vladimir hudolin i njegovo djelo-zbornik radova

VLADIMIR HUDOLIN I NJEGOVO DJELOZBORNIK RADOVA SUAK, 1999.

Stru~ni skup

VLADIMIR HUDOLIN I NJEGOVO DJELOZbornik radova

Prva su{a~ka hrvatska gimnazija u Rijeci Rijeka, 21. travnja 1999.

Du{ko Wlfl VLADIMIR HUDOLIN I NJEGOVO DJELO Zbornik radova Urednik izdanja D. Wlfl Lektori Korice D. Wlfl ISBNKatalogizacija u publikaciji - CIP Sveu~ili{na knjinica Rijeka

ISBN

KAZALO

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 @IVOTOPIS VLADIMIRA HUDOLINA . . . . . . . . . . . . . . . 9Prof. dr. sc. Vi{nja Hudolin

MOJ UÎTELJ PROF. DR. VLADIMIR HUDOLIN . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Prim. Dr. Sc. Darko Breitenfeld

VLADIMIR HUDOLIN I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Doc. dr. sc. Neboj{a Lazi}

HUDOLIN KAO PSIHIJATAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Prim. dr. sci. @eljko Marini}

HUDOLINOV RAD U GORSKOM KOTARU . . . . . . . . . . . 34Dr. Maja Stipani~i}

HUDOLINOV UTJECAJ NA RAZVOJ ALKOHOLOGIJE U PRIMORSKO-GORANSKOJ @UPANIJI . . . . . . . . . . . . . 39dr. sc. Milan Gudelj

IL LAVORO DI HUDOLIN IN ITALIA . . . . . . . . . . . . . . . 51Dott. Francesco Piani

HUDOLINOV RAD U ITALIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Prim.dr. Francesco Piani, -4-

PROF. DR. VLADIMIR HUDOLIN, PARADIGMA PSIHIJATRA KOJI JE BIO OBDAREN SPOSOBNO[]U DA NA AUTORITATIVAN NAÎN USPJE[NO VODI VELIKE TERAPIJSKE GRUPE . . . . . . . . . . . . . . . 63Dr. sc. Janez RUGELJ, dr. Med.

\A^KI DANI VLADE HUDOLINA Sje}anja Radoslava [kalamere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Radoslav [kalamera

BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH RADOVA VLADIMIRA HUDOLINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75Du{ko Wlfl

-5-

Uvod

U jesen 1997. godine bio sam u Italiji u mjestu Lignano Sabiadoro na memorijalnom skupu posve}enom Vladimiru Hudolinu. Pro{lo je tek ne{to manje od godine dana od njegove smrti. Pred kraj svog ìvota Hudolin je svojim aktivnostima ostavio zna~ajan trag u sjevernoj Italiji. Na memorijalni skup bilo je pozvano nekoliko alkohologa iz Hrvatske. U velikoj dvorani bilo je oko tisu}u sudionika. Bilo je tu lije~nika, alkohologa, psihijatara, ali i mno{tvo ~lanova klubova lije~enih alkoholi~ara sjeverne Italije koji su osnovani prema Hudolinovom modelu. Iznenadilo me s kakvim po{tovanjem talijanski lije~nici, alkoholozi, lije~eni alkoholi~ari i ~lanovi njihovih obitelji govore o Hudolinu. Najve}e iznena|enje ~ekalo me je na zavr{etku tog veli~anstvenog skupa. Jedan je talijanski lije~nik iza{ao za govornicu i rekao: A sada molim da se pljeskom zahvalimo Hrvatskoj koja nam je dala jednoga Hudolina! Prolomio se dvoranom snaàn pljesak i potrajao skoro dvije minute. Bilo mi je jasno da je Hudolin u Italiji predstavljao Hrvatsku na najbolji mogu}i na~in. Tada sam u svoj rokovnik zapisao:-6-

Organizirati skup posve}en Vladimiru Hudolinu kao u~eniku su{a~ke Gimnazije. Nekoliko sati kasnije diskutiraju}i u jednoj radnoj skupini iznesao sam, da je Hudolin bio u~enik gimnazije koju sam i ja poha|ao, da je ta gimnazija stara nekoliko stolje}a, da su tu Gimnaziju poha|ali kao u~enici mnoge zna~ajne osobe iz hrvastke povijesti. U Gimnaziji se njeguje obi~aj odràvanja znanstvenih skupova posve}enih istaknutim u~enicima i profesorima koji su tu Gimnaziju poha|ali ili su u njoj predavali. Rekao sam da }u se potruditi organizirati skup posve}en ìvotu i djelu Vladimira Hudolina. On je to svakako zasluìo. Moje izlaganje bilo je popra}eno s velikim zanimanjem. Jo{ je jedna pojedinost odigrala va`nu ulogu tijekom priprema da predloìm Gimnaziji odràvanje takvog skupa. Jednog sam dana susreo gospodina Radoslava [kalameru, starog su{a~ana, s kojim sam se povremeno sretao na Piramidi gdje su nam se putevi presjecali. Znali smo porazgovarati o raznim temama, ali tog je dana u razgovoru spomenuto i ime Vladimira Hudolina. [kalamera je vidljivo emocionalno reagirao i priop}io mi, da je on zajedno s Hudolinom poha|ao ~etiri vi{a razreda su{a~ke Gimnazije i da su njih dvojica i to vrijeme bili vrlo bliski prijatelji. Tada sam mu iznio nakanu da u Gimnaziji organiziramo skup posve}en Hudolinu. [kalamera je tu zamisao odu{evljeno prihvatio i obvezao se na licu mjesta da }e za tu zgodu pripremiti referat o |a~kim Hudolinovim danima. Po~etna je zamisao bila da se na skup pozovu Hudolinovi suradnici i da svaki od njih iznese svoje osobne uspomene na njihov zajedni~ki rad, ali i da prikaè svu va`nost i veli~inu Hudolinova djela za na{u i svjetsku alkohologiju, psihijatriju i socijalnu psihijatriju. Ujedno se ukazala prigoda po prvi put objaviti cjelovitu bibliografiju radova Vladimira Hudolina koja je uistinu vrlo opse`na i osobito impresivna. Materijale o objavljenim radovima Vladimira-7-

Hudolina vrlo mi je susretljivo dala na raspolaganje njegova supruga i suradnica prof. dr. Vi{nja Hudolin. Skup je odràn 24. travnja 1999. godine. [kalamera je na àlost umro koncem svibnja 2001. i nije do~ekao izdavanje ove publikacije koja je kasnila iz savim uobi~ajenih razloga pote{ko}e s financiranjem etc. etc. Na Su{aku, svibnja 2002. Du{ko Wlfl

-8-

@IVOTOPIS VLADIMIRA HUDOLINAProf. dr. sc. Vi{nja Hudolin Zagreb Vladimir Hudolin ro|en je 2. svibnja 1922. godine u Ogulinu. Srednju kolu polazio je na Su{aku i maturirao 1940. g. na su{a~koj Gimnaziji, gdje je bio medu najboljim u~enicima. U Gimnaziji bio je ~lan udruge Domagoj u kojoj se okupljala katoli~ka mlade`. Medicinski fakultet u zavr{io je u Zagrebu 1948. godine. Specijalizaciju iz neuropsihijatrije zavrio u Zagrebu 1951. godine. Doktorat iz medicinskih znanosti obranio u Zagrebu 1961. g. Naslov primarijusa dobio 1962. g. Habilitirao za docenta na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1963. g. Za izvanrednog profesora i predstojnika Katedre za neurologiju, psihijatriju i klini~ku psihologiju Stomatolokog fakulteta Sveucilita u Zagrebu izabran 1970. godine, a za redovnog profesora izabran 1973. godine. Na toj du`nosti je sve do umirovljenja 1987. godine. Umro je u Zagrebu 28. prosinca 1996. godine, gdje je i pokopan na goblju Mirogoj. Od 1953. godine zamjenik, a od 1959. g. predstojnik Odjela za neurologiju, psihijatriju, a od 1970. g. predstojnik Klinike za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti sadanje Klini~ke bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu. U mirovinu oti{ao 1987. godine.-9-

Hudolinov rad na podru~ju izobrazbe i edukacije l Predstojnik Katedre na Stomatolokom fakultetu

l l

l

l l

l

l

l

Sveu~ilita u Zagrebu iz neurologije, psihijatrije i klini~ke psiholagije, izobrazba specijalizanata iz neurologije i psihijatrije, redoviti honorarni profesor iz socijalne psihijatrije i lije~enje glazbom na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, profesor iz neurologije, psihijatrije i socijalne psihijatrije na Vioj koli socijalnih radnika, a kasnije na Interfakultskom studiju socijalnog rada u Zagrebu, honorarni profesor neurologije i psihijatrije na Vi{oj koli medicinskih sestara i zdravstvenih tehni~ara u Zagrebu, honorarni profesor socijalne psihijatrije i predstojnik Katedre na Vioj koli socijalnih radnika u Trstu (Italija) predava~ na Poslijediplomskom studiju specijalizacije lije~nika op}e medicine pri [koli Andrija [tampar Medicinskog fakuleta u Zagrebu, povremeni predava~ na {koli za specijalizaciju iz psihijatrije pri Psihijatrijskoj klinici u Trstu itd.

Bio je pozvani predava~ na mnogim sveu~ili{tima, zavodima i zdravstvenim i socijalnim ustanovama i udruènjima u Europi, Sjevernoj i Ju`noj Americi, Aziji i Africi. Osnovao je u Zagrebu 1974. godine Poslijediplomski studij iz socijalne psihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti pri Sveu~ili{tu u Zagrebu.- 10 -

Na Odjelu za neurologiju i psihijatriju dananje Klini~ke bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu uvodi 1953. godine otvoreni pristup lije~enju psihijatrijskih bolesnika (Open door policy in psyciatry), prvi te vrste u nas, a jedan od rijetkih u svijetu u to vrijeme. Istovremeno u psihijatrijski rad uvodi terapijsku zajednicu, grupnu psihoterapiju, obiteljsko lije~enje, sustavno (obiteljsko) lije~enje temeljeno na Op}oj teoriji sustava. Preventivni rad na podru~ju alkoholom izazvanih poteko}a zapo~inje u Crvenom kriù Hrvatske 1954.g. te je niz godina predsjednik Komisije za alkoholizam Glavnog odbora Crvenoga krià te radi na osnivanju op}inskih odbora Crvenoga krià za suzbijanje alkoholam izazvanih pote{ko}a. Godine 1964. organizira Odjel za prou~avanje, suzbijanje i lije~enje alkoholom izazvanih poreme}aja sa stacionarom, dnevnom bolnicom, vikend bolnicom, dispanzerom za zatitu i unapre|ivanje duevnog zdravlja i alkoholom izazvanim poteko}ama. Iste 1964. g. organizira prvi Klub lije~enih alkoholi~ara izvan bolnice, u jednoj Zagreba~koj op}ini. Klubovi su se ubrzo proirili po ~itavom Zagrebu i Hrvatskoj te u svim republikama biv{e Jugoslavije. S Republi~kim zavodom za za{atitu zdravlja osniva 1965. g. Republi~ki registar alkoholi~ara lije~enih u psihijatrijskim bolni~kim ustanovama u Hrvatskoj. Registar je kompjutoriziran i jedinstven u svijetu. Godine 1969. organizira prvu u nas 24-satnu telefonsku slu`bu za alkoholom izazvane poteko}e. Godine 1969. osniva u nas prvi Stacionarni odjel za ovisnosti. U zajednici s Bolnicom za plu}ne bolesti u Klenovniku osniva 1972.g. Odjel za kombinirane probleme (plu}ne bolesi i alkoholom izazvane poteko}e) i time ve} vrlo rano uvodi multidimenzionalni aspekt alkoholom izazvanih poreme}aja. Posljednjih godina multidimenzionalni pristup proirio je u- 11 -

Italiji na kombinaciju alkholom izazvanih poreme}aja s onim s psihi~kim poteko}ama, upotrebom drugih psihoaktivnih sredstava (droga), violentnim ponaanjem, egzistencijalnim poteko}ama i dr. U zajednici s Kazneno popravnim domom u Lepoglavi osniva slu`bu i tretman tzv. ovisnika o drogi. U Italiji osniva prvi Klub lije~enih alkoholi~ara 1979.g. u Trstu, a u Udinama provodi prvi Seminar senzibilizacije za alkoholom izazvane poteko}e. Od tada do danas djeluje u Italiji preko 2500 klubova, kontinuirano se odràvaju Te~ajevi senzibilizacije, osnovani su odjeli, dnevne bolnice i dispanzeri po ~itavoj Italiji. Nema niti jedne regije u Italiji, uklju~uju}i otoke, gdje ne postoje alkoholoki programi. Italija je danas prva zemlja po smanjenju potronje alkoholnih pi}a slijede}i program Svjetske zdravstvene organizacije (Target 17 - smanjenje potronje alkoholnih pica za 25 % do 2000. godine). Godine 1997. Italija je imala smanjenje za 37 %, a da pri tome u Italiji ne postoji nacionalni program suzbijanja pote{ko}a vezanih uz pijenje alkohola. Iz Italije Klubovi lije~enih alkoholi~ara proirili su se na panjolsku, Rusiju, Albaniju, Dansku, Bugarsku, [vicarsku, Brazil, Ekvador, Novi Zeland, Slova~ku itd. U svrhu edukacije na podru~ju socijalne psihijatrije i alkoholom izazvanih poteko}a osniva u Zagrebu kolu socijalne pdihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti pri Klinici. Godine 1984. osniva u Delnicama Europsku kolu za alkoholizam i ekolo{ku psihijatriju koju zatim prenosi u Italiju (Trst) i za ìvota je njen direktor. Suorganizator je Svjetske organizacije socijalne psihijatrije i u nekoliko izbornih perioda bio je njen predsjednik, a zatim po~asni predsjednik. Suorganizator je Mediteranske organizacije Socijalne psihijatrije i u nekoliko izbornih mandata bio je njen predsjednik, a zatim po~asni predsjednik.

