGINEKOLOGINJAJASENKA GRUJIĆPRISUSTVOPARTNERA PRIPREGLEDUTRUDNICEULTRAZVUKOMSMATRAINTEGRALNIMDIJELOMOPSTETRIČKESKRBI. ZBOGPOGORŠANJAEPIDEMIOLOŠKESITUACIJETO VISE NIJEDOZVOLJENO

u doba ove epidemije koje su proveli udruga Roditelji u akciji i pra-vobraniteljica za ravnopravnost spolova, nije isto biti trudnicom unormalnim i izvanrednim epidemijskim uvjetima. Prema istraživa-nju koje je provedeno u razdoblju od ožujka do svibnja, na uzorkuod 1500 trudnica, rodilja i babinjača, trećina žena u Hrvatskoj imalaje lošije iskustvo poroda tijekom pandemije te su kao negativneaspekte istaknule smanjenu trudničku skrb, rjeđe preglede, češćeposezanje za uslugama privatnog zdravstvenog sustava, nošenjemaske tijekom poroda i nemogućnost pratnje pri porodu. Zbog togaje Nacional istražio imaju li trudnice u Hrvatskoj, pola godine nakonkolektivne karantene, adekvatan tretman u trudnoći i pretežnopozitivno ili negativno iskustvo poroda.

Slavko Orešković, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodeKBC-a Zagreb, podijelio je s nama neke brojke vezane uz trudnoćui porode u doba epidemije. U trenutku u kojem smo razgovarali,od početka godine u bolnici u Petrovoj bilo je 2900 poroda, što jenastavak pada koji se bilježi proteklih godina, ali ta se negativnanatalitetna tendencija, barem za sada dok još godina nije gotova, atime i ozbiljnija statistika i istraživanja, ne može pripisati epidemijini oslabljenom gospodarstvu nakon lockdovvna. Njihovo osobljebroji 400 djelatnika, od kojih je 20 u samoizolaciji. Do sada je krozbolnicu prošlo 15 trudnica pozitivnih na covid-19 i 5 koje su tretiralikao pozitivne zbog simptoma, pri čemu je njih 8 imalo vaginalniporod, a 7 ih je rodilo carskim rezom. Trenutačno imaju u bolnicijednu pozitivnu trudnicu kojoj prijeti privremeni porod, pa je za njuorganizirana skrb od 24 sata.

Objasnio je da imaju dio bolnice u koji smještaju trudnice pozi-tivne na covid-19 i da je osoblje za njih posebno obučeno:

"Kada dođe žena s trudovima koja ima temperaturu, mora ići u tajdio bolnice da ne ugrozi druge trudnice. Nadamo se da će brzo uvestibrze testove na covid-19, to su testovi koji su pouzdani kod onih kojiimaju simptome, tako bismo brzo znali je li žena pozitivna. Zna sedogoditi da dođe žena koja nema simptome, a test na covid-19 nijeobavezan za žene koje nemaju simptome, porodi.se i dobije simp-tome pa je to problem nama jer dio osoblja mora u samoizolaciju.Sustav se može raspasti ako nemate ljude osposobljene za vođenjetrudnoće i poroda. Dobili smo od uprave KBC-a još nekoliko liječnika

u pripravnosti koji 'uskaču' po potrebi, ako je situacija takva da dionašeg osoblja mora poroditi pozitivnu trudnicu."

Kaže da većina trudnica rađa kao do sada, uz obavezno pridr-žavanje mjera, trijažu, mjerenje temperature i test koji ne smije bitistariji od 48 sati za one koje idu na stacionarno liječenje:

