vlada republike hrvatske - hrvatski sabor

118

Upload: others

Post on 09-Nov-2021

11 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor
Page 2: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Klasa: 022-03/17-01/45Urbroj: 50301-25/05-17-4

Zagreb, 4. svibnja 2017.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Prijedlog zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona

Na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članaka 172., 204. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13 i 113/16), Vlada Republike Hrvatske podnosi Prijedlog zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona za hitni postupak.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te se u prilogu dostavlja i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije.

Za svoje predstavnike, koji će u njezino ime sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, Tugomira Majdaka i mr. sc. Mariju Vučković, državne tajnike u Ministarstvu poljoprivrede, te mr. sc. Antu Mišuru, pomoćnika ministra poljoprivrede.

Page 3: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PRIJEDLOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU,

S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, svibanj 2017.

Page 4: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

PRIJEDLOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o morskom ribarstvu, sadržana je u članku 2.

stavku 4. podstavku 1. i članku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 –

pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU

PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM

ZAKONA

Ocjena stanja

Zajednička ribarstvena politika reformirana krajem 2013. godine unijela je promjene u

pravilima vezanim za gospodarenje i zaštitu obnovljivih bioloških bogatstva mora.

Novonastale promjene odnose se na usklađivanje s novim režimom kontrole koji uključuje

uvođenje teških prekršaja, obvezu iskrcaja, uspostavu sustava vaganja, upravljanje ribolovnim

kapacitetom i organizaciju zajedničkog tržišta. Imajući na umu da su uredbe Europske unije

izravno primjenjive ovim je Zakonom potrebno urediti njihovu provedbu u Republici

Hrvatskoj. Europska komisija je u okviru EU pilot predmeta 6865/14/MARE - Neprimjena

sustava kaznenih bodova iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 uvjetovala uspostavu sustava

kaznenih bodova kroz potrebne pravne instrumente što je usklađeno prijedlogom ovoga

Zakona.

Nadalje, jedan od osnovnih ciljeva prilagodbe sustava odnosi se na športski i

rekreacijski ribolov na moru za koji je Europska komisija pokrenula postupak službene

povrede prava EU br. 2014/4257 - povreda članka 20. stavka 1. Direktive 2006/123/EZ o

uslugama na unutarnjem tržištu i članaka 18. stavka 1. i 56. stavka 1. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije. Ovaj je Prijedlog Zakona između ostalog usmjeren na

prilagodbu sustava dozvola u cilju primanja usluga bez ometanja ograničenjima.

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom

Ovim Zakonom ribarstvo dobiva stratešku važnost u gospodarstvu Republike Hrvatske

te se utvrđuju sljedeći ciljevi ribarstvene politike:

– unaprjeđenje konkurentnosti ribarstva te njegove održivosti u društveno-gospodarskom

smislu

– osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima.

Ovim se Zakonom na nacionalnoj razini utvrđuju ciljevi ribarstvene politike, način

gospodarenja i zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora, način i uvjeti obavljanja

ribolova, prikupljanje podataka i postupanje s istima, upravljanje ribarskom flotom, nadležna

tijela za provedbu potpore u ribarstvu i uređenje tržišta, kao i druga pitanja bitna za morsko

ribarstvo.

Page 5: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

2

Zakon postavlja okvire za donošenje Operativnog programa za ribarstvo, planova

upravljanja ribolovom, kao i godišnjih planova prikupljanja podatka, što su značajni

mehanizmi koje Republika Hrvatska mora usvojiti i provoditi u okviru zajedničke ribarstvene

politike EU.

U svrhu zaštite bioloških bogatstava mora, Zakon sadrži okvire za donošenje niza

tehničkih mjera u svrhu regulacije ribolova, kao i u svrhu zaštite pojedinih područja

ribolovnog mora i posebnih staništa, propisuje uvjete poribljavanja te uvodi mjere kojima

sprječava onečišćavanje mora i ugroze bioloških resursa mora.

U dijelu naknada za ribolov, uzimajući u obzir da prirodna bogatstva mora spadaju u

nacionalni resurs, Zakon uvodi mogućnost raspolaganja dopuštenom količinom ulova po

plovilu koje jednokratno ne smije biti dulje od 10 godina.

Zakon uređuje obavljanje gospodarskog ribolova na način da propisuje:

uvjete za obavljanje gospodarskog ribolova

uvjete i način izdavanja te sadržaj povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova

na moru

pohranjivanje povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru

slučajeve prestanka važenja povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru

način oduzimanja povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru

povlastice u državnom vlasništvu

uvjete za stjecanje statusa stručno osposobljene osobe za obavljanje gospodarskog

ribolova

dozvoljene ribolovne alate u gospodarskom ribolovu.

Zakon uređuje obavljanje malog obalnog ribolova na način da propisuje:

uvjete obavljanja malog obalnog ribolova

maksimalnu dozvoljenu količinu ulova

uvjete i način stavljanja ulovljene ribe na tržište

dozvoljene ribolovne alate

način izdavanja povlastice za mali obalni ribolov

pohranjivanje povlastice za mali obalni ribolov

slučajeve prestanka važenja povlastice za mali obalni ribolov

način oduzimanja povlastice za mali obalni ribolov

uvjete za stjecanje statusa stručno osposobljene osobe za obavljanje malog obalnog

ribolova.

Zakon propisuje način obavljanja športskog i rekreacijskog ribolova, maksimalnu

količinu ulova koja se može ostvariti i alate koje je dopušteno upotrebljavati kroz ove

kategorije ribolova te vrste, obrasce i način izdavanja dozvola. Ovim se Zakonom uvode nove

kategorije posebnih dozvola koje su dosadašnjim zakonodavnim okvirom bile uključene u

osnovnu dozvolu.

Kao kategorije negospodarskog ribolova, Zakon prenosi odredbe važećeg Zakona o

morskom ribarstvu kojima je uređeno obavljanje ribolova u znanstveno-nastavne svrhe i

ribolov za potrebe akvarija.

Page 6: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

3

Nadalje, Zakon prenosi odredbe važećeg Zakona o morskom ribarstvu kojima se

regulira ribolovni turizam kao gospodarska kategorija, način obavljanja istog i uvjete i način

izdavanja ovlaštenja za ribolovni turizam.

U dijelu Zakona koji se odnosi na upravljanje ribarskom flotom uvode se promjene u

dijelu koji se odnosi na raspolaganje kapacitetom. Ovo je značajna novina u odnosu na

postojeći pravni okvir, a koja ima za cilj iskorištavanje kapaciteta do maksimalne dopuštene

granice kapaciteta ribarske flote Republike Hrvatske u skladu sa odredbama Zajedničke

ribarstvene politike. Ovim prijedlogom Zakona, Republika Hrvatska u skladu sa člankom 19.

Uredbe Vijeća br. 1380/2013 donosi strože mjere radi očuvanja ribljih stokova za plovila koja

obavljaju ribolov i plove pod hrvatskom zastavom. U tom smislu, ovim se Zakonom propisuje

obveza instalacije VMS uređaja kao i obveza elektroničkog bilježenja i slanja podataka iz

očevidnika o ribolovu, prekrcajne i iskrcajne deklaracije, i za plovila čija duljina preko svega

iznosi manje od 12 metara.

Zakon propisuje način vođenja evidencije o ulovu, iskrcaju i skladištenju ribe te način

obavljanja istoga. Propisuje i uvjete te oblik i način vođenja i dostave evidencije pri čemu

donosi promjene u uvjetima obavljanja prve prodaje ribe i drugih morskih organizama te u

obvezama prilikom prijevoza i vaganja proizvoda ribarstva.

Zakon prenosi odredbe važećeg Zakona kojima se propisuje inspekcijski nadzor nad

provedbom svih odredbi, uvjeti koje inspektori moraju zadovoljiti, dokazivanje njihovog

službenog svojstva i njihove ovlasti, prava i obveze, kao i prava i obveze osobe podvrgnute

inspekcijskom nadzoru, vođenje evidencije o izvršenim nadzorima i pokretanje postupaka

protiv stranke. U dijelu kaznenih odredbi s ciljem usklađivanja sa europskom regulativom na

nacionalnoj razini, ovim se prijedlogom Zakona uvodi pojam teških prekršaja, navode se

prekršaji koji se u smislu ovoga Zakona smatraju teškim prekršajima te se razrađuje primjena

kriterija za određivanje teških prekršaja.

Ovo su značajne novine u odnosu na postojeći pravni okvir, a predstavljaju jednu od

ključnih obveza Republike Hrvatske kao članice Europske unije.

Ovaj Zakon će i dalje predstavljati pravni temelj za pružanje institucionalne podrške

Ministarstva poljoprivrede od drugih tijela i ustanova koje su povezane sa sektorom ribarstva

kao i međusobnu suradnju. Participatorni pristup donošenju i usvajanju mjera upravljanja

resursima jedna je od temeljnih odrednica Zajedničke ribarstvene politike, a ima dalekosežnu

ulogu u pozicioniranju ove djelatnosti. Naime, kroz značajniji angažman niza sudionika, od

predstavnika lokalne (regionalne) samouprave do sektorskih asocijacija, omogućava se

pravovremeno pozicioniranje djelatnosti u obalnom prostoru, omogućava pristup i uređivanje

kopnene logistike i infrastrukture, stvaraju uvjeti za bolje pozicioniranje sektora na

jedinstvenom tržištu te omogućava ravnopravno sudjelovanje u procesu donošenja odluka od

strane izravno zainteresiranih subjekata.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Glavni cilj donošenja novoga Zakona o morskom ribarstvu je postavljanje pravnog

okvira za donošenje i provedbu reformirane Zajedničke ribarstvene politike EU. Ovaj će

Zakon omogućiti odgovorno i održivo iskorištavanje živih bogatstava mora na ekološki

uravnotežen te gospodarski i društveno opravdan način kroz mjere za zaštitu, očuvanje i

obnovu resursa i eko-sustava, što će istovremeno doprinijeti opstojnosti i razvoju obalnih i

otočnih zajednica. Osim toga, omogućit će upravljanje ribolovnim kapacitetom prema

Page 7: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

4

aktualnom stanju obnovljivih bogatstava mora te će omogućiti provedbu kontrole i nadzora u

skladu s propisima Europske unije.

Donošenjem ovog prijedloga Zakona precizno se navode uredbe EU čija se provedba

osigurava te se određuju nadležna tijela i njihove zadaće u smislu provedbe, kao i prekršajne i

kaznene sankcije koje su dio pravnog sustava svake države članice.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom

proračunu.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku kako bi se uspostavio sustav

rekreacijskih dozvola u skladu sa zakonodavstvom Europske unije. Republika Hrvatska je

zaprimila obrazloženo mišljenje, povreda br. 2014/4257 - povreda članka 20. stavka 1.

Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu i članaka 18. stavka 1. i 56. stavka

1. UFEU-a. Ovaj je prijedlog Zakona između ostalog usmjeren na prilagodbu sustava dozvola

u cilju primanja usluga bez ometanja ograničenjima.

Europska komisija je u okviru EU pilot predmeta 6865/14/MARE - Neprimjena

sustava kaznenih bodova iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 uvjetovala uspostavu sustava

kaznenih bodova kroz potrebne pravne instrumente što je usklađeno prijedlogom ovoga

Zakona.

Dodatno, nužnost donošenja ovoga Zakona po hitnom postupku je i u činjenici da

njegovo donošenje predstavlja ex-ante uvjet za korištenje sredstava unutar Operativnoga

programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014.-2020. godina.

Slijedom navedenog, a u skladu s člankom 204. stavkom 1. i člankom 206. stavkom 1.

Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, br. 81/13 i 113/16), predlaže se donošenje

Zakona po hitnom postupku.

Page 8: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

5

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU

I. OPĆE ODREDBE

Svrha Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom se uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije (u

daljnjem tekstu: Zajednička ribarstvena politika) te se utvrđuju nadležna tijela i njihove

zadaće, nadzor i kontrola, načini postupanja i izvješćivanja Europske komisije te prekršajne

odredbe.

(2) Ovim Zakonom se na nacionalnoj razini utvrđuju ciljevi ribarstvene politike, način

gospodarenja i zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora, način i uvjeti obavljanja

ribolova, prikupljanje podataka i postupanje s istima, upravljanje ribarskom flotom, nadležna

tijela za provedbu potpore u ribarstvu i uređenje tržišta, kao i druga pitanja bitna za morsko

ribarstvo.

(3) Ovim se Zakonom propisuju i odredbe vezane uz sudjelovanje u radu međunarodnih

organizacija u ribarstvu i/ili međunarodnih projekata kojima se doprinosi postizanju ciljeva

ribarstvene politike na nacionalnoj razini.

Članak 2.

Ovim Zakonom se uređuje provedba sljedećih akata:

– Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o

zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br.

1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke

Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom

(EU) 2015/812 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o izmjeni uredaba Vijeća

(EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2187/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br.

254/2002, (EZ) br. 2347/2002 i (EZ) br. 1224/2009 te uredaba (EU) br. 1379/2013 i (EU) br.

1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveze iskrcavanja i o stavljanju izvan

snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1434/98 (SL L 133, 29.5.2015.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU)

br. 1380/2013)

– Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo

iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93

te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006.), kako je posljednji

put izmijenjena Uredbom (EU) 2015/812 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015.

o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2187/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br.

1098/2007, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 2347/2002 i (EZ) br. 1224/2009 te uredaba (EU) br.

1379/2013 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveze iskrcavanja

i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1434/98 (SL L 133, 29.5.2015.; u daljnjem

tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006)

– Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole

Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni

uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br.

2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007,

(EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi

(EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009.), kako je

Page 9: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

6

posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2015/812 Europskog parlamenta i Vijeća od 20.

svibnja 2015. o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2187/2005, (EZ) br.

1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 2347/2002 i (EZ) br. 1224/2009

te uredaba (EU) br. 1379/2013 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu

obveze iskrcavanja i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1434/98 (SL L 133,

29.5.2015.; u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009)

– Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o

Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br.

2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br.

1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014.; u daljnjem tekstu: Uredba

(EU) br. 508/2014)

– Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. godine o

zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ)

br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000

(SL L 354, 28.12.2013.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2015/812

Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br.

850/98, (EZ) br. 2187/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 254/2002, (EZ)

br. 2347/2002 i (EZ) br. 1224/2009 te uredaba (EU) br. 1379/2013 i (EU) br. 1380/2013

Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveze iskrcavanja i o stavljanju izvan snage

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1434/98 (SL L 133, 29.5.2015.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU)

br.1379/2013)

– Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za

provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za

osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 112, 30.4.2011.)

kako je posljednji put izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1962 оd 28.

listopada 2015. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 404/2011 o detaljnim pravilima za

provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za

osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 287, 31.10.2015.; u

daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011)

– Uredbe (EU) 2016/1627 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o višegodišnjem

planu oporavka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru te o stavljanju

izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 302/2009 (SL L 252, 16.9.2016.; u daljnjem tekstu:

Uredba (EU) br. 2016/1627)

– Uredbe (EU) br. 640/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o uspostavi

programa za dokumentaciju o ulovu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) i o izmjeni Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1984/2003 (SL L 194, 24.7.2010.)

– Uredbe Vijeća (EZ) br. 2406/96 od 26. studenoga 1996. o određivanju zajedničkih tržišnih

standarda za neke proizvode ribarstva (SL L 334, 23.12.1996.)

– Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za

prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno

savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 60, 5.3.2008.; u daljnjem tekstu:

Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008)

– Uredbe Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003.o registru ribarske flote Zajednice

koju 1. veljače 2018. godine (SL L 5, 9.1.2004.) zamjenjuje Provedbena Uredba Komisije

(EU) 2017/218, od 6. veljače 2017. o registru flote Unije (SL L 34, 9.2.2017.)

Page 10: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

7

– Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za

sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, o

izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju

izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008.; u

daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

– Uredbe Komisije (EZ) br. 1010/2009 od 22. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila

za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje,

suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (SL L 280,

27.10.2009.)

–– Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 od 26. travnja 2005. o osnivanju Agencije za kontrolu

ribarstva Zajednice i o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 o uspostavi sustava kontrole koji se

primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 128, 21.5.2005.)

–– Uredbe Komisije (EU) br. 1013/2010 od 10. studenoga 2010. o utvrđivanju provedbenih

pravila politike Unije vezane uz ribolovnu flotu kako je određeno u poglavlju III. Uredbe

Vijeća (EZ) br. 2371/2002 (SL L 293, 11.11.2010.)

– Uredbe Komisije (EU) br. 1388/2014 оd 16. prosinca 2014. o ocjenjivanju određenih

kategorija potpora poduzetnicima koji se bave proizvodnjom, preradom i stavljanjem na

tržište proizvoda ribarstva i akvakulture spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka

107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 369, 24.12.2014.; u daljnjem

tekstu: Uredba Komisije (EU) br. 1388/2014)

– Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 оd 27. lipnja 2014. o primjeni članaka 107. i 108.

Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u sektoru ribarstva i

akvakulture (SL L 190, 28.6.2014.; u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) br. 717/2014).

Pojmovi

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona posebno se definiraju sljedeći pojmovi:

1. iskrcajna mjesta su dijelovi lučkog područja namijenjena iskrcaju ulova ribe i drugih

morskih organizama ili njihovih proizvoda iz gospodarskog ribolova na moru

2. lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste riba i drugih organizama ne smiju loviti

3. mali obalni ribolov je ribolov koji spada u gospodarsku kategoriju i kojeg na temelju

povlastice za mali obalni ribolov obavlja fizička osoba, a koji se obavlja po posebnim

uvjetima propisanim ovim Zakonom

4. mali ribolov je kategorija ribolova za osobne potrebe koja je u potpunosti ukinuta s 31.

prosincem 2014. godine temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj

uniji (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 2/12)

5. odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova je ovlaštenik povlastice ako sam

obavlja ribolov i ima položen ispit za obavljanje gospodarskog ribolova, odnosno osoba

koja je položila ispit za obavljanje gospodarskog ribolova, a obavlja ribolov temeljem

punomoći ovlaštenika povlastice

6. ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja je

upisana u povlasticu za gospodarski ribolov na moru i koja je ovlaštena za obavljanje

ribolova sukladno pravima iz povlastice

Page 11: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

8

7. ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov je fizička osoba koja je upisana u povlasticu

za mali obalni ribolov i koja je ovlaštena za obavljanje ribolova sukladno pravima iz

povlastice za mali obalni ribolov

8. ovlašteni promatrač je osoba ovlaštena od strane ministra za prikupljanje podataka o

ribarstvu

9. područje ograničenog ribolova znači svako područje u ribolovnom moru Republike

Hrvatske na kojem su ribolovne aktivnosti ograničene ili zabranjene

10. pomoćno ribarsko plovilo je plovilo koje služi ribarskom plovilu pri obavljanju ribolova

11. povlastica za uzgoj je isprava na temelju koje pravne ili fizičke osobe smiju obavljati

gospodarsku djelatnost uzgoja

12. povlastica za mali obalni ribolov je isprava na temelju koje se obavlja mali obalni

ribolov i koja se izdaje vlasniku ili korisniku ribarskog plovila koje je upisano u

povlasticu

13. povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru je isprava na temelju koje se

obavlja gospodarski ribolov i koja se izdaje vlasniku ribarskog plovila koje je upisano u

povlasticu

14. prvi kupac je pravna ili fizička osoba registrirana u registru prvih kupaca koji vodi

ministarstvo

15. prijevoznik je pravna ili fizička osoba koja obavlja prijevoz proizvoda ribarstva i

registrirana je u registru prijevoznika koje vodi ministarstvo

16. rang lista je popis podnositelja Zahtjeva koji uključuje sve podnositelje Zahtjeva za

izdavanje povlastice za mali obalni ribolov koji su udovoljili uvjetima i kriterijima

tijekom procesa prelaska nositelja odobrenja za mali ribolov u kategoriju malog obalnog

ribolova temeljem Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine br. 81/13, 14/14 i

152/14), i time ostvarili pravo na izdavanje povlastice za mali obalni ribolov

17. rekreacijski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije koji se obavlja na temelju dozvole za

obavljanje rekreacijskog ribolova

18. ribar je fizička osoba koja sudjeluje u obavljanju gospodarskog ribolova

19. ribarska flota se odnosi na sva ribarska plovila upisana u Registar ribarske flote

Republike Hrvatske

20. ribarski monitoring centar je operativni centar uspostavljen od strane ministarstva,

opremljen računalnom strojnom i programskom opremom koja omogućuje automatsko

primanje, obradu i elektronički prijenos podataka u svrhu praćenja i nadzora ribarske

flote i drugih subjekata koji sudjeluju u ribarstvu, te pružanje tehničke podrške

korisnicima

21. ribolov je ovlašteni lov i sakupljanje ribe i/ili drugih morskih organizama, a dijeli se na

gospodarski, mali obalni, športski, rekreacijski, ribolov u znanstvene i znanstveno-

nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost i ribolovni turizam

22. ribolovac je fizička osoba koja obavlja športski ili rekreacijski ribolov u ribolovnom

moru Republike Hrvatske

23. ribolovna oprema je oprema koja po svojoj namjeni omogućava uporabu ribolovnog

alata, a koja se ne upisuje u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i u

povlasticu za mali obalni ribolov

Page 12: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

9

24. ribolovna ronilačka oprema je oprema u koju spadaju ronilački aparati i priručna

oprema za sakupljanje morskih organizama

25. ribolovna zona je dio ribolovnoga mora koji predstavlja biološku, hidrološku i

gospodarsku cjelinu, a čije su granice određene, a može se sastojati od ribolovnih

podzona čije su granice određene

26. ribolovni turizam je gospodarski ribolov na moru u okviru pružanja usluga u turizmu

koje obavljaju ovlaštenici povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru

27. športski ribolov je ribolov u svrhu športa koji se obavlja na temelju dozvole za

obavljanje športskog ribolova

28. vlasnik plovila je fizička ili pravna osoba koja je kao vlasnik upisana u upisnik brodova

Republike Hrvatske ili očevidnik brodica Republike Hrvatske

29. zapovjednik ribarskog plovila je odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova

na ribarskom plovilu.

(2) Ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi definirani

posebnim propisima i Uredbama iz članka 2. ovoga Zakona.

Strateška važnost i ciljevi

Članak 4.

Ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio

ostalih razvojnih strategija.

Članak 5.

(1) Za ostvarivanje održivog razvoja ribarstva te njegove gospodarske, ekološke i društvene

uloge, ciljevi ribarstvene politike u Republici Hrvatskoj su:

– unaprjeđenje konkurentnosti ribarstva te njegove održivosti u društveno-gospodarskom

smislu

– osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima.

(2) Tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu zaštićene kao nematerijalno

kulturno dobro Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dio su kategorija ribolova

utvrđenih ovim Zakonom te u tim segmentima podliježu odredbama ovoga Zakona i

propisima donesenim na temelju njega.

Primjena Zakona

Članak 6.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na sva ribarska plovila pod zastavom Republike Hrvatske kada

ona obavljaju ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske i izvan njega.

