Vrline ucenika

Vrline uenika

Dr. Enes Ahmed Kerzun

Skraena verzija knjige

VRLINE UENIKA

U SVIJETLU KURANA, SUNNETA I IVOTA ASNIH PRETHODNIKA

Uvod i predgovor

Hvala Allahu koji pouava peru, koji ovjeka pouava onome to ne zna. Njega, Uzvienog hvalimo kao zahvalni robovi i Njega veliamo. Neka je mir i spas na onog koji je pouio ljude dobru, kojeg je Allah poslao iz milosti prema svim svjetovima da upuuje na istinu i pravi put. Doista je traenje nauke od najboljih naina pribliavanja kojima se rob pribliava svome Gospodaru i od najizrazitijih pobonosti koji podiu ugled muslimana i uzvisuju njegovu vrijednost kod Allaha Uzvienog. Allah ( je naredio svojim robovima da stiu islamsko znanje i da druge poduavaju islamskom znanju, da razmiljaju i upozorio ih da se uvaju neznanja i slijeenja strasti. On je objasnio da e na Sudnjem danu ovjeku koristiti samo znanje koje je sticano iskreno u ima Gospodara, s kojim se htjelo stei Njegovo zadovoljstvo i s kojim se nastojalo islamski vaspitati i odgojiti po odgoju prvaka stvorenja Poslanika (, iji je odgoj bio Kuran.

Zato nije nimalo zaostajalo nastojanje Resulovo sallallahu alejhi ve selleme da odgoji ashabe od njegova nastojanja da ih znanju podui. Njegovo nastojanje da vaspita njihove due i da ih oisti nije bilo manje od nastojanja da im pojasni i objasni islamske propise. Znanje bez odgoja ne koristi i znanje koje ne prati ista i odgojena dua e biti dokaz protiv njegova vlasnika na Sudnjem danu, kada nee od koristi biti nikakvo blago a ni sinovi, samo e onaj koji Allahu srca ista doe spasen biti. Zbog svega ovog bila je vidljiva briga naih dobrih prethodnika da odgoje uenike (one koji trae znanje) i oiste njihove due i izlijee ih od bolesti njihovih srca pa su ih prvo podsticali na odgoj prije znanja i pratili njihova stanja poput ljekara koji lijei bolesti traei svaki korisni lijek dok se bolesnik ne podigne iz postelje i izlijei od svoje bolesti.

Nije udo to nalazimo desetine djela koja su napisali uenjaci selefa a koja govore o ponaanju i vrlinama uenika, i nainu odgoja i vaspitanja tako da su da su njihovim trudom proizale blagoslovljene generacije snadbjevene islamskim znanjem, postupale su po njemu i njegovom moralu. Uistinu je ta ulema uradila najbolji poduhvat, i udarila je temelje islamskoj civilizaciji koja se smatra ponosom cijelog ummeta gdje je veliina i mjesto uenjaka prevazilazila poloaj vladara, a to je postalo ponos znanja i uenjaka to je jasna vrlina u islamskoj sredini. Takvo stanje je potrajalo nekoliko stoljea pa je poelo opadanje. Oslabio je ugled uenjaka u oima ljudi kada je oslabilo strahopotovanje prema Allahu u srcima uenjaka. Uenjaci su se okrenuli natjecanju sa dunjaluarima, sticali prolazna dobra ovoga svijeta i takmiili se radi ugleda na njemu.

Danas vidimo prve korake svijetlog povratka Allahovoj vjeri. Jo uvijek gledamo kako se mnogi uenici okreu od onog odgoja kojem su dobri prethodnici poduavali uenike i zapaamo kako se natjeu da steknu diplomu, nauno znanje ili naune titule elei poloaj u drutvu i traei sebi slubu sa velikom platom, tako je znanje postalo sredstvo a ne cilj. Ovakvi uenici se zadovoljavaju sa onim to su uili na univerzitetima. Tada su stekli svoje diplome i veina ih nakon zavreetka kolovanja prestaje da se bavi naukom.

Jo gore od toga je to oni misle da znanje koje su stekli na taj nain ih ini uenjacima i da ih stavlja ured velikih uenjeka fikha kojima ni praine ne mogu potrti. I pored toga to sve to to su stekli od znanja i to su specijalizirali ne prelazi jedan mali dio od dijelova nauke.

Zato je obaveza za uenike da se posavjetuju meu sobom, da jedan drugog podsjeaju na strahopotovanje prema Allahu od kojeg se ne moe nita sakriti i da se odgoje lijepim odgojem bez kojeg nije dozvoljeno nijednom uenjaku ni ueniku da bude bez njega.

Nema sumnje da islamski neprijatelji planiraju kako da udalje muslimansku omladinu od korisnih znanosti a posebno erijatske nauke s kojom je ivot naeg ummeta, njegova budnost i njegova snaga. Oni nastoje da mladii muslimani beskorisno potroe vrijeme raznim zabavama a najvie ih ljuti kada vide sinove muslimana kako se posveuju nauci i kako se odgajaju po njoj.

Zato brate uenie okreni se istinskoj vjeri kroz znanje, rad i odgoj po njemu.

Ako eli da sretne svoga neprijatelja poniena i da ga uniti tugom i spali brigom trai visinu u opskrbi se znanjem

jer onaj koji povea sebi znanje povea svome zavidniku tugu.

I na kraju ovog uvoda elio bih da ponudim itaocu osnovne vrline o kojima u govoriti u ovoj knjizi, a te vrline su:

1. Iskrenost,

2. Rad po znanju i udaljavanje od grijeha,

3. Poniznost (skruenost),

4. Potivanje uenjaka i druenje sa naukom,

5. Strpljivost na traenju znanja,

6. Natjecanje u traenju znanja,

7. Odanost i povjerenje,

8. irenje znanja poduavanje njemu,

9. Skromnost na dunjaluku,

10. uvanje vremena i njegovo koritenje,

11. Obnavljanje znanja iz straha da se ne zaboravi,

12. Blagost i stid,

13. Druenje sa dobrima.

Ukoliko su ove vrline oruje kojeg treba da posjeduje uenik koji traga za erijatskom naukom kako bi njegovo znanje urodilo plodom i oistilo njegovu duu, popravilo njegovo ponaanje i ophoenje meu ljudima onda su uenici najprei za ove vrline i odlikama, oni koji ue Kuran koji su Allahovi odabranici i miljenici.

Oni su prvaci ummeta sve dok se budu ponaali po Kuranskom odgoju i slijedili njegovu uputu.

Allaha molim da nas uini od onih koji sluaju Kuran i slijede ono najljepe iz njega i da nam podari korisnu nauku i dobra djela jer je On doista plemeniti i dareljivi.Vrijednost traenja znanja i poloaj uenjaka

Prije nego to zaponemo temu o moralu uenika (onog koji trai znanje) lijepo je da spomenemo neto o vrijednosti nauke, poloaju uenih i veliini njihove vrijednosti kod Allaha (, zatim to je spomenuto po ovome u Kuranu, hadisima Poslanika (, i izrekama potovanih ashaba i asnih prethodnika.

Nema sumnje ako uenici spoznaju veliinu poasti koju stiu traenjem znanja i ugledno mjesto koje uivaju uenjaci da e ih to uiniti jo vie ustrajnim na putu nauke i sticanja znanja i da se odgoje u eriatskim moralom koje e im jo vie poveati mjesto i vrijednost kod Allaha ( i uzvisiti njihov ugled a i drugi ljudi e se okoristiti s njima.

U nastavku ukratko emo spomenuti to je navedeno o podsticanju na traenje nauke i mjestu uenjaka i koje im je velike nagrade i neizmjerne blagodati spremio Allah (.

1. Kuranski ajeti koji govore o vrijednosti traenja nauke i poloaju uenjaka

Kae Allah ( pojanjavajui vrijednost uenjaka i kakvo imaju mjesto i ugled:

'Reci: "Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!"'

I kae Uzvieni:

'I Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. -A Allah dobro zna ono to radite.'

Uzdizanje na visoke stepene govori o velkoj vrijednosti i podrazumjeva uzdizanje na ovome svijetu poveanjem ugleda i lijepog spomena, a na drugom svijetu visokim stepenima u dennetu.

Na vrijednost znanja i obaveznost njegova poveanja ukazuju rijei Uzvienog ( gdje nareuje svome Poslaniku (: 'I reci Gospodaru moj Ti znanje moje poveaj'

Allah ( nije naredio svome Poslaniku ( da trai poveanje niega drugog osim znanja a ovdje se misli na vjersko erijatsko znanje koje koristi robu da spozna svoga Gospodara i da spozna ono to mora od propisa svoje vjere u robovanju i ophoenju prema svome Gospodaru. Allah ( je poastio nauku i uenjake opim dobrom naglasivi to u Svojim rijeima: 'On daruje znanje onome kome On hoe, a onome kome je znanje darovano - darovan je blagom neizmjernim. A shavtiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.' Rekao je Mudahid: Daruje znanje tj. znanje i razumijevanje

Isto tako ono to potvruje vanost znanja i obaveznost njegova traenja su rijei Uzvienog (: 'Znaj da nema boga osim Allaha! Trai oprosta za svoje grijehe i za vjernike i za vjernice!'

Ovdje je Uzvieni ( poeo sa znanjem prije djela na to ukazuje El-Buhari.

Korisno znanje ima mnoge plodove od kojih su najvidljiviji praktikovanje njegova nosioca u bogobojaznosti od Allaha (a uenjaci su ljudi koji se najvie boje svoga Gospodara, nakon to su nauili od znanja koje im je povealo spoznaju o njihovom Gospodaru i uvrstilo iman u njihovim srcima. Kae Uzvieni: 'A Allaha se boje od robova njegovih - ueni.'

Uenjaci su oni koji razumijevaju ispravno i shvataju jezgrovito. Kae Uzvieni: 'To su primjeri koje Mi ljudima navodimo ali ih samo ueni shvaaju.'

Onaj koji razmisli o Kuranskim ajetima shvata stepen nauke i uenjaka. U mnogim ajetima koji govore o njihovom ugledu spominje se nauka i ono to proistie iz nje: razumijevanje, shvatanje i podsticanje na promatranje i razmiljanje i upoljavanje razuma itd.

2. Hadisi koji govore o traenju nauke i njenom mjestu

Knjige koje govore o Poslanikovoj ( uputi sadre stotine asnih hadisa u kojima Poslanik sallallahu alejhi ve selleme nareuje traenje znanja i podstie na njega i objanjava stepen i ugled uenjaka i kako trebaju da se odgoje i da to pomno uvaju. U Buharijinom Sahihu se nalazi vie od stotinu hadisa o nauci, traenju nauke i podsticanju na nju. Tako imam El-Buhari je posvetio posebno poglavlje o nauci u svome Sahihu i stavio ga odmah poslije poglavlja o vjerovanju (imanu).

Isto tako u drugim hadiskim zbirkama se nalazi veliki broj merfu hadisa i mevkuf predaja od ashaba i tabiina i svi govore o velikom poloaju kojeg imaju uenjaci i visokim stepenima s kojima je Allah ( poastio one koji trae znanje. Pa da nabrojimo ukratko najpoznatije od ovih hadisa:

Kae Muavija (: uo sam Allahova Poslanika ( da je rekao: "Kome Allah eli dobro poui ga razumijevanju vjere."

Tako je razumijevanje vjere od najveih blagodati kojima Allah ( obasipa neke svoje robove.

Ebu Musa ( prenosi da je Poslanik ( e rekao: "Primjer onoga s ime me je Allah od upute i znanja poslao je kao primjer obilne kie koja padne na zemlju. Ako ta zemlja bude ista , ona prihvati tu kiu i rodi raznovrsnom travom i rastinjem. Ako zemlja bude neplodna zadri vodu pa Allah u njoj da korist ljudima: piju je, napajaju stoku i koriste je u zemljoradnji. A ako kia padne drugdje kao na primjer na pustu ravnicu tada zemlja niti zadri vodu niti da rastinje. Takav je i onaj koji shvata vjeru Allah mu je dao veliku korist u onome s ime me je poslao, pa on naui i druge poduava. A drugi primjer jeste onog ko zbog toga ni glavu ne podigne i ne prihvata Allahovu uputu s kojom sam poslat."

U ovom hadisu je Poslanikovo ( upuivanje na znanje poduavanje i to je primjer u kojem Poslanik ( poredi ono sa im je doao od vjere sa velikom kiom koja dolazi ljudima kada su je oni potrebni zatim je uporedio svoje sluaoce sa raznovrsnom zemljom na koju pada kia:

Od njih je uenjak koji zna i radi po tom znanju i druge poduava. On je poput plodne zemlje koja upija vodu , okoristi se njome i daje da iz nje nie rastinje i mnogo bilje.

Druga vrsta su oni koji skupljaju znanje i pamte ga u svom vremenu s tim to oni ne rade po njemu ili ne razumiju to to su sakupili ali ga prenose drugima i oni su na stepenu neplodne zemlje koja zadrava vodu od koje se ljudi okoriste.