"Osoblje na porodu je odjeveno u mantile, moraju imati maske,vezire i rukavice. Maksimalno štitimo i sebe i pacijentice, smanjilismo okupljanja i sastanke unutar bolnice. Majke se od novorođenča-di odvajaju samo ako je trudnica pozitivna, pedijatri imaju posebandio u bolnici za djecu pozitivnih majki. Koliko znam, do sada sudjeca pozitivnih trudnica bila negativna. Bez obzira na to što bismovoljeli da je moguća pratnja na porodu, u situaciji kada ne možesvaka trudnica u rađaonici imati samo svoj prostor, to je nemoguće.Imate boksove, tamo prolaze sestre i drugo osoblje, ponekad se nađui studenti... Imamo problem održavanja nastave, reducirali smomaksimalno koliko smo mogli taj praktični dio nastave, želimo dastudenti vide što je ginekologija, a da opet ne ugroze ni oni proces.Pratnja će se vratiti kada se popravi epidemiološka situacija, a nadamse da će stvar doći uskoro do plafona i krenuti prema dolje. U ovimokolnostima mislimo da bi omogućivanjem pratnje mogli ugrozitii ženu koja rađa i druge ljude koji su tamo."

Daniela Drandić, voditeljica programa "Reproduktivna prava"u udruzi Roda, istaknula je da je problematično što se prakse u ro-dilištima uvode naizgled nasumce, bez razmatranja novih rješenjakoja spajaju znanstvene dokaze o zarazi i ljudska prava, kao što torade druge europske zemlje. Kako kaže, britanski Kraljevski zborporodničara i ginekologa ažurira smjernice za rad s trudnicama,rodiljama i babinjačama od početka pandemije.

"One su javno dostupne i kada uspoređujemo te smjernice s real-nošću u hrvatskom zdravstvenom sustavu, daleko smo od praksetemeljene na dokazima. Svako rodilište uvodi nešto drugo i te ra-zličite mjere tumači kao 'epidemiološki nužne' pa čak i u trenucimapoput ovog ljeta kad je situacija bila vrlo povoljna. Pravo na pratnjuna porodu, informirani odabir, na kretanje u porodu, na boravak urodilište uz dijete koje je netom rodila - sve su to prava za koja se ženeu Hrvatskoj bore desetljećima i koja još nisu u potpunosti zaživjela,a vjerojatno će se unazaditi nakon pandemije. U nekoliko navrata suhrvatsku vladu na to upozoravale međunarodne institucije za zaštituljudskih prava. Trudnice i rodilje, ali i njihove obitelji su s pravomzbunjene i ogorčene, vide kako njihove kolegice rađaju u Njemačkoj,Austriji, Norveškoj, s pratnjom i bez odvajanje od djeteta. Također, ubolnicama se više ne odvijaju tečajevi za trudnice pa smo proljetoslansirale i naš prvi e-tečaj za trudnice koji je do danas prošlo višetisuća trudnica iz cijele Hrvatske."

Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o nošenjumaski, trudnice i rodilje bi trebale, ističe, nositi maske u zajedničkimprostorijama, ali ne i tijekom poroda.

"Usprkos tome, prema našem istraživanju 0 iskustvima žena uprvom valu epidemije, kad i nije postojala obaveza nošenje maski ujavnim prostorima, više od 30% rodilja ju je moralo nositi pri porodu.Prema našim saznanjima, taj broj je sada i veći. Maske su važna mjera,ali u porodu i neposredno nakon njega bi trebale prevladati drugemjere i omogućiti rodilji nesmetano rađanje i prvo upoznavanje sdjetetom. Cijeli niz procesa važnih za zdravlje majke i razvoj novo-rođenčeta se odvijaju neposredno nakon poroda i iznimno je važnoda su u to vrijeme dijete i majka zajedno i da se mogu nesmetano

Nacional, 24.11.2020., str. 54, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 19382776

Vrsta novine / Frequency: Tjedna / Weekly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS:

gledati lice u lice. U Hrvatskoj se odvijaju sportska natjecanja i uzatvorenim prostorima, a od sportaša se ne očekuje nošenje maski,iako znamo da su takva natjecanja često žarišta zaraze. S druge strane,od rodilje očekujemo da rada s maskom. Trudnice i rodilje vide da ihse tretira kao građanke drugog reda. U prvom valu pandemijesenaistoku Europe olako zabranila pratnja na porodu u zemljama kao štosu Mađarska, Hrvatska i Češka, dok na zapadu pratnja jedne osobena porodu uopće nije bila upitna. Austrija se sredinom ovog mjese-ca 'zatvorila' i već sad se zna da će pratnja na porodu biti moguća."