- 12 -

Organizator je ili suorganizator velikog broja nacionalnih i me|unarodnih kongresa, simpozija i stru~nih sastanaka u Hrvatskoj i inozemstvu sa podru~ja psihijatrije i alkohologije. Proveo je niz znanstveno istraìva~kih radova, posebno s podru~ja alkohologije Bio je ~lan niza znanstvenih i stru~nih organizacija i dru{tava s podru~ja medicine, psihijatrije i alkohologije u zemlji i inozemstvu. Osnovao je i bio glavni urednik nekoliko nacionalnih i me|unarodnih ~asopisa te ~lan redakcije nekoliko me|unarodnih ~asopisa. Za svoj rad na podru~ju psihijatrije, a posebno alkohologije primio je niz doma}ih i me|unarodnih priznanja. Po~asni je gra|anin grada San Daniele del Friuli (Italija). Napisao je vi{e od 40 knjiga i oko 600 znastvenih i stru~nih ~lanaka iz psihijatrije i alkohologije (~etrdesetak knjiga i ud`benika, a u sedamdesetak je knjiga drugih auktora napisao odgovaraju}a poglavlja; objavio je 110 znastvenih radova, 252 stru~na rada, 22 ~lanka u Medicinskoj encikopediji, 97 prikaza i recenzija knjiga, i veliki vroj publicisti~kih i zdravstveno odgojnih tekstova (cjelokupni popis Hudolinovih radova prikazan je u prilogu dr. D. Wlfl-a u ovoj knjizi).

- 13 -

MOJ UÎTELJ PROF. DR. VLADIMIR HUDOLINPrim. Dr. Sc. Darko Breitenfeld Klinika za psihijatriju, alkohologiju i druge ovisnosti Klini~ka bolnica SESTRE MILOSRDNICE, Zagreb

Prof. Hudolina sam upoznao gotovo pedeset godina prije njegovog preranog odlaska, t.j. 1947. godine. Da pojasnim, kao dje~a~i}, sin njegovog budu}eg u~itelja prof. dr Josipa Breitenfelda, neurologa, {efa tada{njeg Neuropsihjatrijskog odjela tada{nje Bolnice Dr M. Stojanovi} (Vinogradske),- 14 -

bio sam u na{oj ina~e gostoljubivoj ku}i, nazo~an i njegovom dolaènju, jo{, kao studenta i neposredno zavr{enog lije~nika - oko 1946. - 47. godine. Dobro se osje}ao u na{oj ku}i, znam i sada gdje bi obi~avao sjediti, dapa~e vrlo se ìvo sje}am njegovih vrlo ìvahnih tada jo{ mladena~kih rasprava, ~esto i monologa (a i imao je {iroke poglede i zanimljive misli). Bio je oduvijek poduzetan, ambiciozan, rje~it i uvjerljiv, iako sa svim ljudskim zna~ajkama povremenih slabosti, shvatljive nesigurnosti - tjeskobe, dan prije specijalisti~kog ispita. Volio je saznavati, a i druge pou~avati i imao je prirodno ìv kontakt sa svima oko sebe. Znao je ìvjeti u surovo doba jasne diktature, kojoj se trebalo prilagoditi i bio je dobar primjer kako se treba sluìti i stru~no{}u i dru{tveno{}u u proboju svojim i stru~nim ciljevima. Iako je uvijek i{ao svojim zacrtanim putevima, nije bio sklon nepotrebnim prilagdbama, koje su mu tro{ile energiju i svi smo se pomalo bojali da ne potro{i svoj {arm, kako ne bi gubio ìvce. Zbog bolesti moga oca (i{ao je ranije u mirovinu) vrlo je mlad postao {efom odjela (s 36 g.) i uskoro primarius pa i docent - prije profesure. Od po~etka su ga cijenili mnogi, a napose ravnatelji na{e bolnice (uskoro Klini~ke Stomatolo{kog fakulteta, u ~emu je napose on - prof. Hudolin bio dalekovidan i uo~io mogu}nosti osloba|anja sjene drugog brijega), koji su uvijek jasno i sa priznanjem isticali njegove zasluga kao stjegono{e ugleda cijele bolnice, stru~njaka koji je naj{ire u svijet pronio njen glas i dovodio najvi{e stru~nih hodo~asnika da na djelu vide njegov alkoholo{ki i kasnije {iri opus. Nakon nagle smrti moga oca imao je sluha i za moj interes i provincijski poloàj (u Jastrebarskom - {kolski lije~nik - ve} tada sam na njegov prijedlog provodio prevenciju alkoholizma u dispanzeru) i pozvao me 1964. na specijalizaciju neurologije i psihijatrije u Vinogradsku u kojoj sam i proveo prakti~ki cijeli radni vijek. Tada je naime osnovan i sagra|en po Crvenom kriù novi dio na{e budu}e Klinike, Odjel za alkoholizam sa Dnevnom bolnicom i bilo- 15 -

je mjesta za nove kadrove. On ih je znao i odu{eviti i zapaliti, ali jasno, i upregnuti. Kako je znao da sam i diplomirani glazbenik, odmah mi je donio ne{to glazbenoterapijskih separata i jednostavno poslao u vatru prakti~nog tovrsnog posla. Bacio je ribu u vodu i ja sam u roku od nekoliko godina uspio uz njegov poticaj i podr{ku odvesti na tom podru~ju i Kliniku u zemlju i inozemstvo i njih dobiti ovamo u Zagreb, gdje se 1970. odrào i prvi svjetski kongres muzikoterapije u socijalnoj psihijatriji - zapravo u suvremenom dru{tvu okrenutoj struci. Tu je uspio povu}i i Ruù Ve{ligaj koja je stvorila stihove i glazbu za angaìrane alkoholo{ke pjesme i prof. Hudolin je oblikovao i prvu na{u alkoholo{ko-muzikoterapijsku plo~u, Alkoholizam u rije~i i pjesmi. Treba si samo zamisliti, koliko je suza bilo u tisu}ama o~iju na kongresima klubova lije~enih alkoholi~ara kada je Zabavna grupa KLA Centar uz harmoniku Ruìnu pjevala KLA himnu, pjesmu patni~kih èna (lije~enih) alkoholi~ara ili êkaj, stani, kuda }e{ iz kluba (u recidivu?). Oni su i svijetom pronosili te poruke, {to sam kao djelatni sudionik i ~esto mogao pratiti. Bio sam sudionik osnivanja prvog KLA - kluba lije~enih alkoholi~ara u Oglednom klubu Klinike, pa u Maksimiru, Centru i druge - ve} 1964. g. Bio sam poslan voditi novi klub u ^rnomercu (skoro pred 40 g.), a zahva}en bujicom alkoholo{ke djelatnosti i usmjerenja, uskoro sam nakon specijalisti~kog ispita alkohologiziran i poslan u Dnevnu bolnicu pa u alkoholo{ku ambulantu, gdje mi radi ogromnog priljeva bolesnika, koje se nije imalo kamo smje{tati u Dnevnu bolnicu, nije preostalo drugo nego u Vinogradskoj i Mihanovi}evoj prionuti programiranju rada dispanzerske vi{esatne svakodnevne terapije (t.zv. sendvi~ bolnice, - od ku}e su nosili hranu ze ru~ak). To je dovelo i do podvostru~enja lije~nih alkoholi~ara iz zagreba~ke okolice i trebalo je pripremati prof. Hudolinu i omogu}iti mu da osnuje posvuda i oko Zagreba klubove lije~enih- 16 -

alkoholi~ara. Taj kasnije dispanzerski, pa vikend bolni~ki program i sada je najdjelotvorniji obiteljski hrvatski program lije~enja alkoholizma, lije~enje uz obitelj, posao i za dru{tvo vrlo jeftin. U potrebi da svaki puno doprinosi i uz njega izgara u radu Klinike, prona{ao sam se u u~enju stranih jezika prate}i niz novih gostiju u Kliniku i time u svakom pogledu u~io. Mnogi koji su dolazili nisu uspjeli shavatiti odakle toliko rezultata, provjerevali su to uz na{u pratnju i vo|enje na terenu. Nije niti nama bilo lagano slijediti visoke profesorove zahtjeve i neumoljiva traènje maksimalne angaìranosti ali zato su i mnogi otpadali ali onda i na drugim mjestima prakti~ki na{e suvremene zasade prvodili katkada kao svoje. Po~eli smo ga u sedamdesetim godinama slijediti i po inozemstvu, prvenstveno u Italiji, koja je bila budu}e mrijestili{te tisu}a klubova lije~enih alkoholi~ara. U sun~anom sredozemnom druèljubivom okru`ju, on je na{ao pravo veliko mjesto - teren za {irenje svojih alkoholo{kih i {irih ideja. U najblièm susjedstvu razvijene sjevero isto~ne Italije bili smo svjedoci najve}im stru~no dru{tvenim dvoransko {atorskim gotovo spektaklima, sa smi{ljenim porukama dru{tvu da se angaìra na velikom problemu svoje sklonosti zloporabi alkohola u traènju la`ne sre}e. Pribliìo je klubove dru{tvu i lije~ene akoholi~are pribliìo nelije~enim susjedima koji su se priklju~ivali da spase svoje obitelji. Uvev{i alkohologiju od Zagreba nadalje do gotovo svih krajeva prija{nje socijalisti~ke federacije, na{av{i plodno tlo u Sredozemlju, osamostalio nas je, pa su stasali novi budu}i {efovi - prof. Lang i prof. Thaller koji su dalje razvijali njegove zasade, usavr{avali nastavu i dopunjuju}i rad klubova, ali je nezamjenjiva bila njegova karizmatska uloga u organiziranju najve}ih i najmasovnijih kongresa stru~njaka uz bolesnike, lije~ene alkoholi~are sa svojim obiteljima. Cijeli svijet je dolazio u na{e krajeve, pa i IOGT (International Organizatin of Good Templars) radi prevencije, lije~enja i rehabilitacije alkoholizima.- 17 -

Uskoro je uvidio da je problem alkoholizma jo{ {iri u dru{tvu, pati cijela obitelj, gotovo i cijelo dru{tvo, pa je trebalo usmjeriti pa`nju ne samo na alkoholizam ve} i na druge rubne grupacije i zato se on stavio u slu`bu za{tite cijelog du{evnog zdravlja posvuda gdje je stigao. Gotovo da je pravo vrijeme i mjesto za djelovanje, pa i za priznanja stekao jo{ vi{e u inozemstvu, nego u na{im krajevima, jer je u nas do{lo sve vi{e do krize socijalizma i politi~ko gospodarske depresije, gdje nije vi{e bilo niti sluha, niti poleta niti novaca, niti zamaha za {iroke dru{tveno politi~ke mjere. Nestalo je i nov~ane podr{ke struci i stru~njacima, {to nas je po~elo stavljati u nepovoljan poloàj. Uvidio je on i zna~enje osobnog doprinosa alkoholi~ara svojoj sudbini te nas je totalnim zaokretom podu~io gotovo nespremne da je na~in = stil ìvota alkoholi~ara glavni uzrok njegove i obiteljske sudbine. To je bilo te{ko prihvatiti, jer smo godinama suprotno radili, ali vremena se mijenjaju i to je bio pravac osobito u inozemstvu prihvatljiv, gdje se stru~ni doprinos lije~enja nadopunjuje sa komunalno teritorijalnim pristupom alkoholi~aru, i njegovoj obitelji u zajednici, {to kompletno odozdo treba zahva}ati i mijenjati. Suo~io se i sa cjelokupnim zapadnja~kim shva}anjem privatnosti u ljudskim - bolesni~kim pravima, pravom na anonimnost (ali ne i na izolaciju iz obitelji od dru{tva), potrebom za duhovno{}u i dobrovoljnosti, ako takva uop}e postoji) u po~injanju lije~enja alkoholizma. Iako je stasao s na{im biv{im dru{tvenim poretkom, znao je mijenjati svoja shva}anja u novim i suvremenijim okolnostima. U nas ga je pogodila ratna nevolja te je poku{ao iz Italije pomagati na{im klubovima organiziraju}i u Umagu talijansko - hrvatske sastanke podr{ke. Svjestan je bio da je rat poga|ao svaku dru{tveno stru~nu organiziranu nadgradnju, pa su i socijalno psihijatrijski sustav i pokret, te alkoholo{ka djelatnost naglo posustali. Poginuli, iseljeni, izgladnjeli i izbezumljeni ljudi su se dezorganizirali, katkada- 18 -

propili, rat donosi jo{ deset godina iza sebe po svjetskim iskustvima sve mogu}e posljedice i patnje, pa tako i ovisni~ke. Ispo~etka nas je, pred deset godina, bila smo desetina od prija{njih preko petsto klubova, me|utim, snaèni njegovim uzorom i primjerom obnavljamo opet klubove, te su ve} tri puta ja~i i dalje se obnavljaju u gotovo sve teìm gospodarstvenim uvjetima. On je tome doprinosio i gotovo na odlasku je projektom i bro{urom u Slatini dao svoj zavr{ni doprinos prilikama u nas. Proslavili smo uz njega tridestu obljetnicu osnivanja KLA Maksimir, ali tridesetpetu ve} naàlost bez nj njega. Prof. Vi{nja Hudolin je tada bila poveznica s njegovim radom i ona i dalje u svijetu pronosi i nadopunjuje i nastavlja njegove zamisli. Neki od njegovih suradnika su cijeli radni vijek do mirovine nastojali ustrajati u tom velikom pothvatu. Imali smo osje}aj odgovornosti ne samo prema njemu ve} i prema tisu}ama (do milijun ljudi u nas) obitelji koje su patile i dalje pate od nezrelog, sebi~nog ovisni~ivog na~ina ìvota i poku{avamo im pomo}i kao i cijelom dru{tvu i na sre}u ~esto ~ujemo rije~i njihovog priznanja i zahvalnosti njemu i drugima, po~ev{i od njegovih Delnica, Gorskog Kotara pa nadaleko i na{iroko. Uvijek smo mogli re}i, radimo ili radili smo kod Hudolina, {to je odmah sve poja{njavalo i donosilo po{tovanje kako njemu tako i cijelom humanom pokretu koji je zapo~eo.