Trea vrsta su oni koji sluaju znanje pa niti ga pamte niti rade po njemu niti ga prenose drugima. Oni su kao neobradiva ili ogoljela zemlja koja ne prima vodu.

U primjeru je sastavio prve dvije pohvalne vrste zato to se obje koriste znanjem iako je razliita korist od njih a izdvojio je treu pokuenu vrstu zato to nema od nje nikakve koristi.

Nema sumnje da je velika razlika izmeu onog koji slijedi put znanja i njime se lino koristi a on je i ljudima od koristi i u onog koji se zadovoljava s neznanjem i ivi u njegovim tminama pa se ne okoristi niim od Poslanikove ( ostavtine .

3-Ebu Derda ( veli: "uo sam Poslanika ( da je rekao: 'Ko bude iao putem traenja znanja Allah e ga uputiti sa tim putem jednim od puteva deneta i doista meleki ire svoja krila ueniku koji trai znanje i doista za uenjaka trae oprosta oni koji su na nebesima i oni koji su na zemlji i ribe u vodi. A prednost uenjaka nad pobonjakom je kao prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. I doista su uenjaci nasljednici poslanika a poslanici nisu ostavili iza sebe ni dinara ni dirhema ve su ostavili znanje pa ko ga uzme uzeo je obilnu sreu.'"

U ovom hadisu se pojanjava velika poast uenika koji trai znanje pa i meleki mu ire krila iz poniznosti i potovanja a mnoga stvorenja na nebesima i zemlji i u moru iji broj niko ne zna osim Allaha ( trae oprosta za uenika koji trai eriatsko znanje i mole se za njega a dovoljan je ueniku ponos to se trudi da stekne nasljedstvo Poslanika (. On treba da prepusti ovosvijetovnjake ovom svijetu, koji su se okupili oko njegovih mrvica i zabavili njegovim prolaznim dobrima koja meusobno grabe.

4-Kae Abdullah b. Mesud (: "uo sam Allahova Poslanika ( da je rekao:'Allah je prosvijetlio onog ovjeka koji uje od nas neto pa ga prenese kao to je uo jer moda onaj kojem to prenese bolje shvati od onog koji je uo.'"

Ovo je bez sumnje velika blagodat ueniku da mu Poslanik ( moli da ga Allah ( prosvijetli i blistavim uini zato to ui nauku i pamti hadise i druge poduava i ui njegove prenosioce.On e biti nagraen zato to prenosi hadise pa makar mu bila skrivena neka znaenja iz tih hadisa koje prenosi jer ih on pamti i pouzdano prenosi. Rekao je Imam Ibnul-Kajjim: Prosvijetljenost je svijetlost i ljepota koja pokriva lice kao posljedica imana i njegove unutranje svijetlosti, zadovoljstva i radosti srca.

5-Ebu Hurejre ( prenosi da je Poslanik ( rekao: Kada umre ovjek njegova se dijela prekidaju osim u tri sluaja: stalne sadake ili znanja kojim se drugi koriste ili dijete koje se moli za njega.

Pa koja su to najbolja dijela koja sputaju sevape i nagrade poput obilne kie i to koja traju sve dok se znanje ovog uenjaka prenosi meu uenicima iz generacije u generaciju i dok se njegovim pisanim dijelima i knjigama koriste Allahovi robovi u mnogim zemljama. I tako se nastavlja nagrada i sevap uenjaka i poslije njegove smrti radi znanja koje je ostavio ljudima da se njime koriste.

3) Sauvane izreke ashaba i asnih prethodnika o vrijednosti traenja znanja

Alija ( je rekao: "Znanje je bolje od imetka, znanje te uva a ti uva imetak. Znanje je sudija a bogatstvu se sudi, umrli su oni koji su gomilali bogatstvo a ostali su oni koji su sakupljali znanje, oni su nestali ali njihova linost u srcima ljudi ivi."

Prenosi se od Ibnul-Mesuda ( da bi govorio kada bi vidio mladie kako trae znanje: Dobro doli izvori mudrosti, svijetiljke tame, u pohabanoj odjei, nova srca, kuni zatvorenici, mirisi svakog plemena.

Muaz b. Debel ( je rekao: "Izuavajte nauku jer je doista njeno izuavanje radi Allaha bogobojaznost, a njeno traenje ibadet, a njeno obnavljanje slavljenje Allaha, njeno istraivanje je dihad , a poduavanje drugih koji je ne znaju sadaka, a pruanje onima koji su je dostojni je pribliavanje Allahu jer je ona putokaz za halal i haram, i svijetionik puteva stanovnika deneta i ona je sugovornik u samoi i prijatelj u tuini i razgovara u osami i vodi u obilju i oskudici i oruje protiv neprijatelja i ukras kod prijatelja. Allah sa njom uzdie neke ljude pa ih ini voama i predvodnicima u dobru. Njihove rijei se piu a njihova dijela se slijede i njihova miljenja se uzimaju. Meleki su eljni njihova drutva i svojim krilima ih okruuju, za njihov oprost se moli sve svijee i sve suho i morske ribe i biljke i zvijeri i kopnene ivotinje jer je nauka ivot za srca za razliku od neznanja i svijetiljka pogledima nasuprot mraka. Allahov rob znanjem dostie mjesta najboljih i najvee ovosvijetske i ahiretske stepene. Razmiljanje o njoj je ravno postu a njeno poduavanje je ravno nonom namazu. Sa njom se zbliava rodbina, sa njom se raspoznaje halal od harama. Ona je voa dijelima a dijela je slijede. Njoj su nadahnuti sretni a od nje sprijeeni nesretni."

Rekao je Ebu Derda (: "Da nauim jedno erijatsko pitanje drae mi je nego da cijelu no prestojim u namazu.

Hasan El-Basri, Allah mu se smilovao je rekao: "Da nauim jedno poglavlje iz nauke i da pouim jednog muslimana drae mi je nego da dobijem sav dunjaluk na Allahovom putu."

Dr. Enes Ahmed Kerzun

VRLINE UENIKA

Allah ( podario je Svoju veliku blagodat Svojim robovima sa slanjem najasnijeg poslanika Muhammeda ( donosioca radosnih vijesti, Poslanika koji opominje da po njegovom nareenju poziva ka Allahu ( i svjetiljka koja sija. Njemu je objavio Kuran plemeniti, Knjigu upute, poduavanja i oplemenjivanja. Kae Allah (: 'On je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj zabludi.'

Poziv Poslanikov ( obuvata tri principa kao to nam to govori ajeti kerim. Ova tri principa su:

dostavljanje,

ienje i

poduavanje.

ienje je duevno odgajanje praktikovanjem Islama, izvravanjem njegovih naredbi, klonjenjem od njegovih zabrana i moralnost kojoj nas poziva islamski plemeniti moral i uzviene vrline.

Allahov Poslanik ( je lino odgajao i vaspitavao svoje ashabe tako da ih je poduio islamskim vrlinama okrenuvi ih iz grubosti i okrutnosti u blagost, moralnu prostranost i njenost.

Oni su se u moralu odgajali prema Poslaniku ( iji je moral bio Kuran.

Ashabi su neprestano radili na ovome velikom planu prilikom irenja Islama i posebno su eljeli da podue svoje uenike tabiine odgoju prije znanja i da ih usmjere prema onome to treba uenik da praktikuje od moralnih ljepota i vrijednosti kod sebe, svoje porodice, svojih uitelja, svoje brae i svih ljudi oko sebe.

Zatim se zadaa da budu uitelji u odgoju i znanju svojim uenicima prenijela na generaciju tabi'ina i takvo je stanje bilo iz generacije u generaciju. Uili su odgoj kao to su uili znanje.

Biljei El-Hatib El-Bagdadi od Malik b. Enesa da je rekao Ibnu Sirin: "Uili su uputu kao to ue nauku."

Prenosi Malik od Ibn ihaba da je rekao: "Doista je ovo znanje Allahov odgoj kojim je odgojio Svog Poslanika (, a Poslanik ( je odgojio njime svoj ummet, to je Allahovo povjerenje (emanet) Njegovom Poslaniku da ga prenese onima kojima ga je prenio, pa ko uje kakvo znanje neka ga uzme kao putokaz izmeu sebe i Allaha ."

Prenosi se od Ibrahima b. Hubejba da je rekao: "Rekao mi je moj otac: O sinak moj idi znanstvenicima i uenjacima, ui od njih i uzmi od njih njihov odgoj, njihovu moralnost i njihovu uputu jer je to meni drae za tebe od mnogih hadisa da ih nauih."

Prenosi se od Ibnu Mubareka da je rekao: "Rekao mi je Muhalled ibn Husein: 'Nama je vanije vie odgoja nego da nauimo vie hadisa.'"

Prenosi se od Zekerijjaa El-Anberija da je rekao: "Znanje bez odgoja je kao vatra bez drva, a odgoj bez znanja je kao dua bez tijela."

Nakon ovog razmatranja o tome ta su rekli uenjaci iz prvih generacija o bitnosti odgoja za uenika i njegovom vanom mjestu u ivotu uitelja i uenika prelazimo na opiran govor o osobinama uenika, njegovim vrlinama za kojim treba da tei i s njima da se istie kako bi mu njegovo znanje bilo korisno i svejdoilo za njega a ne protiv njega na danu kada nee nikakvo blago a ni sinovi od koristi biti, samo e onaj koji Allahu ( srca ista doe spaen biti.PRVO: ISKRENOST

Prvo sa im treba uenik da se nauorua i da to ispred svojih oiju stavi je iskrenost radi Allaha ( u svojim rijeima i svojim djelima jer Allah (ne prima od djela osim ono to je iskreno radi Njega uraeno.

Kae Allah (: 'A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da mu iskreno , kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da mlostinju udjeljuju; a to je - ispravna vjera.'

Pa kada se uenik iskreno okrene Allahu ( postigne veliku nagradu i bude blagoslovljen u svome trudu i postaje dostojan ugleda kojim je Allah ( poastio znanje i uenjake i one koji slijede taj put. Ali ako se izgubi iskrenost i pomijea se sa mrljama dvolinosti (licimjerstva) tada razlog traenja znanja postaje natjecanje i reputacija, sticanje mjesta i poloaja kod ljudi. Takvo znanje je dokaz protiv svog vlasnika na Sudnjem danu i nee na drugom svijetu dobiti nikava udjela i nagrade. Kae Allah (: 'Onome ko bude elio nagradu na onom svijetu - umnogostruiemo mu je, a onome ko bude elio nagradu na ovom svijetu - daemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela.'

A onaj koji namjerava da sa svojim djelom dobije ovosvjetsku nagradu, da ljude zadovolji i da se uzdie nad njima, neka uzima svoju nagradu za svoje djelo od onih koje je uinio svojom eljom i svojim ciljem.

Poslanik ( je pojasnio da je primanje dobrih dijela uslovljeno s namjerom i iskrenou u toj namjeri.

Buharija i Muslim biljee od Omera b. El-Hataba ( kako je uo Poslanika ( da je rekao: "Doista se djela ocjenjuju prema namjerama i svakom ovijeku pripada to je naumio, pa ko uini hidru (seobu) radi Allaha i njegova Poslanika ( taj je pravi muhadir, a ko uini hidru radi ovog svijeta ili ene da bi je oenio taj nee dobiti drugo nego to je namjeravao."

Biljei Muslim od Ebu Hurejre ( da je uo Poslanika ( da je rekao: "Prvo e se suditi na Sudnjem danu ovjeku koji je poginuo kao ehid pokazae mu se blagodati koje su mu podarene pa e ih priznati i bie pitan: ta si uradio s njima? Borio sam se radi tebe dok nisam poginuo, odgovorie. Lae, rei e mu, nego si se borio da kau hrabar, to je i reeno zatim e biti nareeno pa e biti vuen naglavake i baen u vatru. I ovjeku koji je uio znanje i nauio i koji je uio Kuran pa e mu pokazati Svoje blagodati i on e ih priznati, pa e ga pitati: ta si uradio sa njima? Uio sam znanje i nauio i uio sam Kuran radi Tebe, odgovorie.Lae reie mu, ti si uio da ti kau uenjak a Kuran si uio da ti kau karia (ua Kurana) i to je reeno, zatim e biti nareeno pa e biti vuen naglavake i baen u vatru."

Biljei Ebu Davud od Ebu Hurejre ( da je rekao Poslanik (: "Ko bude uio nauku s kojom se stie Allahovo zadovoljstvo s jedinom eljom da postigne neku ovosvijetsku korist, nee osjetiti miris deneta na Sudnjem danu."