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ista-knula je da su žene uglavnom morale ležati u krevetu za vrijemetrudova i poroda i nisu mogle birati položaj koji im je najmanje bolan:

"Nadalje, zabrana pratnje na porodu nije u skladu s međunarod-nim standardom 'Rodilišta - prijatelji majki', za koji se Hrvatskaopredijelila i čiju provedbu je predvidjela u svojim strateškim doku-mentima. Zalažemo se za to da se poduzmu sve raspoložive mjerekako bi bila omogućena jer to nosi niz benefita za rodilju i porod.Istraživanja pokazuju da prisutnost pratnje utječe na prosječnosmanjenje trajanja poroda, smanjenje upotrebe medikamenata,smanjenje potrebe za intervencijama i smanjenje rizika za završetakporoda carskim rezom. Ono na što su nam rodilje također skrenulepažnju u istraživanju je to da su uvjerene da bi odnos zdravstvenogosoblja prema njima i zdravstvena usluga bili bolji da nisu bile same,već da su uz sebe imale osobu od povjerenja."

Iz Ministarstva zdravstva su odgovorili da je neupitna važnostpotpore bliske osobe na porođaju, ali ističu da se odluka o prisustvupratnje na porodu donosi i prilagođava epidemiološkoj situaciji,u cilju zaštite zdravlja rodilja i novorođenčadi kao i zdravstvenihradnika. "Zbog objektivnih kriterija kao što su prostorne različitostii kadrovski kapaciteti svake pojedine zdravstvene ustanove, nijemoguć unificiran pristup za sve bolničke ustanove s rodilištima uHrvatskoj, već odluku o prisustvu pratnje na porodu donosi ravnateljsukladno organizacijskim mogućnostima određene zdravstveneustanove", rekli su u Ministarstvu.

A što o planiranju trudnoće, trudnoći i porodu ili iščekivanjuporoda u doba pandemije kažu trudnice?

Branka Juroš, po struci prvostupnica novinarstva, ima 32 godine iu šestom je mjesecu svoje druge trudnoće. Kaže da neovisno 0 trud-noći, u doba epidemije nije Jako izbjeći anksioznost jer smo okruženikulturom straha i ako se ne izvučemo iz toga to može biti kaotično istresno, što u krajnjoj liniji ne može biti dobro u trudnoći. Na pitanjekako prolazi trudnoću u ovo za zdravstveni sustav i društvo u cjeliniizazovno vrijeme i kako gleda na mjere u rodilištima, odgovorila je:

"Bila sam uplašena zbog pregleda i raznih medicinskih usluga,ali zasad imam samo pozitivna iskustva. Sva komunikacija koja nezahtijeva fizički dolazak prebačena je na komunikaciju e-mailom, ato uključuje izdavanje uputnica koje se prije trebalo fizički podići uordinaciji. Tako komuniciram 1 s ginekologom iz doma zdravlja kojime dosad svaki put uredno zaprimio na pregled, s jednom privatnompoliklinikom i endokrinologom jedne bolnice u Zagrebu. Pozitivnastrana je to da se zbog čitanja nalaza ne izlažem dugom čekanju učekaonici, ne moram koristiti dan godišnjeg ili bolovanja. Nadamse istom pozitivnom iskustvu s bolnicom u kojoj ću roditi. Nije milogična zabrana pratnje na porodu ni nošenje maske na porodu. Tataje i prvi put prisustvovao porodu i mislim da nas je trenutak kada jevidio kći još više povezao. Pratnja je osnovno pravo ženina partnerakoji tako ima bolji uvid u to što žena prolazi. Poručila bih trudnicama

da se, bez obzira na koronu,trude uživati u trudnoći."