- 19 -

VLADIMIR HUDOLIN I SOCIJALNA PSIHIJATRIJADoc. dr. sc. Neboj{a Lazi} Klinika za psihijatriju, alkohologiju i druge ovisnosti Klini~ka bolnica SESTRE MILOSRDNICE, Zagreb

Kao lije~nik psihijatar, od ~etrdesetih do devedesetih godina ovog stolje}a, profesor Vladimir Hudolin pro{ao je sve faze razvoja struke od inzulinskih koma i zatvorenih kreveta-kaveza do integracije psihijatrije u dru{tvene- 20 -

sustave. Njegov prirodni dar za dru{tvene odnose, uz ljudsku i znanstvenu znatièlju, njegova neumorna energija i samoprijegoran rad, bili su pretpostavka za sve ono {to je tijekom ìvota stvorio u ljudskim srcima i na polju socijalne psihijatrije. Sam je osmislio i u psihijatriju uveo ekolo{ko socijalni model, a svojom neiscrpnom energijom u radu s klubovima, pokazao je kako taj novi sustav ìvi, kako raste, sazrijeva i kako je integriran u ostale ljudske sustave. Sustav ~ine obitelji, operatori (djelatnici, koji pomaù, kataliziraju proces) i ambijent, zajednica, u kojoj se sve to doga|a. Prof. Hudolin je uvijek isticao kao najva`niju karatkeristiku ekolo{kog sistema mogu}nost promjene. Promjena se dogada u pojedincu, u obitelji, u operatorima, te u {iroj dru{tvenoj zajednici. [to to zna~i u sustavima, koji rade na problemima povezanim s pijenjenjem alkohola, prof. Hudolin obja{njava, da cilj nije samo u prestanku pijenja, nego u kreiranju novog tipa pona{anja pojedinca, obitelji u zajednici, izgradnja novog oblika komuniciranja i interakcije, te stvaranje nove kvalitete ìvota. Profesora Hudolina upoznao sam u travnju 1965. Tada je ve} njegova psihijatrija bila organizirana kao otvoreni sustav, bolesnici nisu bili zaklju~ani, a ìvot i lije~enje bili su organizirani po principima terapijske zajednice. To je bilo i vrijeme po~etka organiziranja klubova u na{oj dràvi, izobrazbe stru~njaka i djelatnika za rad u klubovima, i intenzivnog mijenjanja stavova u dru{tvu o alkoholizmu i problemima povezanim s pijenjem. Kad danas razmi{ljamo o psihijatriji otvorenih vrata i terapijske zajednice, trebamo se prisjetiti da je M. Jones pojam terapijske zajednice uveo u psihijatriju koncem pedesetih godina, a Franco Basaglia je prvi u Italiji tu metodologiju uveo u Psihijatrijsku bolnicu u Goriziji sredinom {ezdesetih godina. Jo{ 1953. godine, prof. Hudolin ostvario je koncept otvorenih vrata i time obiljeìo prve korake socijalne psihijatrije u nas. Na temelju svoje- 21 -

prirodne znatièlje i otvorenosti prema novim idejama, te na temeljima svojih znanstvenih istraìvanja i kontakata s velikim brojem svjetskih autoriteta iz podru~ja psihijatrije, prof. Hudolin je vrlo rano do{ao do zaklju~ka da je du{evna bolest ekolo{ki, interakcijski i multidimenzionalni problem i da se u tom smislu trebaju usmjeriti za{tita i unapre|ivanje du{evnog zdravlja. Svi koji su poznavali profesora Hudolina sloìt }e se u mi{ljenju da je ovaj imao izraziti dar za dru{tvene sustave, za kataliziranje dru{tvenih procesa i interakcija me|u ljudima, pa je u tom svjetlu razumljiva ~injenica da je u vlastitom razvoju pro{ao put od vrlo organski orijentiranog lije~nika (doktorska dizertacija iz pneumoencefalografije kod alkoholi~ara, i nastupno docentsko predavanje o tuberoznoj sklerozi - sve iz podru~ja dana{nje neurologije), preko dinamski usmjerene psihoterapije, do psihijatrije u zajednici, da bi zavr{io bave}i se egzistencijalnom i duhovnom dimenzijom ~ovjeka. Njegovu po~etnu organsku usmjerenost obja{njava ~injenica da je bio izvanredan student, da je jo{ za vrijeme studija radio kao demostrator na anatomiji, te u klini~kom laboratoriju, a tijekom specijalizacije bio mu je u~itelj prof. J. Breitenfeld, vrsni neurolog. Ve} od svojih prvih studijskih boravaka u Italiji i Francuskoj, pa zatim u Engleskoj i [vedskoj, kao mladi specijalist, prof. Hudolin je uspostavio komunikacije, prijateljstva i suradnju s velikim brojem stru~njaka, koju je i kasnije u svom ìvotu stalno oboga}ivao i razvijao. Zato je i razumljivo prisustvo velikog broja znanstvenika i stru~njaka na simpozijima i kongresima, koji su organizirani u na{oj zemlji, kao i odaziv brojnih predava~a, koji su predavali na Me|unarodnom odsjeku socijalne psihijatrije, osnovanom 1972. godine u okvirima Katedre za neurologiju, psihijatriju i klini~ku psihologiju Stomatolo{kog fakulteta Sveu~ilista u Zagrebu. Medu brojnim predava~ima i prijateljima prof. Hudolina prisje}am se slijede}ih:- 22 -

Dr. Jules H. Masserman, predsjednik Psihijatrijskog udruènja Sjedinjenih Ameri~kih Dràva i predsjednik Svjetske organizacije socijalne psihijatrije Prof. dr. George Vassiliou, direktor The Athenian Institute of Anthropos, predsjednik Mediteranskog udruènja socijalne psihijatrije Dr. William Gray, autor poznatog ud`benika Op}a teorija sistema i psihijatrija Dr. Franco Basaglia, direktor Psihijatrijskih bolnica u Goriziji, Trstu i Veneciji, autor poznatog zakona 180 u Italiji (ukidanje psihijatrijskih bolnica) Prof. dr. Antonio Guilherme Ferreira, predsjednik Svjetskog udruènja socijalne psihijatrije Prof. dr. Jose Luis Marti-Tusquets, Instituto Frenopatico, Barcelona, predsjednik Mediteranskog udruènja socijalne psihijatrije Prof. dr. Joshua Bierer, London, osniva~ dnevnih bolnica i socijalnih klubova u psihijatriji, predsjednik Svjetskog udruènja socijalne psihijatrije Dr. Irvin Blumberg, International Committee Against Mental Illness, New York Dr. Mark Keller, Rutgers Center of Alcohol Studies, New Brunswick, New York Dr. Julius Merry, St. Thomas Hospital, London Dr. Bertram S. Brown, direktor Instituta za mentalno zdravlje, Washington Prof. dr. Gerhard Gollnitz, direktor Odjela za dje~ju neurologiju i psihijatriju, Neurolo{ke klinike Sveu~ili{ta u Rostocku Prof. dr. Luigi Massignan, direktor Psihijatrijske bolnice, Padova

- 23 -

Prof. dr. Giuseppe Campailla, Universita degli studi di Trieste Prof. dr. Sebastiano Fiurne, Universita degli studi di Roma Prof. dr. Irvin A. Kraft, Baylor College of Medicine, Houston, Texas Prof. dr. Willem Bosna, direktor dràvnog programa za suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti Sveu~ili{ta Maryland Prof. dr. David Mendel, School of Medicine, Houston University. Dr. Jaroslav Skala, direktor programa za alkoholizam Sveu~ili{ta u Pragu Prof. dr. Daniel Champeau, predsjednik Udruènja klubova Croix dor, Francuska Dr. Domenico Casagrande, direktor Psihijatrijske bolnice u Trstu i u Veneciji. Predavanja su bila veoma posje}ena, jer su teme bile aktualne, budile su interes stru~njaka cijele zemlje i bila su simultano prevo|ena, tako da nije postojala jezi~na barijera. Kao jedan od osniva~a Mediteranskog udruènja socijalne psihijatrije i vi{egodi{nji predsjednik, prof. Hudolin je dao inicijativu za osnivanje [kole socijalne psihijatrije mediteranskih zemalja kao ogranak [kole na Klinici i na njoj predaje stotinjak stru~njaka iz cijelog svijeta. Seminari [kole odràvaju se u razli~itim mediteranskim zemljama: Italiji, Cipru, Turskoj, Gr~koj, Malti, Portugalu, [panjolskoj i Hrvatskoj. Svijestan va`nosti kontakata i medusobnog upoznavanja stru~njaka i znanstvenih radnika i razmjene znanstvenih dostignu}a, prof. Hudolin je veliki dio interesa i djelovanja posvetio organiziranju skupova na kojima se okupljaju stru~njaci i znanstvenici iz zemlje i ~itavog svijeta. Od 1964. godine je u Zagrebu, u njegovoj organizaciji, a uz suradnju s Me|unarodnim savjetom za alkohol i druge- 24 -

ovisnosti u Lozani, odràno jedanaest internacionalnih znanstvenih simpozija o alkoholizmu, na kojima se raspravljalo i o ovisnosti o drogi i pu{enju duhana. Ti su simpoziji veoma mnogo pridonijeli {irenju znanstvene misli i me|unarodne suradnje i postali su uzor za kasnije organiziranje drugih znanstvenih skupova. Prof. Hudolinu bilo je povjereno organiziranje Tre}eg svjetskog kongresa socijalne psihijatr.ije, koji je odràn 1970. godine u Zagrebu. Iza toga jo{ je u dva navrata organizirao Svjetske kongrese socijalne psihijatrije i to 1976. u Opatiji i 1981. u Zagrebu. Osim triju kongresa odrànih u na{oj zemlji, prof. Hudolin bio je pozvan da organizira i VII. svjetski kongres socijalne psihijatrije u Lisabonu 1979. godine, a u organiziranju ostalih kongresa socijalne psihijatrije uvijek je bio ~lan najuèg organizacionog odbora i organizator kongresnih simpozija o alkoholizmu. To je ostalo u neizbrisivom sje}anju brojnih stru~njaka iz na{e zemlje koji su radili u programima za{tite i unapre|ivanja du{evnog zdravlja, jer su bili u stanju da iz prve ruke dobiju informacije iz cijelog svijeta i da uspostave kontakte i suradnju s tada najpoznatijim stru~njacima socijalne psihijatrije. Imao sam sre}u da sam od 1980. do 1986. uz prof. Hudolina kao predsjednika bio izabran za tajnika Mediteranskog udruènja socijalne psihijatrije (MESPA). U tom mandatu organizirali smo slijede}e kongrese: 1980. u Dubrovniku 1981. u Udinama (Italija) 1982. u La Valeti (Malta) 1983. u Ankari (Turska) 1984. u Barceloni ([panjolska) 1985. u Zagrebu.