Nauka s kojom se stie Allahovo ( zadovoljstvo je eriatska nauka, a na osnovu ovog hadisa se zakljuuje da Allah ( ne prima njeno uenje bez iskrenosti, a to se tie ostalih ovosvijetskih znanosti, osnova je kod njih da su sredstva kako bi se dolo do zarade i nafake, ali i pored toga ako ih bude izuavao musliman s iskrenim nijetom i uini svoju namjeru izuavanja te znanosti da bi realizovao fardi kifaje u svome ummetu kako bi ga ojaao protiv neprijatelja i radi njegova uzdizanja on e sa tim imati nagradu od Allaha (. to se tie prenesenih izreka od ashaba i prvih generacija o iskrenosti one su mnogobrojne a od najpoznatijih su:

Od Alije ( se prenosi da je rekao: "O vi koji nosite znanje radite po njemu jer je alim (uenjak) onaj koji radi po onome to zna i ije znanje odgovara njegovim dijelima, bie ljudi koji e nositi znanje a ono nee poveavati njihove stepene, jer njihovo znanje se suprotstavlja njihovim dijelima i suprotstavlja se njihovoj unutranjosti i vanjtini, sjede u halkama kako bi se nadmetali jedni sa drugima tako da e se ovjek ljutiti na nekog ako ovaj sjedne kod drugog a njega ostavi. To su oni ija djela se nee dii Allahu iz takvih skupova."

Od Sufjana, Allah mu se smilovao, se prenosi da je rekao: "Kad god Allahov rob povea znanje a zatim povea ljubav prema ovom svijetu Allah povea udaljenost izmeu Sebe i tog roba."

Zato je ulema vodila rauna da to vie govori o iskrenosti i insistirala na tome i upozoravala na dvolinost i reputaciju a posebno u traenju znanja.

Rekao je Ebu Bekr El-Adiri, Allah mu se smilovao, govorei o svojstvu uenika i njegovim vrlinama: "Da zna da mu je Allah propisao ibadet a ibadet ne moe biti bez znanja, pa e mu to biti cilj u njegovim naporima sticanja znanja vjerujui u iskrenost u svom poslu nee gledati u svoju korist u svome trudu ve u Allahovu blagodat prema njemu, jer mu je On omoguio da trai znanje preko kojeg e Ga oboavati obavljajui Njegove zapovjedi i ostavljajui Njegove zabrane."

Rekao je Imam En-Nevevi Allah mu se smilovao nakon to je govorio o vrijednosti znanja i stepenu uenjaka: "Znaj da se ono to smo spomenuli o vrijednosti traenja znanja odnosi na onog koji ga trai elei susret sa Allahom a ne radi neeg na ovom svijetu, a ko ga bude traio radi neeg na ovom svijetu kao to su: savrenstvo, vostvo, poloaj, ugled, slava, naklonost ljudi ili da pobijedi svoje suparnike ili neto slino taj je pokuen." Ukoliko uenik primijeti u sebi sklonost ka ugledu i elji za hvalisanjem taj bi se trebao zabavati s popravljanjem nijeta i borbom sa samim sobom po pitanju iskrenosti i odbacivanja ejtanskih doaptavanja i da trai zatitu od njegova zla kako bi nijet dobio svoju istou, i kako bi zatvorio prolaze ejtanu kroz koje on dolazi do ljudskog nefsa.

Prenosi El-Hatib El-Bagdadi od Ibnus-Semmaka da je rekao: "uo sam Sufjana Es-Sevrija da je priao: Nita mi nije bilo tee lijeiti od mog nijeta koji se kolebao u meni."

Prenosi se od Ubejdullah b. Ebi Dafera da je rekao: "Kada ovjek bude na nekom sijelu pa ga zadivi njegov govor neka uuti, a ako bude utio pa ga zadivi utnja neka pria."

Lijepo je da ovom prilikom upozorimo na ejtansku spletku od kog se uenik treba pripaziti. Ponekad ejtan moe da zapone temu licimjerstva i strah od njega kao oruje sa kojim sprijeava uenika od njegova cilja i da sprijei alima od naunih predavanja ili da spijei daiju (onog koji poziva Allahu () ili predavaa od njihovih predavanja, zato to su ljudi zadivljeni njihovim govorom i da to vodi pretvaranju ili samo zato to primjeti u sebi naklonost ka licemjernim raziljanjima ili radost zbog divljenja ljudi i njihovih pohvala o njemu.

Uenjaci su napravili razliku izmeu toga kada je isticanje motiv da se neto uradi i kada musliman zavri svoj posao sa iskrenou a zatim osjeti u sebi neto radosti zbog ljudskih pohvala njemu, nakon to je zavrio svoj posao, ovo ne kvari sutinu iskrenosti ako Bog da.

Biljei Muslim u svome Sahihu od Ebu-Zerra ( da je rekao: "Upitan je Allahov Poslanik (: 'ta kae za ovjeka koji uradi dobro djelo pa ga ljudi pohvale za to?' 'To je prethodnik radosti vjernika, odgovorio je.'"

Isto tako je ulema upozorila da uenik ne treba ostavljati put nauke ako osjeti u sebi neto od licemjerja nego e raditi da popravi svoj nijet, nastavljajui svoje uenje, irenje znanja i njegovo poduavanje.

Rekao je Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao: "Ne treba da se suzdrava od poduavanja nikoga zato to nije istog nijeta jer se treba nadati njegovu popravljanju jer moda je kod mnogih poetnika teko popraviti nijet zog njihovih linih slabosti i nedostataka navike o obaveznosti popravljanja nijeta, pa njihovo suzdravanje od poduavanja dovodi do proputanja mnotva znanja mada se za njega nada da e mu blagoslov nauke popraviti nijet kada se privikne na nauku. Pa zar nisu rekli: Traili smo znanje radi neeg drugog mimo Allaha ( pa je znanje odbilo osim da bude radi Allaha ( .

To znai ishod sticanja tog znanja je postao radi Allaha (.

Imam Ibnu-l-Devzi je isto tako upozorio rekavi: "Iblis ponekad obmane i pravog vaiza doaptavajui mu: Takvi kao ti ne treba da vaze, to treba da rade obazrivi pa ga tako navrati na utnju i odustajanje. To je od Iblisovih spletki jer on sprijeava da se ini dobro i govori ti: Ti se naslauje sa onim to prua i nalazi u tome zadovoljstvo pa moda je licemjerje ulo u tvoje srce a samoa je sigurnija, a cilj mu je od svega toga da sprijei injenje dobrih djela."

I da zavrimo ovaj na govor sa oporukom Imama El-Gazalija u kojoj savjetuje uenika o nunosti linog vaganja i preispitivanja u motivu koji ga je podstakao da trai nauku i snosi njene tekoe, pa kae: "Koliko si samo noi proveo obnavljajui znanje i itajui knjige i zabranio si sebi spavanje. Ne znam ta je bio motiv svega toga? Ako ti je cilj bio da dosegne neto sa ovog svijeta i da se priblii dobrima ovog svijeta, da dobije njegove poloaje i da se natjee sa svojim kolegama i vrnjacima, teko tebi i jo jednom teko tebi, a ako ti bude u tome cilj da oivi Poslanikov ( sunet, da popravi svoj moral i da savlada nefs koji je sklon grijehu blago tebi i ponovo blago tebi."

DRUGO: RAD PO ZNANJU I UDALJAVANJE OD GRIJEENJA

Korisno znanje je ono znanje koje slijedi djelo, a uenjak koji ne radi po svome znanju bit e pitan o tome na Sudnjem danu. Objelodanjeni su dokazi iz Kurana, sunneta, stavova imama o obaveznosti rada po znanju i uvanju od znanja bez djela i od rijei koje ne prate djela.

Kae Allah (: 'O vjernici, zato jedno govorite a drugo radite? O kako je Allahu mrsko kad govorite rijei koja djela ne prate!'

I kae Uzvieni: 'Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?'

Nema sumnje da je bogobojaznost, ustrajnost na Boijim propisima i slijeenje Kurana i sunneta oruje bez kojeg se ne moe nikada ni zamisliti jedan uenik kako bi stekao Allahovo ( zadovoljstvo i spasio se sa svjetlom znanja, njegovim blagoslovom i zaslugom.

Kae Allah (:

'I bojte se Allaha, - Allah vas ui i Allah sve zna.'

Objasnio je Boiji Poslanik ( da e uenjak biti pitan o svome znanju na Sudnjem danu, ta je uradio sa njim. Tako biljei et-Tirmizi od Ebu-Berze El-Eslemija ( da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik (: "Nee se pomjeriti sa mjesta ovjek na Sudnjem danu dok ne bude pitan o svome ivotu u ta ga je proveo, o svome znanju kako je radio, o svome imetku odakle ga je stekao i u ta utroio i o svome tijelu u ta ga je pohabao."

Biljei Muslim od Usame ibn Zejda ( da je rakao: "uo sam Allahovog Poslanika ( da je rekao: 'Bit e doveden ovjek na Sudnjem danu pa e biti baen u vatru. Crijeva e mu se prosuti a on e kruiti oko njih kao to magarac krui oko mlina, pa e se okupiti oko njega stanovnici dehennema govorei: ta je tebi o ovjee?! Zar nisi nareivao dobro a zabranjivao zlo. Jesam, rei e. Nareivao sam dobro ali ga ja nisam inio i zabranjivao zlo a sam sam ga inio.'"

Ovo je primjer zbog kojeg se najei koa na tijelu a ono to je opisano u ovom hadisu je kazna za onog ko ne radi po znanju koje mu je Allah ( podario ve se samo zadovoljava s tim to ljudima nareuje i zabranjuje a sebe ostavlja u slijeenju grijeha daleko od ljudskih oiju ali od Allaha ( se ne moe nita sakriti pa onaj koji se sakrije na dunjaluku da ak pomisle ljudi da je on ispravan, osramoti ga Allah ( pred svima na Sudnjem danu. Zato su se asni Ashabi ( i pored svoje bogobojaznosti i pridravanja Kurana i sunneta Poslanikova ( bojali da neki od njih ne bude zaustavljen na Sudnjem danu i pitan o svome znanju da li je radio po njemu ili ne?

Od Ebu Derdaa ( se prenosi da je rekao: "Strah me je da mi se ne kae na Sudnjem danu: Jesi li znao ili nisi? Pa da kaem znao sam pa da ne ostane nijedan ajet iz Allahove knjige koji nareuje ili zabranjuje a da mi ne doe pitajui me za svoju obavezu pa me upita ajet koji nareuje: Jesi li nareivao? a onaj koji zabranjuje: Jesi li zabranjivao?, zato se utjeem Allahu od znanja koje ne koristi."

Od njega se prenosi (takoer) da je rekao: "Nemoj biti uenjak ako nee po tom znanju raditi." Zato to je plod znanja rad, a od korisnog znanja ljudi vide tragove na onome ko ga nosi: nur na njegovom licu, bogobojaznost u njegovom srcu, ispravnost u ophoenju, iskrenost sa Allahom, ljudima i sa samim sobom.

Biljei El-Hatib El-Bagdadi, sa lancem pronosilaca od Hasana El-Basrija da je rekao: "Kada ovjek trai znanje nee potrajati a da se to ne vidi u njegovoj skruenosti, ophoenju, jeziku, pogledu i djelima."

Kao to treba uenik da se bori protiv sebe na ostavljanju grijeha to mu je pomo na sticanju blagoslova nauke, njena nura, iskrenosti zato to grijeenje ostavlja tmine na srcu, a ocrnjeno srce nema mjesta za svjetlo znanja osim s pokajanjem i iskrenou sa Allahom (. Prve generacije su shvatale da je ostavljanje grijeha temelj bez kojeg se ne moe sticati znanje, pamtiti, uvrivati i ne zaboravljati.

Od Bira ibnu Harisa se biljei da je rekao: "Ako eli da ui ne grijei."

Biljei se od Kasima ibnu Abdurrahmana da je rekao: "Rekao je Abdullah: 'Ja vjerujem da ovjek zaboravlja znanje zbog grijeha kojeg uradi.'"

Zato je interesanto da se Imam afija, Allah mu se smilovao, koji je poznat po brzini pamenja alio svome uitelju Vekiu kako mu se pamenje usporilo jednog dana pa ga je uputio na pravi lijek a to je ostavljanje grijeha i odstranjivanje iz srca svega to udaljava od Allaha (.Nema nikakve sumnje da ukoliko se srce zabavi ovosvjetskim stvarima da e ga to odvesti od nauke a ocrnjeno srce sa grijesima ejtan okree od spominjanja Allaha ( i uenja dok ne zaboravi.

Kae Uzvieni:

'Njima je ovladao ejtan i uinio da zaborave na Allaha '

Rekao je Imam ibn El-Munadi, Allah mu se smilovao: "Za pamenje postoje uvjeti od kojih su: suzdravanje od svih manjkavosti tj. ostavljanje grijeha - a to je kada ovjek suzbija svoju strast i potpuno se okrene Allahu (, njegov sluh se otvori i razum mu se oisti od neistoe.

Neistoa je ono to pokriva srce od grijeha kao to kae Uzvieni: 'A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova.'

Zato treba uenik da kontrolie svoja stanja, da se preispitiva i suzbija ukoliko razmilja o grijehu, i da se uva samoobmane i ejtanskih doaptavanja.