(2) Ovaj Zakon se u dijelu zajedničkog uređenja tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture i

mjera potpora u ribarstvu te prikupljanja podataka primjenjuje na sve fizičke i pravne osobe iz

stavka 1. ovoga članka, vlasnike plovila iz stavka 1. ovoga članka te sve fizičke i pravne

osobe koje obavljaju uzgoj sukladno propisu koji uređuje područje akvakulture na državnom

Page 13: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

10

području Republike Hrvatske, kao i na sudionike u procesu prerade i stavljanja na tržište

proizvode ribarstva.

Ribolovno more

Članak 7.

(1) Ribolovno more je morski prostor nad kojim Republika Hrvatska ima suverenitet, odnosno

suverena prava i jurisdikciju u skladu s međunarodnim pravom, a sastoji se od unutrašnjega

ribolovnog mora koji obuhvaća unutrašnje morske vode i vanjskoga ribolovnog mora koje

obuhvaća područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske i zaštićeni ekološko-ribolovni

pojas Republike Hrvatske, odnosno gospodarski pojas Republike Hrvatske kada Hrvatski

sabor proglasi i ostale sadržaje isključivog gospodarskog pojasa u skladu s Glavom IV, Dio

drugi Pomorskog zakonika (Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15).

(2) U dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama posebnog rezervata, nacionalnog parka

i parka prirode, ograničenja u obavljanju ribolova propisuje ministar nadležan za poslove

ribarstva (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra nadležnog

za poslove zaštite prirode.

(3) Radi zaštite morskog ekosustava u dijelovima mora iz stavka 2. ovoga članka mogu se

propisati dodatna ograničenja obavljanja ribolova u zaštićenom području sukladno

podzakonskim aktom donesenim na temelju propisa koji uređuje pitanja zaštite prirode uz

prethodno mišljenje ministra.

(4) Za potrebe provedbe mjera upravljanja biološkim bogatstvima mora i prikupljanja

potrebnih podataka, ministar propisuje pravilnikom opis i kartiranje granica ribolovnih zona i

ribolovnih podzona i područja unutar ribolovnog mora Republike Hrvatske, kao i granice

ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra

nadležnog za poslove zaštite prirode i vodnog gospodarstva.

II. NADLEŽNA TIJELA

Članak 8.

(1) Nadležno tijelo za provedbu propisa iz članka 2. ovoga Zakona je ministarstvo nadležno

za poslove ribarstva (u daljnjem tekstu: ministarstvo).

(2) Uz nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka za provedbu ovoga Zakona i članka 5. stavka

1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009) nadležni su i ovlaštene osobe ministarstva nadležnog za

financije, ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode, ministarstva nadležnog za

unutarnje poslove, ministarstva nadležnog za obranu te ministarstva nadležnog za pomorstvo,

svatko u svojem djelokrugu u skladu s ovim Zakonom.

(3) Za upravljanje i kontrolu provedbe mjera strukturne politike Operativnog programa u

ribarstvu (u daljnjem tekstu: Operativni program), nadležna tijela utvrđuju se odlukom Vlade

Republike Hrvatske.

(4) Prikupljanje bioloških podataka u okviru godišnjeg plana prikupljanja podataka iz stavka

6. ovoga članka obavlja Institut za oceanografiju i ribarstvo, kao i monitoring potreban za

procjenu učinaka svih ili pojedinih oblika ribolova na morski ekosustav. Provedbu ostalih

znanstvenih istraživanja u skladu s ovim Zakonom obavljaju znanstvene organizacije

sukladno važećem zakonu kojim se definira znanstvena djelatnost te sukladno javnom

natječaju koji raspisuje ministarstvo.

Page 14: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

11

(5) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva, a nakon odobrenja od strane

Europske komisije donosi Operativni program, kao i njegove izmjene.

(6) U skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 i člankom 21. Uredbe (EU) br.

508/2014, a nakon odobrenja od strane Europske komisije ministar donosi godišnji plan

prikupljanja podataka u ribarstvu.

(7) U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1967/2006, a nakon odobrenja od strane Europske

komisije ministar donosi planove upravljanja ribolovom.

(8) Godišnji plan prikupljanja podataka u ribarstvu iz stavka 6. ovoga članka i planove

upravljanja ribolovom iz stavka 7. ovoga članka ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim

stranicama.

Zadaće nadležnih tijela

Članak 9.

(1) Ministarstvo za potrebe provedbe ovoga Zakona i propisa iz članka 2. ovoga Zakona:

– osigurava provedbu i obavlja nadzor nad provedbom ovoga Zakona

– prati rad i obavlja nadzor nad radom pristupne točke za elektroničku razmjenu podataka u

području ribarstva

– imenuje osobe za kontakt za elektroničku razmjenu podataka sukladno uredbama iz članka

2. ovoga Zakona i ostale osobe za kontakt prema institucijama Europske unije.

(2) Viši ribarski inspektori i ribarski inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori) u suradnji s

službenicima ministarstva nadležnim za financije – Carinskom upravom provode i

izvještavaju o provedbi sustava Europske unije za sprječavanje, smanjivanje i uklanjanje

nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova u dijelu uvoza proizvoda ribarstva na

državno područje Republike Hrvatske.

(3) Inspektori i ovlaštene osobe ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ministarstva

nadležnog za poslove zaštite prirode, ministarstva nadležnog za pomorstvo, ministarstva

nadležnog za financije – Carinska uprava te ministarstva nadležnog za obranu provode

inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona u okviru svoga djelokruga.

Institucionalna podrška

Članak 10.

(1) Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, znanstvenih organizacija, stručnih institucija, ustanova za

pružanje usluga u ribarstvu, komora, udruga, te ribarskih zadruga i organizacija proizvođača

priznatih u skladu s posebnim propisima.

(2) Savjetodavna djelatnost u području ribarstva obavlja se kao javna i privatna savjetodavna

služba u ribarstvu.

(3) Javnu savjetodavnu službu u ribarstvu obavlja Savjetodavna služba.

(4) Privatnu savjetodavnu službu u ribarstvu mogu obavljati fizičke i pravne osobe koje su

registrirane za obavljanje takve djelatnosti.

Page 15: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

12

(5) Ministar može odlukom osnovati Savjetodavno vijeće za ribarstvo (u daljnjem tekstu:

Savjetodavno vijeće) na vrijeme od četiri godine u koje imenuje predstavnike tijela iz stavka

1. ovoga članka.

(6) Savjetodavno vijeće je neovisno tijelo koje daje stručno mišljenje o temama u okviru

Zajedničke ribarstvene politike kao i o drugim temama bitnima za ribarstvo te sudjeluje u

pripremi i izradi nacrta propisa iz područja ribarstva i ribarstvene politike.

(7) Administrativno-tehničke poslove za Savjetodavno vijeće obavlja ministarstvo.

(8) Savjetodavno vijeće donosi poslovnik o radu koji propisuje način obavljanja savjetodavnih

funkcija.

Registar subjekata i Registar državnih potpora u ribarstvu

Članak 11.

(1) Ministarstvo vodi Registar subjekata u ribarstvu i Registar državnih potpora u ribarstvu u

elektroničkom obliku koji obuhvaća popis svih fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju

djelatnost ribarstva prema ovome Zakonu ili su korisnici potpora u ribarstvu.

(2) Oblik, sadržaj i način vođenja Registra subjekata u ribarstvu i Registra državnih potpora u

ribarstvu propisuje ministar pravilnikom.

III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA

Tehničke mjere

Članak 12.

(1) Radi održivog upravljanja biološkim bogatstvima ministar pravilnikom propisuje sljedeće

mjere upravljanja:

1. prostorno i vremensko ograničenje ribolova

2. konstrukcijsko-tehničke osobine, označavanje, način upotrebe i namjenu pojedinih vrsta

ribolovnih alata i opreme za ribolov (uključujući i rasvjetna tijela u ribolovu

okružujućim mrežama plivaricama) te uvjete i načine obavljanja ribolova

3. minimalnu referentnu veličinu za očuvanje određenih vrsta riba i drugih morskih

organizama

4. lovostaj za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama

5. zabranu svih ili određenih vrsta ili načina ribolova

6. zabranu izdavanja ili ograničenje broja povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova

na moru, povlastica za mali obalni ribolov i ovlaštenja za ribolovni turizam

7. dopuštenu količinu ulova u ribolovnom moru Republike Hrvatske u određenoj

ribolovnoj zoni, ribolovnoj podzoni ili području, po pojedinom ribolovnom alatu, po

pojedinoj povlastici, po pojedinom odobrenju ili po grupi plovila koja zajedno sudjeluju

u ribolovu

8. dopušteni ribolovni napor u ribolovnom moru Republike Hrvatske u određenoj

ribolovnoj zoni, ribolovnoj podzoni ili području te dopušteni ribolovni napor po

pojedinoj povlastici

9. način raspodjele i upravljanja dopuštenim količinama ulova

10. planove oporavka stokova i naselja školjkaša

11. posebne mjere potrebne za smanjivanje učinka ribolovnih aktivnosti na morski

ekosustav

Page 16: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

13

12. zaštićena područja i načine obavljanja ribolova u njima radi zaštite staništa, riba i drugih

morskih organizama

13. područja s posebnim režimom upravljanja.

(2) Pravilnike iz stavka 1. točaka 10. i 11. ovoga članka propisuje ministar uz prethodno

mišljenje ministra nadležnog za poslove zaštite prirode.

(3) Prije donošenja pravilnika iz stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka potrebno je pribaviti

znanstveno i stručno mišljenje pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora kao i od

strukovnih udruga i udruženja ribara, komora te ministarstva nadležnog za poslove zaštite

prirode i udruga i udruženja za zaštitu prirode.

(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, u slučaju potrebe hitnog donošenja mjera

upravljanja iz stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga članka, a na prijedlog znanstvene organizacije

za istraživanje biologije mora i ribarstva, ministar može naredbom donijeti pojedine ili

nekoliko mjera na određeno vrijeme, ali ne dulje od godine dana.

Naknada za ribolov

Članak 13.

(1) Za obavljanje ribolova plaća se naknada.

(2) U slučaju provedbe mjera iz članka 12. stavka 1. točaka 7. i 9. ovoga Zakona za

raspolaganje ustupljenom dopuštenom količinom ulova po plovilu plaća se naknada, a način

ustupanja, uvjete i kriterije za ostvarivanje prava na ustupanje i vrijeme raspolaganja

ustupljenom dopuštenom količinom ulova po plovilu kao i visinu naknade za svaku vrstu koja

podliježe ovakvom načinu upravljanja propisuje ministar pravilnikom. Ustupljena dopuštena

količina ulova po plovilu ne može se jednokratno dati na raspolaganje na razdoblje duže od 10

godina.

(3) Sredstva prikupljena od naknada iz stavka 1. ovoga članka prihod su državnog proračuna i

koriste se za financiranje provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka dio sredstava prikupljenih od dozvola za

športski ili rekreacijski ribolov u zaštićenim područjima prihod je javne ustanove koja

upravlja područjem zaštićenim prema odredbama propisa o zaštiti prirode i namijenjen je

zaštiti prirode.

(5) Visinu naknada za pojedinu vrstu ribolova, način uplate i korištenje prikupljenih sredstava

propisuje ministar pravilnikom, a u dijelu koji se odnosi na odredbu iz stavka 4. ovoga članka

uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove zaštite prirode.

Ribolov na označenim mjestima

Članak 14.

(1) Na mjestima označenim u službenim pomorskim publikacijama na kojima se nalaze

podmorski kabeli i cjevovodi, kao i hidroarheološka nalazišta i nalazi, zabranjen je ribolov uz

upotrebu pridnenih povlačnih alata.

(2) Na području uzgajališta i na udaljenosti manjoj od 300 metara od oznake položaja

uzgajališta, odnosno 50 metara za područja gdje se obavlja uzgoj školjkaša, odnosno granice

koncesijskog područja, zabranjeno je obavljanje ribolova i drugih radnji koje mogu ometati

djelatnost uzgoja.

Page 17: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

14

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju bijega ribe iz uzgojnih kaveza, ministar

može, na zahtjev nositelja dozvole za uzgoj na području uzgajališta, rješenjem dopustiti

obavljanje ribolova, u svrhu vraćanja odbjegle ribe.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za potrebe zaštite proizvodnje školjkaša od predatora,

ministar može rješenjem dopustiti ribolov unutar koncesioniranog dijela pomorskog dobra

određenim ribolovnim alatima, načinima ribolova i u određenom razdoblju na zahtjev

ovlaštenika.

(5) Protiv rješenja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

Gospodarski ribolov

Članak 15.

(1) Gospodarski ribolov smije obavljati ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov, odnosno

ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov, plovilom, ribolovnim alatima, ribolovnom

ronilačkom opremom i u ribolovnim zonama, koji su upisani u povlasticu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ribolovni alati upisani u povlasticu za koje je potrebno

Odobrenje iz članka 26. ovoga Zakona smiju se koristiti i nalaziti na plovilu samo uz valjano

Odobrenje.

(3) Za vrste koje podliježu ograničenjima ulova, ministar odlukom donosi popis plovila koja

smiju obavljati ribolov.

(4) Za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova na plovilu se smiju nalaziti samo ribolovni

alati koji su upisani u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru.

(5) Za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova, od polaska do povratka, na ribarskom

plovilu mora biti odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova.

(6) Gospodarski ribolov živih školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa može se

obavljati samo pod uvjetima i na područjima utvrđenim propisima o hrani.

(7) Odredbe članka 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 koje se odnose na prolazak

ribarskog plovila i ribolovne alate na plovilu tijekom prolaska kroz područje ograničenog

ribolova primjenjuje se na odgovarajući način i na ribarska plovila čija duljina preko svega

iznosi manje od 12 metara.

Povlastica

Članak 16.

(1) Rješenje o izdavanju povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i povlastice

za mali obalni ribolov te obrazac povlastice za gospodarski ribolov i povlastice za mali obalni

ribolov izdaje ministarstvo.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

Page 18: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

15

Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru

Članak 17.

(1) Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru se izdaje na zahtjev vlasnika

plovila kojemu pripadaju sva prava i obveze iz povlastice, posebno za svako ribarsko plovilo,

a vlasnik određuje ovlaštenika povlastice.

(2) Povlastica iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i dodatne podatke osim podataka koji

su obvezni sukladno propisima iz članka 2. ovoga Zakona.

(3) Uvjeti kojima mora udovoljavati ovlaštenik povlastice iz stavka 1. ovoga članka su:

– da je kao pravna ili fizička osoba registriran za obavljanje djelatnosti gospodarskog ribolova

na moru

– da je kao fizička osoba stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili ima najmanje jednog

zaposlenika stručno osposobljenog za gospodarski ribolov, odnosno u slučaju pravne osobe da

ima najmanje jednog zaposlenog djelatnika stručno osposobljenog za gospodarski ribolov

– da na plovilu ima odgovornu osobu za obavljanje gospodarskog ribolova ukoliko sam ne

obavlja ribolov.

(4) U povlasticu iz stavka 1. ovoga članka ne može se upisati ovlaštenik kojemu je izrečena

zaštitna mjera trajne zabrane ili privremene zabrane obavljanja gospodarskog ribolova na

moru dok ona traje.

(5) Povlastica iz stavka 1. ovoga članka u cijelosti, zajedno s plovilom koje je u nju upisano

može biti prenesena na drugu osobu prodajom, nasljeđivanjem ili darovanjem plovila.

(6) Povlastica iz stavka 1. ovoga članka može biti prenesena na drugo plovilo istog vlasnika

ili na drugog vlasnika plovila prodajom ili darovanjem.

(7) Za potrebe provedbe planova upravljanja ribolovom iz članka 8. stavka 7. ovoga Zakona

ministar može ograničiti ili potpuno zabraniti prijenos pojedinog ribolovnog alata.

(8) Pojedina prava iz povlastice iz stavka 1. ovoga članka koja uključuju aktivne ribolovne

alate s pripadajućim ribolovnim zonama i kapacitet plovila mogu se prenijeti iz jedne važeće

povlastice u drugu ili se važećoj povlastici mogu dodijeliti prava iz povlastica u državnom

vlasništvu prema odredbama članka 20. ovoga Zakona.

(9) Ministarstvo vodi Registar povlastica iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom obliku.

(10) Izgled i sadržaj obrasca povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, način

prijenosa i razdoblja kad je moguće vršiti prijenos, te sadržaj i način vođenja Registra

povlastica za gospodarski ribolov propisuje ministar pravilnikom.

Pohranjivanje povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru

Članak 18.

(1) Povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru vlasnik plovila upisanog u

povlasticu mora pohraniti u ministarstvu:

– u slučaju kada se plovilo namjerava upotrebljavati u druge svrhe, a ne u svrhu obavljanja

gospodarskog ribolova u neprekidnom trajanju više od tri mjeseca

– u slučaju prestanka pravne osobe ovlaštenika povlastice za ribolov, odnosno smrti ili

gubitka poslovne sposobnosti fizičke osobe ovlaštenika povlastice za ribolov

Page 19: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

16

– ako ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov više ne udovoljava uvjetima za izdavanje

povlastice iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona

– u slučaju nesposobnosti plovila za plovidbu ili zabrane isplovljenja plovilom izdane od

ministarstva nadležnog za pomorstvo.

(2) Zahtjev za pohranom povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru vlasnik

plovila mora podnijeti ministarstvu:

– najkasnije 30 dana prije početka uporabe plovila u druge svrhe iz stavka 1. podstavka 1.

ovoga članka i

– u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga

članka.

(3) Ministarstvo izdaje potvrdu o pohrani povlastice vlasniku plovila.

(4) Povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pohranjuje ministarstvo po

službenoj dužnosti u slučaju:

– kada vlasnik plovila upisanog u povlasticu poveća snagu pogonskog stroja ili tonažu plovila

bez prethodnog odobrenja od strane ministarstva

– prodaje, darovanja ili nasljeđivanja plovila bez povlastice

– ako se plovilom obavlja druga djelatnost dulje od tri mjeseca, a povlastica nije pohranjena

– ako je određena prekršajna mjera privremenog oduzimanja povlastice za obavljanje

gospodarskog ribolova na moru temeljem izrečenih negativnih prekršajnih bodova u skladu s

člankom 79. ovoga Zakona.

– kada podaci o ribolovnoj aktivnosti temeljem obveze dostave podataka o ulovu dokazuju da

povlastica nije aktivna duže od godine dana.

(5) Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pohranjuje se u ministarstvo na

rok od najviše dvije godine te se rok pohrane može dodatno produžiti u iznimnim situacijama,

na zahtjev vlasnika plovila za produljenjem roka pohrane. Rok pohrane se može produžiti na

dodatni rok od dvije godine. Ovakvo uzastopno produljenje roka pohrane moguće je zatražiti

samo jednom za svaku povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru.

(6) O pohrani povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru po službenoj dužnosti

ministarstvo donosi rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni

spor.

(7) Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pohranjena po službenoj dužnosti

može se preuzeti na zahtjev vlasnika plovila, nakon što isteknu razlozi za njenu pohranu o

čemu ministarstvo donosi rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(8) Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pohranjena po službenoj dužnosti

u skladu sa stavkom 4. ovoga članka može se preuzeti na zahtjev vlasnika plovila:

- u slučaju iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka - ukoliko vlasnik plovila vrati snagu motora

u kW ili tonažu plovila u GT u prvobitno stanje ili ih smanji u odnosu na prvobitno stanje

- u slučaju iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka - ukoliko bivši vlasnik plovila koje je

upisano u povlasticu zamjeni plovilo u povlastici novim plovilom sukladno uvjetima

propisanim ovim Zakonom

Page 20: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

17

- u slučaju iz stavka 4. podstavaka 3. i 4. ovoga članka - ukoliko je prestala okolnost zbog

koje je povlastica pohranjena.

(9) Prilikom preuzimanja povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru vlasnik

plovila upisanog u povlasticu mora ispunjavati uvjete iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona, a

povlastica preuzeta iz pohrane mora se aktivirati u roku od 3 mjeseca od preuzimanja što se

dokazuje prijavom ribolovnih aktivnosti.

(10) Ministarstvo vodi Upisnik pohranjenih povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova

na moru u elektroničkom obliku.

(11) Način vođenja i sadržaj Upisnika pohranjenih povlastica za obavljanje gospodarskog

ribolova na moru i uvjete o produženju roka pohrane propisuje ministar pravilnikom.

Ukidanje i poništavanje povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru

Članak 19.

(1) Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ukinut će se:

– na zahtjev vlasnika plovila na koje je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova

na moru

– ako se utvrdi da ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru više ne

udovoljava uvjetima za izdavanje povlastice iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona, a vlasnik

plovila upisanog u povlasticu je nije pohranio u roku iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona

– ako vlasnik plovila za koje je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru ne preuzme povlasticu iz pohrane od ministarstva u roku propisanom člankom 18.

stavkom 5. ovoga Zakona

– ako vlasnik plovila upisanog u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ne

pohrani povlasticu u skladu s člankom 18. ovoga Zakona

– ako se rješenjem trajno ukida povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru na

temelju izrečenih negativnih prekršajnih bodova u skladu s člankom 80. stavkom 3. ovoga

Zakona.

(2) Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru poništit će se ako je nakon

izdavanja povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru utvrđeno da je ista izdana

na temelju dostavljenih netočnih podataka i pogrešno utvrđenih činjenica.

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ministarstvo donosi rješenje protiv kojeg nije

dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u državnom vlasništvu

Članak 20.

(1) Povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ukinuta temeljem članka 19.

stavka 1. ovoga Zakona prelazi u državno vlasništvo te država raspolaže kapacitetom plovila

koje je u nju bilo upisano kao i svim ribolovnim alatima po ribolovnim zonama upisa.

(2) Ministarstvo vodi Registar povlastica za gospodarski ribolov u državnom vlasništvu u

elektroničkom obliku te vodi evidenciju o ukupnom kapacitetu plovila koja su u njih bila

upisana kao i o ribolovnim alatima po ribolovnim zonama upisa.

Page 21: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

18

(3) Prava iz povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u državnom vlasništvu

mogu se dodijeliti na zahtjev koji se podnosi ministarstvu. Prava iz povlastica za obavljanje

gospodarskog ribolova na moru koja se mogu dodijeliti na ovaj način uključuju kapacitet

plovila koje je bilo upisano u povlasticu, te ribolovne alate po ribolovnim zonama.

(4) Uvjeti za dodjelu pojedinih prava iz povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru su:

– prebivalište fizičke osobe ili sjedište pravne osobe na području priobalnih gradova ili općina

Republike Hrvatske dulje od 5 godina

– zadovoljavanje uvjeta za izdavanje povlastica prema članku 17. stavku 3. ovoga Zakona.

(5) Kriterije vezane uz dodjelu prava iz povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru u državnom vlasništvu, te sadržaj i način vođenja Registra povlastica za gospodarski

ribolov u državnom vlasništvu i evidenciju prava koja proizlaze iz povlastica u državnom

vlasništvu propisuje ministar pravilnikom.

Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova

Članak 21.

(1) Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova dokazuje se uvjerenjem o

stručnoj osposobljenosti za obavljanje gospodarskog ribolova (u daljnjem tekstu: uvjerenje za

gospodarski ribolov) koje izdaje ministarstvo.