- 25 -

Velika je vrijednost tih kongresa bila u okupljanju najistaknutijih stru~njaka iz mediteranskih zemalja, dakle iz Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, {to je pridonijelo naglom prodoru ideja socijalne psihijatrije u neke zemlje u razvoju, u kojima je socijalna psihijatrija bila tek u za~ecima. Svojim referatima iznesenim na kongresima i drugim skupovima, te u radovima publiciranim u me|unarodnim ~asopisima, prof. Hudolin je pobu|ivao veliki interes stru~ne javnosti, pa su mu najistaknutije svjetske stru~ne organizacije, sveu~ili{ta i klinike ponudile suradnju i traìle da odrì predavanja o svojim pogledima na problematiku alkoholizma i socijalne psihijatrije. To su bile prigode i za nova {irenja kruga poznanstava i stru~nih kontakata kao i za primanje u ~lanstvo mnogobrojnih stru~nih i znanstvenih udruènja. Prof. Hudolin prvi je u nas po~eo iznositi mi{ljenje da terapiju du{evnih poreme}aja treba provoditi {to manje u psihijatrijskim bolnicama, a {to vi{e u izvanbolni~kim uvjetima, organizacijama samopomo}i i samoza{tite i pomo}u timova za krizne intervencije. U tom je kontekstu organiziran i posebni tim krizne psihijatrije u Klinici. Svjestan velikih mogu}nosti i va`nosti socijalne psihijatrije u o~uvanju du{evnog zdravlja u suvremenom svijetu, dao je svoj doprinos i izgradnji na{eg zakonodavstva, predlaù}i i zalaù}i se da razne mjere s tog podru~ja budu novelirane u na{im zakonima, naro~ito onih iz oblasti socijalne i zdravstvene za{tite. Razvio je na temelju ideja Community Psychiatry i drugih sli~nih koncepata u svijetu, sasvim originalni vlastiti koncept programa za{tite i unapre|ivanja du{evnog zdravlja u nas i uspio posti}i da se takvi programi razviju na raznim razinama od op}inske do dràvne. Posljednjih dvadesetak godina, osim studentima i lije~nicima op}e medicine, stalno je predavao i studentima Fakulteta socijalniog rada, pridonose}i njihovom- 26 -

osposobljavanju za rad u medicinskim i drugim institucijama socijalnog rada. Ovo je samo kratki opis najva`nijih djelatnosti na polju socijalne psihijatrije, koje je prof. Hudolin za~eo, katalizirao i razvijao kako u na{oj sredini tako i u ostalim zemljama, kao pravi gra|anin svijeta. Sve ovo bi vjerojatno pomalo padalo u zaborav nestankom ljudi, koji su bili svjedoci ovih aktivnosti, ali najva`niji doprinos prof. Hudolina je ekolo{ki model shva}anja poreme}aja pona{anja, pa i onih koji su povezani s pijenjem alkohola, i stvaranje sustava klubova, u kojima se kreiraju uvjeti ne samo za korekciju pona{anja, nego i utemeljuju uvjeti zdravijeg i duhovno smislenijeg ìvota ljudskog bi}a. Uvijek }e mi ostati u sje}anju jedan od posljednjih sastanaka prof. Hudolina (kada mu je te{ka bolest ve} poodmakla) u Gradu u Italiji. Sastanku su bili prisutni predstavnici gotovo svakog od 2,400 klubova iz Italije, predstavnici 500 klubova iz na{e zemlje, veliki broj terapeuta i operatora, stru~njaka, paraprofesionalnih kadrova i ljudi koji su imali sre}u da ga upoznaju i s njim sura|uju. U zraku se osje}ala profesorova te{ka bolest, zahvalnost ljudskih srdaca za sve {to je u~inio za njih i vjera da }e biljka koju je posadio i dalje rasti i cvjetati.

- 27 -

HUDOLIN KAO PSIHIJATARPrim. dr. sci. @eljko Marini} Psihijatrijska bolnica Jankomir

Govoriti o prof. Hudolinu nije niti lako niti jednostavno, jer se radi o izuzetnom ~ovjeku koji je svojim radom i djelatno{}u bitno utjecao na svjetska psihijatrijska kretanja, naro~ito na podru~ju alkohologije i socijalne psihijatrije. Njegov je rad obiljeìo ne samo zadnju polovinu ovog stolje}a, nego }e zasigurno imati utjecaja i na zbivanja u psihijatriji i u novom tisu}lje}u.- 28 -

Zbog tih razloga èlim govoriti najprije o prof. Hudolinu kao ~ovjeku i osobi koji je imao afinitet za psihijatriju, za rad s ljudima, a ~ija je ìvotna filozofija i opredjeljenje prerasla uske psihijatrijske okvire. Pratiti njegov ìvotopis zna~i slijediti i u~iti razvoj suvremene psihijatrijske misli i iz takove osobe razvijao se postupno prof. Hudolin psihijatar. Zavr{iv{i Medicinski fakultet 1948. godine sam je izabrao svoje daljnje usmjerenje i zavr{io specijalizaciju neuropsihijatrije 1951. godine u Bolnici Sestre Milosrdnice. Jo{ tijekom studija iskazivao je sklonost za psiholo{ko i teìo je razumijevanju psihodinamike ~ovjeka, ulaènju u nijanse psihi~kih procesa, a {to je otvaralo nove mogu}nosti spoznaje o zajedni{tvu biolo{kog i socijalnog. Tome u prilog govori i saznanje da je upisao i studij psihologije, odslu{ao sve semestre, no vjerojatno zbog okupiranosti drugim poslovima nije diplomirao i zavr{io taj studij. Sam je ~esto znao govoriti da je oti{ao u psihijatriju da popravi srednju vrijednost psihijatara i psihijatrije. Kao mladi specijalista na na{u sre}u dobio je stipendiju WHO i oko godinu i pol boravio je u Engleskoj i [vedskoj, a kasnije neko vrijeme i u Francuskoj. Iako je bio privrèn psihijatriji, kao neuropsihijatra stalno ga je zanimala i neurologija, imao je interes prakti~ki do kraja ìvota i za organsko u ~ovjeku. Za vrijeme boravka u Engleskoj i vedskoj od vode}ih svjetskih stru~njaka u~io je nove poglede, metode i kretanja u psihijatriji, ali i neurologiji. U Londonu je pro{ao psihoanalizu kod M. Klein-a, a paralelno se educirao u neurofiziologiji (EEG). Upoznao se sa Maxwel Jonsom koji je u to doba po~eo raditi terapijsku zajednicu sa sociopatima i iz tog poznanstva razvilo se dugogodi{nje prijateljstvo i primjena- 29 -

terapijske zajednice i na na{em prostoru. U Edinburgu je boravio u prvoj otvorenoj psihijatrijskoj bolnici, ali je radio i kao neurolog na nerokirurgiji. Boravio je u Aberdinu i vidio psihijatrijski model otvorenih vrata. Bio je u [vedskoj kod O. Krona i tu je prou~avao probleme mentalne higijene. Taj boravak u zapadnoeuropskom krugu imao je presudan utjecaj za daljnje aktivnosti prof. Hudolina, a {to se ogledalo ve} 1953. godine kada je u Bolnici Sestre Milosrdnice prakti~ki otvorio neuropsihijatrijski odjel i odvojio neurolo{ke i psihijatrijske bolesnike od alkoholi~ara i s njima po~eo raditi na principu terapijske zajednice. Prate}i podatke iz tog vremena doznaje se o prof. Hudolinu kao izvanrednom organizatoru, a sve te podjele i uvo|enje novih terapijskih metoda zahtijevali su ne samo puno volje, èlje, entuzijazma i znanja, nego i promjenu ambijentalnih uvjeta, doga|anja i pregradnju tada{njih prostora, ali {to je najva`nije edukaciju kadrova i bespo{tednu borbu za promjenom stavova okoline, a {to ga je zapravo pratilo kroz cijeli ìvot. Stvoreni su uvjeti za funkcioniranje psihijatrije, neurologije i alkohologije, a pod kraj {ezdesetih godina (l969.) formiran je Odjel za ostale ovisnosti ~ime su obuhva}eni bili svi zami{ljeni segmenti. Uvo|enje novih terapijskih metoda zahtijevalo je naro~ito kod alkoholi~ara stvaranje izvanbolni~kih aktivnosti i programa jer je odmah bilo uo~ljivo da samo bolni~ko lije~enje nije dostatno. Nedostajala je veza sa dru{tvom i ulaènje u dru{tvenu zajednicu, a {to je prof. Hudolin po~eo rje{avati djelovanjem i suradnjom sa Crvenim kriòm kao {iroko postavljenoj i strukturiranoj dru{tvenoj organizaciji koja djeluje u cijelom dru{tvu. Tako je po~eo rad na primarnoj prevenciji alkoholizma i formiranje Komisije za borbu protiv alkoholizma, a ~iji je- 30 -

osnovni zadatak bio stvaranje Op}inskih odbora za borbu protiv alkoholizma. Sve se to zbivalo negdje 1954. godine i kao posebnost treba navesti da u nekim sredinama i danas egzistiraju takovi odbori i programi, a njihovo trajanje od preko pedeset godina ukazuje i oslikava dugovje~nost misli i rada prof. Hudolina. Sredinom {ezdesetih godina (1964.) po~inje sa radom prvi Klub lije~enih alkoholi~ara, formira se Institut za alkoholizam, Centar i druge specijalizirane ustanove za rad sa alkoholi~arima, no ve} 1965. godine osnovan je i prvi KLA u Kaznenoj ustavovi Lepoglava, a nekoliko godina kasnije formirana je u istoj sredini i slu`ba za druge ovisnosti. U Bolnici za plu}ne bolesti Klenovnik 1972. godine otvoren je odjel sa 100 kreveta za lije~enje alkoholizma koji je radio po potpuno istom programu kao i odjel u Bolnici Sestre Milosrdnice. Otvaranje novih odjela i ulazak u tada zatvorene ustanove omogu}io je skrb i lije~enje alkoholi~ara kao i ostalih ovisnika u tim sredinama uz mogu}nost provo|enja rehabilitacijskih postupaka i kasnijeg pra}enja. Uz sav taj rad i dalje ga je privla~ila neurologija, tako da se bavio neurolo{kom dijagnostikom, izu~avanjem degenerativnih oboljenja, piroterapijom kod ishijasa uz stalnu sklonost uvo|enju najnovijih svjetskih terapijskih dostignu}a. Veoma {iroko op}e obrazovanje, poznavanje jezika, interes za novo i neposrednost u komunikaciji s ljudima, otvorili su mu vrata svijeta, a on je to vra}ao svojim idejama, radom i edukacijom drugih. Samo osvrt na dana{nje predstojnike psihijatrijskih i neurolo{kih klinika {irom na{e zemlje koji su bili specijalizanti i suradnici prof. Hudolina govori najbolje o njegovu opusu kao stru~njaka, profesora i znanstvenog radnika. Specijalista, magistara i doktora znanosti ima u gotovo svakoj psihijatrijskoj ustanovi u Hrvatskoj, a i u svijetu, koji su na razli~ite na~ine

- 31 -

tijekom svog {kolovanja ili usavr{avanja bili povezani s prof. Hudolinom. Predanost radu, klijentima, kolegama i suradnicima bili su mu na prvom mjestu, a koje je ljudske osobine prof. Hudolin imao, {to je volio, kakav je ~ovjek bio u svakodnevnom ìvotu. Kroz ìvot i u~enje stvorio je mjerila po{tovanja i vjerovanja u druge ljude i njihovu stru~nost. Gradio je svoj ugled na istini, po{tuju}i mi{ljenje drugih, ali brane}i i svoje stavove argumentima i stru~no{}u. Te{ko se dao izbaciti iz takta ili razljutiti, jer je bio siguran u sebe i svoje postupke, nastoje}i se ne mije{ati u tu|e poslove. Osobito je volio klasi~nu glazbu, naro~ito doma}i operni opus, a {to se ogledalo i u izboru repertoara prilikom na{ih velikih alkoholo{kih skupova (Ero, Zrinski i dr.). Uz glazbu ide i ples, bio je dobar plesa~ i volio je plesati, no sportu nije poklanjao veliku pa`nju, jer je imao neka osobna negativna iskustva iz tog podru~ja. No ono {to je bila gotovo nenadma{na osobina prof. Hudolina bila je sposobnost organizacije i stvaranju novih ideja, programa i sl. Kao izuzetan organizator tro{io je puno vlastite energije na razli~ite projekte, ali je to traìo i od svojih suradnika, a {to svaki puta i nije bilo lako, upravo zbog njegove neiscrpne energije i ìvotne dinamike. Ponekad je dolazilo i do nesuglasica, pa i nezadovoljstva nas mladih, ali u takovim prigodama bio je nenadma{an takti~ar i diplomata, znao je podnijeti, znao je oprostiti, znao je bodriti i pomo}i. Sve te osobine bile su potrebne da se izgradi i realizira projekt Hudolin. I da se vratim naslovu rada i poku{am odgovoriti na pitanje kakav je psihijatar bio. Odgovorit }u na to pitanje vlastitom anegdotom s prof. Hudolinom. Pod kraj sedamdesetih godina skupina nas mladih psihijatara zavr{ila je poslijediplomski studij iz socijalne- 32 -

psihijatrije, alkohologije i drugih ovisnosti i trebalo je finalizirati studij magistarskim radom. Pro{lo je nekoliko mjeseci od zadnjeg ispita i jednog dana me pozvao profesor k sebi i pitao me kada }u magistrirati. U to vrijeme imali smo malu bebu i bili smo dosta okupljeni time pa sam odgovorio da sada nisu ba{ najbolje prilike za realizaciju tog rada, jer da nemam adekvatne uvjete za to. Profesor me pa`ljivo saslu{ao, a onda mi je kazao, dragi kolega, kada Vi stvorite i do~ekate uvjete kakve biste èljeli, ne}e vjerojatno biti niti Vas, niti mene. S time je razgovor bio zavr{en, a ja sam ljut oti{ao iz njegove sobe jer to nisam o~ekivao, a i imao sam dosta visoko mi{ljenje o sebi s obzirom na poslove koje sam u to doba obavljao. Ljutio sam se do drugog dana, a onda se zatvorio u kupaonicu i napisao dobar dio magistarskog rada na perilici za rublje. O~ito sam bio izlije~en. Taj psihoterapijski razgovor mi je pomogao da magistriram i otvorio mi {iroko vrata struke i znanosti te mi omogu}io da danas mogu govoriti o prof. Hudolinu ne samo kao ~ovjeku i psihijatru, nego i na{em u~itelju. Do sada odràni stru~ni i znanstveni skupovi, bibliografije, znanstveni opus, dijagnosti~ke i terapijske metode, uz druge djelatnosti najbolji su pokazatelji da je Hudolin svojim djelom popravio srednju vrijednost psihijatara i psihijatrije.