Postoji vrsta veza izmeu znanja i djela, a sa njima se isti dua od svojih prljavtina a njihov uticaj na ienje due je kao uticaj vode na ienje tijela. Allah ( je nazvao nauku i ibadet ivotom, kae Uzvieni: 'O vi koji vjerujete odazovite se Allahu i Poslaniku kad vas pozove onome to vas oivljava.'

Zato je znanje od kojeg e njegov vlasnik imati koristi na ahiretu ono znanje koje prati djelo i to je trajno znanje.

Alija ( je rekao: "Znanje poziva djela pa ako se ne odazovu ono odlazi."

Hubejb ibn Ubejd Er-Rahbii, Allah ( mu se smilovao je rekao: "Traite znanje, pamtite ga i koristite se njime. Nemojte ga uiti da se uljepavate s njime jer je blizu, ako vam se ivot odulji kada e se kititi znanjem kao to se ovjek kiti odjeom."

Fudajl b. 'Ijad je rekao: "Uenjak je neznalica u onome to je nauio sve dok ne bude po tome radio a tek kada bude radio po tome onda je uenjak."

Malik ibn Dinar, Allah mu se smilovao, je rekao: "Ukoliko uenjak ne radi po svome znanju njegovi savjeti sklizavaju sa srca kao kapi vode sa glatkog kamena."

I ovaj na govor zavrimo sa savjetom Imama El-Gazalija ueniku u kome on kae:

Da ui nauku sto godina i da sastavi hiljadu knjiga nee biti dostojan Allahove milosti osim sa djelima na osnovu rijei Uzvienog: 'I da je ovjekovo samo ono to sam uradi i rijei Uzvienog: Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela.'"

I od njegovih savjeta koji podstiu na rad po znanju kako bi bio koristan na ovom i na onom svijetu su i rijei: "Znaj da te znanje nee udaljiti danas od grijeenja niti e te podstaknuti na pokornost a da te nee udaljiti sutra od dehennemske vatre ako ne bude radio po njemu i nee aliti za prolim danima govorei sutra: Vrati nas radit emo dobro."

TREE: PONIZNOST

Poniznost je vidna odlika od osobina svih vjernika a posebno uenika. Allah ( je naredio Poslaniku ( da bude ponizan, blag i komunikativan ajetom: 'I budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede.'

Allah ( je isto tako obajsnio da su oholost i uzidizanje nad Allahovim robovima osobine koje Allah ( mrzi i zabranjuje. Rekao je Uzvieni: 'I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno , jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.'

to se tie hadisa koji podstiu na poniznost i kude oholost i upozoravaju od nje, oni su mnogobrojni. Evo nekih od njih: Biljei Muslim od Ijada ibn Himara da je Poslanik ( rekao: "Allah mi je objavio da budete ponizni kako se ne bi uzdizali jedni nad drugima niti inili nepravdu jedni drugima."

Isto tako biljei od Abdullah ibn Mesuda ( da je Poslanik ( rekao: "Nee ui u dennet ko bude imao u svom srcu i koliko je trun oholosti."

Ebu Hurejre ( je rekao: "Ii e ovjek u svome odijelu zadivljen sobom, poeljane glave, ohol u svome hodu, a Allah e ga utjerati u zemlju u koju e propadati do Sudnjeg dana."

to se tie prenesenih izreka od ashaba i prvih generacija koje upozravaju uenika od uzdizanja, oholosti i uobraenosti one su mnoge a od njih su: rijei Omera ( koji je rekao: "Uite znanje i uite sa znanjem smirenost i blagost, budite ponizni prema onima koje poduavate, budite ponizni prema onima od kojih uite i nemojte biti oholi alimi pa da vam ne koristi vae znanje zbog vaeg neznanja."

Od Mudahida se biljei da je rekao: "Neka ne trai nauku uobraeni i oholi."

Od Fudajl b. 'Ijada se biljei da je rekao: "Allah voli poniznog uenjaka a mrzi oholog uenjaka, a ko bude ponizan radi Allaha, Allah e mu podariti mudrost."

Od Mesruka se prenosi da je rekao: "Dovoljno je ovjeku znanja da se boji Allaha a dovoljno je ovjeku neznanja da se divi svojim znanjem."

Zato je obaveza uenika da se dri poniznosti i da se uva divljenja i ponosa u onome to mu je Allah ( dao od znanja kao to mu je obaveza da spozna svoje vrijednosti i da je on uvijek uenik neovisno koliko se osposobio u uenju i neka ne pomisli o sebi da je postao uenjak pa da se time zadovolji i stane sa uenjem i da vodi predavanje istiui svoje znanje uzdiui se nad svojom braom, poniavajui obini svijet, govorei da su oni neznalice eljni njegova znanja!? Rekao je Imam Ebu Bekr El-Adiri govorei o odgoju uitelja i uenika: "Kada Allah da da se prouje njegov spomen kod vjernika da je on uenjak i kada ljudi budu potrebni znanja koje je kod njega, treba da sebe natjera na poniznost prema unjaku i prema drugima. to se tie njegove poniznosti prema onima to su kao on u znanju ona se ogleda kroz ljubav koja se raa u njihovim srcima, pa vole da su u njegovoj blizini a kada je odsutan eznu za njim njihova srca. to se tie njegove poniznosti prema uenjacima pa to mu je obaveza ako eli znanje. A to se tie poniznosti prema onima koji su slabiji od njega u znanju pa to mu je nauna poast kod Allaha i onih koji su razumom obdareni."

Uenik treba da zna da je oholost osobina koju preziru ljudi i izbjegavaju je a da poniznost, njenost i blagost iziskuju ljubav od ljudi i njihovu korist od njegova znanja.

Alija ( je rekao: "ije rijei su njene obaveza ga je voljeti."

ETVRTO: POTIVANJE UENJAKA I DRUENJE SA NAUKOM

Od vrlina uenika je da potuje uenjake i da je ponizan pred njima i da pazi na njihovu ast i da se uva da im ta loe ne uini ili umanji od njihove vrijednosti jer uenjaci imaju veliku poast i veliko mjesto a Allah ( je uzdigao njihovu vrijednost i podigao njihove stepene kao to smo spomenuli na poetku ove knjige. Allah ( je obavezao da se potuju Njegove svetinje. Kae Uzvieni: 'A ko potuje Allahove svetinje, uiva milost Gospodara svoga.'

I kae Uzvieni: 'Pa tko potiva Allahove propise - znak je estita srca.'

Propisi su sve to je Allah ( dozvolio da se vrednuje i potuje a ulema bez sumnje ulazi u ono to je Allah ( dozvolio i propisao da se potuje na osnovu mnogih dokaza koji govore o vrijednosti znanja i poloajima uenjaka. Allah ( je narijedio Svojim robovima da ne diu svoje glasove pored Poslanika ( i da se dre skruenosti i poniznosti kako bi bili oni koji zasluuju Allahovu ( oprost i milost. Kae Uzvieni: 'O vjernici ne diite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa. I ne razgovarajte sa njim glasno, kao to glasno jedan sa drugim razgovarate da ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne primjetite. One koji utiaju glasove svoje pred Allahovim Poslanikom - a to su oni ija je srca Allah prekalio u estitosti - eka oprost i nagrada velika.'

Nema sumnje da ova odlika koju Allah ( nareuje svojim robovima obuhvata uenjake i mjesta irenja znanja jer su uenjaci nasljednici poslanika. A mjesto gdje se ui vjersko znanje je mjesto gdje se ui Kuran i citiraju Poslanikovi ( hadisi , propisi o halalu i haramu kao i druge stvari iz erijatskih znanosti, pa je obavezno da se potuju i spusti glas pred njima i da se pazi na ono to bi oskrnavilo ponaanje sa ulemom ili ih uznemirilo. Kae Uzvieni: 'A oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh.'

A to se tie Poslanikovih ( hadisa koji podstiu na potivanje uenjaka i zabranjuju loe ophoenje sa njima oni su mnogobrojni a od najpoznatijih su: Biljei Buharija od Ebu Hurejre ( kako je Poslanik ( rekao: Rekao je Allah (: 'Ko uznemiri mog miljenika ja mu rat objavljujem.'

Biljei Hatib El-Bagdadi od afije i Ebu-Hanife da su rekli: "Ako nisu uenjaci (ulema) Allahovi miljenici (evlije) onda Allah ( nema miljenika."

Ebu Musa El-Eari je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik (: Od velianja Allaha je da se lijepo primi (doeka) stariji musliman i hafiz koji se ne uzdie niti je grub i da se potuje pravedan vladar."

Ibn Abas ( je rekao: Rekao je Poslanik (: Nije od nas ko nema milosti prema mlaima, ko ne potuje starije i ko ne nareuje dobro i zabranjuje zlo.

A u drugom rivajetu stoji: Nije od nas ko ne potuje starije i ko nema milosti prema mlaima i ne priznaje naim uenjacima njihovo pravo.

Prenesene izreke od ashaba i prvih generacija, Allah im se smilovao, koje podstiu na potivanje uenjaka (uleme) i uvaavanje mjesta gdje se trai znanje i obaveznost lijepog ponaanja na tim mjestima i ta su oni inili u takvim situacijama. Ovu su neke od tih izreka:

Alija ( je rekao: "Od prava koje ima uenjak nad tobom su da poselami sve ljude openito a njega da pozdravi posebno, da sjedne ispred njega, da ne pokazuje rukom na njega niti mu namiguje svojim oima, da mu ne govori rekao je taj i taj drugaije od tebe i da nikog ne ogovara kod njega."

Isto tako je Omer ( rekao: "Od prava uenjaka nad tobom su: da mu ne postavlja mnoga pitanja, niti da ga prisiljava na odgovor, niti da mu dodijava kada se umori, niti da uzima za njegovu odjeu kada krene, niti da otkriva njegove tajne, niti da ogovara kod njega ikoga jer je uenjak poput palme eka kada e ti spasti sa nje neto."

Uenjak ummeta, uvaeni ashab Abdullah ibn Abbas ( nam govori o svom ponaanju prilikom traenja znanja i njegovoj velikoj elji za njim: "Kada je preselio Poslanik ( rekao sam ovjeku od Ensarija hajde da pitamo Poslanikove ashabe jer su oni danas mnogobrojni pa mi je odgovorio: udim ti se sine Abasov, zar ti misli da e ljudi biti potrebni tebe a meu njima su takvi i takvi ashabi? Pa je to ostavio, a ja sam pitao ashabe Poslanikove ( o hadisu. Kada bih uo da neki hadis prenosi taj i taj ashab od Poslanika ( doao bih njegovoj kui a on spava (popodnevnim odmorom) prostro bih svoj ogrta pred njegova vrata a vjetar bi bacao prainu na mene dok ne bi izaao taj ashab i upitao me: O sine amide Poslanikovog, zato si doao? Zato nisi poslao po mene da ja tebi doem? Ja sam prei da doem tebi. Pa bih ga pitao o hadisu. A onaj ashab Ensarija je doivio kada su se ljudi okupljali oko mene i pitali me pa je rekao: Ovaj mladi je bio pametniji od mene."

E-a'bi je rekao: "Krenuo je Zejd ibn Sabit ( da se popne na jahalicu i stavio svoju nogu u uzengiju a Ibn Abbas ( je prihvatio uzengiju pa mu je rekao: Pusti to sine amide Poslanikovog. Ne odgovorio je. Ovako postupamo sa uenjacima i starijim."

Rekao je Hasan b. Ali ( svome sinu: "O sinko kada sjedi sa ulemom nastoj da vie uje nego to govori, i naui dobro da slua kao i da dobro uti i ne prekidaj nikome govora ma koliko dug bio dok ne zavri."

Rekao je Imam afija: "Okretao sam njeno stranicu pred Malikom iz potovanja prema njemu kako ne bi uo njeno utanje."

Nema sumnje da se misli na uenjake pred kojima treba da uenik ui, odgaja se, da slijedi one koji rade shodno svome znanju i koji se boje svoga Gospodara. Ibnu Sirin, Allah mu se smilovao je rekao: Ova nauka je vjera pa gledajte od koga ete je uzeti.

Uenjaci su spomenuli precizna uputstva koja treba uenik da ini pred uenjacima od ponaanja, skruenosti, blagosti, ljubaznosti i poniznosti. Evo nekih izreka od njih o tome:

Rekao je Imam Ebu Bekr El-Adiri, Allah mu se smilovao: Kada uenik zavoli drutvo uenjaka onda se drui sa njima s potovanjem i biva ponizan u sebi. Svoj glas sputa ispod njihova glasa, ponizno ih pita, a veina njegovih pitanja biva o pokornosti Allahu . dajui im do znanja da je on potreban znanja o kome ih pita. Kada se okoristi znanjem od njih kae im da je veliku korist stekao zatim im zahvali na tome, a ako se naljute na njega ne ljuti se na njih ve trai razlog zbog kojeg su se naljutili na njega i to popravlja traei izvinjenje od njih ne dosaujui im sa pitanjima. On je blag u svim stvarima ne raspravlja sa njima rasprave dokazujui im da je znaniji od njih nego mu je glavna briga traenje koristi od njih na lijep nain.