(2) Uvjerenje za gospodarski ribolov izdat će se osobi koja je položila ispit prema Programu

ispita za obavljanje gospodarskog ribolova ili je položila kolegij koji uključuje područje

ribolova na V., VI. ili VII. stupnju obrazovanja.

(3) Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu koji

provodi Stručno povjerenstvo koje imenuje ministar, u sastavu od najmanje tri člana.

(4) Članovi Stručnog povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka moraju imati završen diplomski

sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički

diplomski stručni studij pravne struke ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij

ribarske, veterinarske, biološke ili poljoprivredne struke, te najmanje tri godine radnog

iskustva u struci.

(5) Ministarstvo vodi Registar izdanih uvjerenja za gospodarski ribolov u elektroničkom

obliku.

(6) Program ispita za obavljanje gospodarskog ribolova uz prethodno pribavljeno mišljenje

ministra nadležnog za obrazovanje, obrazac te oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdanih

uvjerenja za gospodarski ribolov propisuje ministar pravilnikom.

Posebne odredbe za mali obalni ribolov

Članak 22.

(1) Mali obalni ribolov smije obavljati fizička osoba na temelju povlastice za mali obalni

ribolov.

(2) Mali obalni ribolov smije se obavljati u najviše tri susjedne ribolovne podzone.

Page 22: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

19

(3) U malom obalnom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti odnosno sakupiti ukupno do pet

kilograma ribe i drugih morskih organizama, a dopuštena dnevna količina ulova može biti

veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojom se premašuje dopuštenih pet

kilograma.

(4) U malom obalnom ribolovu zabranjen je ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus),

igluna (Xiphias gladius), iglana (Tetrapturus belone), lov velikih rakova te sakupljanje koralja

i spužava.

(5) Ribe i druge morske organizme ulovljene ili sakupljene obavljanjem malog obalnog

ribolova ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov smije prodavati samo krajnjim

potrošačima na mjestima koja za to odlukom odredi nadležno tijelo jedinice lokalne

samouprave na području kojem ovlaštenik povlastice ima prebivalište uz uvjet zadovoljavanja

propisa kojima se regulira trgovina i promet hranom.

(6) Mali obalni ribolov može se obavljati: jednostrukim mrežama stajaćicama, vršama za lov

ribe, ostima sa i bez upotrebe osvjetljenja, stajaćim parangalima i drugim udičarskim alatima

te sakupljanjem školjkaša, bez uporabe ronilačkih aparata.

(7) Namjenu, vrstu i količinu ribolovnih alata i opreme te način njihova označavanja u malom

obalnom ribolovu propisuje ministar pravilnikom.

Povlastica za mali obalni ribolov

Članak 23.

(1) Ovlaštenici povlastice za mali obalni ribolov mogu biti fizičke osobe:

- nositelji odobrenja za kategoriju malog ribolova koji su ostvarili pravo na izdavanje

povlastice za mali obalni ribolov temeljem ranijih propisa i Rang liste

- umirovljeni ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i

- umirovljeni nositelji dozvole za uzgoj ribe i drugih morskih organizama.

(2) Povlastica za mali obalni ribolov je neprenosiva.

(3) Broj povlastica za mali obalni ribolov izdan ovlaštenicima iz stavka 1. podstavka 1. ovoga

članka u kalendarskoj godini je ograničen na 3500, te je novu povlasticu moguće izdati u

slučaju prestanka važenja neke od izdanih povlastica u toj kategoriji samo do popunjenja tog

broja.

(4) Nova povlastica za mali obalni ribolov može se izdati na zahtjev samo osobama iz stavka

1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka neovisno o broju postojećih ovlaštenika povlastice za mali

obalni ribolov u toj kategoriji pod sljedećim uvjetima:

- umirovljenom ovlašteniku povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru iz stavka

1. podstavka 2. ovoga članka, u slučaju kad je na njegov zahtjev prestala važiti povlastica za

obavljanje gospodarskog ribolova na moru u svrhu dobivanja povlastice za mali obalni

ribolov i to samo na plovilo koje je upisano u Registar ribarske flote

- umirovljenom nositelju dozvole za uzgoj ribe i drugih morskih organizama iz stavka 1.

podstavka 3. ovoga članka i to samo na plovilo koje je upisano u Registar ribarske flote.

(5) Ministarstvo vodi Registar povlastica za mali obalni ribolov u elektroničkom obliku.

(6) Ministarstvo objavljuje izvod iz Registra povlastica za mali obalni ribolov u obliku

Odluke o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu.

Page 23: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

20

(7) Ovlaštenici važećih povlastica za mali obalni ribolov kojima je ukinuta povlastica

temeljem njihovog zahtjeva imaju trajno pravo na godišnju dozvolu za rekreacijski ribolov i

posebnu dozvolu za ribolov ostima, vršama za lov ribe i stajaćim parangalima i uporabu

umjetne rasvjete (ferala) bez naknade te će im ministarstvo izdati takvu dozvolu na njihov

zahtjev.

(8) Način vođenja i sadržaj Registra povlastica za mali obalni ribolov kao i dinamiku njegova

ažuriranja propisuje ministar pravilnikom.

Pohranjivanje, ukidanje i poništavanje povlastice za mali obalni ribolov

Članak 24.

(1) Povlastica za mali obalni ribolov ukida se:

– smrću ovlaštenika povlastice za mali obalni ribolov

– na zahtjev ovlaštenika povlastice za mali obalni ribolov

– ukoliko se utvrdi da ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov više ne udovoljava

uvjetima za izdavanje povlastice propisanim u članku 23. stavku 1. podstavcima 2. i 3. ovoga

Zakona

–– ukoliko ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov ne dostavlja izvješća o ulovu dulje od

šest mjeseci u kontinuitetu

– ako je određena prekršajna mjera trajnog oduzimanja povlastice za mali obalni ribolov

temeljem izrečenih negativnih prekršajnih bodova u skladu s člankom 80. stavkom 3. ovoga

Zakona

– ako ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov ne preuzme povlasticu iz pohrane u roku

propisanom u stavku 4. ovoga članka.

(2) Povlastica za mali obalni ribolov poništit će se ako je nakon izdavanja povlastice za mali

obalni ribolov utvrđeno da je ista izdana na temelju dostavljenih netočnih podataka i pogrešno

utvrđenih činjenica.

(3) Povlasticu za mali obalni ribolov ministarstvo pohranjuje po službenoj dužnosti:

- ukoliko se na plovilu upisanom u povlastici poveća snaga pogonskog stroja ili veličina

plovila izražena u GT

- ako je određena prekršajna mjera privremenog oduzimanja povlastice za mali obalni ribolov

temeljem izrečenih negativnih prekršajnih bodova u skladu s člankom 80. stavkom 3. ovoga

Zakona.

(4) Povlastica za mali obalni ribolov može biti pohranjena u ministarstvu na rok od najduže

dvije godine.

(5) Povlastica za mali obalni ribolov pohranjena po službenoj dužnosti može se preuzeti na

zahtjev ovlaštenika povlastice:

- u slučaju iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka – ukoliko se snaga pogonskog stroja u kW

ili veličina plovila izražena u GT vrati u prvobitno stanje ili smanji u odnosu na prvobitno

stanje

- u slučaju iz stavka 4. podstavka 2. ovoga članka – istekom trajanja izrečene prekršajne

mjere.

Page 24: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

21

(6) U slučajevima iz stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka ministarstvo donosi rješenje protiv

kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Upotreba ribolovnih alata i opreme u gospodarskom ribolovu i malom obalnom ribolovu

Članak 25.

(1) U gospodarskom ribolovu i malom obalnom ribolovu smiju se upotrebljavati samo

ribolovni alati i oprema propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(2) Zabranjeno je upotrebljavati:

- ribolovni alat i/ili opremu protivno njihovoj namjeni

- ribolovni alat i/ili opremu u vrijeme kada je za njega propisana vremenska zabrana upotrebe

- ribolovni alat i/ili opremu u dijelu ribolovnog mora u kojem je propisana zabrana upotrebe

navedenog alata ili opreme

- ribolovni alat i/ili opremu na nedozvoljen način.

(3) Zabranjeno je obavljanje gospodarskog ribolova i malog obalnog ribolova onim

ribolovnim alatima i opremom za koje je na snazi zabrana upotrebe na cijelom ribolovnom

moru Republike Hrvatske kao i njihovo držanje na plovilu.

(4) Odredba iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na ribarska plovila s okružujućim

mrežama plivaricama odnosno povlačnim mrežama koćama, ukoliko su ribolovni alati

spremljeni na brodu na način koji onemogućava njihovu uporabu ili se nalaze u vrijeme

trajanja zabrane stalno u luci.

(5) Odredba iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje na plovila koja

imaju upisane u povlastici samo ribolovne zone ili ribolovne podzone u kojima je na snazi

zabrana upotrebe pojedinih ribolovnih alata i ribolovne opreme.

(6) Ministar će pravilnikom odrediti referentno razdoblje i najmanji broj ostvarenih ribolovnih

dana tijekom istog za pojedine ribolovne alate, prema evidenciji ribolovne aktivnosti,

potrebnih da se ribolovni alat upisan u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru smatra aktivnim. Ministar može pravilnikom propisati upravljanje neaktivnim

ribolovnim alatima.

Izdavanje i ukidanje Odobrenja za gospodarski ribolov

Članak 26.

(1) Odobrenje za gospodarski ribolov (u daljnjem tekstu: Odobrenje) izdaje se vlasniku

plovila upisanog u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru kojim se

dozvoljava obavljanje ribolova plovilom upisanim u povlasticu, određenim ribolovnim

alatima upisanim u povlasticu te na određenom području, a može uključivati i određene vrste

riba i drugih morskih organizama, sukladno mjerama iz planova upravljanja ribolovom iz

članka 8. stavka 7. ovoga Zakona ili mjerama koje proizlaze iz propisa navedenih u članku 2.

ovoga Zakona.

(2) Odobrenje na zahtjev izdaje ministarstvo.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

Page 25: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

22

(4) Odobrenje sadrži sve potrebne podatke sukladno propisima iz članka 2. ovoga Zakona i za

vrijeme ribolova mora biti na plovilu zajedno s povlasticom za obavljanje gospodarskog

ribolova na moru.

(5) Ministarstvo vodi Registar Odobrenja u elektroničkom obliku.

(6) Prava obavljanja ribolova iz Odobrenja mogu se prenositi s jednog plovila na drugo

plovilo.

(7) Odobrenje se izdaje na ograničeno vrijeme.

(8) Odobrenje se ukida:

- na zahtjev vlasnika plovila

- ukoliko se prenose prava iz Odobrenja na drugo plovilo

- ukidanjem povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ili

- istekom razdoblja na koje je izdano.

(9) Rješenje o ukidanju Odobrenja donosi ministarstvo.

(10) Protiv rješenja iz stavka 9. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(11) Kriterije i uvjete za izdavanje Odobrenja, uvjete za prijenos Odobrenja iz stavka 6. ovoga

članka, rok na koji se Odobrenje izdaje te sadržaj i način vođenja Registra Odobrenja

propisuje ministar pravilnikom.

Športski i rekreacijski ribolov na moru

Članak 27.

(1) Športski, odnosno rekreacijski ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske dopušteno

je obavljati temeljem važeće dozvole za športski ribolov na moru, odnosno dozvole za

rekreacijski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: dozvola).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osobama mlađima od 14 godina dopušteno je bez

posjedovanja dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa ili bez

korištenja štapa.

Vrste dozvola

Članak 28.

(1) Dozvole mogu biti:

a) godišnje rekreacijske dozvole koje vrijede za kalendarsku godinu

b) godišnje športske dozvole mogu biti izdane samo članovima Hrvatskog saveza za športski

ribolov na moru (u daljnjem tekstu: Savez) i vrijede za kalendarsku godinu

c) jednodnevne športske i rekreacijske dozvole

d) višednevne športske i rekreacijske dozvole

e) posebne dozvole:

- za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i upotrebu umjetne rasvjete

(ferala), koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje dozvole

Page 26: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

23

- za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu, koje se mogu izdati samo uz posjedovanje

godišnje športske dozvole

- za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u

kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode.

(2) Cijene pojedinih kategorija dozvola iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar

pravilnikom.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka visinu naknade za posebnu dozvolu za ribolov u

zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode

propisuje nadležna javna ustanova.

Izdavanje i prodaja dozvola za športski ribolov na moru i rekreacijski ribolov na moru

Članak 29.

(1) Sve vrste dozvola u elektroničkom obliku izdaje ministarstvo.

(2) Godišnje dozvole se izdaju u razdoblju od 1. prosinca do 1. ožujka.

(3) Dnevne i višednevne dozvole za športski ribolov na moru mogu se izdati samo članovima

nacionalnih saveza za športski ribolov.

(4) Sve vrste dozvola prodaju ministarstvo i pravne ili fizičke osobe koje za to ovlasti

ministarstvo.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka dozvole za športski ribolov na moru prodaje Savez, a

posebne dozvole za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti

prirode prodaje nadležna javna ustanova.

(6) Prodaju dozvola, njihovu evidenciju kao i sadržaj ugovora o prodaji dozvola temeljem

ovlaštenja propisuje ministar pravilnikom.

(7) Pravne i fizičke osobe koje prodaju dozvole dužne su ministarstvu dostavljati izviješća o

prodanim dozvolama.

(8) Sadržaj, oblik i rokove dostave izviješća iz stavka 7. ovoga članka propisuje ministar

pravilnikom.

Alati i oprema za športski ribolov i rekreacijski ribolov

Članak 30.

(1) Ribolovcu je temeljem dozvole dopušteno korištenje udičarskih alata i to odmeta,

kančenice, panule i kuke za lov glavonožaca uz korištenje štapa ili bez njega, te je dopušteno

sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša, a temeljem posebnih

dozvola dopušten je ribolov samo onim alatima za koje je izdana posebna dozvola.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u športskom ribolovu dopuštena je upotreba i

podvodne puške.

(3) Način uporabe, vrste, karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i

opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog, odnosno rekreacijskog ribolova

na moru propisuje ministar pravilnikom.

Page 27: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

24

Ribolov podvodnom puškom

Članak 31.

(1) Ribolov podvodnom puškom dozvoljen je samo u športskom ribolovu.

(2) Pri obavljanju ribolova podvodnom puškom ribolovac mora biti propisno označen

sukladno posebnom propisu kojim su regulirane podvodne aktivnosti.

(3) Ribolov podvodnom puškom zabranjen je od zalaska do izlaska sunca.

(4) Ribolov podvodnom puškom smije se obavljati samo ronjenjem na dah.

(5) Zabranjeno je obavljanje ribolova podvodnom puškom osobama mlađima od 16 godina.

Posebne odredbe za športski i rekreacijski ribolov

Članak 32.

(1) U športskom ribolovu na moru i rekreacijskom ribolovu na moru zabranjen je ulov

plavoperajne tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius), lov velikih rakova te

sakupljanje koralja i spužava.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u rekreacijskom ribolovu na moru dopušten je ulov

plavoperajne tune (Thunnus thynnus), isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne

primjerke.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u športskom ribolovu na moru dopušten je ulov

plavoperajne tune (Thunnus thynnus) samo u okviru natjecanja iz članka 34. ovoga Zakona

kojima je odobrena kvota.

(4) Sezonu ribolova, ograničenja ulova po kategoriji ribolova te po plovilu, karakteristike i

količinu ribolovnih alata i opreme, uvjete i način provedbe ribolova na trofejne primjerke,

način izvještavanja, rokove, obvezu prijave ulova i način postupanja s ulovljenim primjercima

propisuje ministar pravilnikom.

Označavanje ulova i dopuštene količine u športskom i rekreacijskom ribolovu

Članak 33.

(1) Jedinke određenih vrsta riba ulovljenih u športskom i rekreacijskom ribolovu moraju biti

označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe ulovljene za vrijeme natjecanja u

športskom ribolovu, označavaju se nakon što rezultati vaganja postanu konačni.

(3) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do

pet kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina

ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje

dopuštenih pet kilograma.

(4) Športski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu ribe i drugih morskih

organizama ulovljenih u športskom, odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane

stavkom 3. ovoga članka.

(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka dopuštena količina dnevnog ulova po plovilu

može biti dodatno ograničena kao i količina pojedinih vrsta riba u masi ulovljenih primjeraka

ili njihovom broju.

Page 28: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

25

(6) Način označavanja određenih vrsta riba iz stavka 1. ovoga članka, te količinu i vrste

dopuštenog dnevnog ulova iz stavaka 3. i 5. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Natjecanja

Članak 34.

(1) Natjecanja u športskom ribolovu ne smiju se održati bez rješenja o odobrenju i uvjetima

natjecanja u športskom ribolovu na moru koje na zahtjev organizatora natjecanja donosi

ministarstvo.

(2) Ukoliko se natjecanje održava u nacionalnom parku, parku prirode ili posebnom rezervatu

potrebno je ishoditi i dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(4) Natjecanja u športskom ribolovu organiziraju se u skladu s Kalendarom natjecanja koji

donosi Savez.

(5) Savez je obvezan ministarstvu dostaviti Kalendar natjecanja do 31. prosinca tekuće godine

za narednu godinu.

(6) Savez može dopuniti ili izmijeniti Kalendar natjecanja nakon njegova donošenja uz

suglasnost ministarstva.

(7) Za vrijeme trajanja natjecanja u športskom ribolovu količina ulova po pojedinom

natjecatelju ili za cijelo natjecanje nije ograničena.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, količina ulova u natjecanju može biti ograničena

rješenjem iz stavka 1. ovoga članka ako se love vrste čiji je ulov ograničen.

(9) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka može se u vrijeme i na području odvijanja natjecanja

ograničiti obavljanje ostalih vrsta ribolova.

Ribolov u znanstvene i znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija

Članak 35.

(1) Ribolov u znanstvene i znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija otvorenih

za javnost može se obavljati samo na temelju rješenja koje na zahtjev donosi ministarstvo.

(2) Ministarstvo u rješenju iz stavka 1. ovoga članka određuje uvjete pod kojima se smije

obavljati ribolov u znanstvene i znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija

otvorenih za javnost.

(3) Za ribolov u znanstvene i znanstveno-nastavne svrhe u područjima zaštićenim prema

posebnom zakonu mora se ishoditi i odobrenje o uvjetima zaštite prirode koje izdaje

ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora se uvijek nalaziti uz korisnika za vrijeme

obavljanja ribolova.

(5) Ribolov iz stavka 1. ovoga članka može se rješenjem dopustiti samo pravnim i fizičkim

osobama koje su registrirane za obavljanje navedenih djelatnosti.

Page 29: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

26

(6) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo je dužno dostaviti ministarstvu nadležnom

za unutarnje poslove, ministarstvu nadležnom za pomorstvo, ministarstvu nadležnom za

znanost i obrazovanje i ministarstvu nadležnom za obranu.

(7) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

Ribolovni turizam

Članak 36.

(1) U obavljanju ribolovnih operacija u ribolovnom turizmu smije sudjelovati samo ovlaštenik

povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, odnosno njegovi zaposlenici.

(2) U obavljanju ribolovnog turizma na ovlaštenika povlastice za obavljanje gospodarskog

ribolova na moru na odgovarajući način se primjenjuju i odredbe posebnih propisa kojima se

uređuje pružanje usluga u turizmu i/ili ugostiteljstvu.

Ovlaštenje za ribolovni turizam

Članak 37.

(1) Ribolovni turizam smije se obavljati samo na temelju ovlaštenja za ribolovni turizam koje

na zahtjev vlasnika plovila upisanog u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru izdaje ministarstvo rješenjem uz koje se izdaje i obrazac ovlaštenja za ribolovni turizam.

(2) Uvjeti za izdavanje ovlaštenja za ribolovni turizam su posjedovanje plovila koje je upisano

u važeću povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru te dokaz da je navedenim

plovilom dozvoljeno pružanje turističkih usluga odnosno usluga prijevoza putnika sukladno

posebnim propisima.

(3) Ministarstvo vodi Registar ovlaštenja za ribolovni turizam u elektroničkom obliku.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(5) Obrazac ovlaštenja za ribolovni turizam, te sadržaj i način vođenja Registra ovlaštenja za

ribolovni turizam propisuje ministar pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra nadležnog

za turizam.

Ukidanje ovlaštenja za ribolovni turizam

Članak 38.

(1) Ovlaštenje za ribolovni turizam ukinut će se:

– na zahtjev vlasnika plovila na koje je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova

na moru

– prestankom važenja povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru

– ukoliko se nakon izdavanja ovlaštenja za ribolovni turizam utvrdi da više nisu ispunjeni

uvjeti za izdavanje ovlaštenja iz članka 37. ovoga Zakona.

(2) Ovlaštenje za ribolovni turizam poništit će se ako je nakon izdavanja ovlaštenja za

ribolovni turizam utvrđeno da je isto izdano na temelju dostavljenih netočnih podataka i

pogrešno utvrđenih činjenica.

Page 30: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

27

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ministarstvo donosi rješenje protiv kojeg nije

dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

IV. MJERE UPRAVLJANJA RIBARSKOM FLOTOM

Registar ribarske flote

Članak 39.

(1) Sva ribarska plovila koja se koriste u gospodarskom i malom obalnom ribolovu, kao i

plovila u akvakulturi moraju biti upisana u Registar ribarske flote. Ministar će pravilnikom

propisati i obvezu vođenja Registara flote za plovila u negospodarskim kategorijama ribolova.

(2) Registar ribarske flote vodi ministarstvo u elektroničkom obliku.

(3) Ministarstvo izdaje vlasniku plovila izvod iz Registra ribarske flote.

(4) Ministar donosi pravilnik o izgledu i načinu izdavanja izvoda iz Registra ribarske flote.

(5) Ministarstvo nadležno za pomorstvo u čijoj je nadležnosti vođenje upisnika brodova i

očevidnika brodica Republike Hrvatske, razmjenjuje podatke u procesu vođenja Registra

ribarske flote s ministarstvom te je odgovorno za točnost i vjerodostojnost podataka o

plovilima.

(6) Ministarstvo će omogućiti da podaci vezani uz provedbu međunarodnih propisa o

upravljanju ribarskom flotom budu dostupni odgovarajućim međunarodnim organizacijama,

kojih je Republika Hrvatska članica.

(7) Ministar donosi pravilnik o uzorkovanju za identifikaciju ribarskih plovila kod kojih

postoji rizik o manjoj prijavljenoj snazi porivnog motora od stvarne snage.

Raspolaganje kapacitetom

Članak 40.

(1) Kapacitet ribarske flote predstavlja ukupni kapacitet plovila koja su upisana u Registar

ribarske flote izražen u tonaži (GT) i snazi porivnog stroja (kW). U ukupni kapacitet ribarske

flote ne ubraja se kapacitet plovila koja su izašla iz ribarske flote.

(2) Kapacitet ribarske flote Republike Hrvatske ne smije u niti jednom trenutku prijeći

vrijednost maksimalne dopuštene granice kapaciteta ribarske flote Republike Hrvatske u

skladu s odredbama Zajedničke ribarstvene politike.

(3) Kapacitet flote može biti aktivni i pasivni.