Sandra Bešić Bužanić,po struci frizerka, ima 34godine i na polovici je dru-ge trudnoće. Majka je sed-mogodišnje kćeri. Tijekomkarantene u travnju razmiš-ljala je o trudnoći, ali su onai suprug zbog neizvjesnostisituacije odlučili pričekati ionda je na ljeto zatrudnje-la. Usporedila je svoje dvijetrudnoće i porod:

"Prvi put je sa mnom naporodu bila prijateljica, štomi je puno značilo. Imalasam brz porod i uz liječnič-ku intervenciju rodila samzdravo dijete. Kada sam ra-đala prvo dijete na Merkuru,sve je funkcioniralo, iako jebila takva gužva da su majke s novorođenčadi spavale na hodnicimau bolničkim krevetima. Sada imam osjećaj da od straha i izbjegavanjapacijenta sve funkcionira uvelike lošije. U ovoj trudnoći više nisamzdrava osoba. Imam dijabetes, hashimoto, tešku asmu, divertiku-lozu debelog crijeva i visok tlak. Ne mogu uopće zamisliti scenariju kojem sam sama i u bolovima u radaoni. Neću se moći izboriti niza sebe niti za svoje dijete. Da je pratnja moguća, sa mnom bi ovajput bio moj suprug kojemu je to prvo dijete. Osim što je zakinut zaapsolutno svaki pregled od početka trudnoće, financijski je optere-ćen jer zbog bolesti koje me svrstavaju u rizičnu skupinu za zarazu,ne mogu čekati u trudničkoj ambulanti nego sve preglede obavljamprivatno da bih maksimalno izbjegla zarazu."

Kako je privatnim ginekolozima raditi u doba epidemije?Ginekologinja Jasenka Grujić rekla je da se broj trudnica koje

nadzire minimalno mijenjao u uvjetima pandemije i da u vrijemeumanjenih kapaciteta javnozdravstvenih ustanova, hitne pregledekatkada obavljaju oni u privatnome sektoru.

"Mi naručujemo pacijentice i trudnice i nikada nema više osobau čekaonici. Uobičajene epidemiološke mjere su nužne i apsolut-no ih poštujemo, što jasno vrijedi za asimptomatske pacijentice,uz povoljnu epidemiološku anamnezu. Iako smatram prisustvopartnera pri pregledu trudnice ultrazvukom integralnim dijelomopstetričke skrbi, zbog pogoršanja epidemiološke situacije pratnjuviše ne dozvoljavamo. U uvjetima preopterećenosti zdravstvenogasustava mogu razumjeti da se ne dozvoljava pratnja pri porodu. Nopostoje načini, primjerice testiranje, da se to ipak dozvoli. Naime,privatni od javnoga zdravstvenog sektora razlikuje se, jer ako radimsama, a radim, nema me tko zamijeniti ako sam u samoizolaciji ilibolesna. Nije uopće upitno niti mi je ikada bilo to hoću li raditi uuvjetima pandemije, iako sam u tzv. rizičnoj skupini. Biti liječnikznači staviti interes pacijenta ispred svog. Naš poziv je naš smisaoživota i način življenja pa makar riskirali bolest ili smrt."

Često se u novije vrijeme govori da se trudnoća, porod i roditelj-stvo ne tiču samo majki, nego i očeva. Je li ukidanje pratnje na porodukoja postoji samo u Općoj bolnici Pula i Općoj bolnici Čakovec, zbog

B DANIJELANUJIĆ.DOKTORICAMEDICINEI BUDUĆADOKTORICAZNANOSTI, IMA30 GODINA I U 31.JE TJEDNU DRUGETRUDNOĆE.DO SADA NIJEDOŽIVJELASPOROST ILINEUČINKOVITOSTSUSTAVA UVOĐENJU SVOJETRUDNOĆE

'PRATNJU PRI PORODU NAZVALA BIH ZDRAVSTVENOMPOTREBOM MNOGIH RODILJA. KAŽE DANIJELA NUJIĆ

Nacional, 24.11.2020., str. 54, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 19382776

Vrsta novine / Frequency: Tjedna / Weekly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS:

BSANDRABESIĆ BUŽANIĆ.PO STRUCIFRIZERKA, IMA34 GODINE INA POLOVICIJ t DRUGETRUDNOĆE. IMAOSJEĆAJ DAZBOG STRAHA IIZBJEGAVANJAPACIJENATA SVETRENUTAČNOFUNKCIONIRAUVELIKE LOŠIJENEGO PRIJESEDAM GODINAKM) JE PRVI PUTRODILA

epidemiološke situacije mar-ginaliziranje očeva ili jedinarazumna mjera?