Rekao je Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao: Uenik treba da bude ponizan za znanje i uitelja a njegova poniznost e ga uzdii. Svima nam je poniznost nareena openito a ovdje je posebno potrebna, slijedit e svoga uitelja i savjetovati se sa njim o svojim stvarima i raditi po njegovim zapovjedima kao to bolesnik slua iskusna i vjeta ljekara.

Zatim je rekao: Vrlina uenika je da nastoji udovoljiti uitelju pa makar se ne slagao sa njegovim miljenjem, da ga ne ogovara niti iri njegove tajne, da sprijei njegovo ogovaranje ako to uje a ako ne moe nek napusti to mjesto i da ne ulazi kod njega (uitelja) bez dozvole. Kod njega da ulazi lijepa izgleda sa istim srcem bez ikakvih predrasuda, sa abdestom, da ne prelazi preko ljudi nego da sjedne gdje se zavrava red osim ako ga ne pozove uitelj ili prisutni da prie blie. Treba da se lijepo ophodi sa svojim kolegama i sluaocima na predavanju jer i njegovo lijepo ponaanje sa njima je lijepo ponaanje sa uiteljem i potivanje njegova predavanja.

Zatim je rekao: Ako uitelj loe postupi prema njemu on e prvi da mu se izvine, da kae da je to bila njegova greka i da on zasluuje ukor.To e mu biti korisnije za njegovu vjeru, za ovaj svijet i za ostanak ljubavi ejha prema njemu a reeno je: Ko se ne strpi na ponienju uenja njegov ivot ostaje u zabludi i neznanju a ko se strpi na tome njegov sluaj se zavri sa slavom i na ovom i na onom svijetu. Postoje i druge vrline koje su neophodne za uenika da ih se dri kako bi bio odgojen sa onim na ta islam podstie: od potivanja uenjaka, mjesta uenja i njihova odravanja, od ovih vrlina su:

1 Kada uje uenik od svog uitelja hadis i erijatsko pitanje koje poznaje

Tada ne treba da uestvuje sa uiteljem u spominjanju njihove predaje ve e utjeti i sluati, a prve generacije su razumijevale vanost ovoga kao to se spominje od njih u mnogim predajama: Muaz ibn Seid je rekao: Bili smo kod Ataa b. Ebi Rebaha pa je spominjao neki ovjek jedan hadis a drugi ovjek mu se suprotstavio u tom hadisu. Tada je rekao Ataa: Neka je uzvien Allah kakvo je ovo ponaanje? Kakva su ovo shvatanja? Ja sluam hadis od ovjeka, a znam bolje od njega pa im pokazujem svojim primjerom kao da ja ne znam nita bolje od njega.

Halid ibn Safvan je rekao: Kada vidi muhadisa kako govori hadis koji si prije uo, ili spominje vijest koju od prije zna, namoj uestvovati sa njim u tome elei da pokae onima koji su prisutni da to ve zna jer je to brzopletost i loe ponaanje.

2- Zabrana o prevelikom raspravljanju u nauci.

Raspravljanje u znanju u veini sluajeva dovodi do svaa, isticanja, mrnje i loeg miljenja o uenjacima, napadanja i optuivanja na njih s laima i drugim zabranjenim stvarima. Zato je Poslanik ( upozoravao na tetnost raspravljanja osim ako je na najljepi nain kao to je rekao Poslanik ( : Nije ni jedan narod zalutao nakon to je bio na pravom putu a da nije iskuan sa raspravljanjem.

Neki iz ranijih generacija su rekli: Kada Allah eli Svome robu dobro, otvori mu vrata rada a zatvori vrata raspravljanja, a kada Allah eli robu zlo, zatvori mu vrata rada a otvori vrata raspravljanja.

Rekao je Malik, Allah mu se smilovao: Licemjerje u znanju ini srce okrutnim i naslijeuje vrijeanje.

uo je Hasan El-Basri ljude kako raspravljaju o neemu pa je rekao: Ovim ljudima je dosadio ibadet, govor im je bezvrijedan, smanjila im se bogobojaznost pa raspravljaju.

Rekao je Imam Ibnu Redeb El-Hanbeli: Mnogi iz mlaih generacija su iskuani sa ovim i oni misle da je onaj ko mnogo pria, mnogo raspravlja i koji ima mnogo suparnika u vjerskim pitanjima ueniji od onog koji nije takav. Ovo je apsolutno neznanje, jer znanje nije mnotvo predaja, niti mnotvo stavova ve je znanje svjetlo koje pada u srce, a rob sa njim razumijeva istinu i sa njim razlikuje istinu od lai.

Rekao je Imam Ebu Bekr El-Adiri: Nakon to je upozorio na licemjerje u znanju i mnotvu rasprava: Pa ako neko kae ta e raditi sa znanjem koje mu je nejasno? Rei e mu se, ako je tako, a eli da se podui znanju koje mu je nejasno otii e uenjaku za kojeg zna da sa svojim znanjem eli Allahovo zadovoljstvo i pitae ga kao onaj koji eli korist dajui mu do znanja da je njegova rasprava sa njim rasprava onog koji trai istinu a ne rasprava da se pobijedi a sebe e prisiliti na pravednost u toj raspravi.

O ovome je rekao Imam afija: Nisam nikad ni sa kim raspravljao a da nisam elio da on pobijedi, istinu rekne i bude njome nadahnut, da bude pod Allahovim nadzorom i zatitom i nisam ni s kim raspravljao a da mi nije bilo svejedno da li e Allah iznijeti istinu mojim ili njegovim jezikom.

Imam Ibnul-Devzi upozoravajui od Iblisovih zavoenja uenjaka i uenika preko pitanja-raspravljanja je rekao: Nekima se objelodani istina preko suparnika ali se ne vraa i teko mu je kako se je istina pojavila sa suparnikom pa onda nastoji da mu odgovori svim svojim znanjem da je on na istini i ovo je najrunija stvar zato to je rasprava postavljena da se istina dokae. A rekao je Imam afija: Nisam raspravljao niskim ko je odbacio dokaz a da nije izgubio vrijednost u mojim oima i niskim ko je prihvatio dokaz a da ga nisam zavolio.

3- Zabrana sofizama

Pitanje je klju znanja zato uenik koji poznaje svoje mogunosti i potuje ulemu nastoji da se dri lijepog ponaanja prilikom pitanja. On pita samo kada neto eli da naui, razumije i da doe do istine. Postoje oni koji mnogo pitaju uenjake, vi ih susreete ne da bi saznali ve sa ciljem da onemogue odgovor kako bi ulema posrnula, da pokau njihovu nemo i da umanje njihov ugled meu ljudima iz mrnje i zavisti.

Ulema je upozorila da se odgovara ovakvima ili da se bude naklonjen njima jer oni su glupaci koji ne zasluuju odgovor.

Rekao je Imam El-Gazali: ije pitanje i prebacivanje bude iz zavisti i mrnje kad god mu odgovori najljepim odgovorom (najrjeitijim i najjasnijim) to emu samo poveati mrnju, neprijateljstvo i zavist. Zato je najbolji nain kako se ne bi zamarao odgovarajui mu, da se okrene od njega i da ga ostavi u njegvoj bolesti.

Rekao je Uzvieni: 'Zato se ti okani onoga koji Kuran izbjegava i koji samo ivot na ovom svijetu eli.'

Rekao je Imam En-Nevevi: Onaj koji pita i silom hoe da mu se odgovori ili da onemogui ispravan odgovor svojim sofistikim pitanjem ne zasluuje ga. Uenik je uzvieniji od toga da padne u zamke ejtana kako bi preko nekih naunih pitanja naao nain da doe do linih interesa preko nekog uenjaka ili svoje brae od uenika. Zato su se nai dobri prethodnici pravdali od uputanja u zamrena pitanja koja se nee moda nikada dogoditi, iz straha da uputanje u takva pitanja ne bude put radi isticanja, raspravljanja i upadanja u neprilike. Biljei Imam El-Adiri da bi Haride ibn Zejd ibn Sabit kada bi bio pitan o neemu rekao: Da li se to desilo? Pa ako kau nije ne bi im ni odgovorio, a ako kau desilo se, odgovarao bi im.

Zatim je zabiljeio Imam El-Adiri upozorenje od istraivanja i raspravljanja u pitanjima s kojima se neki bave kako bi navodili jedni druge na pogreku ili traili jedni drugima greke pa da pitaju jedni druge. On im je objasnio da prve generacije nisu traile greke jedni drugima niti im je bila elja da jedni druge na greke navode ve su bili razumom obdarena ulema. Govorili su o nauci savjetujui druge pa je Allah dao da se drugi okoriste od njihovih znanosti.

4- Zabrana vrijeanja uenjaka

Od ejtanskih doaptavanja nekim uenicima je da se uputaju u ogovaranje pojedine svoje brae ili da vrijeaju nekog uenjaka zato to se ne slae sa njihovim miljenjem a to moda bude po pitanju samostalnog rasuivanja gdje se tolerie razilaenje. Neki se moda i pretvaraju u svojoj dovi pokazujui saaljenje prema njemu govorei: Jadnik je taj i taj, iskuan je sa tim i tim ili pogrijeio je u tome, da nas Allah sauva od takvog ponienja

Zato je vano za uenika da naui ponaanje sa suprotnim m kojeg nee nikada odstupati. a zbog ogreke i trae njihovi posrtaji.

Biljei Imam En-Nevevi od hafiza ibn Asakira da je rekao: Znaj brate Allah nas uputio prema svome zadovoljstvu i uinio nas od onih koji ga se plae i boje istinskom bogobojaznou da su tijela uenjaka zatiena a Allahov zakon za one koji okaljaju njihovu ast je poznat i da onaj koji uprlja svoj jezik kleveui ih , iznosei njihove mahane i manjkavosti e biti iskuan od Allaha prije prirodne smrti sa smru svoga srca. Kae Uzvieni: 'Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae.'

PETO: STRPLJIVOST NA TRAENJU ZNANJA

Strpljivost je od velikih vrlina koje Islam trai, a strpljivost se dijeli na: strpljivost na pokornosti Allahu (, strpljivost od grijeenja prema Allahu (, strpljivost na ovosvijetskim iskuenjima. Ovo je sve neminovnost bez koje ovjek ne moe doi do svog cilja, tako da nema uspijeha na ovom svijetu niti spasa na ahiretu bez strpljivosti.

Da nema strpljivosti zemljoradnik plod od svoga sjemena nebi nikad ponjeo, da nije strpljivih uenika na lekcijama ne bi uspjeli niti nauili tako da se postizanje uzvienih ciljeva ne dostie osim kroz uputanje u velike potekoe a ponekad trpi velike bolove da ostvari snove.

Allah ( je naredio svome Poslaniku ( strpljivost na vie mjesta u kuranskim ajetima od kojih su:

'I strpljiv budi! Allah doista nee uskratiti nagradu onima koji dobra djela ine.'

I rijei Uzvienog: 'Strpljiv budi! ali, strpljiv e biti samo uz Allahovu pomo. I ne tuguj za njima, i neka ti nije teko zbog spletkarenja njihova.'Allah ( je zaista na strani onih koji se Allaha ( boje i grijeha klone i koji dobra djela ine. Allah ( je pohvalio iskreno strpljive koji su strpljivi elei zadovoljstvo svoga Gospodara. Kae Uzvieni: 'i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga to im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraaju njih eka najljepe prebivalite. Strpljivost na pokornosti Allahu d.. je od najvidljivijih vrsta strpljivosti na koje Allah d.. Uzvieni podstie: On je Gospodar nebesa i Zemlje i onoga to je izmeu njih, zato se samo Njemu klanjaj i u tome budi ustrajan! Zna li da ime Njegovo ima iko!'

Naredba za strpljivost je ovdje dola u obliku koji izraava i ukazuje na trajanje radnje a to su rijei Uzvienog: 'i u tome budi ustrajan!' tj. tei da povea strpljivost i dranje za nju jer je put do pokornosti Allahu ( pun potekoa iznutra a i sa strane. Rob je potreban strpljivosti u pokornosti Allahu ( prije pokornosti u popravljanju nijeta i prekidanju onog to odvodi od nijeta a i u toku njega kako bi pazio na Allaha ( u svojim dijelima i kako bi ih najbolje obavljao a i nakon to obavi neke obrede kako ga nebi upropastio renome i dvolinost. Nema sumnje da je od najuzvienijih pokornosti a koje zahtijevaju strpljenje traenje nauke s kojom se eli nagrada Allaha (, naroito zato to dua tei odmoru i lijenosti a uenje zahtijeva ogroman trud, napor, nespavanje i ostavljanje mnogih dunjalukih stvari, zatim putovanja radi traenja nauke i susretanja sa uenjacima, stalno ponavljanje, pamenje, praenje itd..

Biljei hafiz Ibnu Abdul-Berr od Jahja b. Kesira da je rekao: uo sam svoga oca da govori: Ne postie se nauka na lahak nain. A u drugoj predaji stoji: Nemogue je postii nauku sa rahatlukom.