- 33 -

HUDOLINOV RAD U GORSKOM KOTARUDr. Maja Stipani~i} Delnice

Moja sje}anja na prof. Vladimira Hudolina, prijatelja i u~itelja, poti~u jo{ iz davne 1964.g. Tada jo{ mlad, dr Hudolin ve} je bio stru~njak za alkoholizam, a karijera mu je bila u usponu. Kao ro|eni Goranin, èlio je svom zavi~aju podariti svoje znanje i sposobnosti, svoje genijalne ideje i originalna rje{enja. Sistematski i uporno, ali mudro i- 34 -

s puno mjere, on je mijenjao dru{tvenu klimu u odnosu na alkohol. Postupno se sve glasnije po~elo u Gorskom Kotaru govoriti o alkoholizmu kao o dru{tvenom, socijalnom i zdravstvenom zlu. Prof. Hudolin je odrào bezbroj razgovora i ~itav niz predavanja lije~nicima, dru{tvenim i politi~kim djelatnicima, privrednicima, nastavnicima kao i obi~nim gra|anima. Tako su o problemima koje stvara alkoholizam dobile barem osnovna saznanja gotovo sve strukture tada{njeg goranskog dru{tva, a osobito oni koji su mogli pomo}i. Stvorilo se novo, pozitivno i angaìrano javno mi{ljenje o toj problematici. Po~etkom 1965.godine dr. Hudolin sa svojim suradnicima ponovo dolazi u Gorski Kotar i tada odràva jednotjedni seminar o suvremenim pogledima na alkoholizam i iznosi svoje ideje o lije~enju alkoholi~ara kroz klubove. Polaznici seminara su bili lije~nici, socijalni radnici i aktivisti Crvenog krià. Svojim jasnim, jednostavnim, a nedvojbeno ispravnim stavovima odu{evio je polaznike seminara, tako da su se u Gorskom Kotaru po~eli osnivati Klubovi lije~enih alkoholi~ara. Prvi Klub osnovan je u Ravnoj Gori u studenom 1965. g. Osniva~ Kluba bio je dr. Milan Gudelj. U Delnicama je Klub lije~enih alkoholi~ara osnovan u velja~i 1966. a osniva~ je bio dr. Janko Stipani~i}. Naravno, iza toga je zapravo stajao dr. Hudolin sa svojim suradnicima, bilo osobno prisutan, bilo pismom, i vi{e puta dnevno putem telefona. Uvijek je imao savjet, ideju, jednostavno rje{enje. Nakon toga osnivaju se Klubovi lije~enih alkoholi~ara u Skradu, Mrkoplju, Lokvama, Vratima, Crnom Lugu, Brodu na Kupi te u poduze}ima: DIP Lu~ice, Gra|evna uprava tada{njeg {umskog gospodarstva u SETING-u te zajedni~ki klub za prometna poduze}a. Klubovi lije~enih alkoholi~ara su se razvijali i naro~ito dobro radili u godinama od l975. do 1987. kada je bio sistemski rije{en problem financiranja. Vrlo mali financijski poticaj ~inio je da su se stru~ni ljudi u klubu zna~ajno vi{e- 35 -

trudili, pa je i ìvot kluba bio bogatiji, zanimljiviji, motiviranost bolesnika ve}a, a time i uspjeh lije~enja bolji. Prestankom redovitog financiranja, klubovi lije~enih alkoholi~ara postupno sve manje rade te se pomalo i gase. Sredstva koja nikad nisu bila velika ipak su bila dostatna za odvijanje redovitih aktivnosti klubova, educiranje novih kadrova te minimalni honorar terapeutima, kojima je stvarao osje}aj odgovornosti vi{e nego opipljivu dobit. Nakon {to je na podru~ju Gorskog Kotara po~elo djelovati vi{e klubova lije~enih alkoholi~ara, osjetila se potreba za odre|enim povezivanjem njihovog rada. Tako je 1976. god. ustrojen Koordinacijski odbor Klubova lije~enih alkoholi~ara Gorskog Kotara. To je bio vi{i organizacijski oblik ve} postoje}ih aktivnosti na podru~ju alkoholizma. Svrha je zapravo bila bolje kori{tenje kadrova, dogovaranje i rje{avanje pojedinih stru~nih i organizacijskih problema te planiranje budu}eg rada. Od svog osnivanja do njegovog ga{enja 1987. godine, Koordinacijski odbor je imao vrlo dobre rezultate i vrlo je uspje{no odgovarao postavljenoj svrsi. Izme|u ostalog: iz Gorskog Kotara 4 lije~nika su zavr{ila poslijediplomski studij iz Socijalne psihijatrije i bolesti ovisnosti, svaki izvanprofesionalni djelatnik u klubu bio je dodatno izobraèn na raznim seminarima koji su se odràvali u Delnicama, Zagrebu i drugdje. Osim toga Koordinacijski odbor bio je i suorganizator Ljetne {kole alkoholizma tijekom tri godine i brojnih drugih aktivnosti. Kao zanimljivost moèmo spomenuti da je Ljetna {kola alkoholizma prvi puta odràna u dvori{tu ku}e prof. Hudolina. Koordinacijski odbor je dao poticaj te zapo~eo s ciljanim djelovanjem da se Delnice odrede kao regionalni izvanbolni~ki centar za lije~enje alkoholi~ara i mjesto educiranja kadrova za suzbijanje bolesti ovisnosti. Taj odbor je tako|er bio i organizator cijelog niza seminara za odre|ene profile zanimanja, koji su upoznavani s problematikom i poslijedicama bolesti ovisnosti. U manjim su poduze}ima odràvani seminari za rukovode}e ljude (drvna industrija, {umsko gospodarstvo, Seting...),- 36 -

kao i u {kolama, tada{njim mjesnim zajednicama te za aktiviste Crvenog krià. Moè se re}i da su seminari odràvani za sve osobe koje su se u svojoj djelatnosti na bilo koji na~in susretale s doti~nom problematikom. Tako se primjerice i sada radi u Italiji. Paralelno sa svim navedenim aktivnostima, osnovna se pa`nja posve}ivala radu u svim Klubovima lije~enih alkoholi~ara na podru~ju Gorskog Kotara. Saìmaju}i na kraju sve u~injeno kroz protekle 33 godine rada na podru~ju alkoholizma u Gorskome Kkotaru, a vo|eni zamislima i vizijom prof. dr. Hudolina, moè se re}i da smo:l osnovali

l

l

l l

l l

l

11 klubova lije~enih alkoholi~ara na podru~ju gdje je obitavalo cca. 20 000 ljudi (danas 17 500) izvr{ili anketna ispitivanja o postotku alkoholi~ara u populaciji radno sposobnog stanovni{tva u Gorskom kotaru (dr B. Lang, dr M. Gudelj, dr Janko Stipani~i}) anketirali u~enike srednjih {kola o poznavanju alkoholizma i njihovoj potro{nji alkoholnih pi}a (dr Maja Stipani~i}) bili suorganizator simpozija Alkoholizam i selo (Delnice, 1967.) objavili i predstavili referat o djelovanju Klubova lije~enih alkoholi~ara Gorskog Kotara na Kongresu Klubova lije~enih alkoholi~ara u Sarajevu 198*. (dr Maja Stipani~i} i dr Branka Tonkovi}) odràli 11 jednotjednih seminara o problematici alkoholizma bili suorganizator Me|unarodne ljetne {kole alkoholizma koja se odràvala od 1986. do 1988. godine tiskali vlastiti promid`beni materijal- 37 -

Kluba lije~enih alkoholi~ara u Delnicama Na àlost posljednjih je godina entuzijazam na tom podru~ju zamro, pa trenutno postoji i redovito radi samo Klub lije~enih alkoholi~ara u Delnicama. Sve {to je u~injeno tijekom protekih 33 godine bilo je zapravo zamisao, bilo je potaknuto sa strane prof. Hudolina. Od brojnih visoko obrazovanih Gorana on je bio jedan od rijetkih koji su svoje znanje tako nesebi~no i uporno usa|ivli u ovaj kraj. On je jedini sveu~ili{ni profesor kojem nije bilo te{ko iz Zagreba sa svoje klinike, iz svog kabineta, redovito dolaziti u provinciju, zaba~ena mjesta Gorskog Kotara, ~esto i u vrlo lo{im vremenskim uvjetima. Neumorno je u~io i poticao mlade lije~nike, socijalne radnike i sve koji su ga htjeli slu{ati i slijediti u njegovom duboko humanom, ali mukotrpnom radu na suzbijanju ovisnosti. Djelo prof. Hudolina je u Gorskom Kotaru ostavilo prepoznatljiv i neizbrisiv trag, a njegov lik je postao legenda i uz drago sje}anje u mnogome }e nam ostati primjer i putokaz.

l vrlo sve~ano obiljeìli 20-u i 30-u godi{njicu rada

- 38 -

HUDOLINOV UTJECAJ NA RAZVOJ ALKOHOLOGIJE U PRIMORSKO-GORANSKOJ @UPANIJIdr. sc. Milan Gudelj DOM ZDRAVLJA - RIJEKA Centar za prevenciju i lije~enje ovisnosti

Uvod

Prire|ivanje alkoholnih napitaka i njihova upotreba spominju se i u najranijim pisanim spomenicima.- 39 -

Alkoholom izazvane pote{ko}e u ve}ini zemalja postaju vaàn socijalno-medicinski poreme}aj. Usprkos tome, jo{ uvijek se poreme}ajima vezanim uz pijenje alkoholnih pi}a ne pridaje gotovo nikakva pa`nja. Pijenje alkoholnih pi}a prihva}eno je kao najnormalnija pojava i elementarno pravo svakog pojedinca. Edukaciji zdravstvenih i socijalnih kadrova ne pridaje se gotovo nikakova pa`nja, radi ~ega se oni ne uklju~uju u prevenciju poreme}aja vezanih uz pijenje alkoholnih pi}a. Rane faze alkoholizma se ne prepoznaju. Na lije~enje se jo{ uvijek, u najve}em postotku, upu}uju alkoholi~ari s vrlo uznapredovalim psihi~kim ili fizi~kim poreme}ajima. U principu se lije~i simptom alkoholne bolesti (delirij, ciroza, polineuritis, itd.), ne zadiru}i u su{tinu alkoholizma. Nakon kra}eg ili duèg zadràvanja bolesnici se upu}uju svojim ku}ama s otpusnim pismom o uputi daljnjeg lije~enja s obveznim upozorenjem: STROGA ZABRANA ALKOHOLA, ili, zabrana pijenja alkoholnih pi}a. Recidiv pijenja bio je neminovan. Znanstveni pristup tretmanu fizi~kih i psihi~kih posljedica alkoholizma pojavio se krajem XVIII. stolje}a. U drugoj polovici XIX. stolje}a javljaju se slavna imena u povijesti medicine, koja su dala neobi~no vaàn doprinos prou~avanju kompleksnih aspekata alkoholizma. Posebno je vaàn doprinos na tom podru~ju {vedskog interniste Magnusa Hussa, koji je u svom znanstvenom pristupu i radu prvi dao alkoholnoj bolesti naziv Alcoholismus chronicus. Osim njega, u to se doba javljaju i druga slavna imena, kao: Wernicke, Gayer, Magnan, Lassegue, Korsakov i ostali, daju}i zna~ajan doprinos boljem razumijevanju alkoholne bolesti i njezinih komplikacija. Vrlo je vaàn Jellinek (1890-1963), koji je dao poseban doprinos sintezi znanja o alkoholizmu. Terapijski pristup alkoholizmu najvjerojatnije se pojavio istovremeno kad su se pojavila i po~ela upotrebljavati alkoholna pi}a. Me|utim, znatniji doprinos lije~enju alkoholizma vezuje se za pojedina imena i doga|aje kao: Pavlovljeva metoda uvjetovanog refleksa, formiranje prvih- 40 -

skupina A.A. (Alcoholics Anonnimous) u Americi 1935. godine, pronalazak antabusa (Hald i Martensen-Larsen, 1948). No, najve}i doprinos napretku znanstvene misli i prakti~na primjena po~inje primjenom Hudolinovog kompleksnog postupka u tretmanu alkoholizma prema na~elima socijalne psihijatrije (prema: Hudolin, 1; Gudelj,2).Susret sa Hudolinom