Naš sugovornik MarkoTomljenović, budući otac,po struci magistar geodezi-je koji ima 31 godinu, smatrada je očekivati dijete u dobakorona-krize postalo izvorstresa i neugode umjestosreće i ugodnog iščekiva-nja. On ima vrlo jasan stav otome zašto želi biti pratnjana porodu supruzi koja imatermin sredinom prosinca:

"Htio bih pratiti supru-gu na porodu. Za budućumajku nema bolje potporeod osobe koja će s njom todijete odgajati i čuvati. Su-pruga i ja smo u tome kao iu svemu drugome zajedno, asilom nas se razdvaja. Zašto

bi žena, buduća majka, o svemu morala sama razmišljati i sve samaodraditi? Želim biti kraj svoje supruge kako bih bio njezin glas usmjeru liječnika i medicinskih sestara i prevenirao ili eventualnospriječio nešto što joj se eventualno nameće. Ako se žena na poroduosjeća sigurnom porod će biti lakši, brži i 'zdraviji' i za majku i zadijete. Ako neću moći biti pratnja., neću vidjeti svoje dijete piva tridana nakon poroda, a moje dijete neće imati priliku za to početnouspostavljanje emocionalnog odnosa sa mnom."

Naša sugovornica koja je željela ostati anonimna studentica jekoja je rodila svoje prvo dijete 17. studenoga u Zagrebu i nije imalanegativno iskustvo, ali nije joj logično da nije -mogla imati pratnjus obzirom na to da je dopušteno održavanje pojedinih svečanostii da se mjere mogu ponekad prilagodavati i mijenjati kako bi seomogućilo prisustvo što većeg broja ljudi.

"Naravno da žene mogu roditi same, ali ne mogu odlučiti žele lito same. Mi, žene, imamo sreću od samog početka biti jedno s timdjetetom, dok muškarci tijekom tih 9 mjeseci samo mogu gledatikako se naše tijelo mijenja i osjetiti pokoji udarac preko trbuha. Zanjih je rođenje njihova djeteta prvi trenutak povezivanja, kada svepostaje itekako stvarno i sada im je ta mogućnost oduzeta. Jedinočemu se mogu veseliti je slika ili videopoziv putem kojeg će upoznatisvoje dijete. Smatram da je to pogrešan pristup koji je u velikomneskladu s drugim mjerama. Jedna osoba više u bolnici svakako jeveći rizik, ali to su i dućani, sportska događanja, mise, slavlja, pa tonije srezano u korijenu. I moja majka, kojoj je sada 60, i moje sestreimale su mogućnost pratnje i to smatram pravom trudnice i partnera."

Danijela Nujič, doktorica medicine te buduća epidemiologinja idoktorica znanosti, ima 30 godina i u 31. je tjednu druge trudnoće.Na sreću, suprug i ona, kaže, pojavom pandemije nisu egzistenci-jalno ugroženi, stoje vjerojatno bio ključan čimbenik u planiranjutrudnoće unatoč epidemiji. Kaže daje zahvalna što može reći da dosada nije doživjela sporosti ili neučinkovitosti sustava u vođenjunjezine trudnoće. Kako kaže, osim što nosi masku i pridržava sedrugih epidemioloških mjera pri dolasku ginekologinji i u druge

ustanove, nema drugih razlika u odnosu na prvu trudnoću koja jebila prije dvije i pol godine.

U prvoj trudnoći nije željela pratnju na porodu, ali se dogodilo daje suprug slučajno i spontano završio s njom u rađaoni pa je uvidjela,kaže,blagodat i sreću te privilegije. Za pratnju na porodu bi rekla daje riječ o "obnovi" nekog već poznatog starijeg fenomena koji se vežeuz porođaj već tisućljećima. Možda bi se upravo neprisustvovanje

"pratnje" na porodu, ističe, moglo nazvati novijim fenomenom kojise pojavio s jačanjem biomedicinske paradigme u zdravstvu.