Zato uenik mora da navikne sebe na podnoenje potekoa i da bude ustrajan danju i nou, da se strpi na potekoama putovanja radi uenja jer je i ulema putovala da bi ula jedan hadis od Poslanikovih sallallahu alejhi ve selleme hadisa.

Biljei hafiz Ibnu Abdil-Berr da je Dabir b. Abdullah doznao da Abdullah b. Unejs El-Ensari zna jedan hadis pa se zaputio na putovanje do njega koje je trajalo mjesec dana sve dok nije stigao u am da uje od njega ovaj hadis koji je ovaj uo od Poslanika (.

Biljei isto tako od Ibnu Abasa ( da je rekao:Kada bi doznao da neki ovjek od ashaba Poslanikovih (zna neki hadis pa da sam htio moga sam poslati po tog ovjeka da mi ispria taj hadis, doao bi mi, ali ja sam odlazio njemu i ekao pred njegovim vratima dok ne bi iziao i ispriao mi taj hadis.

Prenosi se od E-abija da je rekao:Kada bi ovjek putovao sa kraja ama na kraj Jemena da uje jednu mudrost ne smatram da mu je putovanje uzaludno.

Sigurno je znanje najuzvienije mjesto kojem tee ambicije i najasniji cilj zbog kojeg se trude uspjeni Allahovi robovi. Onaj koji se strpi u uenju mora stii do svog cilja a Allah ( mu njegov posao olakava, otklanja potekoe a naroito ako se oslanja samo na Allaha ( i zna on lino ta je spomenuto o vrijednosti znanja i stepenu uenjaka i da meleki pruaju svoja krila ueniku iz zadovoljstva ta ini i da je ova nauka ostavtina Poslanika ( i opskrba bogobojaznih i put spasa i uspjeha a sve ovo ga poziva na poveanje strpljenja i ozbiljnost u uenju.

Biljei isto tako od El-Fadl b. Seida b. Selim da je rekao:Neki ovjek je traio nauku i nije mu uspjevalo pa se odluio da je napusti, pa je proao pored vode koja pada sa uzvisine na kamenu plou, koju je voda izbuila, pa je rekao: voda sa svojom njenou je izdubila tvrdu kamenu plou. Tako mi Allaha ( sigurno u uiti, pa je uio i stekao veliko znanje.

Ono to pojaava motiv za strpljenjem je ono to nalazi uenik od zadovoljstva uei.

Rekao je Imam El-Maverdi: Znanje je zamjena za svako uivanje i pomo protiv svake strasti a ko se posveti nauci nee ga pratiti samoa. Ko trai utjehu u knjigama nai e je i nema nonog prijatelja kao nauke i nema pomonika kao to je zrelost.

Ovim uivanjem uenik zaboravlja potekoe kroz koje je proao i olakava mu se ono to je uloio od napora zato to on u znanju nalazi bujno ispasite u kojem se on odmara i veseli tako da on tu provodi dane posveene znanju gdje osjea slast i uivanje koje ne nalazi na drugom mjestu. Ovako se ojaava elja za uenjem a znanje postaje razonoda bez koje uenik ne moe i ne eli da ga iim zamjeni i njega se nikada ne moe zasititi. Zato se spominje u hadisi erifu kojeg prenosi Enes b. Malik ( da je Poslanik ( rekao: "Dvojica se nikako ne mogu zasititi:onaj koji trai znanje i onaj koji trai imetak."

Tj. obojica tee za onim od ega se ne moe zasititi ma koliko se trailo a koliko se god povea to sticanje povea se i e za njim, zbog estine elje a nisu isto jedno i drugo. Kako li su divne rijei pjesnika:

Pio sam znanje au za aom, pa nije nestalo pia niti sam se napojio.

Neka svaki uenik stavi ispred svojih oiju rijei Imama afije: Ko nije probao gorinu uenja na trenutak, pie gorinu ponienja itav svoj ivot

A mladi bez znanja i bogobojaznosti je sigurno beznaajna linost.

ESTO: NATJECANJE U TRAENJU ZNANJA

Kada god se uenik temeljito posveti znanju otvaraju mu se njegova vrata a on treba da ga jo vie poveava i da se natjee u njegovu traenju i da tei da ga to vie naui.

Allah ( je naredio Svome Poslaniku ( da moli da mu se povea znanje, kae Uzvieni: I reci Gospodaru moj uveaj mi znanje.

Poslanik ( je podsticao na proirivanje znanja i tenju za njegovim uveavanjem tokom cijelog ivota sve dok ono ne uvede ovjeka u denet.

Biljei et-Tirmizi od Ebu Seida da je Poslanik ( rekao: "Nee se vjernik zasititi od dobra koje uje sve dok mu svretak ne bude u denetu."

Ovdje je Poslanik ( uinio nezasitost za znanjem i elju za njim od imanskih potreba i osobina vjernika a ve nas je obavjestio da e ovo biti vrlina vjernika sve do ulaska u denet.

Imam Ibnul-Kajjim Allah mu se smilovao je naveo mnoge primjere o nastojanju prvih generacija u traenju nauke a od tih primjera su:

Ahmed b. Hanbel je rekao: Ja traim znanje sve dok ne uem u kabur.

Upitan je Hasan o ovjeku koji ima 80 godina je li fino za njega da trai nauku? Pa je rekao, Pa je li mu fino da ivi???

Ako je mudrost izgubljena stvar vjernika, obaveza mu je da je trai a mudrost je znanje pa ako ga izgubi vjernik on je na stepenu onih koji su izgubili veliku vrijednost i kada je nau obvesele joj se i obraduju. Od savjeta mudrog Lukmana sinu je i ovaj: O sinko moj drui se sa uenjacima i stjenjuj ih svojim koljenima jer Allah ( oivljava srca sa svjetlom mudrosti kao to oivljava mrtvu zemlju kiom s neba.

Kada se primakla smrt Muaz b. Debelu ( rekao je:Dobro dola smrti, dobro doao posjetioe u nevolji. Moj Allahu, Ti zna da ja nisam volio da ostanem na ovom svijetu da bi vode dovodio niti sadnice sadio ve sam volio da ostanem da provodim duge noi (u namazu) i trpim e podnevne pripeke pri estokim vruinama(postei) i radi stjenjavanja koljenima uenjaka u halkama zikira, tj. nauke.

Rekao je imam En-Nevevi: Stalno se treba truditi da bude zauzet u nauci sa itanjem i iitavanjem, praenjem i zapisivanjem, istraivanjem, ponavljanjem i pisanjem da se ne zasiti od poduavanja onih koji su ispod njega u godinama, porijeklu ili ugledu ve da nastoji da nudi koristi koje su kod njega.

Ovako treba uenik da ustraje u marljivosti i trudu, a reeno je: Koliko se umori toliko e i postii ono to eli. Zatim da bude odgovoran u uenju i da to vie ita razliite znanosti i da se ne zadovoljava sa malo, naroito ako oblast u kojoj se specijalizira ima veze sa drugima kao to je npr. Arapski jezik.

Pitanje je klju znanja

esto puta se isprijee pitanja ispred uenika pred kojima stane zbunjeno i nejasno, obavezno mu je da o njima pita uenjake (ulemu) lijepo i ponizno se ophodei sa njima. Kae Uzvieni: 'pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate.'

Spominje se u hadisu kojeg prenosi Ibnu Abas ( da je neki ovjek razbio glavu na putovanju zatim se u snu odunupio pa su mu rekli da neznaju ni za kakvu olakicu i on se okupao a zatim umro. Kada su o tome obavjestili Poslanika (, rekao im je: Ubili su ga Allah ih ubio, zato nisu pitali kada nisu znali jer je lijek za neznanje pitanje.

Prenosi se od Abdullaha b. Mesuda ( da je rekao: Poveanje znanja je poeljno a znanje se stie pitanjem.

Reeno je Ibni Abbasu (: kako si stekao znanje. Odgovorio je: Sa jezikom koji je mnogo pitao i razumom koji je mnogo pamtio.

Ibnu ihab je rekao: Znanje je riznica iji je klju pitanje.

Tenja za naunim knjigama

Uenik treba da nastoji kupovati naune knjige, uiti iz njih, voditi rauna o njima i nezapostavljati ih jer one su sredstvo za sticanje znanja i one su skuplje od dunjalukih vrijednosti i dragulja.

Uenjaci su posebno vodili rauna o naunim knjigama i upozoravali su one koji su ih iznajmljivali od kanjenja ili njihova unitenja.

Ovako je ulema uvala knjige posebno ako se zna da su se one runo prepisivale i do njih je veoma teko bilo doi. Toliko su bili opsjednuti knjigama da su se odricali i posljednjeg zalogaja kako bi ih kupili, jer one su bile kod njih najvee blago.

Vraanje na osnovne izvore od knjiga je neophodno za uenika i nije dovoljno itanje skraenih verzija i skripti koje se koriste na univerzitetima jer one su date shodno odreenom vremenskom periodu prema planu i programu.

Rekao je Imam Ibnul-Devzi, Allah mu se smilovao: Oekivanja starih prethodnika od uenika su bila uzviena na to ukazuju njihove knjige koje su sutina njihovih djela s tim to je veina tih knjiga nestala jer su brige uenika oslabile pa su se okrenuli prema skraenim verzijama nemajui volje za izvornim djelima.Put pravog uenika je u uenju i iitavanju knjiga. Bojte se Allaha i promatrajte ivote velikih prethodnika, itajte njihova djela i vjesti o njima a ja vas obavjetavam o svome stanju i nikako da se zasitim od itanja knjiga pa kada vidim knjigu koju prije nisam vidio kao da sam blago otkrio.

Pogledaj razliku izmeu ljubavi starih uenjaka za knjigama, Allah ( im se smilovao, i izmeu ponaanja dananjih uenika koji se zadovoljavaju itanjem skripti i skraenih verzija a i ne osvru se na temeljne izvore. Neki ak zavre neki erijatski fakultet a nisu ni uli za imena od mnogih temeljnih izvora knjiga ili su uli ali ih nisu ni vidjeli.

Kada se od jednog od njih trai da napie seminarski rad o odreenoj temi vidi ga kako samo traga za potrebnim stranicama po knjigama pa ih zatim kopira ne razmiljajui uope da ih kupi i pored mogunosti za to koju mu je Allah ( podario, a ovamo troi na odjeu, hranu i luksuz ne osvrui se uope na to. Takvog vidi da krtari kada su u pitanju temeljni izvori Knjige bez kojih se i ne moe zamisliti uenik. Da on poznaje vrijednost knjiga i da e one ostati pohranjene kod njega i njegovih potomaka poslije njega ukoliko je brian za njima (potomcima) ne bih oklijevao niti se lijenio niti krtario da ih kupi.

Preostalo nam je ovdje jedno zapaanje koje se mora spomenuti:

Neki uenici misle da e itanjem knjiga postati uenjaci (alimi) i susteu se uenja pred uenjacima (ulemom) i obrazovanja pred njima, to je oita graka. Rekao je Imam afija: Ko se bude poduavao sam iz knjige upropastit e (erijatske) propise.

Stara ulema je govorila: Od najveih iskuenja je da ovjek postavi sebi za uitelja stranice tj. da ih smatra svojim uiteljem i odgajateljem od kojeg uzima znanje i na tome se zadovoljava. Divno je neko rekao: Ako ne bude dobro pamtio i shavtao skupljanje knjiga ti nee koristiti.

SEDMO: ISTINITOST I POVJERENJE

La i varanje su od najloijih i najrunijih osobina i nemogue je da vjernik, ije je srce Allah ( prosvjetlio, bude okarakterisan sa bilo kojom od njih. Pa kako da se sa njima okarakterie uenik kojem meleki ire krila iz zadovoljastva zbog onog to ini i koji nastoji da stekne neto od nasljedstva Poslanika (!!!

Rekao je Allah (: 'O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno meusobno povjerenje ne poigravajte.'

Znanje je povjerenje koje treba nositi i predavati iskreno i sa bogobojaznou od Allaha (, uvajui se da se to ne pripie Poslaniku (, a da to nije tano ili neke rijei koje on nije rekao. Poslanik ( je upozorio od lai u prenoenju govora ili nemarnosti u tome. Buharija biljei od Alije, ( da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve selleme: Nemojte lagati na mene jer ko slae na mene sigurno e ui u vatru. A u drugoj predaji: Nek pripremi sebi mjesto u dehennemu.

Svaki uenik treba tako nastojati da se dri istine i povjerenja u znanju kada ga ui i kada poduava druge i da izbjegava odbacivanje bilo kojeg vjerskog pitanja za koje zna da je istinito i koje je suprotno od onog ta on eli. Ako neto ne bude znao pa mu se istina poslije objelodani mora da pouri u vraanju istini bez imalo sramote kako ne bi bio varalica u svome znanju. Biljei Taberani od Ibni Abasa da je rekao: Rekao je Poslanik (: Savjetujte se u znanju jer je prevara nekog od vas u njegovu znanju tea od prevare u njegovu imetku a dosita e vas Allah ( pitati o tome na Sudnjem danu.