(4) Aktivni kapacitet uključuje ukupni kapacitet plovila izražen u tonaži (GT) i snazi (kW)

upisanih u važeće povlastice.

(5) Pasivni kapacitet uključuje kapacitet izražen u tonaži (GT) i snazi (kW), a odnosi se na:

- razliku kapaciteta između plovila upisanih u povlasticu u slučaju zamjene plovila novim

plovilom manje snage i/ili manje tonaže ili zamjene porivnog stroja novim, ali manje snage ili

- kapacitet koji je prešao na raspolaganje državi.

(6) U okviru Registra ribarske flote, ministarstvo vodi evidenciju o aktivnom i pasivnom

kapacitetu ribarske flote.

Page 31: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

28

(7) Vlasnici plovila na koja je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova mogu

raspolagati pasivnim kapacitetom iz stavka 5. podstavka 1. ovoga članka, kroz period od

najviše tri godine, a smiju ga ustupiti drugim vlasnicima plovila u cijelosti ili u najviše dva

dijela.

(8) Izjava o ustupanju, odnosno preuzimanju kapaciteta mora se dostaviti ministarstvu uz

zahtjev za izmjenom podataka u povlastici.

(9) U cilju upravljanja aktivnostima ribarske flote ministar će pravilnikom propisati kapacitet,

broj i karakteristike ribarskih plovila po pojedinom području, ribolovnim zonama i ribolovnim

podzonama i vrstama ribolova, ukupni kapacitet ribarske flote izražen u GT i kW po

pojedinom području, ribolovnim zonama i ribolovnim podzonama i vrstama ribolova te način,

uvjete i kriterije za ustupanje/preuzimanje kapaciteta izraženog u GT i/ili kW.

V. MJERE PRAĆENJA ULOVA

Vođenje i dostava podataka o ulovu

Članak 41.

(1) Svi ovlaštenici povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i povlastica za

mali obalni ribolov moraju voditi podatke o ulovu te ih dostavljati ministarstvu.

(2) Oblik, sadržaj i način vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na

moru propisuje ministar pravilnikom.

Iskrcaj ulova iz gospodarskog ribolova

Članak 42.

(1) Ministar će naredbom odrediti vrste ribolovnih alata i segment flote iz kojih se ostvaren

ulov smije iskrcavati i prvi put stavljati na tržište na samo određenim iskrcajnim mjestima.

(2) Popis iskrcajnih mjesta iz stavka 1. ovoga članka odlukom donosi Vlada Republike

Hrvatske na prijedlog ministarstva i ministarstva nadležnog za pomorstvo.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, iskrcaj se može obaviti izvan iskrcajnog

mjesta na mjestima koja odredi nadležna lučka kapetanija, ako je to potrebno zbog sigurnosti

plovidbe.

Preuzimanje i prva prodaja proizvoda ribarstva

Članak 43.

(1) Prva prodaja obavlja se kod registriranog prvog kupca, u aukcijskom centru ili kod

organizacije proizvođača.

(2) Kao prvi kupci mogu se registrirati:

- subjekti u poslovanju s hranom koji su korisnici odobrenih objekta

- subjekti u poslovanju s hranom koji se bave ugostiteljstvom

- ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru.

Page 32: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

29

(3) Registrirani prvi kupci, subjekti u poslovanju s hranom koji se bave ugostiteljstvom

proizvode ribarstva kupljene u prvoj kupnji smiju ponuditi samo korisnicima unutar

ugostiteljskog objekta kojeg koriste.

(4) Ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova mogu se registrirati kao prvi

kupci samo za prvu prodaju vlastitog ulova.

(5) Za proizvode ribarstva namijenjene prvoj prodaji u kasnijoj fazi odgovorna osoba

odobrenog objekta dužna je ispuniti potvrdu o preuzimanju u elektroničkom obliku i dostaviti

ministarstvu u propisanom roku.

(6) Ministarstvo vodi registar prvih kupaca u elektroničkom obliku.

(7) Registrirani prvi kupci dužni su dostavljati ministarstvu prodajne listove u elektroničkom

obliku.

(8) Ministarstvo rješenjem registrira prve kupce.

(9) Protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(10) Ministarstvo donosi rješenje kojim ukida rješenje iz stavka 8. ovoga članka te briše

registrirane prve kupce iz registra u sljedećim slučajevima:

- podnesenog zahtjeva ovlaštene osobe

- nakon učestalih utvrđenih nedostataka u inspekcijskom nadzoru

- prestankom obavljanja djelatnosti.

(11) Sadržaj i oblik prodajnog lista te sadržaj registra prvih kupaca propisuje ministar

pravilnikom.

Vaganje

Članak 44.

(1) Vaganje proizvoda ribarstva se obavlja na iskrcajnom mjestu prije nego se proizvodi

ribarstva uskladište ili prodaju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ministarstvo rješenjem odobrava vaganje proizvoda

ribarstva u odobrenim objektima u Republici Hrvatskoj te na ribarskim plovilima koja

iskrcavaju u Republici Hrvatskoj.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(4) Ministarstvo donosi rješenje kojim ukida rješenje iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim

slučajevima:

- podnesenog zahtjeva ovlaštene osobe

- nakon učestalih utvrđenih nedostataka u inspekcijskom nadzoru

- prestankom obavljanja djelatnosti.

(5) Postupak vaganja i evidencije te postupak i uvjeti odobravanja vaganja na ribarskim

plovilima i u odobrenim objektima propisuje ministar pravilnikom.

Page 33: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

30

Prijevoz proizvoda ribarstva

Članak 45.

(1) Proizvode ribarstva koji se prevoze cestovnim prijevoznim sredstvima s iskrcajnog mjesta

do prvog objekta treba pratiti transportni dokument.

(2) Transportni dokument popunjava registrirani prijevoznik prije početka prijevoza.

(3) Sadržaj, oblik i način dostave transportnog dokumenta propisuje ministar pravilnikom.

Sljedivost

Članak 46.

(1) Svi proizvodi ribarstva moraju biti sljedivi od izlova ili sakupljanja, iskrcaja, prijevoza i

skladištenja, prerade i distribucije do maloprodaje.

(2) Proizvodi ribarstva moraju biti označeni oznakom lota ili serije u svim fazama sljedivosti

navedenim u stavku 1. ovoga članka.

(3) Način označavanja oznakama serija ili lotova te uvjete za dokaz sljedivosti propisuje

ministar pravilnikom.

Drugi podaci o ribarstvu

Članak 47.

U svrhu praćenja ribolova, slučajnog ulova i prometa, osim podataka propisanih ovim

Zakonom, ministarstvo može zatražiti i koristiti i druge podatke koje su fizičke i pravne osobe

dužne voditi sukladno drugim propisima.

Ovlašteni promatrači

Članak 48.

(1) Ministar rješenjem imenuje ovlaštene promatrače za prikupljanje podataka i ovlaštene

promatrače zadužene za kontrolu na određeno razdoblje (u daljnjem tekstu: ovlašteni

promatrači).

(2) Zapovjednik ribarskog plovila dužan je primiti na plovilo ovlaštene promatrače.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(4) Ministarstvo donosi rješenje kojim ukida rješenje iz stavka 1. ovoga članka u slučaju:

- utvrđenih nesukladnosti u postupanju ovlaštenog promatrača tijekom prikupljanja podataka

ili tijekom provedbe kontrole

- prestankom potrebe za ovlaštenim promatračima prije isteka roka važenja rješenja iz stavka

1. ovoga članka.

(5) Uvjete i način rada ovlaštenih promatrača ministar propisuje pravilnikom.

Page 34: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

31

Prikupljanje podataka

Članak 49.

Ministarstvo je zaduženo za:

- izradu i provedbu godišnjih planova prikupljanja podataka te koordinaciju na nacionalnoj

razini

- sklapanje odgovarajućih ugovora za provedbu godišnjih planova prikupljanja podataka u

ribarstvu iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona s nadležnim tijelom iz članka 8. stavka 4. ovoga

Zakona i, prema potrebi, drugim tijelima

- praćenje i nadzor operativne provedbe godišnjih planova prikupljanja podataka

- prikupljanje, obradu i distribuciju statističkih podataka vezanih uz godišnji plan prikupljanja

podataka

- dostavu izvješća krajnjim korisnicima podataka.

Članak 50.

(1) Za potrebe prikupljanja društveno-gospodarskih podataka u okviru provedbe godišnjeg

plana prikupljanja podataka u ribarstvu iz članka 8. stavka 6. ovoga Zakona fizičke i pravne

osobe iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona, dužne su ministarstvu na propisanim obrascima i u

propisanom roku dostavljati točne i potpune knjigovodstvene i druge podatke o financijskim i

poslovnim aktivnostima u ribolovu i preradi proizvoda ribarstva.

(2) Dostavu podataka u okviru provedbe godišnjeg plana prikupljanja podataka u ribarstvu

propisuje ministar pravilnikom.

Satelitski sustav nadzora i praćenja ribarskih plovila (VMS)

Članak 51.

(1) Ribarska plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara moraju imati instaliran

uređaj za satelitsko praćenje ribarskih plovila koji je u punoj funkciji (u daljnjem tekstu: VMS

uređaj).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ribarska plovila neovisno o duljini moraju imati

instaliran VMS uređaj koji je u punoj funkciji ukoliko podliježu obvezi izdavanja Odobrenja

iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona ili ukoliko raspolažu individualnom dopuštenom

količinom ulova za neku vrstu.

(3) Vlasnik ribarskog plovila dužan je omogućiti pristup na ribarsko plovilo osobama

odgovornim za instaliranje, održavanje, deinstaliranje i zamjenu VMS uređaja.

(4) U slučaju kvara VMS uređaja ribarsko plovilo smije napustiti luku samo uz prethodno

izdano odobrenje Ribarskog monitoring centra.

(5) Nakon izvršenog postavljanja vlasnik ribarskog plovila potpisuje zapisnik o postavljanju i

ugovor o korištenju VMS uređaja.

(6) Napajanje VMS uređaja mora biti na propisan način plombirano te se plomba ne smije

neovlašteno skidati s uređaja.

(7) Ministarstvo vodi evidenciju plombiranih VMS uređaja u elektroničkom obliku.

Page 35: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

32

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na plovila koja sudjeluju u

rekreacijskom ribolovu trofejnih primjeraka plavoperajne tune (Thunnus thynnus).

(9) Primjena odredbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU)

br. 404/2011 koje se odnose na satelitski sustav za praćenja plovila primjenjuje se na

odgovarajući način i na ribarska plovila čiji duljina preko svega iznosi manje od 12 metara.

(10) Ministar će pravilnikom propisati način korištenja VMS uređaja i način praćenja kretanja

ribarskih plovila.

Elektroničko bilježenje i slanje podataka iz očevidnika o ribolovu

Članak 52.

(1) Ribarska plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara moraju imati instaliran

uređaj s pripadajućim softverom za elektroničko bilježenje i slanje podataka iz očevidnika o

ribolovu, prekrcajne i iskrcajne deklaracije, koji je u punoj funkciji i čini sustav za

elektroničko bilježenje i slanje podataka (u daljnjem tekstu: e-očevidnik).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ribarska plovila neovisno o duljini moraju imati

instaliran e-očevidnik ukoliko podliježu obvezi izdavanja Odobrenja iz članka 26. stavka 1.

ovoga Zakona ili ukoliko raspolažu individualnom dopuštenom količinom ulova za neku

vrstu.

(3) Vlasnik ribarskog plovila dužan je omogućiti pristup na ribarsko plovilo osobama

odgovornim za instaliranje, održavanje, deinstaliranje i zamjenu e-očevidnika.

(4) Nakon izvršenog postavljanja e-očevidnika vlasnik ribarskog plovila potpisuje zapisnik o

postavljanju i ugovor o korištenju e-očevidnika.

(5) Zapovjednik plovila u ribolovu na ribarskom plovilu na kojem je instaliran e-očevidnik

dužan je bilježiti i slati podatke iz očevidnika o ribolovu, prekrcajne i iskrcajne deklaracije

elektroničkim putem Ribarskom monitoring centru.

(6) Zabranjeno je uništiti, oštetiti, onesposobiti ili na drugi način ometati rad e-očevidnika.

(7) Zapovjednik ribarskog plovila koji je dužan bilježiti i dostavljati podatke iz očevidnika o

ribolovu, prekrcajne i iskrcajne deklaracije u papirnatom obliku može umjesto toga bilježiti i

slati podatke iz očevidnika o ribolovu, prekrcajne i iskrcajne deklaracije u elektroničkom

obliku autoriziranom od strane ministarstva.

(8) Zapovjednik ribarskog plovila koji je dužan bilježiti i dostavljati izvješća o ulovu može

umjesto toga bilježiti i dostavljati izvješća o ulovu u elektroničkom obliku autoriziranom od

strane ministarstva.

(9) Primjena odredbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Provedbene uredbe Komisije (EU)

br. 404/2011 koje se odnose na elektroničko bilježenje i slanje podataka iz očevidnika o

ribolovu, prekrcajne i iskrcajne deklaracije primjenjuje se na odgovarajući način i na ribarska

plovila čiji duljina preko svega iznosi manje od 12 metara sukladno stavku 2. ovoga članka.

(10) Elektroničko bilježenje i način dostave podataka o ribolovu ministar propisuje

pravilnikom.

Page 36: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

33

Sustav senzora ribolovnih alata

Članak 53.

(1) Za pojedine vrste ribolovnih alata ministar može pravilnikom propisati i obvezu

postavljanja sustava senzora ribolovnih alata.

(2) Vlasnik ribarskog plovila dužan je omogućiti pristup na ribarsko plovilo osobama

odgovornim za instaliranje, održavanje, deinstaliranje i zamjenu sustava senzora ribolovnih

alata.

(3) Nakon izvršene instalacije vlasnik plovila potpisuje zapisnik o postavljanju sustava

senzora ribolovnih alata.

(4) Zabranjeno je uništiti, oštetiti, onesposobiti ili na drugi način ometati rad sustava senzora

ribolovnih alata.

(5) U slučaju tehničkog kvara ili nemogućnosti slanja podataka iz sustava senzora ribolovnih

alata zapovjednik ribarskog plovila u obavljanju gospodarskog ribolova ili njegov predstavnik

dužni su od trenutka kada je događaj otkriven ili od trenutka kad su oni o tome obaviješteni,

odgovarajućim telekomunikacijskim sredstvom prijaviti kvar ili razloge nemogućnosti slanja

podataka iz sustava senzora ribolovnih alata Ribarskom monitoring centru.

(6) U slučaju tehničkog kvara ili nemogućnosti slanja podatka iz sustava senzora ribolovnih

alata ribarsko plovilo smije napustiti luku tek kada se tehnički kvar ukloni ili ponovno

omogući slanje podataka iz sustava.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka ribarsko plovilo smije napustiti luku samo uz

prethodno izdano odobrenje Ribarskog monitoring centra.

Ribarski monitoring centar

Članak 54.

(1) Radi provedbe sustava nadzora i praćenja aktivnosti ribarskih plovila i drugih subjekata

koji sudjeluju u ribarstvu te pružanja tehničke podrške korisnicima ministarstvo osniva

Ribarski monitoring centar.

(2) Poslovi iz nadležnosti Ribarskog monitoring centra obavljaju se 24 sata dnevno.

VI. POTPORE U RIBARSTVU

Članak 55.

(1) Potpore u ribarstvu obuhvaćaju:

– potpore koje su omogućene u okviru strukturne politike u skladu s usvojenim dokumentima

iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona

– državne potpore u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1388/2014, Uredbom Komisije

(EU) br. 717/2014 i Smjernicama za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i

akvakulture (2015/C 217/01).

(2) Ministar je nadležan:

Page 37: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

34

– urediti međusobne odnose unutar nadležnih tijela u sustavu upravljanja i kontrole

Operativnoga programa

– odobriti dodjelu potpora u ribarstvu jedinicama lokalne i regionalne (područne)

samouprave.

(3) Akti koji proizlaze iz pravilnika iz stavka 6. ovoga članka nisu upravni akti.

(4) Korisnik potpore u ribarstvu, materijalnu imovinu koja je predmet potpore ne smije

prodati, koristiti protivno svrsi za koju je namijenjeno, dati u najam ili dati na bilo koje drugo

raspolaganje i korištenje drugim pravnim ili fizičkim osobama najmanje pet godina od zadnje

primljene uplate financijskih sredstava.

(5) Iznimno od odredbi iz stavka 4. ovoga članka korisnik uslijed nepredviđenih okolnosti ili

više sile može obaviti navedene radnje uz prethodno pribavljeno odobrenje ministarstva.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim će utvrditi uvjete, kriterije i način dodjele potpora u

ribarstvu iz stavka 1. ovoga članka.

VII. UREĐENJE TRŽIŠTA U RIBARSTVU

Članak 56.

(1) Zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture obuhvaća strukovne

organizacije, tržišne standarde za određene proizvode ribarstva, informiranje potrošača,

pravila tržišnog natjecanja i istraživanje tržišta.

(2) U sklopu zajedničkog uređenja tržišta u ribarstvu, ministar je nadležan:

– donijeti pravilnik kojim se propisuju uvjeti, kriteriji i način priznavanja te djelovanja

ribarskih zadruga, organizacija proizvođača u ribarstvu i akvakulturi, udruženja organizacija

proizvođača i međustrukovnih organizacija

– donijeti pravilnik kojim će se utvrditi popis trgovačkih naziva proizvoda ribarstva i

akvakulture.

VIII. POSEBNE ODREDBE

Naknada štete

Članak 57.

(1) Pravna i fizička osoba koja postupajući protivno odredbama ovoga Zakona prouzroči štetu

biološkim bogatstvima mora te s tim u svezi i okolišu, dužna je tu štetu nadoknaditi.

(2) Pravna i fizička osoba koja postupajući protivno odredbama ovoga Zakona prouzroči štetu

u okolišu, dužna je posljedice po okoliš sanirati na način koji je određen propisima iz

područja zaštite okoliša i zaštite prirode.

(3) Sredstva naknade štete iz stavka 1. ovoga članka prihod su državnog proračuna.

(4) Kriterije za utvrđivanje visine naknade štete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar

pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove zaštite prirode.

Page 38: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

35

Držanje ribolovnih alata i opreme na plovilima

Članak 58.

(1) Zabranjeno je držanje ribolovnih alata i opreme na plovilima koja nemaju povlasticu za

obavljanje gospodarskog ribolova na moru ili za mali obalni ribolov.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na plovila s kojih se obavlja športski ili

rekreacijski ribolov a čiji je korisnik ribolovac, u razdobljima za koja posjeduju dozvolu, te za

istraživačka plovila znanstvenih institucija registriranih za istraživanja biologije mora i

ribarstva.

(3) Zabranjeno je držanje na plovilu onih ribolovnih alata i opreme koji nisu upisani u

povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ili u povlasticu za mali obalni

ribolov ili koji nisu obuhvaćeni dozvolom za športski ili rekreacijski ribolov.

IX. MEĐUNARODNA SURADNJA

Članak 59.

(1) Ministarstvo je nadležno za uspostavu i provedbu međunarodne suradnje u sektoru

ribarstva kroz sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, međunarodnim projektima ili

kroz bilateralnu suradnju.

(2) Za potrebe uspostave i provedbe međunarodne suradnje ministarstvo osigurava sredstva u

okviru svog proračuna.

X. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Upravni nadzor

Članak 60.

Upravni nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega

obavlja ministarstvo.

Članak 61.

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju

njega obavljaju:

1. viši ribarski inspektori i ribarski inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori)

2. ovlaštene osobe ministarstva na iskrcajnim mjestima i drugim mjestima nadzora za

koje ih ovlasti ministar

3. ovlaštene osobe policijskih službenika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove

obavljaju inspekcijski nadzor u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru

Republike Hrvatske

4. ovlaštene osobe ministarstva nadležnog za pomorstvo obavljaju inspekcijski nadzor u

unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske

5. ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske obavljaju inspekcijski nadzor u

unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru te na području zaštićenog ekološko-

ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, odnosno gospodarskog pojasa Republike

Hrvatske kada Hrvatski sabor proglasi i ostale sadržaje isključivoga gospodarskog

Page 39: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

36

pojasa u skladu s Glavom IV. Dio drugi Pomorskog zakonika (Narodne novine, br.

181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15)

6. ovlaštene osobe Carinske uprave, ministarstva nadležnog za financije obavljaju

inspekcijski nadzor u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, transportu

proizvoda ribarstva i na tržištu

7. ovlaštene osobe ministarstva nadležnog za zaštitu prirode u zaštićenim dijelovima

prirode te čuvari prirode iz javnih ustanova koji obavljaju neposredni inspekcijski

nadzor u zaštićenim dijelovima prirode

8. veterinarski inspektori ministarstva prema ovom Zakonu i propisima donesenim na

temelju njega, nadležni su za provedbu inspekcijskog nadzora u dijelu koji se odnosi

na kriterij svježine kojom se proizvodi ribarstva s obzirom na zdravstvenu ispravnost

proglašavaju neprikladnim za prehranu ljudi te za kontrolu sljedivosti i vaganja u

odobrenim objektima.

Uvjeti za inspektora

Članak 62.

(1) Poslove višeg inspektora može obavljati osoba koja ima završen najmanje diplomski

sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički

diplomski stručni studij: morskog ribarstva, studij biologije i ekologije mora, veterinarske

medicine, biologije, poljoprivrede, prehrambene tehnologije, četiri godine radnoga iskustva u

struci i položen državni stručni ispit za ribarskog inspektora.

(2) Poslove inspektora može obavljati osoba koja ima završen najmanje diplomski sveučilišni

studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski

stručni studij: morskog ribarstva, studij biologije i ekologije mora, veterinarske medicine,

biologije, poljoprivrede, prehrambene tehnologije, dvije godine radnoga iskustva u struci i

položen državni stručni ispit za ribarskog inspektora.

Uvjeti za ovlaštene osobe

Članak 63.

(1) Ovlaštene osobe iz članka 61. točaka 2., 3., 4., 5. 6. i 7. ovoga Zakona moraju biti stručno

osposobljene za provedbu inspekcijskog nadzora iz djelokruga pojedinih nadležnosti od strane

ministarstva.

(2) Program stručnog osposobljavanja ovlaštenih osoba iz stavka 1. ovoga članka propisuje

ministar pravilnikom.

(3) Nakon završenog stručnog osposobljavanja, osobama iz stavka 1. ovoga članka, ministar

izdaje rješenje o ovlaštenju.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3 ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

(5) Ministarstvo donosi rješenje kojim ukida rješenje iz stavka 3. ovoga članka u slučaju:

- utvrđenih nesukladnosti u postupanju ovlaštene osobe tijekom provedbe inspekcijskog

nadzora

- promjena okolnosti značajnih za stjecanje uvjeta za ovlaštene osobe

- prestanka potrebe za obavljanjem inspekcijskih nadzora ribarstva.

Page 40: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

37

(6) O svim promjenama okolnosti iz stavka 5. ovoga članka, nadležna tijela dužna su

obavijestiti ministarstvo.

Inspekcija u okviru međunarodno preuzetih obveza

Članak 64.

Ministar imenuje inspektore koji sudjeluju u provedbi nadzora i kontrole u okviru

međunarodnih ugovora kojih je stranka Republika Hrvatska.