"To znači da se biomedicinska skrb rodilje označava najvažnijomi dostatnom za uredno vođenje poroda, dok psihološka skrb postajesve manje važna, a moderno zdravstvo na nju gleda kao na dodatakkoji nije neophodan i čija se korisnost izrazito zanemaruje, prem-da imamo već i od prije pola stoljeća znanstvene rezultate koji jepodržavaju. Tom fenomenu očigledno dolazi kraj jer je psihološkapodrška rodilji, bilo daje ona u obliku pratnje supruga, majke, douleili prijateljice, prepoznata kao jedna od prioritetnih zdravstvenihpotreba rodilja i smatram da je treba njegovati i omogućiti njezinuprovedbu. Prema tome, ne bih pratnju nazvala obiješću, no smatramda još uvijek ne možemo nazivati pratnju ni pravom trudnica jer nijedefinirana zakonom u Hrvatskoj. Pratnju na porodu bih nazvalazdravstvenom potrebom mnogih rodilja, čija korisnost je neupitnau rodilja koje je žele, a zdravstveni sustav bi se trebao senzibiliziratiza ovu potrebu jer su korisnici jednako kao i prevoditelji zdravstvenezaštite pozvani kreirati zdravstvenu zaštitu i to su karakteristikesuvremenog zdravstvenog sustava."

Naša druga sugovornica koja je željela ostati anonimna, trudnicaod 35 godina koja je u 9. mjesecu svoje druge trudnoće, a rodit ćeu splitskom rodilištu, smatra da bi se trebala omogućiti pratnja uzobavezan test i nošenje maske. Kako je objasnila, prije trudnoćeimala je privatnog ginekologa, ali je zbog uputnica morala prijećikod državnog:

"Pet ginekologa me odbilo upisati u vrijeme korone jer su rekli daje HZZO dao naputak prema kojem nema primanja novih pacijenatadok traje pandemija. Neki su bili toliko nekorektni da nisu htjeliotvoriti vrata, nego su pričali sa mnom kroz zatvorena vrata. Kodtog državnog ginekologa nitko ne nosi maske: ni ginekolog ni sestraniti ljudi u čekaonici. Nema dezinfekcijskih sredstva, a u čekaonicije ponekad i 10 ljudi. Svako vađenje krvi u bolnici se čeka baremdvostruko duže nego inače zato što ispred bolnice mjere svakometemperaturu i popunjava se formular, a tako je i kod hitnih slučajeva.Dva puta sam na hitni ginekološki pregled čekala više od sat vremenasamo da uđem. U slučaju prijevremenog poroda znam da riskiramdojenje jer ako novorođenče ostane u bolnici duže od mene posjetinisu dozvoljeni, što će vrlo vjerojatno rezultirati slabljenjem mlijekaili će se beba naviknut na bocu pa će to otežati dojenje."

Epidemija koronavirusa za većinu ljudi ne predstavlja tešku ipo život opasnu bolest, ali visok broj dnevno hospitaliziranih trebabrinuti jer bi epidemija mogla ugroziti zdravstveni sustav. S te stra-ne, nepostojanje pratnje na porodu i obaveza nošenja maski nužnesu mjere kojima se pojednostavljuje funkcioniranje zdravstvenogsustava 0 kojem ovise svi pacijenti pa tako i trudnice. Ipak, ova ćeepidemija jednom prestati, a pitanja zdravstvene skrbi za trudnice irodilje, njihovih prava, zadovoljstva uslugama u trudnoći i percepcijaporoda će ostati. U kontekstu nepovoljnih demografskih trendova,sve što se tiče nezadovoljstva trudnoćom i porodom zbog kojeg ćežena ostati samo na jednom djetetu nije nešto na što se smije žmiriti.

"NE MOGU ZAMISLITI SCENARIJ U KOJEM SAM SAMA I UBOLOVIMA U RAĐAONICI1, KAŽE SANDRA BEŠIĆ BUŽANIĆ

Nacional, 24.11.2020., str. 54, A3

Briefing-Mediji d.o.o. -- Petrinjska 81, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 2220 407, fax.: +385 1 5501 555 -- www.briefing-mediji.hr -- clipping@briefing-mediji.hr

Evidencijski broj / Article ID: 19382776

Vrsta novine / Frequency: Tjedna / Weekly

Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / Croatia

Rubrika / Section:

OTS: