Ismail Haki el-Bursevi, Ruhul-Bejan fi tefsiril-Kuran, Tumaenje ajeta:Prvi hram sagraen za ljude je onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja oevidna mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko ue u nj treba da bude bezbjedan. Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svako ko je u mogunosti; a onaj ko nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. (Alu Imran, 96)

Nakon to je promjenjena kibla od Jerusalima ka Kabi u Meki jevreji su provocirali i vrijeali Boijeg Poslanika, a.s., govorei mu: Bejtul- makdis u Jerusalimu je bolji i znaajniji hram od Kabe u Meki i prei je da se prema njemu okreete za vrijeme obavljanja molitve. Bejtul-makdis je napravljen prije Kabe, njega su posjeivali svi Boiji poslanici i prema njemu se u namazu okretali. To je sveta zemlja koju je Allah blagoslovio svim svjetovima. U njenoj blizini je brdo na kojem je Allah razgovarao s Musa, a.s., te je s toga promjena kible od Jerusalima ka Kabi u Meki nevaea. Poto su jevreji naveli razloge radi kojih nije trebalo doi do promjene kible ka Kabi u Meki Uzvieni Allah je objavio ajete u kojima pobija tvrdnje jevreja da je Bejtul-makdis stariji od Kabe. Allah, d.., kae: Prvi hram sagraenza ljude je onaj u Meki... Ebu Zerr, r.a., kae: Upitao sam Allahovog Poslanika, a.s.: Koja je damija

prva sagraena na Zemlji? Odgovorio je: Mesdidul-haram. Upitah: Zatim koja? On ree: Mesdidul-aksa. Upitah: Koliko vremena je proteklo izmeu njih? Ree: etrdeset godina. Upitah: Koja je damija sagraena poslije njih? On ree: Klanjaj gdje god te zatekne namaz. Cijela Zemlja je prostor za klanjanje.1 Prema jednom predanju Uzvieni Allah je sagradio hram ispod Ara, Bejtul-mamur, i naredio melekima da ine tavaf oko njega. Zatim je Allah, d.., naredio melekima koji borave na Zemlji da sagrade hram slian nebeskom hramu i da tavafe oko njega kao to stanovnici neba tavafe oko Bejtulmamura. Meleki su napravili Kabu dvije hiljade godina prije nego to je stvoren Adem, a.s. Kada je Adem, a.s., nakon vremena koje je proveo u Dennetu, protjeran na Zemlju meleki su mu rekli: Obavljaj tavaf oko ovog hrama jer mi to inimo ve dvije hiljade godina. Adem, a.s., je posluao meleke i poeo izvravati obred tavafa, a to su inili i njegovi potomci sve do vremena Nuha, a.s. Kada je za vrijeme Nuha, a.s., Zemlja poplavljena Kaba je uzdignuta na nebesa. Premda se gradnja Kabe pripisuje Ibrahimu, a.s., on nije prvi sagradio Kabu, ve je obnovio njene temelje koji su od ranije postojali i ponovo je sagradio.

Najasnije mjesto na Zemlji1

Muttefekun alejhi.