Članak 65.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor i ovlaštene osobe ovlaštene su fotografirati ili

snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti alate, plovila, objekte, poslovne prostorije i

druge prostorije i prostore, luke, proizvode, uređaje, opremu plovila, sredstva rada, vozila,

poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja

omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe glede primjene ovoga Zakona i propisa

donesenih na temelju njega.

(2) Pod poslovnim prostorijama, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se plovila i

stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostor i druge prostorije, prijevozna sredstva i

slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba obavlja poslovnu djelatnost.

(3) Inspektor i ovlaštene osobe ovlašteni su u postupku nadzora zatražiti i pregledati isprave

na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osoba

koja podliježe nadzoru i osoba zatečena na mjestu nadzora dužna je na zahtjev inspektora i

ovlaštene osobe dati mu takvu ispravu na uvid.

Uzorkovanje za DNK analizu i uzorkovanje u svrhu praćenja stanja

u ribolovnim zonama i podzonama

Članak 66.

(1) U slučaju potrebe, inspektor provodi uzorkovanje proizvoda ribarstva i akvakulture za

određivanje/potvrđivanje vrste proizvoda ribarstva DNK analizom na plovilu, iskrcaju, u

transportu, u odobrenom objektu i u maloprodaji.

(2) Uzorkovanje iz stavka 1. ovoga članka, postupanje s rezultatima analize i troškovima

uzorkovanja se obavlja u skladu sa Zakonom o službenim kontrolama koje se provode

sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (Narodne

novine, br. 81/13, 14/14 i 56/15).

(3) U slučaju potrebe, inspektor i ovlaštene osobe provode uzorkovanje proizvoda ribarstva u

svrhu praćenja stanja u ribolovnim zonama i ribolovnim podzonama na plovilu, iskrcaju, u

transportu, odobrenom objektu i u maloprodaji.

(4) Pravne i fizičke osobe dužne su bez naknade staviti na raspolaganje količine proizvoda

ribarstva potrebne za uzorkovanje.

(5) Ministar će pravilnikom propisati postupak uzorkovanja u svrhu praćenja stanja u

ribolovnim zonama i ribolovnim podzonama.

Page 41: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

38

Članak 67.

(1) Inspektori i ovlaštene osobe obavljaju inspekcijske nadzore bez prethodne najave.

(2) Iznimno, o početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti nadzirani

subjekt ako smatra da se time neće umanjiti učinkovitost inspekcijskog nadzora.

Članak 68.

(1) Inspekcijski nadzor obavlja se opažanjem i/ili nadzorom.

(2) O obavljenom opažanju popunjava se obrazac opažanja.

(3) O obavljenom nadzoru sastavlja se zapisnik.

(4) Sadržaj i izgled obrasca opažanja i obrasca zapisnika propisuje ministar pravilnikom.

Prava i obveze inspektora i ostalih ovlaštenih osoba

Članak 69.

(1) Ako nađe da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na temelju njega,

inspektori su ovlašteni:

1. rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i odrediti primjereni rok za

njihovo otklanjanje

2. rješenjem zabraniti stavljanje na tržište ili narediti povlačenje s tržišta ribe i druge

morske organizme

3. naredbom odrediti mjeru opreza privremene obustave djelatnosti sukladno posebnom

propisu koji regulira prekršaje

4. utvrditi udovoljava li fizička ili pravna osoba djelomično ili u potpunosti uvjetima

propisanih ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju njega

5. podnijeti nadležnom tijelu prijavu zbog kaznenog djela ili optužni prijedlog

6. izdati prekršajni nalog ili obvezni prekršajni nalog

7. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja.

(2) Poslove iz stavka 1. točaka 4., 5., 6. i 7. ovoga članka mogu obavljaju i ostale ovlaštene

osobe iz članka 61. točaka 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

Članak 70.

(1) Inspektor i ovlaštene osobe mogu privremeno oduzeti proizvode ribarstva, ribolovne alate

i opremu te druge predmete kojim je počinjen prekršaj u skladu s odredbama kojima se

uređuje postupak oduzimanja.

(2) Inspektor i ovlaštene osobe mogu staviti plombu na prijevozno sredstvo i/ili spremnik s

ciljem naknadne kontrole u odredišnom objektu.

(3) Svaka plomba je označena serijskim brojem.

(4) Postupak plombiranja i postupak s privremeno oduzetim proizvodima ribarstva,

ribolovnim alatima i opremom te drugim predmetima kojim je počinjen prekršaj kao i obrazac

potvrde o oduzetim predmetima propisuje ministar pravilnikom.

Page 42: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

39

Žalbe na rješenja inspektora

Članak 71.

(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi

rješenja i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i

drugim propisima.

(2) Protiv rješenja koja na temelju ovoga Zakona donosi inspektor nije dopuštena žalba, ali se

može pokrenuti upravni spor.

Plan rada inspekcija u ribarstvu

Članak 72.

(1) Godišnji plan inspekcijskih nadzora u ribarstvu donosi ministar.

(2) Godišnji plan sadrži aktivnosti inspekcije i ovlaštenih osoba.

(3) Ministar donosi plan iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno mišljenje ministra nadležnog

za obranu, ministra nadležnog za pomorstvo, ministra unutarnjih poslova, ministra financija i

ministra nadležnog za poslove zaštite prirode.

Evidencija o obavljenim nadzorima i poduzetim mjerama

Članak 73.

(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama inspektori i ovlaštene osobe

vode evidenciju u elektroničkom obliku.

(2) Sadržaj, oblik i način vođenja evidencije inspekcijskih nadzora i poduzetim mjerama

propisuje ministar pravilnikom.

Iskaznica i službena značka inspekcije

Članak 74.

(1) Inspektori službenom iskaznicom i značkom dokazuju službeno svojstvo, identitet i

ovlasti.

(2) Ovlaštene osobe službenom iskaznicom dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(3) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora plovilom inspektori moraju nositi odoru.

(4) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled značke i odore te način izdavanja i

vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i značkama propisuje ministar

pravilnikom.

Registar prekršaja

Članak 75.

(1) Ministarstvo vodi registar prekršaja u morskom ribarstvu u elektroničkom obliku.

(2) Ministar će pravilnikom propisati sadržaj registra prekršaja u morskom ribarstvu.

Page 43: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

40

Teški prekršaji

Članak 76.

(1) Kriteriji za određivanje teških prekršaja su:

- ponavljanje prekršaja

- vrijednost ulova koja odgovara visini nastale štete

- karakteristike plovila.

(2) Ponavljanje prekršaja definira se učestalošću prekršaja u zadanom vremenskom roku.

(3) Vrijednost ulova koja odgovara visini nastale štete utvrdit će se po prosječnoj cijeni riba i

drugih morskih organizama za prethodni mjesec, iz baze podataka uprave nadležne za poslove

ribarstva.

(4) Karakteristike plovila definiraju se duljinom plovila i tehničkom opremljenosti plovila.

(5) Prekršaji navedeni u člancima 77. i 78. ovoga Zakona koji ispunjavaju kriterije navedene u

stavku 1. ovoga članka smatraju se teškim prekršajima.

(6) Primjena kriterija za određivanje teških prekršaja u morskom ribarstvu navedena je u

Prilogu 1. i sastavni je dio ovoga Zakona.

Članak 77.

(1) Sukladno članku 44. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 i članku 90. stavku 2.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. Krivotvori ili sakriva oznake, identitet ili registraciju u skladu s člankom 42. stavkom 1.

točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (f) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

2. Prikriva, nedopušteno mijenja ili uništava dokaze povezane s istragom u skladu s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (g) Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1005/2008

3. Zadržava na plovilu, prekrcava ili iskrcava ribe ispod mjere u suprotnosti s propisima na

snazi a u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. i točkom

(i) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

4. Obavlja ribolovne aktivnosti na području regionalne organizacije za upravljanje u

ribarstvu na način koji nije u skladu s mjerama za očuvanje i gospodarenje resursima koje

je donijela ta organizacija ili na način kojim krši te mjere u skladu s člankom 42. stavkom

1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (k) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

5. Obavlja ribolov bez važeće povlastice za ribolov koju je izdala Republika Hrvatska ili

odgovarajuća obalna država u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3.

stavkom 1. točkom (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

6. Obavlja ribolov bez odobrenja ili dozvole za ribolov koju je izdala Republika Hrvatska ili

odgovarajuća obalna država u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3.

stavkom 1. točkom (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

7. Obavlja ciljani ribolov stoka za koji je na snazi moratorij ili zabrana ribolova u skladu s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (d) Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1005/2008

8. Sprječava službene osobe u obavljanju njihovih dužnosti pri provjeravanju sukladnosti s

važećim mjerama očuvanja i gospodarenja resursima ili sprečavanje promatrača u

obavljanju njihovih dužnosti pri promatranju poštovanja važećih pravila Unije u skladu s

Page 44: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

41

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (h) Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1005/2008

9. Prekrcava ulov na ribarska plovila za koja je utvrđeno da se bave ribolovom NNN u

smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008, posebno ona koja su uvrštena na Unijin popis

plovila NNN ili na popis plovila NNN regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu,

sudjelovanje u zajedničkim ribolovnim operacijama s takvim plovilima, pomaganjem

takvim plovilima ili opskrbljivanje takvih plovila u skladu s člankom 42. stavkom 1.

točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (j) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

10. Koristi ribarsko plovilo koje nema državnu pripadnost i koje je, stoga, prema

međunarodnom pravu plovilo bez državne pripadnosti u skladu s člankom 42. stavkom 1.

točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (l) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

11. Obavlja ribolov ribarskim plovilom na kojem je izvršena preinaka motora s ciljem

povećanja snage koja je navedena u certifikatu motora u skladu s člankom 90. stavkom 1.

točkom (b) Uredbe Vijeća (EZ) 1224/2009

12. Propusti da se donesu i zadrže na ribarskom plovilu te da se iskrcaju bilo koji ulovi vrsta

koje podliježu obvezi iskrcavanja utvrđenoj u članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013,

osim ako bi donošenje i zadržavanje na plovilu te iskrcavanje takvih ulova, u ribarstvu ili

ribolovnim zonama u kojima se primjenjuju odgovarajuća pravila, bilo protivno

obvezama predviđenima u pravilima zajedničke ribarstvene politike ili podložno

izuzećima od takvih obveza predviđenima u takvim pravilima u skladu s člankom 90.

stavkom 1. točkom (c) Uredbe Vijeća (EZ) 1224/2009

13. Ne dostavlja iskrcajne deklaracije ili prodajne listove ako je ulov iskrcan u luci treće

zemlje u skladu s člankom 90. stavkom 1. točkom (a) Uredbe Vijeća (EZ) 1224/2009.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i

odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova novčanom kaznom od 7.000,00 do

15.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba.

Članak 78.

(1) Sukladno članku 44. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 i članku 90. stavku 2.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. Ne ispuni obveze bilježenja i dostavljanja podataka o ulovu i podataka povezanih s

ulovom, između ostalih i podataka koji se moraju prenositi putem sustava za satelitsko

praćenje plovila u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1.

točkom (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

2. Koristi zabranjeni ribolovni alat ili alat koji ne ispunjava zahtjeve propisane

zakonodavstvom Unije u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1.

točkom (e) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

3. Obavlja ribolov na području zabrane ribolova ili u razdoblju zabrane ribolova, bez

kvote ili nakon iscrpljenja kvote, ili na nedopuštenim dubinama u skladu s člankom 42.

stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (c) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008.

Page 45: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

42

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i

odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova novčanom kaznom od 3 000 do 10 000

kuna.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 4.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 4.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba.

Članak 79.

Negativni prekršajni bodovi

(1) Za teške prekršaje utvrđene člankom 76. ovoga Zakona u Odluci o počinjenom prekršaju

osim izricanja novčane kazne dodjeljuju se negativni prekršajni bodovi ovlašteniku povlastice

za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, ovlašteniku povlastice za mali obalni ribolov i

zapovjedniku ribarskog plovila, za prekršaj/e počinjen/e plovilom iz registra ribarske flote

Republike Hrvatske bez obzira na mjesto počinjena prekršaja u skladu s Prilogom XXX.

Provedbene uredbe Komisije (EU) 404/2011.

(2) Za svaki prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona osim novčane kazne

dodjeljuje se i pet negativnih prekršajnih bodova.

(3) Za svaki prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona osim novčane kazne

dodjeljuje se i pet negativnih prekršajnih bodova.

(4) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, drugi put u roku od

dvije godine, za vrijednost ulova preko 2.000,00 kuna, a neovisno o karakteristikama plovila,

osim novčane kazne dodjeljuje se i pet negativnih prekršajnih bodova.

(5) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, drugi put u roku od

dvije godine, za vrijednost ulova preko 1. 500,00 kuna, a neovisno o karakteristikama plovila,

osim novčane kazne dodjeljuje se i pet negativnih prekršajnih bodova.

(6) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, drugi put u roku od

dvije godine, neovisno o vrijednosti ulova i o karakteristikama plovila, osim novčane kazne

dodjeljuje se i sedam negativnih prekršajnih bodova.

(7) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, drugi put u roku od

dvije godine, za vrijednost ulova preko 7.000,00 kuna, a neovisno o karakteristikama plovila,

osim novčane kazne dodjeljuje se i sedam negativnih prekršajnih bodova.

(8) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, drugi put u roku od

dvije godine, za vrijednost ulova preko 3. 000,00 kuna, a neovisno o karakteristikama plovila,

osim novčane kazne dodjeljuje se i sedam prekršajnih negativnih bodova.

(9) Za svaki prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, neovisno o broju

ponavljanja, vrijednosti ulova i karakteristikama plovila, osim novčane kazne dodjeljuje se i

sedam prekršajnih negativnih bodova.

(10) Za svaki prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, neovisno o broju

ponavljanja, za vrijednost ulova preko 10.000,00 kuna i karakteristikama ribarskih plovila čija

duljina preko svega iznosi 10 ili više metara, osim novčane kazne dodjeljuje se i sedam

prekršajnih negativnih bodova.

Page 46: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

43

(11) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, drugi put u roku

od godine dana, za vrijednost ulova preko 17.500,00 kuna i karakteristikama ribarskih plovila

čija duljina preko svega iznosi 15 ili više metara, osim novčane kazne dodjeljuje se i sedam

prekršajnih negativnih bodova.

(12) Za svaki prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, neovisno o broju

ponavljanja, neovisno o vrijednosti ulova, ribarskim plovilima s motorima snage veće od

110kW, osim novčane kazne dodjeljuju se i tri negativna prekršajna boda.

(13) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, drugi put u roku

od dvije godine, za vrijednost ulova preko 10.000,00 kuna, karakteristikama ribarskih plovila

čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara, osim novčane kazne dodjeljuju se i tri

prekršajna negativna boda.

(14) Za ponovljeni prekršaj iz članka 77. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, drugi put u roku

od dvije godine, za vrijednost ulova preko 17.500,00 kuna, karakteristikama ribarskih plovila

čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara, osim novčane kazne dodjeljuje se i pet

prekršajnih negativnih bodova.

(15) Za ponovljeni prekršaj iz članka 78. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, drugi put u roku

od dvije godine, bez obzira na vrijednost ulova i neovisno o karakteristikama plovila, osim

novčane kazne, dodjeljuju se i tri negativna prekršajna boda.

(16) Za ponovljeni prekršaj iz članka 78. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, drugi put u roku od

dvije godine, za vrijednost ulova preko 1.000,00 kuna, a neovisno o karakteristikama plovila,

osim novčane kazne dodjeljuju se i četiri negativna prekršajna boda.

(17) Za ponovljeni prekršaj iz članka 78. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, drugi put u roku od

dvije godine, za vrijednost ulova preko 5.000,00 kuna, ribarskim plovilom čija duljina preko

svega iznosi 10 ili više metara, osim novčane kazne dodjeljuje se i šest prekršajnih negativnih

bodova.

Članak 80.

(1) Ovlaštene osobe iz članka 61. ovoga Zakona dužne su odmah po utvrđenju prekršaja iz

članaka 77. i 78. ovoga Zakona izvijestiti ministarstvo.

(2) Ministarstvo po službenoj dužnosti briše sve negativne prekršajne bodove povezane s

povlasticom ukoliko u razdoblju od tri godine od datuma počinjena zadnjeg teškog prekršaja

ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ne počini drugi teški

prekršaj.

(3) Ministarstvo rješenjem privremeno ili trajno oduzima povlasticu za obavljanje

gospodarskog ribolova na moru ovlašteniku povlastice za gospodarski ribolov ili ovlašteniku

povlastice za mali obalni ribolov ukoliko sakupi određeni broj negativnih prekršajnih bodova

u skladu s člankom 92. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članka 129. Provedbene uredbe

Komisije (EU) br. 404/2011.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3 ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti

upravni spor.

Page 47: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

44

Članak 81.

(1) Zapovjedniku ribarskog plovila koji sakupi 18 negativnih prekršajnih bodova, rješenjem

se prvi put privremeno zabranjuje obavljanje ribolova, u vremenskom razdoblju od dva

mjeseca.

(2) Zapovjedniku ribarskog plovila koji sakupi 36 negativnih prekršajnih bodova, rješenjem

se drugi put privremeno zabranjuje obavljanje ribolova, u vremenskom razdoblju od četiri

mjeseca.

(3) Zapovjedniku ribarskog plovila koji sakupi 54 negativna prekršajna boda, rješenjem se

treći put privremeno zabranjuje obavljanje ribolova, u vremenskom razdoblju od osam

mjeseci.

(4) Zapovjedniku ribarskog plovila koji sakupi 72 negativna prekršajna boda, rješenjem se

četvrti put privremeno zabranjuje obavljanje ribolova, u vremenskom razdoblju od godinu

dana.

(5) Zapovjedniku ribarskog plovila koji sakupi 90 negativnih prekršajnih bodova, rješenjem

se trajno zabranjuje obavljanje ribolova

(6) Zapovjedniku ribarskog plovila ministarstvo rješenjem briše negativne prekršajne bodove

protekom tri godine od datuma počinjenja zadnjeg teškog prekršaja, ukoliko ne počini drugi

teški prekršaj.

(7) Protiv rješenja iz ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 82.

(1) Tijekom jednog inspekcijskog nadzora može se dodijeliti do najviše 12 negativnih

prekršajnih bodova.

(2) Ministarstvo je nadležno voditi evidenciju dodijele negativnih prekršajnih bodova,

brisanja, prijenos i izvatke iz evidencije za ovlaštenike povlastice za obavljanje gospodarskog

ribolova na moru i zapovjednike ribarskih plovila.

(3) Vlasnik ribarskog plovila može podnijeti zahtjev za izvod iz registra prekršaja za

plovilo/plovila u svom vlasništvu.

(4) Ovlaštenik povlastice za ribolov može podnijeti zahtjev za izvod iz registra prekršaja za

plovilo/plovila na koje glasi povlastica u kojoj je upisan kao ovlaštenik te povlastice.

(5) Zapovjednik ribarskog plovila može podnijeti zahtjev za izvod iz registra prekršaja zbog

uvida u stanje svojih negativnih prekršajnih bodova.

Članak 83.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj

pravna osoba ako:

1. drži na brodu toksične, omamljujuće ili nagrizajuće tvari suprotno članku 8. stavku

1. točke (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

2. drži na brodu generator za elektrošokove suprotno članku 8. stavku 1. točki (b)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

3. drži na brodu eksploziv suprotno članku 8. stavku 1. točki (c) Uredbe Vijeća (EZ)

br. 1967/2006

Page 48: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

45

4. drži na brodu tvari čija mješavina može eksplodirati, suprotno članku 8. stavku 1.

točki (d) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

5. drži na brodu povlačne naprave za skupljanje crvenog koralja ili ostalih vrsta

koralja i organizama koji sliče koraljima suprotno članku 8. stavku 1. točki (e)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

6. drži na brodu pneumatski čekić ili ostali udarni instrumenti za prikupljanje

prvenstveno školjkaša koji rastu u stijenama suprotno članku 8. stavku 1. točki (f)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

7. drži na brodu Andrijin križ i slične alate za ulov prvenstveno crvenog koralja ili

drugih vrsta koralja i organizama koji sliče koraljima suprotno članku 8. stavku 1.

točki (g) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i

odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova novčanom kaznom od 20.000,00 do

100.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 80.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba.

(5) Odgovornoj osobi u obavljanju gospodarskog ribolova koja počini prekršaj iz stavka 1.

ovoga članka izreći će se mjera zabrane obavljanja gospodarskog ribolova u trajanju od

najmanje jedne do najviše dvije godine.

Članak 84.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj

pravna osoba ako:

1. koristi mreže stajaćice za ulov sljedećih vrsta: tunja dugokrilca (Thunnus alalunga),

plavoperajne tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius), grboglavke (Brama

brama), morskog psa (Hexanchus griseus, Cetorhinus maximus, Alopiidae,

Carcharhinidae, Sphymidae, Isuridae i Lamnidae) protivno članku 8. stavku 2.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

2. obavlja ribolov podvodnom puškom protivno članku 8. stavku 4. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1967/2006

3. pristupa lukama i provodi operacije istovara ili pretovara s ribarskih plovila treće

zemlje u lukama koje nisu odobrene za takve operacije protivno članku 5. stavku 2.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

4. kod uvoza proizvoda ribarstva ne postupi u skladu s člankom 14. stavkom 1.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

5. unosi, premješta ili neposredno poribljava alohtonim vrstama protivno članku 16.

stavku 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

6. uvozi proizvode ribarstva koje su ulovila NNN ribarska plovila protivno članku 37.

stavku 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

7. izvozi proizvode ribarstva za preradu s NNN ribarskih plovila protivno članku 37.

stavku 10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

Page 49: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

46

8. uvozi na državno područje Republike Hrvatske proizvode ribarstva koje su ulovila

ribarska plovila pod zastavom trećih zemalja koji ne surađuju protivno članku 38.

stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

9. izvozi ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom Republike Hrvatske u treće zemlje

protivno članku 38. stavku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

10. ne dopusti, unatoč zahtjevu nadležnog tijela Republike Hrvatske, da se svaka

količina proizvoda ribarstva, koja se prvi put iskrcava, izvaže u nazočnosti

službenih osoba, prije nego se s iskrcajnog mjesta preveze na drugu lokaciju

protivno članku 60. stavku 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

11. ribarsko plovilo trećih zemalja čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara i

pomoćna ribarska plovila trećih zemalja koja obavljaju pomoćne ribolovne

aktivnosti, a djeluju u ribolovnom moru Republike Hrvatske, nemaju instaliran

uređaj koji je u potpunosti funkcionalan i koji, na isti način kao i ribarska plovila

Unije, putem sustava za praćenje plovila u redovitim vremenskim razmacima šalje

podatke o poziciji plovila i tako omogućuje njegovo automatsko lociranje i

identifikaciju protivno članku 9. stavku 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

12. zapovjednici ribarskih plovila trećih zemalja koja djeluju u vodama Europske unije

ne evidentiraju podatke o ulovu na isti način kao i zapovjednici ribarskih plovila

Unije protivno članku 14. stavku 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

13. obavlja ribolov ribarskim plovilom koje je opremljeno motorom čija je snaga veća

od one koja je navedena u povlastici za ribolov protivno članku 39. stavku 1.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

14. kupuje u prvoj prodaji proizvode ribarstva s ribarskog plovila, na državnom

području Republike Hrvatske, a nije registriran kod ministarstva protivno članku 59.

stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

15. zapovjednik plovila ne zaustavi sve ribolovne aktivnosti ili ne odveze plovilo u luku

ako se to od njega zahtijeva u skladu s člankom 84. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ)

br. 1224/2009

16. uništi, ošteti, onesposobi ili na drugi način ometa rad uređaja za satelitsko praćenje

protivno članku 20. stavku 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i

članku 51. stavku 9. ovoga Zakona

17. ukloni sustav za elektroničko bilježenje i slanje podataka protivno članku 39. stavku

5. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i članku 52. stavcima 5. i 10.

ovoga Zakona

18. za prekrcaj s jednog ribarskog plovila EU-a na drugo, a prvi iskrcaj prekrcanih

proizvoda ribarstva obavit će se u luci izvan Europske unije, proizvodi ribarstva se

ne izvažu prije nego što se iz luke ili mjesta prekrcaja prevezu na drugu lokaciju

protivno članku 71. stavku 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

19. stavlja na tržište ulov ostvaren rekreacijskim ribolovom protivno članku 55. stavku

2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, i/ili članku 17. stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ)

br. 1967/2006

20. obavlja ribolov plavoperajne tune protivno članku 11. Uredbe (EU) br. 2016/1627

21. u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru ulovi plavoperajnu tunu ispod njezine

najmanje referentne veličine za očuvanje protivno članku 14. stavcima 1. i 2.

Uredbe (EU) br. 2016/1627

22. koristi zrakoplove, helikoptere ili sve vrste bespilotnih letjelica za traženje

plavoperajne tune protivno članku 17. Uredbe (EU) br. 2016/1627

23. u športskom i rekreacijskom ribolovu ulovi više od jedne plavoperajne tune na dan

protivno članku 19. stavku 2. Uredbe (EU) br. 2016/1627

Page 50: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

47

24. ne iskrcava plavoperajnu tunu cijelu, bez škrga i/ili utrobe protivno članku 19.

stavku 3. Uredbe (EU) br. 2016/1627

25. stavlja na tržište plavoperajnu tunu ulovljenu u športskom i rekreacijskom ribolovu

protivno članku 19. stavku 4. Uredbe (EU) br. 2016/1627

26. koristi ribarsko plovilo Unije koje nije upisano u ICCAT-ov registar, lovi, zadržava

na plovilu, prekrcava, prevozi, prebacuje, prerađuje ili iskrcava plavoperajnu tunu

protivno članku 22. stavku 1. Uredbe (EU) br. 2016/1627

27. zapovjednik ribarskog plovila Unije, plovila za tegalj, pomoćnih plovila i plovila za

preradu postupa protivno članku 25. Uredbe (EU) br. 2016/1627

28. postupa protivno članku 26. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) br. 2016/1627

29. iskrcava ili prekrcava s ribarskih plovila bilo koju količinu plavoperajne tune

ulovljene u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru na drugim mjestima, osim u

lukama ili mjestima u blizini obale koje su odredile ugovorne stranke Konvencije i

države članice protivno članku 30. stavku 4. Uredbe (EU) br. 2016/1627

30. obavlja iskrcaj plavoperajne tune protivno članku 31. Uredbe (EU) br. 2016/1627

31. obavlja prekrcaj plavoperajne tune protivno članku 32. Uredbe (EU) br. 2016/1627

32. obavlja prebacivanje plavoperajne tune protivno članku 33. Uredbe (EU) br.

2016/1627

33. u slučaju prebacivanja plavoperajne tune ne osigura da se prebacivanje prati

podvodnom videokamerom kako bi se provjerio broj riba koje se prebacuje uz

pridržavanje minimalnih standarda i postupka za videozapise protivno članku 35.

Uredbe (EU) br. 2016/1627

34. prilikom prebacivanja plavoperajne tune, ispunjavanja i slanja ICCAT deklaracije o

prebacivanju nadležnim tijelima postupa protivno članku 38. Uredbe (EU) br.

2016/1627

35. postupi protivno propisanim odredbama o praćenju ribarskih plovila putem VMS

sustava navedenim u članku 49. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EU) br. 2016/1627

36. obavlja trgovinu, iskrcaj, uvoz, izvoz, stavlja u kaveze radi tova ili uzgoja, ponovno

izvozi i prekrcava plavoperajnu tunu protivno članku 56. Uredbe (EU) br.

2016/1627.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i

odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova novčanom kaznom od 5.000,00 do

40.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba.

Članak 85.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj

pravna osoba ako:

1. obavlja ribolov povlačnim mrežama, dredžama, okružujućim mrežama plivaricama,

mrežama potegačama, obalnim mrežama potegačama ili sličnim mrežama iznad dna

pokrivenih morskim cvjetnicama, posebno Posidonia oceanica ili drugim morskim

fanerogama protivno članku 4. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

Page 51: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

48

2. obavlja ribolov povlačnim mrežama, dredžama, obalnim mrežama potegačama ili

sličnim mrežama iznad koraljnih staništa i dna pokrivena maerlom protivno članku

4. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

3. drži na plovilu mrežni teg čija je veličina oka manja od 40 mm na plovilima s

pridnenom povlačnom mrežom koćom protivno članku 8. stavku 1. točki (h)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

4. lovi, drži na plovilu, prekrcava, iskrcava, skladišti, prevozi, prodaje i izlaže ili nudi

na prodaju ženke jastoga (Palinuridae spp.) i hlapa (Homarus gammarus) protivno

članku 8. stavku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

5. koristi u ribolovu ili drži na plovilu povlačne mreže, okružujuće mreže ili

jednostruke mreže stajačice čija veličina oka mreže u onom njezinom dijelu koji

ima najmanje oko protivno članku 9. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

6. koristi u ribolovu ili drži na plovilu parangale s udicama veličine manje od 3,95 cm

i širine manje od 1,65 cm protivno članku 10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

7. smanjuje oko povlačne mreže koće u bilo kojem dijelu mreže protivno članku 11.

stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

8. koristi opremu povlačnih mreža koća koja nije u skladu sa tehničkim

specifikacijama točke (b) Priloga I. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006, a protivno

članku 11. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

9. koristi ili drži na plovilu ribolovne alate koji nisu u skladu s člankom 12. Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1967/2006

10. koristi povlačne alate unutar 3 nautičke milje od obale ili unutar izobate od 50

metara, ukoliko se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale protivno članku

13. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

11. koristi povlačne mreže koće unutar 1,5 nautičke milje od obale protivno članku 13.

stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 te upotrebu dredža koje se povlače

brodom i hidrauličnih dredža protivno članku 12 . stavku 1. točkama 1., 2., i 6.

ovoga Zakona

12. koristi okružujuće mreže plivarice unutar 300 metara od obale ili unutar izobate od

50 metara, ukoliko se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale, te na

dubinama manjima od 70% sveukupne visine okružujuće mreže plivarice izmjerene

u skladu s Prilogom II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006, a protivno članku 13.

stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

13. koristi dredže za ulov spužvi unutar izobate od 50 metara i unutar 0,5 nautičke milje

od obale protivno članku 13. stavku 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

14. u ribolovu koristi povlačne i okružujuće mreže, okružujuće mreže plivarice, dredže

koje se povlače brodom, mehaničke dredže, jednostruke, trostruke i kombinirane

mreže stajaćice, te koristi parangale za lov visoko migratornih vrsta protivno članku

17. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

15. iskrcava i prvi put stavlja u promet ulov ostvaren pridnenim povlačnim mrežama,

pelagičnim povlačnim mrežama, okružujućim mrežama plivaricama, plutajućim

parangalima, dredžama i hidrauličnim dredžama protivno članku 22. stavku 1.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006

Page 52: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

49

16. ribarsko plovilo Europske unije nema instaliran uređaj koji je u potpunosti

funkcionalan i koji putem sustava za praćenje plovila u redovitim vremenskim

razmacima šalje podatke o poziciji plovila i tako omogućuje njegovo automatsko

lociranje i identifikaciju protivno članku 9. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br.

1224/2009 i članku 51. stavku 2. ovoga Zakona

17. ribarsko plovilo čija je duljina preko svega veća od 15 metara nema ili ne održava u

funkciji sustav automatske identifikacije protivno članku 10. stavku 1. Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1224/2009

18. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara ne

vodi očevidnik o ribolovu u kojemu za svaki izlazak u ribolov posebno navodi sve

količine svake vrste ulovljene i zadržane na plovilu iznad 50 kg ekvivalenta žive

mase ili protivno članku 14. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

19. zapovjednik ribarskog plovila u svoje očevidnike o ribolovu ne bilježe sve

procijenjene količine odbačenog ulova iznad 50 kg ekvivalenta žive mase za bilo

koju vrstu koja ne podliježe obavezi iskrcavanja protivno članku 14. stavkom 4.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

20. zapovjednik ribarskog plovila ne dostavlja podatke iz očevidnika o ribolovu što je

moguće prije, a najkasnije 48 sati nakon iskrcaja protivno članku 14. stavku 6.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

21. zapovjednik ribarskog plovila plovi kroz područje ograničenog ribolova brzinom

većom od propisane i/ili ribolovni alati tijekom plovidbe kroz područje ograničenog

ribolova nisu složeni u skladu s člankom 50. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br.

1224/2009

22. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara ne

bilježi podatke iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 u elektroničkom obliku i

najmanje jednom dnevno ih elektroničkim putem šalju ministarstvu protivno članku

15. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga

Zakona

23. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara ne

šalje podatke iz članka 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i na zahtjev

ministarstva, a u svakom slučaju ne šalje odgovarajuće podatke iz očevidnika o

ribolovu nakon zadnje ribolovne operacije i prije ulaska u luku protivno članku 15.

stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga

Zakona

24. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara i

obavlja ribolov stokova obuhvaćenih višegodišnjim planom, a koji su obavezni

bilježiti podatke iz očevidnika o ribolovu u elektroničkom obliku, ne dostavlja

ministarstvu potrebne podatke najmanje 4 sata prije predviđenog dolaska u luku

protivno članku 17. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52.

stavcima 5. i 10. ovoga Zakona

25. obavlja prekrcaj na moru protivno članku 20. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br.

1224/2009

26. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara i

koji sudjeluje u prekrcaju ne popunjava prekrcajnu deklaraciju u kojoj posebno

navode sve količine svake prekrcane ili preuzete vrste iznad 50 kg ekvivalenta žive

Page 53: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

50

mase protivno članku 21. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52.

stavku 10. ovoga Zakona

27. zapovjednik ribarskog plovila s kojeg se obavlja prekrcaj kao i zapovjednik

ribarskog plovila na koje se obavlja prekrcaj ne dostavljaju prekrcajnu deklaraciju

što je moguće prije, a najkasnije 48 sati nakon prekrcaja protivno članku 21. stavku

4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52. stavku 10. ovoga Zakona

28. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 12 ili više metara ne

bilježi podatke iz članka 21. u elektroničkom obliku i ne šalje ih elektroničkim

putem ministarstvu u roku od 24 sata nakon završetka prekrcaja protivno članku

22. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga

Zakona

29. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara ne

popuni iskrcajnu deklaraciju u kojoj posebno navodi sve količine svake iskrcane

vrste protivno članku 23. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52.

stavku 10. ovoga Zakona

30. zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila ne dostavi iskrcajnu

deklaraciju što je moguće prije, a najkasnije 48 sati nakon iskrcaja u skladu s

člankom 23. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i člankom 52. stavkom

10. ovoga Zakona

31. zapovjednik ribarskog plovila ne dostavlja točne podatke u iskrcajnoj deklaraciji

protivno članku 23. stavku 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52. stavku

10. ovoga Zakona

32. zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila čija duljina preko svega

iznosi 12 ili više metara ne bilježi podatke u elektroničkom obliku i ne šalje ih

elektroničkim putem ministarstvu u roku od 24 sata nakon završetka iskrcaja što je

protivno članku 24. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članku 52.

stavcima 5. i 10. ovoga Zakona

33. kod ribolova kod kojeg nije dopušteno koristiti više od jedne vrste alata, svi ostali

ribolovni alati nisu privezani i složeni što je protivno članku 47. Uredbe Vijeća (EZ)

br. 1224/2009

34. ribarsko plovilo nema opremu za pronalaženje i izvlačenje izgubljenog ribolovnog

alata što je protivno članku 48. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

35. zapovjednik ribarskog plovila koje je izgubilo ribolovni alata ili dio ribolovnog

alata ne pokuša ga što je moguće prije pronaći i izvući što je protivno članku 48.

stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

36. ne dokaže zemljopisno podrijetlo proizvoda za koje je utvrđena najmanja dopuštena

veličina protivno članku 56. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

37. ulovljene ili sakupljene proizvode ribarstva prije prve prodaje ne razvrsta u serije

što je protivno članku 56. stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

38. Organizacija proizvođača ili registrirani kupac ne vode evidenciju o podrijetlu iz

istog područja upravljanja, ne razvrstava serije koje dolaze s više ribarskih plovila

te ne čuva podatke o serijama najmanje tri godine što je protivno članku 56. stavku

4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

Page 54: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

51

39. izlaže za prvu prodaju, nudi na prodaju prvi put, prodaje ili na drugi način stavlja na

tržište proizvode ribarstva koji ne zadovoljavaju zajedničke tržne standarde što je

protivno članku 57. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

40. ne može dokazati da proizvodi ribarstva i akvakulture udovoljavaju minimalnim

tržnim standardima u svim fazama što je protivno članku 57. stavku 3. Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1224/2009

41. ne osigura sljedivost pošiljke proizvoda ribarstva i akvakulture u svim fazama

proizvodnje, prerade i distribucije, od izlova ili sakupljanja do maloprodaje što je

protivno članku 58. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

42. proizvode ribarstva i akvakulture koji se stavljaju ili će se vjerojatno staviti na

tržište u Uniji ne označi na odgovarajući način kako bi se osigurala sljedivost svake

serije što je protivno članku 58. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

43. serije proizvoda ribarstva i akvakulture nakon prve prodaje združi ili razdijeli a nije

moguće proizvode ribarstva slijediti do faze izlova ili sakupljanja što je protivno

članku 58. stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

44. nema uspostavljen sustav i postupak za identifikaciju gospodarskog subjekta koji im

je isporučio serije proizvoda ribarstva i akvakulture kao i onog kojemu su ti

proizvodi isporučeni što je protivno članku 58. stavku 4. Uredbe Vijeća (EZ) br.

1224/2009

45. za sve serije proizvoda ribarstva i akvakulture nisu zadovoljeni minimalni zahtjevi u

pogledu označavanja i potrebnih podataka iz članka 58. stavka 5. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009

46. prvu prodaju ili registraciju svih proizvoda ribarstva ne obavi u aukcijskom centru

ili kod registriranog kupca ili kod organizacije proizvođača što je protivno članku

59. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

47. obavlja vaganje proizvoda ribarstva na vagi koju nije odobrilo ministarstvo što je

protivno članku 60. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

48. ne važe proizvode ribarstva pri iskrcaju, prije nego se proizvodi ribarstva uskladište,

prevezu ili prodaju što je protivno članku 60. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br.

1224/2009

49. ministarstvu u roku od 48 sati nakon prve prodaje ne dostavi prodajni list, ili ga

dostavi nepotpunog ili sadrži netočne podatke što je protivno članku 62. stavku 1. i

članku 64. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

50. zapovjednik ribarskog plovila postupi suprotno članku 62. stavku 5. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009

51. ministarstvu u roku od 24 sata nakon završetka prve prodaje ne dostavi prodajni list,

ili ga dostavi nepotpunog ili sadrži netočne podatke što je protivno članku 63.

stavku 1. i članku 64. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

52. ministarstvu ne dostavi u roku od 48 sati nakon iskrcaja potvrdu o preuzimanju, ili

je dostavi nepotpunu ili sadrži netočne podatke što je protivno članku 66. stavcima

1. i 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

53. ministarstvu ne dostavi u roku od 24 sata nakon iskrcaja potvrdu o preuzimanju, ili

je dostavi nepotpunu ili sadrži netočne podatke što je protivno članku 67. stavku 1.

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

Page 55: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

52

54. ministarstvu u roku od 48 sati od utovara ne dostavi prijevozni dokument, ili ga

dostavi nepotpunog ili sadrži netočne podatke što je protivno članku 68. stavcima

1., 3. i 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

55. korisnik plovila promatračima zaduženima za nadzor, ne osigura odgovarajući

smještaj, ometa ih u obavljanju njihovih zadataka, ili ne omogući pristup

odgovarajućim dijelovima plovila kao i pristup ulovu i dokumentima plovila,

uključujući elektroničke datoteke što je protivno članku 73. stavku 7. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009

56. korisnik plovila službenim osobama zaduženim za obavljanje inspekcijskih

pregleda ne omogući siguran pristup plovilu, prijevoznom sredstvu ili prostorijama

u kojima se proizvodi ribarstva čuvaju, prerađuju ili stavljaju na tržište, ne osigura

sigurnost, sprečava ga, zastrašuje i ometa u obavljanju njegove dužnosti što je

protivno članku 75. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

57. ne označi ribarsko plovilo sukladno članku 6. Provedbene uredbe Komisije (EU) br.

404/2011

58. zapovjednik ribarskog plovila na zahtjev službenih osoba ne da na uvid dokumente

iz članka 7. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 što je protivno članku

7. stavku 5. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

59. ribarsko plovilo koje je obuhvaćeno sustavom za praćenje plovila napusti luku, a

nema instaliran uređaj za satelitsko praćenje koji je u punoj funkciji što je protivno

članku 18. stavku 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i u skladu sa

člankom 51. stavkom 9. ovoga Zakona

60. zapovjednik ribarskog plovila uređaj za satelitsko praćenje u luci isključio u

suprotnosti s člankom 18. stavkom 2. točkama a) i b) Provedbene uredbe Komisije

(EU) br. 404/2011 i u skladu sa člankom 51. stavkom 9. ovoga Zakona

61. zapovjednik ribarskog plovila ne osigura stalno funkcioniranje uređaja za satelitsko

praćenje i prijenos podataka iz članka 19. stavka 1. Provedbene uredbe Komisije

404/2011 što je protivno članku 20. stavku 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br.

404/2011 i članku 51. stavku 9. ovoga Zakona

62. zapovjednik ribarskog plovila ne ispuni zahtjeve iz članka 20. stavka 2. točaka (a)

do (d) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i članka 51. stavka 9. ovoga

Zakona

63. zapovjednik ili njegov predstavnik, na ribarskom plovilu na kojem je instaliran

uređaj za satelitsko praćenje, u slučaju kvara, od trenutka kad je događaj otkriven ili

od trenutka kad je on o tome obaviješten odgovarajućim telekomunikacijskim

sredstvom svaka 4 sata ne šalje RMC-u države članice koja je država zastave

koordinate zadnje pozicije ribarskog plovila što nije u skladu s člankom 25.

stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i člankom 51. stavkom

9. ovoga Zakona

64. ribarsko plovilo nakon tehničkog kvara ili prestanka rada uređaja za satelitsko

praćenje ribarskog plovila napusti luku suprotno članku 25. stavku 3. Provedbene

Uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i članku 51. stavku 4. ovoga Zakona

65. zapovjednik ribarskog plovila ne ispunjava i ne dostavlja očevidnik o ulovu,

prekrcajnu deklaraciju i iskrcajnu deklaraciju u papirnatom obliku što nije u skladu

s člankom 30. stavcima od 1. do 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

Page 56: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

53

66. zapovjednik ribarskog plovila ne vodi očevidnik o ribolovu, deklaraciju o pretovaru

i deklaraciju o istovaru u papirnatom obliku u skladu s Prilogom X. a što je protivno

članku 31. stavku 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

67. zapovjednik ribarskog plovila postupi suprotno članku 31. stavku 3. Provedbene

uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

68. napusti luku sa ribarskim plovilom koje nema instaliran sustav za elektroničko

bilježenje i slanje podataka koji je u punoj funkciji protivno članku 36. stavku 1.

Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga

Zakona

69. zapovjednik ribarskog plovila ili njegov predstavnik u slučaju tehničkog kvara ili

prestanka rada sustava za elektroničko bilježenje i slanje podataka instaliranog na

ribarskom plovilu postupi suprotno članku 39. stavcima 1. i 2. Provedbene uredbe

Komisije (EU) br. 404/2011 i članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga Zakona

70. zapovjednik ili korisnik ribarskog plovila ili njihov predstavnik po primitku

obavijesti ne pošalje podatke u skladu s člankom 40. stavkom 3. Provedbene uredbe

Komisije (EU) br. 404/2011 i članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga Zakona

71. odgovarajuće podatke o serijama ne ažurira nakon što su podaci postali dostupni što

je protivno članku 67. stavku 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

72. evidenciju o vaganju ne vodi i/ili ne čuva u skladu s člankom 70. Provedbene

uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

73. zapovjednik ribarskog plovila kopiju lista iz očevidnika o ribolovu ministarstvu ne

dostavi prije vaganja u skladu s člankom 71. stavkom 3. Provedbene uredbe

Komisije (EU) br. 404/2011

74. evidenciju o vaganju zamrznutih proizvoda ribarstva ne vodi u skladu s člankom 73.

Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

75. nadležnim tijelima ne dopusti puni pristup sustavima za vaganje, evidencijama o

vaganju, pisanim deklaracijama i svim prostorima u kojima su proizvodi ribarstva

uskladišteni ili u kojima se oni prerađuju u skladu s člankom 75. Provedbene uredbe

Komisije (EU) br. 404/2011

76. zapovjednik plovila na zahtjev službenih osoba ne izvuče ribolovni alat radi

inspekcijskog pregleda u skladu s člankom 104. stavkom 2. Provedbene uredbe

Komisije (EU) br. 404/2011

77. postupa protivno odredbama članka 113. stavka 2. točkama (a) i/ili (b) i/ili (c) i/ili

(d) i/ili (e) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

78. postupa protivno odredbama članka 114. stavka 1. točke (a) i/ili (b) i/ili (c) i/ili (d)

i/ili (e) i/ili (f) i/ili (g) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

79. zapovjednik ribarskog plovila ne primi i ne surađuje s osobama zaduženim za

uzorkovanje u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008

80. lovi, sakuplja, zadržava na plovilu, prekrcava, iskrcava, prenosi, skladišti, prodaje,

izlaže ili nudi na prodaju ribe ili druge morske organizme u razdoblju lovostaja

suprotno članku 12. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona

81. obavlja športski ili rekreacijski ribolov u zaštićenom području protivno članku 12.

stavku 1. točki 12. ovoga Zakona

Page 57: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

54

82. obavlja ribolov i druge radnje koje mogu ometati djelatnost uzgoja na udaljenosti

manjoj od 300 metara od oznake položaja uzgajališta, odnosno 50 metara za

područja gdje se obavlja uzgoj školjkaša, odnosno granice koncesijskog područja,

protivno članku 14. stavku 2. ovoga Zakona.