Kolege s fakulteta i mnogi prijatelji iz studentskih dana nisu mogli shvatiti da sam se po~eo baviti alkoholizmom. Ja, koji sam dobro podnosio alkohol, mnoge pijane kolege uspijevao sam odvu}i doma. Svi znaju da sam ro|en u vinorodnom kraju gdje se i danas kaè: Napij se!. Nekada se nudila bukara, danas je na stolu krigla s ~a{ama. Kad sam se rodio, radost odraslih bila je popra}ena pijenjem vina. Udisao sam njihove alkoholne pare. Kad me prestala dojiti, majka mi je davala bevandu. îsto vino nije za djecu! - osim za Veliki petak. Tada je bilo crnog vina u izobilju. {to ga vi{e popije{, imat }e{ vi{e krvi. Na fakultetu smo o alkoholizmu u~ili vrlo malo. Znali smo zapravo dijagnosticirati ireverzibilna o{te}enja, ali ne s velikom sigurno{}u. Jer, kad mi je u ambulanti Ravna Gora do{ao klijent sa - recimo, jutarnjom mu~ninom i povra}anjem, posumnjao sam na alkoholizam. Pitao sam ga: Da li pijete previ{e? Odgovor je u pravilu bio: Pijem, ali ne previ{e. Pijem kao Vi doktore. Kao da ijedan alkoholi~ar pije previ{e. Pije koliko mu je dosta. To tada nisam znao. Istovremeno, moja klijentela su bili i ~lanovi njihovih obitelji. Dolazili su u pravilu zbog psihi~kih poreme}aja. Slutio sam da to ima neke veze s pijenjem jednog od ~lanova, ali nisam bio siguran. Bio sam bespomo}an. Davanjem sedativa odga|ao sam rje{avanje uzro~nosti poreme}aja, za ~ije pravo rje{enje nisam bio osposobljen. Jedan od mojih klijenata bila je i majka Vladimira Hudolina. Stanovala je u prekrasno adaptiranoj- 41 -

starini na Starom Lazu. Bolovala je od vrlo neugodne kroni~ne bolesti - deformiraju}e kroni~ne upale zglobova. Uvijek je bila strpljiva, nasmijana. Znala je o kakvoj se bolesti radi i da nema izlje~enja. Pri~ala mi je o nevjesti i sinu, da su lije~nici u Vinogradskoj bolnici, {to mi u po~etku nije predstavljalo ne{to naro~ito. Po~etkom studenog 1962. godine s obitelji useljavam u stan. Nepuna dva tjedna nakon toga dobivamo posjetu. Vi{nja i Vladimir Hudolin do{li su nas upoznati i pozdraviti, nakon ~ega su na{i susreti vikendom i u vrijeme godi{njih odmora bili redoviti. ê{}e su se doga|ali u Starom Lazu, gdje je bilo zna~ajno okupljali{te mladih stru~njaka iz cijelog svijeta. Tamo su, osobito u vrijeme godi{njih odmora Vi{nje i Vladimira Hudolin dolazili njihovi prvi suradnici, s kojima sam se upoznao i ostao suradnik i prijatelj do dana{njih dana. Svaki moj susret s obitelji Hudolin na Starom Lazu rezultirao je neizbje`nim razgovorima o problemima vezanim za pijenje alkoholnih pi}a. Ostao sam zadivljen uporno{}u i nadasve strpljivo{}u Hudolina u znanstvenim obja{njenjima svega {to me zanimalo, a i vi{e od toga. Sigurnom rukom me vodio i probudio u meni mladena~ku strast i znatièlju, {to je dovelo do mog aktivnog uklju~ivanja na usvajanju neophodnog znanja i stjecanja iskustva za rad na problemima vezanim uz pijenje alkoholnih pi}a. Koristio sam svaki odlazak u Zagreb da se nekoliko dana zadrìm na Odjelu za alkoholizam Klinike za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti bolnice Dr. M. Stojanovi} u Zagrebu. Postajem redoviti sudionik Internacionalnih simpozija o alkoholizmu u Zagrebu. Osnutkom Instituta za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma 01. 04. 1964. godine, te osnutkom prvog Kluba lije~enih alkoholi~ara u Zagrebu odlu~ujem se za pripremu otvaranja KLA u Ravnoj Gori. Tijekom druge polovice 1964. godine i u 1965. godini, s velikom uporno{}u i odlu~no{}u upu}ujem alkoholi~are koji mi u to vrijeme u- 42 -

pravilu dolaze traìti pomo} radi nekog zdravstvenog problema ili ozljede dobivene u alkoholiziranom stanju. Njihove otpore lije~enju savladavam tako, da sam ih lije~io bez otvaranja bolovanja. Kad je pro{lo pet dana, zapo~injao bih razgovor i doveo ih u situaciju koja je za njih bila vrlo ozbiljna. Prihvatiti lije~enje alkoholizma, pa }e izostanci s posla biti opravdani, ili ne prihvatiti, s posljedicama mogu}eg gubitka radnog odnosa. Ovaj moj stav prema alkoholi~arima brzo se pronio Ravnom Gorom. Ljudi su se uspani~ili. Osobito oni koji vole popiti, a takovih je bilo najvi{e. Doìvljavao sam smije{ne detalje. Navratim u gostionu da kupim cigarete. Ubrzo se lokal prazni. Lokal najbliì mom stanu gubi klijentelu. Jednog dana dolazi mi simpati~ni gostioni~ar s molbom, da vi{e ne navra}am u taj lokal, a on }e mi svakodnevno donositi kutiju cigareta osobno. Ubrzo gra|ani Ravne Gore uvi|aju da od mog djelovanja ne trebaju imati straha, jer sam u to vrijeme na lije~enje upu}ivao alkoholi~are, za koje su svi znali, a osobito su bili upoznati s nevoljama njihovih obitelji. Prostor za rad KLA dobili smo od DIK Ravna Gora, skupilo se {est obitelji lije~enih alkoholi~ara, pa smo 11. 11. 1965. godine osnovali KLA Ravna Gora. Vladimir Hudolin je osnutak tog KLA popratio velikim zadovoljstvom, jer je bio prvi KLA u Hrvatskoj u ruralnom podru~ju. Nakon nepune godine rada tog kluba, on je nakon zavr{enog Simpozija o alkoholizmu u Zagrebu, doveo u Ravnu Goru nekolicinu stru~njaka alkohologa iz Italije. Rad KLA Ravna Gora izaziva i negativne reakcije, osobito kod nekih lije~nika Doma zdravlja Delnice. Opet Hudolin nalazi pravi izlaz iz te krize. Predlaè trodnevnu edukaciju za sve zdravstvene radnike Doma zdravlja Delnice, koja je odràna u prolje}e 1966. godine, ve} nakon ~ega je nastupio procvat osnivanja i rada KLA pri ordinacijama primarne zdravstvene za{tite i po~ele preventivne aktivnosti, o ~emu smo izvje{tavali ve} na Jugoslavenskoj konferenciji o- 43 -

alkoholizmu i Prvom kongresu Klubova lije~enih alkoholi~ara (Gudelj, 3; Stipani~i}, 4). Vizionarska mo} Hudolina o~itovala se u znanju, da klubovi mogu napredovati samo ako njihovi ~lanovi budu trajno u~ili, unapre|ivali svoje znanje i ako se me|usobno budu podràvali (Hudolin, 5). Organizirani su mjese~ni sastanci ~lanova KLA, sa stru~nim radnicima, gdje su se vodile rasprave o iskustvima i zapaànjima sudionika o problemima vezanim za lije~enje. To je doprinijelo uo~avanju biti alkoholizma, {to je dalo svoju definitivnu potvrdu u Hudolinovom referatu o alkoholizmu kao obiteljskoj bolesti (Hudolin, 6). Bit alkoholizma je u obiteljskim poreme}ajima komunikacija i interakcija. Obitelj postaje jedinica bolesti i suvremenog tretmana.Savladavanje prepreka {irenju Hudolinovog modela tretmana alkoholizma u Rijeku i druge dijelove Primorsko-goranske ùpanije

Nakon svega opisanog i doìvljenog postaje jasna moja èlja da nastavim karijeru u Rijeci, gdje bi se nakon specijalizacije po mogu}nosti, potpuno posvetio tretmanu alkoholizma primjenjuju}i tada jedini uspje{ni model Hudolinov kompleksni tretman alkoholom uzrokovanih poreme}aja. U tom smislu sam napravio nu`ne pripreme gradnjom stambenog prostora. Dogodila se 1968. godina, kada je prva generacija lije~nika primarne zdravstvene za{tite po~ela specijalizaciju iz op}e medicine, me|u kojima je bio i tada{nji direktor Doma zdravlja Delnice. Na predavanju iz psihijatrije govorilo se specijalizantima i o primjeni lije~enja alkoholi~ara u Ravnoj Gori sumnjivom metodom, radi ~ega je nu`na intervencija radi prekida takove prakse. Moj {ef nije prihvatio ponu|enu kvalifikaciju. Predloìo je susret specijalizanata, voditelja psihijatrijske klinike sa dr.- 44 -

Gudeljom, njegovim pacijentima i jasno, s prof. V. Hudolinom. Susret se dogodio u prolje}e iste godine u vije}nici Skup{tine op}ine Delnice. Moderator rasprave bio je V. Hudolin. Prvo su se za rije~ javili moji pacijenti, lije~eni u vi{e navrata u Rijeci, i na kraju na Odjelu za alkoholizam u Vinogradskoj bolnici te u KLA. Njihova rje~itost i zorni prikaz postupka primjenom klasi~nih mjera (od provokacije do elektro{okova) i Hudolinovog modela izazvala je neugodnu situaciju. Po~ela su izvinjavanja, opravdavanja i sl. {to je na briljantan na~in izgladio Hudolin, stvoriv{i barem prividno uvjerenje, da }e svi prisutni nakon tog skupa zdu{no prihvatiti edukaciju i primjenu suvremenog modela u postupku lije~enja alkoholizma. Rasprava se nastavila i na zajedni~kom ru~ku, kojom prilikom je dr. Kajetan Ble~i}, direktor Zavoda za za{titu zdravlja u Rijeci (pozvan na taj skup) predloìo, da se dr. Gudelja primi u Zavod, te da odmah po~etkom 1969. godine zapo~ne specijalizaciju i rad u Dispanzeru za mentalno zdravlje, gdje je prazno mjesto odsjeka za alkoholizam. Pri{apnuo mi je da ga svako toliko posjetim u njegovom uredu u upravi Zavoda. Po~etkom sije~nja 1969. godine dolazim u kancelariju dr. K. Ble~i}a i doìvljavam neo~ekivani obrat. Dato mi je i neko obja{njenje kome nisam vjerovao. Potvrdu moje sumnje doìvio sam na samom izlazu iz zgrade Zavoda. Sretnem doc. S. ]uka i doc. I. Hassa, kojom prilikom me doc. ]uk tje{i, daje neku nadu. Postalo mi je jasno da vodstvo psihijatrijske klinike, posebno tada{nji alkoholozi ne èle Hudolinovog ~ovjeka niti Hudolinovu metodologiju u Rijeci. Vra}am se u Ravnu Goru s pomije{anim emocijama. Prihva}am realnost, nastavljam raditi svoj posao. No, moji prijatelji, rukovodioci u zdravstvu znaju moju situaciju i moju odluku da ìvim i radim u Rijeci. Voditelj djelatnosti Medicine rada u Zavodu za zdravstvenu za{titu, dr. Valter Marochini nudi mi rad u njegovoj jedinici, barem do ostvarenja mojih pravih èlja. Prihva}am njegovu ponudu i- 45 -

po~etkom studenog 1969. godine po~injem raditi na zamjenama kolega na godi{njim odmorima ili duìm pauzama radi specijalizacije medicine rada. Odmah uo~avam da su na bolovanju radnici ~ija je osnovna bolest alkoholizam, a niti jednom ta dijagnoza nije upisana u karton. Po~inje moj pritisak na njihovom lije~enju osnovne bolesti. Prvog klijenta, gra|evinskog tehni~ara, Hudolinovog kolegu iz Su{a~ke gimnazije pripremam za taj postupak. Bez rije~i je napustio ordinaciju i nakon nekoliko dana mi donio kratko pismo, u kojem me Hudolin moli da mu lije~enjem pomognem. Upu}ujem ga na Odjel za alkoholizam psihijatrijske klinike u Rijeci. Nakon tri tjedna dolazi mi s nekom dijagnozom bez spomena alkoholizma. Usmeno mi kaè da su ga za vrijeme boravka na klinici uvjeravali da on nije alkoholi~ar, nego da je to moje uvjerenje s kojim se ne slaù. Nakon ovog iskustva odlu~ujem formirati grupu alkoholi~ara od moje klijentele, s kojom }u provoditi grupni postupak u moje slobodno vrijeme. Tako se primjenom Hudolinove metode tretmana alkoholizma osniva u Rijeci KLA Gra|evinari, 1971. godine. Ve} tada se za suvremeni tretman alkoholizma zainteresirao i kolega dr. Mihovil Vukeli}, lije~nik zdravstvene stanice INA - rafinerija nafte u Rijeci. Upu}uje svoje alkoholi~are Hudolinovoj ekipi u Zagreb. Po povratku, dovodi ih u KLA Gra|evinari, da bi ve} 1972. godine osnovao KLA INA - Rijeka. Interes za takav postupak pokazuju dvojica lije~nika Doma zdravlja Opatija - dr. \ino Bremc iz Lovrana i dr. Vlastimir Grbac iz Opatije. Na osnivanje njihovog KLA 1973. godine pozivamo i V. Hudolina. Sje}anja i na te trenutke ugodna su i nezaboravna. Za moje profesionalno bavljenje alkoholizmom i drugim ovisnostima zna~ajna je ~injenica, da K. Ble~i}u nije ispunjeno obe}anje dato uo~i dogovorenog zapo~etka moje specijalizacije. Radi toga mi po~etkom 1972. godine pristupa tada{nji {ef i prijatelj dr. Valter Marochini. U {ali me pita - da li bi jo{ uvijek èlio specijalizaciju iz- 46 -

neuropsihijatrije. Ne vjeruju}i toj mogu}nosti prihva}am opkladu. Tada mi napominje da me pozvao direktor i nudi specijalizaciju. Bez dvoumljenja prihva}am ponudu i u rekordnom vremenu donosim potpisan dekret iz Ministarstva zdravstva Hrvatske. Javljam se na psihijatrijsku kliniku doc. S. ]uku. Doìvljavam jo{ jedno odbijanje. Radi mira na klinici...itd, ne odobrava mi se specijalizacija u Rijeci. Za poludjeti... Tri mjeseca nakon toga dolazim u upravu Zavoda za zdravstvenu za{titu i saznajem da me jo{ ne primaju. Tada nastupa moj spominjani prijatelj Marochini. Nakon njegovog razgovora sa doc. S. ]ukom dobivam pristanak uz moje obe}anje, da se bez njegove dozvole ne}u baviti alkoholizmom, te da zapo~nem specijalizantski sta` na neurologiji. Nedugo nakon toga zamoljen sam da odrìm niz predavanja Omladinskoj jedinici Gradskog dru{tva Crvenog krià u Rijeci na terenu u Fuìnama. Dolaskom na psihijatrijski dio staà pred kolegama mi odobrava rad s alkoholi~arima, a prije zavr{etka specijalizacije vodim grupni postupak alkoholi~ara u Dispanzeru za mentalno zdravlje. Ja~i zamah primjeni Hudolinovog kompleksnog postupka tretmana alkoholom izazvanih problema nastaje zavr{etkom postdiplomskog studija iz Socijalne psihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti na Klinici za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti pri Stomatolo{kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. U ve}oj grupi postdiplomanata iz Rijeke bio je i dr. Mihovil Vukeli}. Njegov magisterij pripremljen je i tiskan kao knjiga (Vukeli}, 7). On postaje {ef jedinice za medicinu rada u Rijeci, od kada se lije~nici i medicinske sestre tog odjela mahom upu}uju na edukaciju, koja se prvih godina provodila isklju~ivo u {koli za socijalnu psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti pri Klinici za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti dana{nje bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu. Otvaraju se mnogi KLA, ukupno 60 na podru~ju ùpanije.- 47 -