Ono to se zamjeri uenicima po ovom pitanju je njihova brzopletost u davanju fetvi na osnovu njihovog pukog itanja odreenih erijatskih propisa gdje neki od njih misli da je postao sposoban da daje fetve i ispravlja stavove uenjaka ili ih odbacuje.

Nae prve generacije su bile izuzetno precizne i oprezne po pitanju davanja fetvi ljudima iz straha da ne pogrijee ili da kau o Allahu ( neto bez osnove ili da pripiu erijatu to nije od njega. Izbjegavali su da daju fetve i pored svog velikog ugleda i svog velikog znanja.

Jedne prilike je doao neki ovjek kod Kasima ibn Muhammeda ibn ebi Bekra es-Sidika i pitao ga neto pa mu je Kasim odgovorio: Ne znam. Pa je ovjek rekao: Ja sam doao do tebe i ja ne znam za drugog. Kasim mu je odgovorio: Ne gledaj u duinu moje brade i mnotvo ljudi oko mene, Allah mi je svjedok da ne znam. Zatim mu je rekao: Da mi se jezik odsijee drae mi je nego da kaem neto to ne znam.

Rekli su Sufjan ibn Ujejne i Sahnun ibn Seid: Najsmjeliji ljudi za davanje fetvi su oni koji imaju najmanje znanja.

Prenosi se da je El-Hejsem ibn Demil rekao: Gledao sam Malika ibn Enesa kako je upitan o 48 mesela (erijatskih pitanja) pa je za 32 odgovorio da ne zna.

Prenosi se od Malika da je rekao: kada je bilo teko ashabima Poslanikovim ( da odgovaraju na pitanja, a ni jedan od njih ne bi odgovorio dok ne upita drugog za miljenje pored ispravnosti, dara i istoe kojom su bili nadareni, a ta da kaemo za nas ija srca su grijesi pokrili.

Kada ovakvo neto kae Imam Malik o sebi, pa kakvo je tek danas nae stanje, a neki od nas se hvale savrenstvom u znanju i da je dosegao njegov cilj i vrhunac!!!

Imam ibn Salah je pojasnio da fetva bez znanja vodi do skretanja i lai u pitanjima propisa koji govore ta je dozvoljeno a ta zabranjeno, a onaj koji ju je izrekao pada pod rijei Uzvienog:

'I ne govorite neistine jezicima svojim; Ovo je doputeno a ovo zabranjeno, da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni koji o Allahu ( govore neistine - nee uspjeti, kratko e uivati i njih e strana patnja ekati.'

Ovo je dovoljno sa svojim znaenjem za svakog onog ko posrne u svojoj fetvi i rekne za haram ovo je dozvoljeno ili za halal ovo je zabranjeno ili tome slino.

Ovdje moramo da napomenemo na neke stvari kako bi se spasio uenik od varanja i lai:

1- Budnost i panja prilikom uzimanja znanja

Povjerenje zahtjeva od uenika da bude budan i oprezan prilikom uenja i sluanja od uenjaka kako ne bi pogreno razumio neko pitanje ili propis i da mu to tako ostane u sjeanju a poslije da to tako prenosi od svog uitelja i njemu to pripisuje a on to nikada nije rekao. Mnogi uenici padaju u ovakve greke i govore: uo sam tog i tog da je to i to rekao a on tako nije rekao nego je problem to je on to pogreno shavtio i na takvog se odnose rijei:

Ja mu kaem Zeid a on uje Amr

A napie Bekr a proita Bedr.

2- Vraanje istini kada se greka objelodani

Ostavljanje pogreke je vrlina u svim stvarima a posebno ako se to odnosi na propise halala i harama na kojima se zasniva ljudski ivot!

Uenik ponekad upada u pogreku zbog slabog poznavanja erijatskih znanosti i nepotpunog sagledavanja erijatskih propisa i fikhskih dokaza, pa kada neto kae a poslije se ispostavi drugaije treba da pouri popraviti svoje rijei i da pojasni istinu ljudima bez imalo ustruavanja.

Nae prve generacije su pored obilnog znanja koje su imale korigovale svoje stavove kada bi im se obznanilo da je istina drugaija i ne bi im to bilo teko niti bi se trvdoglavo drali svojih stavova ve bi objasnili ljudima pogreku u kojoj su bili.

Imam Malik pria o Ibni Hurmuzu da je malo davao fetvi i mnogo se uvao, esto bi rekao ovjeku fetvu po neemu pa bi poslao za njim da mu se vrati i objavjetavao bi ga drugaije od onoga to mu je rekao.

El-Hasan ibn Zijad je jedne prilike bio upitan o neemu pa je pogreno odgovorio a nije poznavao onog koji ga je pitao pa je iznajmio glasonou (telala) da vie: El-Hasan ibn Zijad je upitan tog i tog dana o tome i tome pa je pogrijeio a onaj ko je upitao El-Hasana ibn Zijada nek mu ponovo ode. Tako je ekao danima a nije fetve izdavao dok nije sreo onog kome je pogreno fetvu rekao pa ga je upoznao da je pogrijeio i da je tako i tako ispravno.

Savjetovao je Imam El-Adiri svoje uenike govorei im: Kada bude upitan o neemu to ne zna neka se ne stidi da kae ne znam, a ko da fetvu po nekom pitanju pa sazna da je pogrijeio ne treba da se ustruava da se povrati od toga, a ako neto rekne pa neko znaniji na to da repliku ili uen kao on, ukazujui da je isitna drugaija treba da se povrati od svojih rijei, da mu zahvali na tome i da mu zamoli svako dobro od Allaha.

3- uvanje od prevare na ispitima i naunim radovima

Najvea nesrea i opasnost je da ujemo kako se neki uenici vjerskih znanosti u toku svoga kolovanja u kolama, na koledima i univerzitetima ne ustruavaju od prevare na ispitima prepisujui od svog kolege ili sa papiria kojeg je sakrio u svome depu, prepisujui tane odgovore pa na osnovu toga dobije bodove koji mu omogue prolazni uspjeh i da doe do diplome i da se okiti naunom titulom a poslije da predvodi grupe uenika u poduavanju.

Neke od njih ejtan navodi da varaju i u pripremi disertacija sa kojima e stei zvanje magistra ili doktora pa prepisuju mnoga poglavlja ili mnoge stranice iz tuih knjiga a da ne spomenu njihov izvor ili ak trae od drugih da im napiu disertaciju za odreeni novani iznos a poslije ih predaju kako bi stekli nauno zvanje osvanuvi meu ljudima kao znanstvenici pouzdani u pouavanju sinova ovog ummeta.

Gdje su ovi u odnosu na iskrenost uenjaka, njihovu strpljivost, nespavanje i rtvovanje u traenju znanja?!

Da li misle ovi da je isticanje sa znanjem i varanje ljudi sa lanim titulama ono od ega e imati koristi? Doista je povjerenje ukras nauke i njena dua koja joj daje iste i ukusne plodove. Ako okrene pogled na uenike vidjet e izmeu povjerljivog uenika i njegovog kolege prevaranta veliku razliku. Prvog e vidjeti na poloaju okruenog ozbiljnou, a korist ljudi od njega se poveava, a vidjee drugog na prezrenu poloaju od kojeg su misli uenika odsutne u uzimanju od njega ili zakanjele.

ovjek koji stoji po strani nauke i nema u sebe jaka povjerenja, ljudi ga gledaju sa omalovaavanjem i njihovo povjerenje u njega se gubi jer povjerenje nije rije koja se izgovori, ono je put koji izvire iz iste due i ono je izvor ivota ummeta i osnova njegove veliine.

OSMO: IRENJE ZNANJA I NJEGOVO PODUAVANJE

Od obaveznih osobina onog koji trai eriatsko znanje je da ga iri meu ljudima i da ga ne skriva od njih niti krtari jer je Allah ( upozorio od skrivanja znanja i velikom kaznom za to zaprijetio.

Kae Uzvieni:

'One koji budu tajili jasne dokaze, koje smo Mi objavili, i pravi put, koji smo u Knjizi ljudima oznaili, njih e Allah prokleti, a proklee ih i oni koji imaju pravo da proklinju.'

I rekao je Uzvieni nareujui Svome Poslaniku ( dostavljanje znanja koje mu se objavljuje:

'O Poslanie, kazuj ono to ti se objavljuje od Gospodara tvoga, - ako ne uini, onda nisi dostavio poslanicu Njegovu a Allah e te od ljudi tititi. Allah zaista nee ukazati na pravi put narodu koji nee da vjeruje.'

Obaveza je prema tome za onog koji traga za eriatskim znanjem da ga nastoji iriti meu ljudima i da ih podsjea o stvarima njihove vjere i da ih upozorava od nehajnosti i grijeha, i da ih poduava propisima halala i harama i da uenik bude onaj koji poziva Allahu ( s istinom posebno vodei rauna o svojoj porodici, familiji, roacima,komijama i openito pozivajui sve muslimane oko sebe s mudrou i lijepim savjetom i da se nieg pored Allaha ( ne boji.

Nema sumnje da je najvanije ime treba da se posveti uenik poduavanje ljudi i to uenje Kurani-Kerimu i njegovu razumjevanju, uenju napamet i primjenjivanju u praksi drei se njegovih naredbi, odgajajui se njegovim odgojem s ime stie veliki ponos i veliki ugled. Biljei El-Buhari od Osmana b. Affana ( da je Poslanik ( rekao: "Najbolji meu vama su oni koji poduavaju Kurani-Kerimu i izuavaju ga."

Biljei El-Buhari od Sehl b. Sada da je Poslanik ( rekao Aliji (: Tako mi Allaha, da Allah preko tebe uputi jednog ovjeka bolje ti je od stada crvenih deva. (Crvene deve su bile najvrijedniji imetak kod Arapa.)

Napisao je Omer b. Abdul-Aziz Ebu Bekru b. Hazmu: Pogledaj ta ima od Poslanikovih ( hadisa pa ih napii jer ja se plaim od nestanka znanja i nestanka uenjaka i ne prihvataj nita osim Poslanikov ( hadis, i irite znanje i sjedite dok ne naui onaj koji ne zna jer znanje nee propast dok ne bude tajno.

Ovako se realizuje blagoslov znanja, spoznaje njegova vrijednost i stie do onih koji ga ele i od njega se ljudi okoritavaju jer je poduavanje znanju i njegovo irenje dio koji se ne odvaja od njegova uenja i izuavanja.

Zato je rekao Dahak b. Muhazim Allah mu se smilovao: Prvo poglavlje od nauke je utnja, drugo njeno sluanje,tree rad po njoj i etvrto njeno irenje i njeno poduavanje. Rekao je Abdullah b. El-Mubarek, Allah mu se smilovao: Ko krtari sa svojim znanjem bie iskuan sa tri stvari: Ili e umrijeti pa e tako otii njegovo znanje, ili e ga zaboraviti ili e slijediti vladara.

Nije skriveno da je uenje znanja, njegovo irenje i pozivanje ljudi njegovoj uputi put kojim se ono uvruje, pamti i urezuje u ovjeka a da je savjetovanje ljudi, njihovo upuivanje i poduavanje stvarima vjere stvar koja zahtjeva poveavanje traenja znanja i prisjeanje na ono od ega se plai zaborava zato su prve generacije ovog umeta nastojale ponavljati svoje znanje i svoje predaje kako bi im se to uvrstilo to vie u sjeanju.

Prenosi se od Ebu Mesuda da je rekao: Ponavljajte hadis jer on potiskuje jedan drugog. Od Abdullaha b. edada se prenosi da ga je neki ovjek upitao za neki hadis pa je rekao: Allah ti se smilovao koliko sam samo hadisa oivio u sebi.

uvanje znanja od neznalica

Ovdje moramo napomenuti na asnost znanja i da ono nije bezvrijedna stvar i da uenik izabire svojom otroumnou i pronicljivou ono to se nudi od znanja svakoj vrsti ljudi shodno njihovom stanju i intelektualnom nivou i sredini u kojoj ivi jer ponekad neka nauna pitanja i njihove finese ne prilie obinom svijetu zato to e ih dovesti u sumnjive stvari i sumnju, a moda meu njima ima i mentalno zaostalih kojima ne prilii uenje znanja i njegovo sluanje jer to oni loe prihvataju, sa ismijavanjem i omalovaavanjem.

Zbog svega toga rekao je Alija (: Govorite ljudima o onome to razumiju, zar elite da zanijeu Allaha i Njegova Poslanika.

Prenosi se od Kesir b. Murreta El-Hadremija da je rekao:Doista ti ima obaveze prema svome znanju kao to ima obaveze prema svome imetku. Ne govori znanje onim koji ga nisu dostojni pa da te proglase neznalicom, ne zabranjuj znanje onima koji su ga dostojni pa da bude grijenik i ne govori mudrosti kod neznalica pa da te laljivcem nazovu.