83. za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova, od polaska do povratka, na ribarskom

plovilu se ne nalazi odgovorna osoba za obavljanje gospodarskog ribolova koja je

stručno osposobljena za obavljanje gospodarskog ribolova protivno članku 15.

stavku 5. ovoga Zakona

84. obavlja sakupljanje živih školjkaša protivno članku 15. stavku 6. ovoga Zakona

85. postupa suprotno članku 15. stavku 7. ovoga Zakona

86. povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ne pohrani sukladno

članku 18. stavku 1. ovoga Zakona

87. nema uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za obavljanje gospodarskog ribolova u

skladu s člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona

88. u malom obalnom ribolovu ulovi i/ili sakupi više od dozvoljene dnevne količine

protivno članku 22. stavku 3. ovoga Zakona

89. u malom obalnom ribolovu ulovi plavoperajnu tunu (Thunnus thynnus), igluna

(Xiphias gladius), iglana (Tetrapturus belone), velike rakove te sakuplja koralje i

spužve protivno članku 22. stavku 4. ovoga Zakona

90. obavlja mali obalni ribolov protivno članku 22. stavku 6. ovoga Zakona

91. upotrebljava ribolovni alat i/ili opremu protivno njihovoj namjeni, u vrijeme kada je

za njega propisana vremenska zabrana uporabe, u dijelu ribolovnog mora u kojem

je propisana zabrana uporabe i/ili na nedozvoljen način protivno članku 25. stavku

2. ovoga Zakona

92. obavlja gospodarski ribolov i mali obalni ribolov onim ribolovnim alatima i

opremom za koje je na snazi zabrana upotrebe na cijelom ribolovnom moru

Republike Hrvatske kao i njihovo držanje na plovilu protivno članku 25. stavku 3.

ovoga Zakona

93. obavlja športski ribolov ili rekreacijski ribolov bez dozvole za športski ribolov ili

rekreacijski ribolov protivno članku 27. ovoga Zakona

94. izdaje dozvole za športski ribolov suprotno članku 29. stavku 3. ovoga Zakona

95. prodaje dozvole bez ovlaštenja ministarstva protivno članku 29. stavku 4. ovoga

Zakona

96. lovi plavoperajnu tunu, iglana, igluna, velike rakove te sakuplja spužve i koralje u

športskom i rekreacijskom ribolovu protivno članku 32. stavku 1. ovoga Zakona

97. u športskom i/ili rekreacijskom ribolovu postupa protivno članku 33. ovoga Zakona

98. održi natjecanje u športskom ribolovu bez izdanog odobrenja ministarstva ili

protivno uvjetima iz izdanog odobrenja protivno članku 34. stavku 1. ovoga Zakona

99. obavlja ribolov u znanstvene i znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe

akvarija otvorenih za javnost bez rješenja protivno članku 35. stavku 1. ovoga

Zakona

100. obavlja ribolov protivno članku 36. stavku 1. ovoga Zakona

Page 58: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

55

101. obavlja ribolovni turizam bez ovlaštenja za ribolovni turizam protivno članku 37.

stavku 1. ovoga Zakona

102. kao ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov i mali obalni ribolov ne vodi

podatke o ulovu te ih ne dostavlja ministarstvu protivno članku 41. stavku 1. ovoga

Zakona

103. ovlaštenici povlastice koji obavljaju ribolov ribarskim plovilima dužine do 10

metara pasivnim ribolovnim alatima ne vode izvješće o ulovu i ne dostavljaju ga

ministarstvu sukladno članku 41. stavku 2. ovog Zakona

104. ulov proizvoda ribarstva iz gospodarskog ribolova ostvaren mrežama potegačama

iskrcava i prvi put stavlja na tržište protivno članku 42. stavku 2. ovoga Zakona

105. za proizvode ribarstva namijenjenih prvoj prodaji u kasnijoj fazi ne ispuni i/ili ne

dostavi potvrdu o preuzimanju ministarstvu u propisanom roku protivno članku 43.

stavku 5. ovoga Zakona

106. obavlja vaganje proizvoda ribarstva protivno članku 44. ovoga Zakona

107. prevozi proizvode ribarstva cestovnim prijevoznim sredstvima protivno članku 45.

ovoga Zakona

108. tražene podatke ne dostavi i/ili ne vodi druge evidencije sukladno članku 47. ovoga

Zakona

109. ne primi na plovilo ovlaštenog promatrača u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga

Zakona

110. tražene podatke ne dostavi sukladno članku 50. stavku 1. ovoga Zakona

111. vlasnik ribarskog plovila ne dozvoljava pristup ribarskom plovilu u svrhu

instaliranja, održavanja, deinstaliranja i zamjene VMS uređaja, e -očevidnika i

sustava senzora ribolovnih alata protivno članku 51. stavku 3. i/ili članku 52. stavku

3. i/ili članku 53. stavku 2. ovoga Zakona

112. neovlašteno uklanja sa uređaja propisno postavljene plombe protivno članku 51.

stavku 6. ovoga Zakona

113. ribarsko plovilo nema instaliran e- očevidnik u skladu s člankom 52. stavcima 1. i 2.

ovoga Zakona

114. uništi, ošteti, onesposobi ili na drugi način ometa rad e-očevidnika protivno članku

52. stavku 6. ovoga Zakona

115. postupa sa sustavom senzora korištenja i označavanja ribolovnih alata protivno

članku 53. stavku 4. ovoga Zakona

116. u slučaju tehničkog kvara senzora ne prijavi kvar ili razloge nemogućnosti slanja

podataka Ribarskom monitoring centru u skladu s člankom 53. stavkom 5. ovoga

Zakona

117. napusti luku suprotno članku 53. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona

118. drži ribolovne alate i opremu na plovilu protivno članku 58. stavku 3. ovoga

Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i

odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova novčanom kaznom od 3.000,00 do

10.000,00 kuna.

Page 59: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

56

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba.

Članak 86.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna

osoba ako:

1. zapovjednik ribarskog plovila ne poštuje uvjete i ograničenja povezana s

označavanjem i identifikacijom ribarskih plovila i njihovih ribolovnih alata što je

protivno članku 8. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

2. zapovjednik ribarskog plovila navede u očevidniku o ribolovu procjenu ulova koja

odstupa više od 10% za sve vrste protivno članku 14. stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ)

br. 1224/2009

3. procijenjeni ulov naveden u prekrcajnoj deklaraciji i odnosi se na kilograme

prekrcane ili preuzete ribe, odstupa više od 10% za svaku vrstu u skladu s člankom

21. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

4. ministarstvu ne dostavi podatke o izgubljenom alatu što je protivno članku 48.

stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009

5 zapovjednik ribarskog plovila ne čuva povratnu poruku do kraja izlaska u ribolov što

je protivno članku 38. stavku 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i

članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga Zakona

6. ribarsko plovilo nakon tehničkog kvara ili prestanka rada sustava za elektroničko

bilježenje i slanje podataka napusti luku protivno članku 39. stavku 4. Provedbene

uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 i članku 52. stavcima 5. i 10. ovoga Zakona

7. u fazi maloprodaje nije osigurao podatke za potrošače predviđene člankom 35.

Uredbe (EU) br. 1379/2013 što je protivno članku 58. stavku 6. Uredbe Vijeća (EZ)

br. 1224/2009

8. zapovjednik ribarskog plovila čija duljina preko svega iznosi 10 ili više metara nema

na brodu dokumente u skladu s odredbama članka 7. stavka 1. točaka a) do e)

Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

9. na ribarskim plovilima čija duljina preko svega iznosi 17 ili više metara i koja imaju

skladišta za ribu zapovjednik nema na plovilu točne skice s opisom skladišta za ribu,

u kojima su navedene sve pristupne točke i skladišni kapacitet izražen u kubičnim

metrima u skladu s člankom 7. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br.

404/2011

10. za podatke iz članka 58. stavka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 koji se nalaze u

trgovačkom dokumentu koji prati seriju, na odgovarajuću seriju nije stavljen

identifikacijski broj što je protivno članku 67. stavku 7. Provedbene uredbe

Komisije (EU) br. 404/2011

11. evidenciju o umjeravanju-kalibriranju ne vodi u skladu s člankom 72. stavkom 2.

Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011

Page 60: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

57

12. ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov ribe i druge morske organizme ulovljene

ili sakupljene obavljanjem malog obalnog ribolova prodaje protivno članku 22.

stavku 5. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u obavljanju

gospodarskog ribolova.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se fizička osoba obrtnik.

(4) Za prekršaje navedenu u stavku 1. ovoga članka novčana se kazna može naplatiti na

mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87.

(1) Obvezuje se ministar da u roku dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona donese

provedbene propise iz sljedećih članaka ovoga Zakona: članka 7. stavka 2., članka 7. stavka

3., članka 11. stavka 2., članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 2., članka 13. stavka 5., članka

17. stavka 10., članka 18. stavka 11., članka 20. stavka 5., članka 21. stavka 6., članka 22.

stavka 7., članka 23. stavka 8., članka 25. stavka 6., članka 26. stavka 11., članka 28. stavka

2., članka 32. stavka 4., članka 33. stavka 6., članka 37. stavka 5., članka 39. stavka 4., članka

39. stavka 7., članka 40. stavka 9., članka 41. stavka 2., članka 43. stavka 11., članka 44.

stavka 5., članka 45. stavka 3., članka 46. stavka 3., članka 48. stavka 5., članka 50. stavka 2.,

članka 51. stavka 10, članka 52. stavka 10., članka 53. stavka 1., članka 55. stavka 6., članka

56. stavka 2., članka 57. stavka 4., članka 63. stavka 2., članka 66. stavka 5., članka 68. stavka

4., članka 70. stavka 4., članka 73. stavka 2. i članka 74. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Obvezuje se ministar da u roku 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donese

provedbene propise iz članka 29. stavka 6., članka 29. stavka 8., članka 30. stavka 3. i članka

75. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Do dana stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u dijelu u kojem nisu u

suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjivat će se:

- Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje naknade šteta počinjenih ribama i drugim

morskim organizmima (Narodne novine, br. 101/02, 96/05, 30/07 i 131/09)

- Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulacije

ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom

jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu (Narodne novine, br. 148/04,

152/04, 55/05, 96/06, 123/09 i 130/09 - ispravak)

- Pravilnik o uvjetima i načinu stavljanja u promet riba i drugih morskih organizama

(Narodne novine, br. 154/08)

- Pravilnik o ribarskim zadrugama (Narodne novine, broj 48/10)

- Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (Narodne novine,

broj 5/11)

- Pravilnik o ovlaštenju za obavljanje ribolovnog turizma i Registru o izdanim

ovlaštenjima (Narodne novine, broj 59/11)

Page 61: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

58

- Pravilnik o službenoj iskaznici, znački i odori ribarskog inspektora (Narodne novine,

broj 142/12)

- Pravilnik o programu ispita za obavljanje gospodarskog ribolova, obrascu i načinu

izdavanja uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za obavljanje gospodarskog ribolova

te o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdanim uvjerenjima (Narodne

novine, broj 62/13)

- Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom

plivaricom srdelarom (Narodne novine, br. 101/14, 125/14, 140/14, 147/14, 2/15,

37/15, 44/15, 134/15, 94/16, 118/16 i 123/16)

- Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom

mrežom – koćom (Narodne novine, br. 101/14, 118/14, 125/14, 2/15, 37/15, 47/15 i

134/15)

- Pravilnik o sustavu dodjeljivanja, prijenosu i evidenciji kaznenih bodova za teške

prekršaje u morskom ribarstvu (Narodne novine, broj 112/14)

- Pravilnik o prodaji povlastica za ribolov u državnom vlasništvu i registru povlastica

za ribolov u državnom vlasništvu (Narodne novine, broj 116/14)

- Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru (Narodne novine, br.

155/14 i 37/15 i 59/15)

- Pravilnik o malom obalnom ribolovu (Narodne novine, br. 8/15, 15/15, 19/15,

78/15, 107/15 i 15/17)

- Pravilnik o Programu dokumentacije koja prati plavoperajnu tunu (Thunnus

thynnus), igluna (Xiphias gladius) i velikooku tunu (Thunnus obesus) na tržištu

(Narodne novine, broj 13/15)

- Pravilnik o dodjeli državne potpore u sektoru ribarstva i akvakulture (Narodne

novine, broj 36/15)

- Pravilnik o organizacijama proizvođača u ribarstvu i akvakulturi i međustrukovnim

organizacijama (Narodne novine, broj 46/15)

- Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru dredžama (Narodne novine,

br. 48/2015, 55/2015 i 12/16)

- Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja evidencije, postupanja ribarskih

inspektora (Narodne novine, broj 59/15)

- Pravilnik o stručnom osposobljavanju ovlaštenih osoba (Narodne novine, broj

74/15)

- Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama,

klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima

ribolova (Narodne novine, br. 84/15, 94/15 i 107/15)

- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave očevidnika, iskrcajne

deklaracije i izvješća o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru (Narodne novine,

broj 87/15)

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere III.1.

„Pripremna potpora“ (Narodne novine, br. 96/15, 83/16, 102/16 i 16/17)

- Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pelagijskom koćom (Narodne

novine, br. 104/15 i 89/16)

Page 62: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

59

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere IV.3.

„Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture“ (Narodne novine, br.

107/15, 129/15, 12/16, 24/16, 30/16, 88/16 i 108/16)

- Pravilnik o uvjetima kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere IV.4.

„Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture“ (Narodne novine, br. 107/15, 129/15,

24/16, 30/16 i 108/16)

Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućim mrežama

plivaricom palamidarom, plivaricom ciplaricom, plivaricom lokardarom, plivaricom

igličarom i plivaricom oližnicom (Narodne novine br. 116/15)

- Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu dostave transportnog dokumenta (Narodne

novine, broj 140/15)

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere

„Produktivna ulaganja u akvakulturu“ (Narodne novine, br. 22/16 i 108/16)

- Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama (Narodne novine, broj 42/16)

- Pravilnik o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru

povlastica (Narodne novine, br. 46/16 i 39/17)

- Pravilnik o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova

na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom u 2017. godini (Narodne novine,

broj 81/16)

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.8. „Zaštita

zdravlja i sigurnost“ (Narodne novine, broj 88/16)

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.20.

“Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena“ (Narodne novine, broj

88/16)

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih

razvojnih strategija u ribarstvu (Narodne novine, broj 96/16)

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.10.

„Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti“ (Narodne novine, br. 118/16 i 123/16)

- Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere II.13.

„Osiguranje akvakulturnih stokova“ (Narodne novine, broj 120/16)

- Pravilnik o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova

na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom u 2017. godini (Narodne

novine, br. 123/16, 9/17 i 41/17)

- Pravilnik o ulovu i prometu igluna (Xiphias gladius) (Narodne novine, broj 4/17)

- Pravilnik o ulovu, uzgoju i prometu tune (Thunnus thynnus) (Narodne novine, br.

4/17 i 15/17)

- Pravilnik o Registru ribarske flote Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 23/17)

- Odluka o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski

ribolov na moru (Narodne novine, br. 64/09 i 66/09)

- Odluka o rang listi sudionika u malom obalnom ribolovu (Narodne novine, broj

123/16)

Page 63: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

60

- Odluka o ribolovnim mogućnostima i kriterijima raspodjele državne kvote i trajne

individualne kvote u 2017. godini (Narodne novine, broj 5/17)

- Odluka o kriterijima za upis ulovnih ribarskih plovila udičarskim alatima u registar

ICCAT-a (ICCAT Record of BFT Catching Vessels) u 2017. godini (Narodne

novine, broj 16/17)

- Odluka o kriterijima za upis ulovnih ribarskih plovila koja obavljaju ribolov

plivaricom tunolovkom u registar ulovnih brodova ICCAT-a (ICCAT Record of BFT

Catching Vessels) u 2017. godini (Narodne novine, broj 41/17)

- Popis hrvatskih trgovačkih i znanstvenih naziva pojedinih vrsta proizvoda ribarstva

(Narodne novine, broj 147/14).

(4) Iznimno od članka 13. stavka 2. ovoga Zakona u slučaju dopuštene količine ulova

plavoperajne tune (Thunnus thynnus), ta se odredba u cijelosti primjenjuje za tu vrstu od 1.

siječnja 2019. godine.

(5) Najkasnije do 31. prosinca 2017. godine ministarstvo će uspostaviti sustav za

samoobrazovanje putem mrežne stranice, a s početkom provedbe prestaju važiti odredbe

članka 21. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbe članka 29. stavka 2. ovoga Zakona, godišnje dozvole za 2017. godinu

izdaju se do 1. prosinca 2017. godine.

(7) Dozvole izdane u skladu s odredbama Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine, br.

81/13, 14/14 i 152/14) vrijede do 1. siječnja 2018. godine.

Članak 88.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o morskom

ribarstvu (Narodne novine, br. 81/13, 14/14 i 152/14).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ostaju na snazi članak 49., članak 50., članak 51.,

članak 52., članak 53., članak 54., članak 55., članak 56., članak 57., članak 58., članak 76.

stavak 1. točke 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27., članak 78. stavak 1. točke 72., 73., 75., 76.,

125., 126. i 127. Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine, br. 81/13, 14/14 i 152/14).

Članak 89.

Postupci započeti po odredbama Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine, br. 81/13,

14/14 i 152/14) dovršit će se po odredbama toga Zakona.

Članak 90.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članka

43. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Page 64: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

61

Prilog I.

Primjena kriterija za određivanje teških prekršaja

Br. Teški prekršaj Bd. Ponavljanje Vrijednost

ulova1

Karakteristike

plovila

1. Krivotvori ili sakriva oznake,

identitet ili registraciju

(članak 90. stavak 1. Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (f)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

5 Neovisno o

ponavljanju

prekršaja

Neovisno o

vrijednosti

ulova

Neovisno o

karakteristikama

plovila

2. Prikriva, nedopušteno mijenjanja ili

uništava dokaze povezane s

istragom

(članak 90. stavak 1. Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1224/2009zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (g)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

5 Neovisno o

ponavljanju

prekršaja

Neovisno o

vrijednosti

ulova

Neovisno o

karakteristikama

plovila

3. Zadržava na plovilu, prekrcava ili

iskrcava ribe ispod mjere u

suprotnosti s propisima na snazi

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a)

članak 3. stavak 1. i točkom (i)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

5 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

2.000,00 kuna

Neovisno o

karakteristikama

plovila

4. Obavlja ribolovne aktivnosti na

području regionalne organizacije za

upravljanje u ribarstvu na način koji

nije u skladu s mjerama za očuvanje

i gospodarenje resursima koje je

donijela ta organizacija ili na način

kojim krši te mjere

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (k)

5 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

1.500,00 kuna

Neovisno o

karakteristikama

plovila

Page 65: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

62

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

5. Obavlja ribolov bez važeće

povlastice za ribolov koju je izdala

Republika Hrvatska ili

odgovarajuća obalna država

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (a)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

7 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Neovisno o

vrijednosti

ulova

Neovisno o

karakteristikama

plovila

6. Obavlja ribolov bez važećeg

odobrenja za ribolov koju je izdala

Republika Hrvatska ili

odgovarajuća obalna država

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (a)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

7 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

7.000,00 kn

Neovisno o

karakteristikama

plovila

7. Obavlja ciljani ribolov stoka za koji

je na snazi moratorij ili zabrana

ribolova

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (d)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

7 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

3.000,00 kuna

Neovisno o

duljini plovila

8. Sprječava službene osobe u

obavljanju njihovih dužnosti pri

provjeravanju sukladnosti s važećim

mjerama očuvanja i gospodarenja

resursima ili sprječava promatrače u

obavljanju njihovih dužnosti pri

promatranju poštovanja važećih

pravila Unije

(članak 90. stavak 1. Uredbe

Vijeća (EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom.3. stavkom 1. točkom (h)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

7 Neovisno o

ponavljanju

prekršaja

Neovisno o

vrijednosti

ulova

Neovisno o

duljini plovila

9. Prekrcava ulova na ribarska plovila

za koja je utvrđeno da se bave

ribolovom NNN u smislu Uredbe

7 Neovisno o

ponavljanju

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

Plovila duljine 10

m preko svega

Page 66: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

63

Vijeća (EZ) br. 1005/2008, posebno

ona koja su uvrštena na Unijin

popis plovila NNN ili na popis

plovila NNN regionalne

organizacije za upravljanje u

ribarstvu, sudjeluje u zajedničkim

ribolovnim operacijama s takvim

plovilima, pomaže takvim plovilima

ili opskrbljuje takva plovila

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (j)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

počinjenim

prekršajem

preko

10.000,00

kuna

10. Koristi ribarsko plovilo koje nema

državnu pripadnost i koje je, stoga,

prema međunarodnom pravu

plovilo bez državne pripadnosti

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (l)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

7 2 puta u roku od 1

godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

17.500,00

kuna

Plovila duljine 15

m preko svega

11. Obavlja ribolov ribarskim plovilom

na kojem je izvršena preinaka

motora s ciljem povećanja snage

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a))

3 Neovisno o

ponavljanju

prekršaja

Neovisno o

vrijednosti

ulova

Plovila s

motorima snage

veće od 110kw

12. Propusti da se donesu i zadrže na

ribarskom plovilu te da se iskrcaju

bilo koji ulovi vrsta koje podliježu

obvezi iskrcavanja utvrđenoj u

članku 15. Uredbe (EU) br.

1380/2013, osim ako bi donošenje i

zadržavanje na plovilu te

iskrcavanje takvih ulova, u ribarstvu

ili ribolovnim zonama u kojima se

primjenjuju odgovarajuća pravila,

bilo protivno obvezama

predviđenima u pravilima

zajedničke ribarstvene politike ili

podložno izuzećima od takvih

obveza predviđenima u takvim

pravilima.

(članak 90. stavak 1. točka (c)

3 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

10.000,00

kuna

Plovila duljine 10

m preko svega

Page 67: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

64

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009)

13. Ne dostavlja iskrcajne deklaracije

ili prodajne listove ako je ulov

iskrcan u luci treće zemlje.

(članak 90. stavak 1. točka (a)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009)

5 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

17.500,00

kuna

Plovila duljine 10

m preko svega

14. Ne ispuni obveze bilježenja i

dostavljanja podataka o ulovu i

podataka povezanih s ulovom,

između ostalih i podataka koji se

moraju prenositi putem sustava za

satelitsko praćenje plovila

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (b)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

3 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Neovisno o

vrijednosti

ulova

Neovisno o

karakteristikama

plovila

15. Koristi zabranjeni ribolovni alat ili

alat koji ne ispunjava zahtjeve

propisane zakonodavstvom Unije

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (e)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

4 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

1.000,00 kuna

Neovisno o

karakteristikama

plovila

16. Obavlja ribolov na području

zabrane ribolova ili u razdoblju

zabrane ribolova, bez kvote ili

nakon iscrpljenja kvote, ili na

nedopuštenim dubinama

(članak 90. stavak 1. Uredbe Vijeća

(EZ) br. 1224/2009 zajedno s

člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i

člankom 3. stavkom 1. točkom (c)

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008)

6 drugi put u roku

od 2 godine od

počinjenja istog

prekršaja

Vrijednost

ulova

ostvarena

počinjenim

prekršajem

preko

5.000,00 kuna

Plovila duljine 10

m preko svega

Page 68: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

65

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Definira se svrha Zakona koja podrazumijeva provedbu Zajedničke ribarstvene politike

Europske unije, ciljevi ribarstvene politike na nacionalnoj razini, način gospodarenja i zaštite

obnovljivih bioloških bogatstava mora, način i uvjeti obavljanja ribolova, prikupljanje

podataka i postupanje s istima, upravljanje ribarskom flotom, nadležna tijela za provedbu

potpore u ribarstvu i uređenje tržišta, kao i druga pitanja bitna za morsko ribarstvo. Propisuje

se i odredba vezana uz sudjelovanje u radu međunarodnih organizacija u ribarstvu i/ili

međunarodnih projekata kojima se doprinosi postizanju ciljeva ribarstvene politike na

nacionalnoj razini

Uz članak 2.