Na Zemlji ne postoji asnija zgrada od Kabe. Ona je blagoslovljena i ispunjena neizmjernim sevabima, oprostom grijeha i Boijom milou koju zasluuje hadija, mutemir, onaj ko boravi kraj nje i tavafi oko nje. Kaba je putokaz svim svjetovima jer je ona njihova kibla i Hram. U njoj su zadivljujua znamenja koja ukazuju na njenu velianstvenost. Uzvieni Allah kae: U njemu su znamenja oevidna... i jasna kao to je skretanja ptica koje lete paralelno s Kabom. Jasno znamenje je i to to e Allah unititi svakog silnika koji krene ka Kabi sa zlim namjerama kao to je to ranije uinio sa vlasnicima slona. Uz Kabu je Mekami Ibrahim, kamen u kojem su vidljivi tragovi stopala Ibrahima, a.s., iz vremena dok je gradio Kabu. Ko ue u Mesdidul-haram bezbjedan je i siguran od uznemiravanja. To je zbog toga to je usliana dova Ibrahima, a.s., koji je molio: Gospodaru moj, uini ovaj grad bezbjednim.2 Uz to, onaj ko ue u Mesdidul-haram siguran je i od dehennemske vatre. Poslanik, a.s., je rekao: Onaj ko umre u jednom od dva harema bit e proivljen na Sudnjem danu siguran. Vjerovjesnik, a.s., je takoer rekao da e oni koji su ukopani u El-Hadunu i El-Bekii ui u Dennet. El-Hadun je mezarje u Meki u kojem je izmeu ostalih ukopana hazreti Hatida, dok je ElBekiu mezarje u Medini u kojem je ukopan veliki broj ashaba Allahovog Poslanika, a.s. Ibn Mesud, r.a., kazuje da je Poslanik, a.s., jedne prilike stajao na prevoju brda El-Hadun koje u to doba nije bilo mezarje, pa je rekao: Uzvieni Allah e na Sudnjem danu sa ovog predjela i iz ovog svetog mjesta proivjeti sedamdeset hiljada osoba ija lica e sjati poput punog mjeseca. Oni e ui u Dennet bez polaganja rauna. Svaki od njih e initi efaat za drugih sedamdeset hiljada ija lica e takoer blistati poput mjeseca u utapu. Allahov Poslanik, a.s., je rekao: Ko se strpi i podnosi mekansku egu i vruinu jedan sat od njega e se udaljiti Dehennem na udaljenost od dvjesto godina. Had mebrur, bez grrijaha obavljen i primljen had Vjernici su duni, ako su u mogunosti da, Allaha radi hodoaste Kabu. Onaj ko je u mogunosti da uini had, ali ga ne uini pribliava se nevjerstvu jer postupa na isti nain na koji postupaju nevjernici koji ne smatraju had obavezom. Uzvieni Allah je neovisan od ljudi, njihovih dijela, postupaka i ibadeta. Allahov Poslanik, a.s., kae: Koga ne sprijei kakva vidljiva zapreka, ili bolest, ili nepravedan vladar da obavi had, umrijet e kao jevrej ili kranin. idovi i krani spomenuti su u ovom hadisu radi toga to oni ne obavljaju had, niti imaju sevaba od Mesdidul-harama i Kabe. Prenosi se da je Ali ibn El-Muvekaf, koji je obavio had ezdeset puta, rekao: Kada sam nakon toga boravio u Mesdidul-haramu razmiljao sam o svom stanju i svojim brojnim hodoaima svetim mjestima, a da uope nisam znao da li mi je i jedan had primljen ili ne. S takvim mislima sam zaspao i usnio san u kojem sam uo glas koji mi govori: O ibn Muvakife, da li ti svojoj kui poziva u goste ikoga drugog osim onoga koga voli i ko ti je drag. Tada sam se probudio i smirio. Sve mi je bilo jasno.2

Ibrahim, 35.

Iz navedenog se da zakljuiti da onaj ko je u mogunosti da obavi had, pa ga ne obavi odbija poziv Uzvienog Allaha Koji ga poziva Sebi u goste, a taj poziv zanemaruje samo onaj ko ga nije dostojan. Osim toga, nedostatak elje za obavljanjem hada ukazuje na nedostatak i manjkavost due koja je ustrajna u zlu i razvratu umjesto da odgovori na Ibrahimovu, a.s., dovu u kojoj je molio: Uini da srca ljudi eznu za njim (Mesdidul-haramom).3 Vjerovjsenik, a.s., kae: Najbolje djelo je vjerovanje u Allaha i Njegovog Poslanika, zatim borba na Allahovom putu, zatim bez grijeenja obavljen i primljen had. Nagrada za had je oprost grijeha i ulazak u dennet, ali je ta nagrada uslovljena time da had bude obavljen bez injenja grijeha tokom izvravanja obreda. Da bi had bio primljen potrebno je objediniti dvije stvari. Prva je ustrajno injenje dobrih dijela i dobroinstava prema ljudima poput dijeljenja sadake i hrane, nazivanja selama itd. Druga stvar s kojom se upotpunjuje had je uvanje od loih dijela poput bestidnog govora, psovke i grijeenja. Islamski uenjaci kau: Znak primljenog hada je indiferentan odnos prema dunjaluka i enja prema ahiretu. Simbolika hada Nedmudin el-Kubra kae: Uzvieni Allah je uinio Kabu i hodoae njoj i svetim mjestima, ruknove hada i obrede koji se ine na hadu simbolima koji ukazuju na duhovno uzdizanje i putovanje ka Njemu. Ihram je simbol naputanja svijeta formi i oblika, ostavljanja navika i obiaja, odvajanja od dunjaluka i onoga to je na njemu i izbjegavanja stvorenja. Stajanje na Arefatu simbolizira boravak na stepenima spoznaje. Tavaf predstavlja odvajanje od sedam ljudskih priroda kroz sedam tavafa oko Kabe. Saj simbolizira putovanje od Safe Boijih svojstava do Merve Boijeg zata. Brijanje glave upuuje na brijanje tragova robovanja sa bljetavom Boanskom britvom. U odnosu na ostale islamske arte had predstavlja temeljno smjeranje i traganje za Samilosnim. Allah kae: Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi..., a to nije rekao ni za jedan drugi islamski art. Cilj i svrha hada je Uzvieni Allah, d.., dok je svrha svih ostalih islamskih arta postizanje dereda i poasnih poloaja, spas od Dehennema i ulazak u Dennet. Preveo: Hfz. Duranovi Elvir

3

Ibrahim, 37.