Psihijatrijska klinika u Rijeci i psihijatrijska bolnica Rab ostaju ~vrsto na svojim pozicijama

Hudolin je dobro znao, da je na ovom podru~ju neophodno pridobiti i psihijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta u Rijeci, kao i Psihijatrijsku bolnicu Rab. Njihovi kapaciteti bi primjenom suvremene metode tretmana alkoholizma na podru~ju dana{nje Primorsko-goranske ùpanije obuhvatili cjelokupnu problematiku. Prvi veliki korak na tom putu bilo je mentorstvo Hudolina doc. Slobodanu ]uku na izradi doktorske disertacije 1976. godine (]uk, 8). Od tog vremena Hudolin provodi edukaciju grupi polaznika u Rijeci, a ]uk se uklju~uje u nastavu Zagreba~ke {kole za socijalnu psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti. Paralelno tome, voditelj odjela za alkoholizam Psihijatrijske bolnice Rab dr. Stipe} dolazi na Hudolinovu kliniku u svojstvu ~lana predsjedni{tva Saveza za za{titu i unapre|enje du{evnog zdravlja i suzbijanje ovisnosti. O~ekivalo se njegovo po{tivanje autoriteta i prihva}anje svjetski afirmiranog modela u pristupu kompleksnom rje{avanju alkoholom izazvanih poreme}aja. Naprotiv, poku{aju razgovora s njim o tom problemu bivaju u po~etku prekidani uz njegovo uvjeravanje, da je metoda koju primjenjuje stru~no najprihvatljivija. Krajem 70-ih godina, Hudolinu je bilo onemogu}eno izvo|enje nastave u postdiplomskom studiju iz Socijalne psihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti na Klinici pri Stomatolo{kom fakultetu (~inovnici u ministarstvima ne daju mira). Psihijatriji Rijeka pruà se velika {ansa. Hudolin nudi izvo|enje postdiplomske nastave tako, da se pola nastave i vje`bi odràva u Rijeci, a pola na klinici u Zagrebu. Dogovor je utana~en i ~eka se odluka znanstvene komisije Medicinskog fakulteta u Rijeci. Predugo ~ekanje pozitivnog odgovora traì izlaz. Hudolin {alje u Rijeku doc. Branka Langa da sa dekanom Medicinskog fakulteta razrije{i nesporazume. Do~ekam ga na èljezni~koj stanici i- 48 -

s prof. S. ]ukom odlazimo dekanu prof. Vinku Fran~i{kovi}u na kirur{ku kliniku Su{ak. Nakon kratkog razgovora nalazimo izlaz tako, da se za znanstveno vije}e prilagodi program studija predloèn od Klinike za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Stomatolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Povjereni zadatak razrije{avam u vrlo kratkom vremenu. Odnosim prilago|eni prijedlog studija prof. S. ]uku, nakon ~ega se o~ekuje brzo rje{enje. Na àlost, do odgovora nije do{lo nikada, jer prijedlog za dogovorenu nastavu nije nikada dospio na Medicinski fakultet. To je ujedno bio definitivni prekid svake suradnje Hudolina s psihijatrijskom klinikom u Rijeci, a Hudolinov kompleksni program tretmana alkoholizma i primarne prevencije ovisnosti na Primorsko-goranskoj ùpaniji nastavlja se u Centru za prevenciju i lije~enje ovisnosti. Centar bi trebao postati Dràvni ùpanijski centar, da Vlada Republike Hrvatske, ne odga|a provo|enje odluke Hrvatskog dràvnog Sabora iz 1996. godine.Literatura: 1. Hudolin V, Psihijatrija, II. pro{ireno izdanje, Stvarnost, Zagreb, 1984. 2. Gudelj M, [kolska omladina, alkohol, duhan, droge, Stvarnost, Zagreb, 1983 3. Gudelj M, Klubovi lije~enih alkoholi~ara u komuni Delnice, Radovi Instituta za prou~avanje alkoholizma Zagreb, Al-klub, 116 : 121, Zagreb, 1967. 4. Stipani~i} J, Uloga Crvenog krià u organizaciji lije~enja alkoholizma, Prvi kongres Klubova lije~enih alkoholi~ara, Zagreb 23. i 24. 03. 1968., Al-klub, posebno izdanje, 1969. 5. Hudolin V, Klubovi lije~enih alkoholi~ara, Jumena, Zagreb, 1982. 6. Hudolin V, Obitelj i alkoholizam, Pore~, 1975. 7. Vukeli} M, Hudolin V, Alkoholizam mladih, Stvarnost, Zagreb, 1984. - 49 -

8. ]uk S, Uloga registra hospitaliziranih alkoholi~ara Hrvatske za planiranje suzbijanja alkoholizma, sa specijalnim osvrtom na prilike u Rije~koj regiji, doktorska disertacija, Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci, 1976.

- 50 -

IL LAVORO DI HUDOLIN IN ITALIADott. Francesco Piani San Daniele del Friuli, Italia

Hudolin inizi il proprio lavoro in Italia nel 1979, anno in cui tenne il primo corso di sensibilizzazione a Udine. Per la verit era gi ben conosciuto nella nostra regione, Friuli Venezia Giulia, per la sua attivit nel campo della psichiatria e dellAlcologia. Aveva partecipato, tra laltro, ad un convegno sullalcolismo svolto presso lOspedale Psichiatrico di Udine nel 1969, dove aveva portato i primi- 51 -

dati del programma dei club degli alcolisti in trattamento che aveva iniziato a Zagabria nel 1964. Bisogna ricordare che nel 1979 Hudolin ebbe la fortuna di trovare a Udine le persone giuste al posto giusto, come lui spesso diceva: il prof. Luciano Floramo, che era presidente dellOspedale Civile (ed ~ attualmente presidente dellAssociazione Italiana dei Club degli Alcolisti in Trattamento), il compianto prof. Zanuttini, allora direttore sanitario dellOspedale ed il dott. Buttolo, primario della medicina, che con Lezzi, De Corato, Crasti e molti altri operatori della propria quipe, inizi in modo energico e convinto il trattamento degli alcolisti secondo lapproccio che Hudolin aveva realizzato e messo a punto in Croazia. Io allora ero giovane, molti di noi erano giovani, molto giovani: lui anche era giovane, forse pi giovane di noi per lentusiasmo, lenergia e la vitalit che dimostrava. Oggi possiamo dire di essere stati testimoni di una grande opera, di un grande lavoro che si ~ sviluppato prima ad Udine e in Friuli, poi nel Veneto, nel Trentino ed in tutte le regioni italiane. Abbiamo avuto il privilegio di collaborare con Hudolin in tantissimi corsi, convegni, incontri in tutta Italia. Il frutto di questa attivit sono gli oltre 2.500 club diffusi in tutta Italia ed un approccio ecologico-sociale diffuso attraverso i club in tutto il territorio nazionale, che sono oggetto di interesse e di studio a livello internazionale. Non era facile collaborare con Hudolin: voleva sempre avere ragione. Ma bisogna dire che davvero aveva sempre ragione. Credo che due siano i motivi di questo: innanzitutto era un uomo superiore, raro per intelligenza e cultura, e poi sapeva ascoltare, raccoglieva appunti, scritti che poi elaborava e con i quali arricchiva il proprio approccio sia dal punto di vista pragmatico, che teorico.. Lidea era rivoluzionaria, sia per i medici e gli operatori sanitari, che per i pazienti: tutti, secondo il suo approccio, erano responsabili innanzitutto della propria salute, ed anche di quella degli altri. Il malato e la sua famiglia non erano pi oggetto di cure, ma soggetti della propria- 52 -

riabilitazione e della propria crescita personale. I medici e gli operatori della salute dovevano adattarsi e cambiare il loro ruolo in questa direzione, rinunciando ad alcuni concetti (quello di alcolismo come stile di vita e non malattia per esempio) e ad alcuni privilegi. Hudolin ~ oggi famoso e conosciuto in Italia soprattutto per i club degli alcolisti in trattamento, ma ~ riduttivo considerare solamente questo aspetto della sua opera. Sempre di pi emergono i presupposti teorici, le idee e di concetti che stanno alla base del suo approccio. Parliamo di sistema ecologico sociale, che non si adatta solo alla psichiatria ed alla alcologia , ma pu essere esteso a tutto il campo della salute delluomo in senso unitario: fisico, psichico e spirituale insieme. Approccio ecologico significa miglioramento della salute della comunit, significa ruolo centrale dellindividuo e della famiglia nel processo di promozione protezione della salute propria e degli altri, significa sviluppo di programmi di prevenzione che possano cambiare i comportamenti a rischio della popolazione. Specialmente negli ultimi anni, per, Hudolin parlava di approccio spirituale, come momento unificante di tutti gli aspetti della vita delluomo, e soprattutto parlava della pace, spesso con sofferenza ed angoscia: pace tra i popoli e gli stati, pace tra gli individui, pace nelle famiglie e nella societ. Equesta leredit pi difficile che lui ci ha lasciato.I club degli alcolisti in trattamento in Italia

Il Club degli Alcolisti in Trattamento ~ una comunit multifamiliare inserita nella comunit locale, che si occupa del trattamento dei problemi alcol-correlati, ma che si apre anche alla multidimensionalit della sofferenza umana, e alla possibile combinazione tra problemi alcolcorrelati e: l uso di altre sostanze l disturbi psichiatrici- 53 -

l persona senza dimora e inferiore ai 30 anni l comportamento autodistruttivo o violento

Il Club degli Alcolisti in Trattamento lavora secondo poche regole semplici: Il Club ~ composto al massimo da 12 famiglie; si moltiplica quando arriva la tredicesima; qualora il Club non raggiunga le 12 famiglie entro un anno, ~ comunque opportuno che si moltiplichi. Le riunioni del Club, della durata di unora e mezza, si svolgono regolarmente una volta alla settimana. Le riunioni si aprono e terminano con puntualit. Non si fuma durante le riunioni. Al Club partecipano solo le famiglie con problemi alcolcorrelati e complessi ed il loro servitore. Non sono previsti tirocinanti, volontari, visitatori, accompagnatori, tranne che durante il Corso di Sensibilizzazione. Viene mantenuta la riservatezza su quanto viene detto al Club. Esso non appartiene ad alcuna istituzione o associazione, ma con esse pu fattivamente operare in uno spirito di cooperazione e di rispetto delle reciproche autonomie. Il servitore-insegnante ~ al servizio del Club e in quanto tale non dipende da altre istituzioni. Ogni Club pu inserire solo una famiglia con problemi complessi ogni 6 famiglie. I programmi alcologici territoriali dei Club pongono particolare attenzione alla spiritualit antropologica, alletica, ai diritti dei cittadini e dei popoli, alla pace, allo sviluppo dei legami di amicizia, amore e solidariet. La partecipazione al Club da parte delle famiglie ~ gratuita. Il servitore-insegnante, sia esso un volontario che ha avuto una opportuna preparazione, sia esso un professionista della salute proveniente dai servizi pubblici, presta la sua opera nel Club volontariamente e gratuitamente. Per garantire laccessibilit a questa forma di trattamento, lAssociazione dei Club Alcolisti in Trattamento ~ impegnata nella continua territorializzazione dei programmi, con la costituzione del maggior numero di Club possibile, diffondendoli in tutto il territorio nazionale ed anche allestero. A livello locale, le Associazioni dei- 54 -

Club organizzano inoltre le scuole alcolgiche territoriali itineranti, articolate nel seguente modo: l Primo modulo: 10 incontri di 2 ore ciascuno per le nuove famiglie inserite nei Club l Secondo modulo: mezza giornata di aggiornamento ogni 2 anni per le famiglie che gi frequentano i Club l Terzo modulo: 2-4 incontri di 2 ore ciascuno rivolti alla popolazione generale A garanzia del buon andamento dei programmi si prevede una riunione mensile di auto-supervisione dei servitori, zona per zona, e il continuo aggiornamento dei servitori e delle famiglie. Il servitore-insegnante membro di Club ha come impegno irrinunciabile il continuare a frequentare con la propria famiglia il suo Club. Il servizio di servitore-insegnante avverr in altro Club. Ogni famiglia si impegna attivamente nello sviluppo dei programmi facendo conoscere i Club ad altre famiglie. Questo allo scopo di favorire lingresso diretto nei Club delle famiglie della comunit, evitando, quando possibile, il passaggio attraverso i servizi pubblici (Sert, Salute Mentale) che poi le inviano ai Club, come avveniva allinizio. Le Associazioni dei Club favoriscono la partecipazione delle famiglie ai Congressi Nazionali (due allanno, uno itinerante, laltro ad Assisi, nel mese di maggio di ogni anno, dedicato alla Spiritualit Antropologica). Per la formazione di nuovi servitori-insegnanti, le locali Associazioni dei Club organizzano corsi di sensibilizzazione della durata di una settimana, utilizzando formatori della propria regione ed invitando come Direttori o Conduttori anche dei formatori da altre regioni italiane, allo scopo di garantire la omogeneit del metodo. Vengono inoltre organizzati a scadenze regolari, corsi monotematici e di aggiornamento per servitori-insegnanti (almeno due allanno in ogni regione).- 55 -

LAssociazione cura la ricerca e la continua valutazione dei programmi, gestita dai Club, in collaborazione con i Centri Alcologici regionali, dando vita, quando possibile, a banche dati . Le Associazioni si impegnano a diffondere sul loro territorio le informazioni mediante pubblicazioni o giornalini, mentre a livello nazionale vengono pubblicate le riviste Informaclub", Camminando Insieme e Alcolismi.