Prenosi se od Abdul-Melik b. Umejra da je rekao: Od gubljenja znanja je i to da se ono govori onima koji ga nisu dostojni.

Ovako su uenjak i uenik duni da ostavljaju mudrost kod onih koji je zavrijeuju i da je zabranjuju onima koji je ne zasluuju, njihov primjer je primjer ljekara koji daje lijek za koji zna da e koristiti.

DEVETO: SKROMNOST NA OVOM SVIJETU

Allah ( je uinio ovaj svijet njivom od onog svijeta i naredio nam je da na njoj sijemo dobra djela i da nas on ne zavede od truda za onim svijetom, i traenja spasa na njemu.

Rekao je Allah (:

'O ljudi, Allahova prijetnja je, zaista, istina, pa neka vas nikako ivot na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas ejtan u Allaha ne pokoleba.'

Prenosi Seid El-Hudri ( da je Poslanik ( rekao: Doista je dunjaluk sladak i privlaan a Allah vam je dao da ivite na njemu da vidi kako e te postupati zato se pazite ovog svijeta i pazite se ena.

Od njega se takoer prenosi da je rekao: Sjeo je Poslanik ( na minber a mi smo sjeli oko njega pa je rekao: Stvari od kojih se najvie bojim za vas poslije mene su te to e vam se ovaj svijet otvoriti sa svojin ljepotama i ukrasima.

Od Ibnu Omera ( se prenosi da je rekao: Uzeo me je Poslanik ( za rame i rekao: Budi na ovom svijetu kao stranac ili putnik. Ibnu Omer ( je obiavao govoriti: Kada omrkne ne oekuj da e osvanuti a kada osvane ne oekuj da e omrknuti i uzmi od svog zdravlja za svoju bolest i od svog ivota za svoju smrt.

Rekao je imam En-Nevevi u komentaru ovog hadisa: On znai: Ne okrei se dunjaluku niti ga uzimaj za svoju domovinu niti umiljaj da e dugo na njemu ostati niti mu pridaji panje niti se vei za njega osim kao to se stranac vee za tuu zemlju.

Ovako treba uenik da pripremi sebe na ovome svijetu kao stranac u stranoj zemlji da gleda ono to e mu koristiti na drugom svijetu i da tamo tei i da gleda na ono to ga odvraa od budueg svijeta pa da se okree i udaljava od njega.

ejhul-Islam Ibnu Tejmije je definisao skromnost (zuhd) rijeima: Propisana skromnost je odricanje od svake stvari koja nee koristiti na buduem svijetu i ubjeenost srca u ono to je kod Allaha (

Ovdje se jasno vidi da zuhd (skromnost) ne znai odricanje od ovog svijeta i zapostavljanje onog to je na njemu i udaljavanje od ljudi i oblaenje grube i stare odjee ve znai da uzme od stvari ovoga svijeta ono to e ti pomoi u pokornosti prema tvome Gospodaru i da stavi svijet i njegova bogatstva i ukrase u svoju ruku a ne u svoje srce a svoj trud na ovom svijetu da okrene da ti koristi u pokornosti Allahu ( i da trai halal opskrbu i da se ustegne od onog to je u rukama drugih ljudi.

Sa ovim moemo rei da je dobar bogata kojeg nije obuzeo njegov imetak od pokornosti Allahu ( skroman ovjek kao to moemo opisati pohlepnog siromaha koji gleda u tua bogatstva i zavidi im na njima i kome je ovaj svijet glavna briga da se otima za prolaznim dobrima ovog svijeta makar ne imao od njih osim vrlo malo.

Dostojanstveno je da se uenik okiti ovako lijepom osobinom kao to je skromnost na ovom svijetu i da umanji od njegovih uivanja koja e ga zabaviti od uenja i da se klone raskoi i luksuza koji zavodi duu i obuzima srce.

Treba da zna da Allah ( nije stvorio u ovjeku dva srca tako da se u srcu muslimana ne moe sastaviti elja za uenjem i zaokupljenost za ovim svijetom i odavanje njegovim porocima jer zaokupljeno srce s ljubavlju prema ovom svijetu i tranje za njegovim ukrasima i natjecanje sa njegovim stanovnicima u njegovom sticanju nee mu dati svijetlo znanja niti da osjeti slast pokornosti zato ga nee vidjeti da e stei od znanja osim malo sa im e poveati ugled kod dunjaluara.

Zato je najodabraniji Poslanik ( upozorio da se ne uzima vjera kao sretstvo preko kojeg se stie bogatstvo, ugled i poloaj na ovom svijetu i objasnio je da ono upropatava vjeru ovjeka i njega samog.

Od Kab b. Malika ( se prenosi da je Poslanik ( rekao: Dva gladna vuka poslata na stado ovaca nisu nita tetnija od pohlepe ljudske za bogatstvom i ovosvijetskim ugledom.

Ovdje se s pohlepom misli na sticanje imetka na zabranjene naine, ustezanje od propisanih obaveza(zekjata) i da se trai vlast i ugled preko vjerskih stvari kao to su znanje i skromnost , uzimanjem ovih stvari kao sretstva za dostizanje ovog svijeta i uzdizanje na njemu, a traenje vostva je slijeenje strasti i ostavljanje iskrenosti i bogobojaznosti.

Rekao je imam El-Mehasibi Allah mu se smilovao: Znaj da dnevna svjetlost ne koristi slijepcu kao to ne koristi svjetlost znanja osim bogobojaznim i kao to mrtvom ne koriste lijekovi.A odgoj ne koristi onima koji se parnie kao to obilna kia ne koristi goloj stijeni i kao to ne daje ploda mudrost srcu koje voli ovaj svijet.

Rekao je Imam Ibnul-Devzi: Vidio sam ljude koji su proveli prvi dio svog ivota i cvijet svoje mladosti u traenju znanja pa kada je od njega neto dostigao to ga je uzdiglo od stepena onih koji oboavaju ovaj svijet , poeo je da putuje po svijetu prosei i poniavajui se pred neznalicama, prostacima i drugima, pa sam se nekima obratio i rakao: Teko tebi gdje ti je prezir prema neznanju zbog kojeg si noi provodio nespavajui i dane u ei za znanjem pa kada si se uzdigao i okoristio vratio si se u najnie nizine !? Zar ti nije ostalo ni zrno ponosa koje bi te izvuklo iz tih poniavajuih mjesta? Zar nema ni komadi znanja koji bi te izveo iz prebivalita strasti? Zar nisi stekao sa znanjem toliko snage s kojom bi mogao okrenuti uzde svojim prohtjevima od panjaka zla?

Zatim ja te vidim kako tvrdi da eli neto od ovog svijeta kako bi se njime pomogao u svom obrazovanju, znaj da se okrene nekoj vrsti zarade s kojom bi se osamostalio od pronje bolje ti je nego da povea svoje znanje a da razumje ono to ti umanjuje tvoju vjeru ne bi se viao na mjestima gdje planira poveanje svoga znanja.

Hafiz Ibnul-Devzi upozorava uenike kako ih njihovo znanje ne bi optuivalo na sudnjem danu ukoliko se po njemu ne odgoje i ne prihvate rad po njemu jer znanje nije oblik za izgovaranje ve spoznaja Gospodara i Njegovo potivanje i promatranje ivota Poslanikova ( i njegovih ashaba i odgajanje po njihovom odgoju i razumjevanje onog to se prenosi od njih i to je korisno znanje koje ostavlja veinu uenjaka poniznijim kod sebe od najveih neznalica i oni se ne ohole sa svojim znanjem niti trae ovaj svijet preko vjere.

Zato su vrijedni uenjaci upozoravali od vlasti i rukovoenja, zbog straha da ne budu iskuani i da ih to ne zabavi od korisnog znanja i da ih ne dotjera jednog dana do ponienja pred onima koji su naklonjeni ovom svijetu.

DESETO: UVANJE VREMENA I NJEGOVO ISKORITAVANJE

Vrijeme je skuplje od zlata jer je ivot, a ne dolikuje ueniku da gubi svoje vrijeme u zabavi i besposlici jer on ne moe nadoknaditi ono to ga proe od vremena. A sati ga nee ekati. Ko ne bude vodio rauna o svome vremenu dugo e trajati njegova tuga kao to ali bolesnik za danima svoga zdravlja i svoje aktivnosti.

Od Ibnu Abbasa ( se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik (: Dvije su blagodati kojih nisu svjesni mnogi ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme.

Musliman kod kojeg se sastanu dvije blagodati: tjelesno zdravlje i slobodno vrijeme je duan da se odui na njima zahvaljujui Allahu ( i koristei ih u Njegovoj pokornosti i sticanju Njegova zadovoljstva pa ako to propusti on je obmanut , tj. izgubio je mnogo jer poslije zdravlja dolazi bolest a poslije slobodna vremena zauzetost i kao to trgovac ima u imetku glavnicu na koju treba da zarauje tako isto muslimanu je glavnica zdravlje i slobodno vrijeme i nee proputati ni jedno od njih ve e ih koristiti u pokornosti Allahu ( gdje je najuspjenija trgovina.

Rekao je jedan iz prvih generacija:Neka mi nije blagoslovljeno sunce onoga dana u kojem ne poveam svoje znanje koje e me pribliiti Allahu.

Od Muhameda b. Vasiah El-Ezdija se prenosi da je rekao: Napisao je Ebud-Derda Selmanu (: O moj brate iskoristi svoje zdravlje i slobodno vrijeme prije nego to te zadesi ono to niko od ljudi nee moi otkloniti od tebe.

Reeno je: znanje ti nee dati od sebe jedan dio dok mu se sav ne preda.

Rekao je Imam En-Nevevi govorei o vrlinama uenika:Treba da to vie nastoji da naui uvajui svaki svoj trenutak i danju i nou i kad je na putovanju i kad nije i nesmije troiti od svog vremena nita van traenja znanja osim ono to je najnunije za jelo i za spavanje samo onoliko koliko se mora i tome slino, kao to je mali odmor kako bi razbio monotoniju i nije pametan onaj kome se ukae prilika da naslijedi od nasljedstva poslanika pa to propusti.

Koritenje vremena u mladosti

Ataa Es-Saib prenosi od jednog ovjeka da je rekao: Sjedili smo sa Huzejfom pa je proao neki ovjek i Huzejfe mu je rekao: O ovjee ta te sprijeava da sjedi sa nama? Ne sprijeava me od toga osim ovi mladii oko tebe, pa se Huzejfe naljutio i rekao: Zar nisi uo rijei Allahove: 'uli smo jednog momka kako ih huli", - rekoe -, "ime mu je Ibrahim.'

I Allahove rijei: 'To su bili momci, vjerovali su u Gospodara svoga, a Mi smo im ubjeenje jo vie uvrstili.' I zar ima dobra osim u mladiima???

Svakako je dobro u mladiima ako im je razum ist , tijelo snano a male potrebe.

Ukazao je Imam El-Maverdi da je od razloga tromosti u uenju njegovo proputanje u mladosti a posveivanje njemu u starosti kada se stidi da pone odakle poinju djeca pa poinje sa posljednjim znanostima ili njihovim dijelovima kako bi prestigao mladog uenika. Ovako rade oni koji hoe da sami sebe varaju i zato je uenje u mladosti ljepe i bolje.

Spominje se od El-Ahnefa b. Kajsa da je uo ovjeka kako je rekao: Uenje u mladosti je kao uklesavanje u kamenu, pa je rekao El-Ahnef: Odrasli je s vie pameti ali i s vie briga.

Od 'Alkameta se prenosi da je rekao: Ono to sam nauio u mladosti kao da ga gledam kako je napisano u knjizi ili na listu.

Jezid b. Ebi Hubejib prenosi da je El-Hasan rekao:Dovedite nam svoje najmlae jer oni imaju manje briga i bolje pamte ono to uju.

Spominje se da je reeno Abdullahu b. el-Mubareku: Nadvladali su nas kod tebe ovi mladii, pa je rekao: Od njih vie oekujem nego od vas, koliko vi ve ivite? Ovima e Allah dati da daleko dospiju.

Ovako treba da uenik iskoritava period svoje mladosti prije nego to mu proe jer je uenje jae i dublje u danima mladosti kada je potpuna svijest i odmoran mozak.

Pokuenost odgaanja

Od razloga gubljenja vremena je i ljudsko odgaanje i ostavljanje dananjeg posla za sutra, a on ne zna ta e se desiti sutra, moda bude zauzet i ne mogne uraditi ono to je htio. Stari dobri uenjaci su upozoravali na odgaanje i smatrali su ga nesreom.

Prenosi se od Hasan El-Basrija da je rekao:uvaj se odgaanja jer ti ima dananji dan a ne sutranji a ako bude i tvoje sutra budi u njemu kao to si danas a ako ne bude tvoje sutra nee se kajati za onim to si danas propustio.

Katade prenosi od Ebu Delda da je rekao: Doista su rijei: Uradiu to, od Iblisove vojske.

Uenik ovako treba da koristi sve prilike i da iskoritava odmah to mu se ukae od vremena ne odgaajui ga za drugo