- 56 -

HUDOLINOV RAD U ITALIJIPrim.dr. Francesco Piani,

Op}a bolnica u San Daniele del Friuli, Italija Hudolin je zapo~eo rad u Italiji 1979. godine odràvanjem prvog Seminara senzibilizacije za probleme alkoholizma. Medutim, on je u to vrijeme bio ve} dobro poznat u Regiji Furlanija-Julija-Veneto sa svojim radom na podru~ju psihijatrije i alkohologije. Tako je, me|u ostalim, sudjelovao na jednom sastanku organiziranom u Psihijatrijskoj bolnici u Udinama, 1969. godine. Tom je prigodom prvi put u na{oj sredini prikazao programe i podatke o klubovima lije~enih alkoholi~ara, koje je zapo~eo osnivati 1964. godine u Zagrebu. Treba se sjetiti da je te, 1979. godine Hudolin imao sre}e, kao {to je kasnije ~esto govorio, da je na{ao prave osobe, na pravom mjestu: prof. Luciana Florama koji je u to vrijeme bio predsjednik Bolnice u Udinama (sada je aktualni predsjednik talijanskog Udruènja Klubova lije~enih alkoholi~ara), pokojnog prof. Zanuttinia, u to vrijeme sanitarnog (zdravstvenog) direktora Bolnice i dr. Buttola. Dr. Buttolo, primarijus interne medicine, sa svojim je suradnicima (Lezzi, De Corato, Crasti i mnogi drugi) zapo~eo vrlo energi~no i s uvjerenjem, tretman alkoholi~ara prema Hudolinovu pristupu, zapo~etom u Hrvatskoj.

- 57 -

Ja sam u to vrijeme bio mlad, mnogi od nas su bili mladi, on je takoder bio mlad, mo`da i mla|i od nas sa svojim entuzijazmom, energijom i vitalno{}u koju je pokazivao. Danas moèmo re}i da smo bili svjedoci jednog velikog djela, velikog rada koji se razvijao prvo u Udinama i Furlaniji, zatim u Venetu i Trentinu, te kona~no, u svim talijanskim regijama. Bili smo privilegirani da smo mogli sura|ivati s Hudolinom na mnogim seminarima, simpozijima, sastancima po ~itavoj Italiji. Plod te velike aktivnosti su danas vi{e od 2500 klubova lije~enih alkoholi~ara. Tako se ekolo{ko socijalni pristup alkoholnim problemima pro{irio po cijeloj Italiji, ponajprije preko klubova lije~enih alkoholi~ara. Taj pristup je danas izazvao velik interes, kao i studije o njemu, na me|unarodnoj razini. Nije bilo lako sura|ivati s Hudolinom. @elio je uvijek imati pravo. Ali treba re}i istinu da je uvijek imao pravo. Mislim da su za to odgovorna dva ~initelja: 1. bio je superioran ~ovjek, rijedak po svojoj inteligenciji i kulturi i 2. znao je slu{ati, skupljati pisane podatke i zatim ih elaborirati i njima oboga}ivati vlastiti pristup problemima alkohola u prakti~nom i teoretskom smislu. Njegova je ideja bila revolucionarna, kako za lije~nike i zdravstvene radnike tako i za bolesnike: prema njegovom pristupu svi su bili ponajprije odgovorni za vlastito zdravlje, kao i za zdravlje drugih. Bolesnik i njegova obitelj nisu bili vi{e predmet lije~enja, nego subjekti vlastite rehabilitacije i vlastitog osobnog rasta. Lije~nici i zdravstveni radnici morali su se adaptirati (npr. alkoholizam je stil ìvota a ne bolest) i promijeniti vlastite uloge u tom smisli, odri~u}i se stanovitih koncepata i odre|enih privilegija. Hudolin je danas slavan i poznat po klubovima lije~enih alkoholi~ara, ali bi se, nagla{avaju}i samo taj aspekt, smanjila vrijednost njegovog djela. Danas se sve vi{e javljaju teoretske pretpostavke, ideje i koncepti, koji se temelje na njegovom pristupu. Ovdje govorimo o njegovom ekolo{kom socijalnom sustavu koji nije prilago|en samo psihijatriji i- 58 -

alkohologiji, nego se proteè na ~itavo podru~je ljudskog zdravlja u jedinstvenom smislu: fizi~ko, psihi~ko i spiritualno (duhovno) zajedno. Njegov ekolo{ko-socijalni pristup obuhva}a zdravlje u zajednici, sredi{nju ulogu pojedinca i obitelji u procesu unapre|ivanja i za{tite osobnog zdravlja, kao i zdravlja bli`njih, razvijanje programa preveniranja, {to moè dovesti do promjena rizi~nog pona{anja stanovni{tva. Posljednjih je godina Hudolin govorio o spiritualnom pristupu, kao objedinjuju}em trenutku svih vidova ljudskog ìvota. Nadasve je mnogo govorio o miru, ~esto s tugom i bolom. êsto je govorio o miru me|u narodima i dràvama, miru me|u pojedincima, miru u obiteljima i u dru{tvu. To je i najteà ostav{tina koju nam je ostavio.Klubovi lije~enih alkoholi~ara u Italiji

Klub lije~enih alkoholi~ara je zajednica vi{e obitelji okupljenih na lokalnoj razini, koja se bavi problemima vezanima uz alkohol, ali i multidimenzijalno{}u ljudske patnje, te mogu}im kombinacijama vi{e problema koji se javljaju uz alkoholizam i to: l -konzumiranjem drugih sredstava l -psihi~kim smetnjama l -osobama bez prebivali{ta i mla|ima od 30 godina l -autodestruktivnim i nasilnim pona{anjem Klub lije~enih alkoholi~ara djeluje slijede}i nekoliko jednostavnih pravila: sastoji se od najvi{e 12 obitelj; kada se uklju~i 13. obitelj, klub se dijeli, a u slu~aju da se tijekom godine ne uklju~i 12 obitelji, za taj klub je preporu~ljivo da se razdijeli. Sastanci kluba se, u trajanju od jednog i pol sata, odràvaju redovito jednom tjedno. Sastanci po~inju i zavr{avaju to~no na vrijeme. Pu{enje tijekom sastanaka nije dozvoljeno. U klubovima sudjeluju samo obitelji kod kojih je alkoholizam uzrokovao probleme i njihov voditelj. Staìsti, volonteri, posjetitelji ili pratitelji mogu sudjelovati- 59 -

samo tijekom senzibilizacije. Sve {to se u klubu izjavi je povjerljivo. Klub ne pripada nit jednoj instituciji ili udruènju, ali s njima moè sura|ivati uz uzajamno po{tovanje samobitnosti. Voditelj kluba je njegov djelatnik i ne ovisi o drugim institucijama. Programi teritorijalnih klubova posve}uju osobitu pozornost antropologiji, etici, ljudskim i nacionalnim pravima, miru, te razvijanju prijateljstva, ljubavi i solidarnosti. Za obitelj, sudjelovanje u klubu je besplatno. Voditelj kluba, bio on volonter koji je za takva posao pripremljen, ili zdravstveni radnik zaposlen u nekoj javnoj slu`bi, u klubu radi bez nov~ane naknade. Udruènje klubova lije~enih alkoholi~ara, kako bi osiguralo ovakvu vrstu lije~enja, stalno radi na teritorijalizaciji programa, organiziraju}i nove klubove na teritoriju cijele dràve pa ~ak i u inozemstvu. Na lokalnoj razini, Udruènje organizira putuju}e alkoholo{ke {kole, koje djeluju na sljede}i na~in: l -Prvi uzorak: 10 susreta u trajanju od dva sata za novouklju~ene obitelji l -Drugi uzorak: pola dana informativnih predavanja svake dvije godine za obitelji koje posje}uju klubove l -Tre}i uzorak: 2 4 susreta u trajanju od dva sata za javnost. Jednom mjese~no, kao jamstvo za dobro provo|enje programa, organiziraju se skupovi nadzora za voditelje ( za svaku lokaciju posebno), kao i stalno usavr{avanje i voditelja i obitelji. Svaki voditelj ~lan kluba mora sa svojom obitelji nastaviti sudjelovanje u vlastitom, a ulogu voditelja moè vr{iti u nekom drugom klubu. Aktivno sudjeluju u stvaranju i razvijanju programa, predstavljaju}i klub drugim obiteljima, a sve to u cilju realiziranja direktnog ulaza obitelji u klub i izbjegavanja, kada je to mogu}e, prolaza kroz razne ustanove (npr. psihijatrijske bolnice), koje bi ih na kraju opet uputile na klub. Udruènja klubova podràvaju sudjelovanje obitelji na- 60 -

kongresima (dva godi{nje; jedan putuju}i, drugi u Assisiju svake godine u svibnju posve}en antropolo{koj spiritualnosti). Lokalna udruènja organiziraju te~ajeve senzibilizacije u trajanju od tjedan dana kako bi osposobili nove voditelje klubova. Na tim te~ajevima sudjeluju osniva~i lokalnih klubova, medutim, pozivaju se i osniva~i i voditelji iz drugih regija, {to je jamstvo jednovrsnosti svih programa. Tako|er se redovito organiziraju i tematski kao i informativni te~ajevi za voditelje (barem 2 godi{nje za svaku regiju). Udruènje njeguje istraìvanja i stalno vrednovanje programa, {to provode klubovi u suradnji sa regionalnim alkoholo{kim centrima koji organiziraju i banke podataka. Udruènja se na lokalnoj razini angaìraju i u {irenju informacija putem raznih publikacija i ~asopisa, dok se na nacionalnoj razini tiskaju ~asopisi Informaclub, Camminando insieme i Alcolismi.

- 61 -

Klubovi lije~enih alkoholi~ara u Italiji. Iz ~asopisa Caminando insieme, 1997.

- 62 -

PROF. DR. VLADIMIR HUDOLIN, PARADIGMA PSIHIJATRA KOJI JE BIO OBDAREN SPOSOBNO[]U DA NA AUTORITATIVAN NAÎN USPJE[NO VODI VELIKE TERAPIJSKE GRUPEDr. sc. Janez RUGELJ, dr. Med. LJUBLJANA

- 63 -

1. Uvod

Prof. dr. Vladimir Hudolin bio je jedini psihijatar u biv{oj Jugoslaviji, a i u svijetu, koji je kao prirodni vo|a bio sposoban, da na autoritativan na~in vrlo uspje{no vodi velike terapijske skupove u Hrvatskoj i u drugim predjelima Jugoslavije, a kasnije i u Italiji. Ni jedan drugi psihijatar nije se mogao s njim uspore|ivati.2. Pozadina Hudolinove efikasnosti

Hudolinova efikasnost bila je fundirana u slijede}im njegovim osobinama: l u jedinstvenoj sposobnosti za autoritativno vo|enje velikih terapijskih grupa, l u karizmi, koja mu je pomogla, okupljati oko sebe brojne stru~njake i pacijente iz zemlje i inozemstva, l u odli~nim rezultatim na svim razinama {kolovanja, jer je po{tivao samo odli~nu ocjenu, a vrlo dobru smatrao za poraz, l u znanju svjetskih jezika, l u sretnoj okolnosti, da je imao svesrdnu podr{ku svoje ène, prof. dr. Vi{nje Hudolin. Ta velika èna mu je osim mnogih drugih djelatnosti obavljala posao za tri stru~ne sekretarice, a pored toga mogla ga je sasvim dobro nadomjestiti u skoro svim njegovim djelatnostima, osim kod vo|enja velikih terapijskih zajednica. Ali je zato na velikim skupovima znala uspje{no rje{avati brojne probleme, koji uvijek iskrsavaju u pozadini velikih sastanaka, l bio je zdrav, bez neuroti~nih zako~enosti, vrlo samopouzdan mu{karac s prirodnim osobinama vo|e, koji nije u{ao u psihijatriju zato, da kriomice - kao mnogi psihijatri - lije~i svoje neuroti~ke komplekse. Zato je mogao, kao nitko drugi u- 64 -

njegovo doba, autoritativno, odlu~no i mu{ki, voditi velike terapijske skupove, {to je imalo golemi pozitivni utjecaj na proces rehabilitacije tisu}a alkoholi~ara i ~lanova njihovih obitelji. l Hudolinova vrlo izrazita samopouzdanost temeljila se prije svega na njegovoj visokoj inteligenciji, vrijednim radnim navikama i odli~nim rezultatima na svim razinama obrazovanja. Velika ve}ina alkoholi~ara zbog alkoholizma izgubi glavne osobine mu{karaca, a mo`da su postali alkoholi~ari, jer u mladosti nisu uspjeli razviti u sebi puni mu{ki identitet. Izgleda, da zaista uspje{no lije~iti alkoholi~are moè samo mu{ki terapeut, koji ima sposobnosti, da vodi klub na autoritativan na~in. Sa takvim vo|enjem omogu}ava: l da pojedini lije~eni alkoholi~ari u dugotrajnom

vladimir hudolin i njegovo djelo-zbornik radova

Documents