Navode se akti čija se provedba uređuje ovim Zakonom.

Uz članak 3.

Definiraju se pojmovi koji se koriste u Zakonu.

Uz članak 4.

Ribarstvo se proglašava strateškom granom gospodarstva u Republici Hrvatskoj te se

propisuje obveza uključivanja u ostale razvojne strategije.

Uz članak 5.

Definiraju se ciljevi ribarstvene politike na nacionalnoj razini. U stavku 2. navodi se da

tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu zaštićena kao nematerijalno

kulturno dobro u Republici Hrvatskoj dio su navedenih kategorija ribolova u ovom Zakonu.

Uz članak 6.

Definiraju se pravne i fizičke osobe te aktivnosti i plovila na koje se ovaj Zakon primjenjuje.

Uz članak 7.

Definira se morski prostor u kojem se ovaj Zakon primjenjuje. Definiraju se dijelovi mora

pod određenom kategorijom zaštite u kojima ograničenja vezana uz obavljanje ribolova

donosi ministar nadležan za poslove ribarstva uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za

poslove zaštite prirode. Članak također daje mogućnost da se radi zaštite morskog ekosustava

u dijelovima mora koji su pod određenom kategorijom zaštite propišu dodatna ograničenja

ribolova podzakonskim aktom donesenim na temelju propisa koji uređuje pitanja zaštite

prirode uz prethodno mišljenje ministra. Članak također predstavlja temelj za pravilnik kojim

se opisuju i kartiraju granice ribolovnih zona i ribolovnih podzona i područja unutar

ribolovnog mora Republike Hrvatske, kao i granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u

more i za čije je donošenje potrebna prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove

zaštite prirode.

Uz članak 8.

Definiraju se nadležna tijela za provedbu akata iz članka 2. Navodi se da Vlada Republike

Hrvatske odlukom utvrđuje nadležna tijela za upravljanje i kontrolu provedbe mjera

strukturne politike operativnog programa. Definira se nadležno tijelo za prikupljanje bioloških

podataka u okviru godišnjeg plana prikupljanja podataka iz stavka 6. ovoga članka kao i za

Page 69: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

66

monitoring potreban za procjenu učinaka svih ili pojedinih oblika ribolova na morski

ekosustav. Navodi se da će ministarstvo javnim natječajem definirati tijela za provedbu

ostalih znanstvenih istraživanja. Određuju se dokumenti koje donosi ministar temeljem

propisa iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona i dokument koji donosi Vlada Republike

Hrvatske na prijedlog ministarstva.

Uz članak 9.

Definiraju se zadaće nadležnih tijela za provedbu ovoga Zakona i akata iz članka 2. ovoga

Zakona.

Uz članak 10.

Navode se institucije koje predstavljaju institucionalnu podršku. Navodi se da se savjetodavna

djelatnost može obavljati kao javna i privatna savjetodavna služba. Javnu savjetodavnu službu

obavlja Savjetodavna služba dok privatnu mogu obavljati fizičke i pravne osobe registrirane

za tu djelatnost. Nadalje se uvodi temelj za osnivanje Savjetodavnog tijela te se definiraju

njegove obveze i način rada. Uspostavlja se temelj za donošenje poslovnika o radu

Savjetodavnog tijela.

Uz članak 11.

Navodi se da ministarstvo vodi Registar subjekata u ribarstvu i Registar državnih potpora.

Uz članak 12.

Ovaj članak predstavlja temelj za donošenje mjera upravljanja biološkim bogatstvima mora.

Osim toga definiraju se one mjere za koje je potrebno pribavljanje prethodno mišljenje drugih

institucija, a kako su navedene u članku 12.

Uz članka 13.

Članak 13. predstavlja temelj za uvođenje naknade za ribolov s obzirom da biološka bogatstva

mora spadaju u nacionalne prirodne resurse. Nadalje, stvara se temelj za upravljanje onim

oblicima ribolova koji se nalaze pod regulacijom kako je navedeno u članku 12. stavku 1.

točkama 8. i 10. te se u tom slučaju ograničava raspolaganje resursom na razdoblje koje

jednokratno ne može biti dulje od 10 godina. Propisuje se i namjena sredstava prikupljenih od

naknada.

Uz članak 14.

U ovom se članku navode područja na kojima je zabranjen ribolov i/ili druge radnje koje

mogu ometati djelatnost uzgoja. U stavcima 3. i 4. navode se situacije u kojima ministar može

rješenjem dozvoliti ribolov na označenim mjestima.

Uz članak 15.

Ovim se člankom definiraju opći uvjeti za obavljanje gospodarskog ribolova na moru. Ovim

se člankom propisuje držanje na plovilu samo onih alat koji su upisani u povlasticu te se

propisuje obveza prisustva na plovilu odgovorne osobe tijekom obavljanja gospodarskog

ribolova na moru. Propisuju se uvjeti i područja na kojima se može obavljati gospodarski

ribolov školjkaša. Člankom se na plovila manja od 12 m proširuju obveze vezane uz prolazak

plovila koje proizlaze iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009.

Uz članak 16.

Ovim se člankom utvrđuje nadležnost ministarstva za izdavanje rješenja o izdavanju

povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i povlastice za mali obalni ribolov te

obrasca povlastice za gospodarski ribolov i povlastice za mali obalni ribolov.

Page 70: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

67

Uz članak 17.

Ovim se člankom propisuju prava i obveze koja pripadaju vlasniku plovila prilikom izdavanja

povlastice, uvjete koje mora zadovoljiti ovlaštenik povlastice, način prijenosa povlastice u

cijelosti i prijenos pojedinih prava iz povlastice. Propisuju se i slučajevi kada se ovlaštenik ne

može upisati u povlasticu, kao i obveza vođenja Registra. Ovaj članak predstavlja temelj za

donošenje propisa kojim će se definirati sadržaj i izgled obrasca povlastice te uvjeti pod

kojima je moguće prenositi povlastice ili pojedina prava iz povlastica, način prijenosa i

razdoblja kad je moguće vršiti prijenos, te sadržaj i način vođenja Registra povlastica. Ovaj

članak daje mogućnost ograničavanja prijenosa onih ribolovnih alata koji se nalaze pod

planovima upravljanja.

Uz članak 18.

Ovim se člankom propisuju slučajevi u kojima je vlasnik plovila dužan prema ministarstvu

uputiti zahtjev za pohranjivanje povlastice i rok za podnošenje zahtjeva za pohranjivanje

povlastice. Nadalje se propisuju slučajevi u kojima se povlastica pohranjuje po službenoj

dužnosti te se određuje maksimalni period pohrane povlastice te preuzimanje povlastice iz

pohrane u slučaju kad je ista pohranjena po službenoj dužnosti zbog neautoriziranog

povećanja tonaže plovila ili snage porivnog stroja kao i pravni lijek. Propisuje se obveza

vođenja upisnika pohranjenih povlastica te se uspostavlja temelj kojim se određuje način

vođenja i sadržaj Upisnika pohranjenih povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru i uvjeti o produženju roka pohrane.

Uz članak 19.

Ovim se člankom propisuju uvjeti pod kojima se povlastica za gospodarski ribolov ukida i

slučajevi u kojima se povlastica poništava.

Uz članak 20.

Ovim se člankom definira pojam povlastice za ribolov u državnom vlasništvu te se propisuju

uvjeti i način dodjele ribolovnih prava te sadržaj i način vođenja Registra povlastica za

ribolov u državnom vlasništvu.

Uz članak 21.

Ovim se člankom definira stručno osposobljavanje za obavljanje gospodarskog ribolova na

moru kao i kome se izdaje uvjerenje za gospodarski ribolov. Propisuje se na koji se način

provodi stručno osposobljavanje kao i uvjeti kojima moraju udovoljavati članovi Stručnog

povjerenstva. Uspostavlja se pravni temelj za donošenje Pravilnika kojim se propisuju i uvjeti

i kriterij vezani uz dodjelu prava iz povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u

državnom vlasništvu, dinamika podnošenja zahtjeva te sadržaj i način vođenja Registra

povlastica za gospodarski ribolov u državnom vlasništvu i evidencija prava koja proizlaze iz

povlastica u državnom vlasništvu.

Uz članak 22.

Ovim se člankom definiraju fizičke osobe kojima je dozvoljeno obavljanje malog obalnog

ribolova, broj ribolovnih podzona u kojima je dozvoljeno obavljanje malog obalnog ribolova i

dnevno ograničenje ulova po jednoj povlastici za obavljanje malog obalnog ribolova. Nadalje

se utvrđuje zabrana ulova pojedinih vrsta te se ograničava stavljanje u promet ulova

ostvarenog u malom obalnom ribolovu, alati kojima je dozvoljeno obavljanje ribolova te se

donosi temelj za izradu pravilnika kojim se razrađuje način obavljanja malog obalnog

ribolova, namjena, vrsta i količina ribolovnih alata i opreme te način njihova označavanja u

malom obalnom ribolovu.

Page 71: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

68

Uz članak 23.

Ovim se člankom definiraju uvjeti koje mora zadovoljiti fizička osoba da bi ostvarila pravo na

izdavanje povlastice za mali obalni ribolov. Definira se maksimalni broj povlastica za mali

obalni ribolov u kalendarskoj godini te uvjeti za izdavanje novih povlastica. Nadalje se

utvrđuje temelj za izradu propisa kojim se razrađuje postupak izdavanja povlastica za mali

obalni ribolov, način vođenja i sadržaj Registra povlastica za mali obalni ribolov kao i način i

dinamika njegova ažuriranja te objavljivanje izvoda iz Registra u obliku Rang liste. Ovim se

člankom omoguće ostvarivanje trajnog prava na godišnju dozvolu za rekreacijski ribolov i

posebnu dozvolu za ribolov ostima, vršama za lov ribe i stajaćim parangalima i uporabu

umjetne rasvjete (ferala) bez naknade za ovlaštenike povlastica za mali obalni ribolov kojima

je povlastica ukinuta na njihov zahtjev.

Uz članak 24.

Ovim se člankom navodi slučajevi u kojim se povlastica za mali obalni ribolov ukida kao i

slučajevi kad se poništava. Također se ovim člankom definiraju slučajevi prema kojima se

povlastica pohranjuje po službenoj dužnosti, te se određuje rok za pohranu.

Uz članak 25.

U ovom se članku navode alati kojima je dozvoljeno obavljanje gospodarskog i malog

obalnog ribolova te se navode načini uporabe ribolovnih alata i/ili ribolovne opreme koju nisu

dozvoljeni ovim Zakonom. Također, propisuju se i situacije u kojima se alati ne smiju koristiti

kao i iznimke u odnosu na to pravilo. Uspostavlja se pravni temelj za donošenje pravilnika

kojim se određuje referentno razdoblje i najmanji broj ostvarenih ribolovnih dana tijekom

istog za pojedine ribolovne alate, prema evidenciji ribolovne aktivnosti, potrebnih da se

ribolovni alat upisan u povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru smatra

aktivnim.

Uz članak 26.

Ovim se člankom definira izdavanje Odobrenja za gospodarski ribolov na moru, sadržaj

Odobrenja i navode se slučajevi u kojima se Odobrenje ukida. Nadalje se određuje temelj za

donošenje pravilnika kojim se propisuju kriteriji za izdavanje Odobrenja, uvjete za prijenos

prava na obavljanje ribolova iz Odobrenja, sadržaj i način izdavanja Odobrenja te sadržaj i

način vođenja Registra Odobrenja.

Uz članak 27.

Ovim se člankom propisuju obveza imanja dozvole prilikom obavljanja športskog ili

rekreacijskog ribolova. U stavku 2. ovoga članka omogućuje se osobama mlađim od 14

godina obavljanje rekreacijskog ribolova bez posjedovanja dozvole odmetom s jednim

povrazom, sa ili bez korištenja štapa.

Uz članak 28.

Ovim se člankom propisuju vrste dozvola za športski i rekreacijski ribolov na moru te uvjeti

koje je potrebno zadovoljiti za ostvarivanje prava na kupnju posebnih dozvola. Visina

naknade za pojedinu kategoriju dozvola se određuje pravilnikom izuzev visine naknade za

posebnu dozvolu za ribolov u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka,

posebnog rezervata i parka prirode čiju visinu naknade propisuje nadležna javna ustanova.

Uspostavlja se pravni temelj za donošenje odredbi pravilnikom kojima se propisuju cijene

pojedinih dozvola.

Page 72: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

69

Uz članak 29.

Ovim se člankom utvrđuje izdavanje i prodaja dozvola za športski ribolov na moru i

rekreacijski ribolov na moru. Propisuje se dostava izvješća o prodanim dozvolama te sadrži

temelj a donošenje pravilnika o sadržaju, obliku i rokovima dostave izvješća.

Uz članak 30.

U ovome se članku navode alati i oprema koju je dozvoljeno koristiti u športskom i

rekreacijskom ribolovu na moru te koje je organizme dozvoljeno sakupljati. Sadrži temelj za

pravilnik kojim se propisuju način uporabe, vrste, karakteristike i količina te način

označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog

odnosno rekreacijskog ribolova na moru.

Uz članak 31.

Ovim se člankom definiraju ograničenja vezana za korištenje podvodne puške u športskom

ribolovu.

Uz članka 32.

Ovim se člankom regulira sportski i rekreacijski ribolov plavoperajne tune (Thunnus thynnus),

igluna (Xiphias gladius), lov velikih rakova te sakupljanje koralja i spužava. Sadrži temelj za

donošenje pravilnika kojim se određuju sezona ribolova, ograničenja ulova po kategoriji

ribolova te po plovilu, karakteristike i količina ribolovnih alata i ribolovne opreme, uvjeti i

način provedbe ribolova na trofejne primjerke, način izvještavanja, rokovi, obveza prijave

ulova i način postupanja s ulovljenim primjercima.

Uz članak 33.

Ovim se člankom određuje obveza označavanja vrsta riba ulovljenih u športskom i

rekreacijskom ribolovu i određuje se maksimalna dnevna količina koju je dopušteno uloviti i

sakupiti. Sadrži i temelj za donošenje pravilnika kojim se propisuju način označavanja

određenih vrsta riba iz stavka 1., te količina i vrste dopuštenog dnevnog ulova.

Uz članak 34.

Ovim se člankom regulira održavanje natjecanja u športskom ribolovu, propisuje se izdavanje

odobrenja i uvjeti za održavanje natjecanja.

Uz članak 35.

Ovim se člankom definira negospodarska kategorija ribolova: ribolov u znanstvene i

znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija, uvjeti za obavljanje i ishodovanje

rješenja odnosno dopuštenja za obavljanje navedenih kategorija ribolova.

Uz članak 36.

Ovim se člankom definira ribolovni turizam kao dio gospodarskog ribolova na moru te se

definiraju osobe koje smiju sudjelovati u ovom obliku ribolova.

Uz članak 37.

Propisuje ovlaštenje za ribolovni turizam te uvjete i način izdavanja te sadržaj i način vođenja

Registra ovlaštenja za ribolovni turizam.

Uz članak 38.

Ovim se člankom navode slučajevi u kojima se ukida ovlaštenje za ribolovni turizam.

Page 73: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

70

Uz članak 39.

Propisuje se izgled Registra ribarske flote RH te izgled i način izdavanja Izvoda iz Registra.

Osim toga propisuje se mogućnost razmjene podataka u procesu vođenja Registra s

ministarstvom nadležnim za pomorstvo, kao što se i propisuje mogućnost donošenja

Pravilnika o uzorkovanju za identifikaciju ribarskih plovila.

Uz članak 40.

Definira se kapacitet ribarske flote, te se propisuje što je to aktivni i pasivni kapacitet te način

ustupanja, odnosno preuzimanja kapaciteta upisanog u povlastice za obavljanje gospodarskog

ribolova na moru i povlastica za mali obalni ribolov.

Propisuje se mogućnost izrade Pravilnika kojim će se propisati kapacitet, broj i karakteristike

ribarskih plovila po pojedinom području, ribolovnim zonama i ribolovnim podzonama i

vrstama ribolova, te način, uvjete i kriterije za ustupanje/preuzimanja kapaciteta izraženog u

GT i kW.

Uz članak 41.

Propisuje se obveza vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru te

oblik, sadržaj i način vođenja istih.

Uz članak 42. Propisuje ribolovne alate koji imaju obavezu iskrcaja proizvoda ribarstva na određenim

iskrcajnim mjestima.

Uz članak 43.

Propisuje mjesta prve prodaje proizvoda ribarstva, uvjete za registraciju prvih kupaca,

vođenje registra prvih kupaca te dostavu prodajnih listova.

Uz članak 44.

Propisuje obavezu vaganja proizvoda ribarstva prije prodaje ili uskladištenja.

Uz članak 45.

Propisuje obvezu ispunjavanja transportnog dokumenta za prijevoz proizvoda ribarstva, način

i uvjete prijevoza proizvoda ribarstva te sadržaj, oblik i način dostave transportnog

dokumenta.

Uz članak 46.

Propisuje obavezu uspostave sljedivosti proizvoda ribarstva.

Uz članak 47.

U svrhu praćenja ribolova, uzgoja i prometa daje se podloga za propisivanje obveze vođenja i

dostavljanja drugih podataka i evidencija iz navedenih djelatnosti.

Uz članak 48.

U svrhu praćenja ribolova daje se podloga za imenovanje ovlaštenih promatrača na plovilima

radi prikupljanja podataka i obavljanje kontrole.

Uz članak 49.

Propisuje zadaće ministarstva iz okvira za prikupljanje podataka u skladu s propisanim

Uredbama.

Page 74: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

71

Uz članak 50.

Propisuje obavezu dostave društveno-gospodarskih podataka te daje podlogu za donošenje

oblika, sadržaja i načina dostave te rokova dostavljanja obrazaca.

Uz članak 51.

Propisuje uvjete koji definiraju obvezu ugradnje sustava za satelitsko praćenje ribarskih

plovila (VMS) na određenu kategoriju ribarskih plovila.

Uz članak 52.

Propisuje uvjete koji definiraju obvezu ugradnje uređaja za elektroničko bilježenje i dostavu

podataka o ribolovu na određenu kategoriju ribarskih plovila.

Uz članak 53.

Propisuje se uspostava Ribarstvenog monitoring centra.

Uz članak 54.

Propisuje uvjete koji definiraju obvezu ugradnje sustava senzora aktivnosti i korištenja

ribolovnih alata na određenu kategoriju ribarskih plovila.

Uz članak 55.

Ovim člankom se utvrđuje nadležnost ministra da, u skladu s raspoloživim proračunskim

sredstvima, propisuje uvjete, kriterije i način dodjele potpora u ribarstvu, da odobrava dodjelu

potpora u ribarstvu na lokalnoj i regionalnoj (područnoj) razini radi uvida u cjelokupno

dodjeljene potpore u ribarstvu u RH, da osigura provedbu operativnog programa u ribarstvu te

donese prijedlog imenovanja nadležnih tijela u sustavu upravljanja i kontrole provedbe

Operativnog programa u okviru svoje nadležnosti. Također, ovim člankom se propisuju

obveze korisnika potpore i osigurava se kontrola utroška potpore na nacionalnoj razini.

Uz članak 56.

Ovim se člankom utvrđuje nadležnost ministra za provedbu pravne stečevine EU u segmentu

organizacije tržišta u ribarstvu, te se omogućava priznavanje dodatnog oblika udruživanja u

RH – ribarskih zadruga.

Uz članak 57.

Određuje se naknada štete na biološkim bogatstvima mora te se utvrđuju kriteriji za

utvrđivanje visine naknade štete. Sredstva naknade štete iz ovoga članka prihod su državnog

proračuna.

Uz članak 58.

Ovim se člankom regulira držanje na plovilu ribolovnih alata i opreme ukoliko na plovilo nije

izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru ili povlastica za mali obalni

ribolov. Ovim se člankom regulira držanje na plovilu onih ribolovnih alata i opreme koji nisu

upisani u povlasticu za gospodarski ribolov ili povlasticu za mali obalni ribolov ili koji nisu

obuhvaćeni dozvolom za športski i rekreacijski ribolov.

Uz članak 59.

Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za uspostavu i provedbu međunarodne suradnje u

sektoru ribarstva te osigurava sredstva za njezinu provedbu u okviru proračuna.

Page 75: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

72

Uz članak 60.

Određuje se obavljanje upravnog nadzora nad provođenjem ovog Zakona.

Uz članak 61.

Određuje tko može obavljati inspekcijski nadzor.

Uz članak 62.

Propisuje uvjete i stručnu spremu inspektora.

Uz članak 63.

Propisuje uvjete za ovlaštene osobe.

Uz članak 64.

Ovlašćuje se ministar za imenovanje inspektora koji sudjeluju u provedbi nadzora i kontrole u

okviru međunarodnih ugovora kojih je potpisnica Republika Hrvatska.

Uz članak 65.

Propisuje ovlasti inspektora i ovlaštenih osoba za snimanje i fotografiranje plovila, objekata i

drugih poslovnih prostorija pravnih i fizičkih osoba glede primjene ovog Zakona te ovlasti

inspektora i ovlaštenih osoba za pregledavanjem isprava kojim se dokazuje identitet osoba.

Uz članak 66.

Propisuje ovlasti inspektora za uzorkovanje na DNK-a analizu te ovlasti inspektora i

ovlaštenih osoba za uzorkovanjem proizvoda ribarstva u svrhu praćenja stanja u ribolovnim

zonama i ribolovnim podzonama na plovilu, iskrcaju, u transportu, odobrenom objektu i u

maloprodaji.

Uz članak 67.

Propisuje provedbu inspekcijskog nadzora bez najave.

Uz članak 68.

Propisuje oblike inspekcijskog nadzora i popunjavanje obrasca opažanja i zapisnika.

Uz članak 69.

Propisuje prava i obaveze inspektora i ovlaštenih osoba.

Uz članak 70.

Određuju se ovlasti inspektora i ovlaštenih osoba za privremeno oduzimanje proizvoda

ribarstva, alata, opreme i drugih predmeta kojima je počinjen prekršaj.

Uz članak 71.

Propisuje se postupak u slučaju žalbe na rješenje inspektora.

Uz članak 72.

Propisuje obavezu donošenja godišnjeg plana inspekcija u ribarstvu i proceduru donošenja.

Uz članak 73.

Propisuje se način vođenja evidencije o obavljenim inspekcijskim nadzorima.

Page 76: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

73

Uz članak 74.

Propisan je način dokazivanja službenog svojstva inspektora i ovlaštene osobe.

Uz članak 75.

Propisano je vođenje registra prekršaja.

Uz članak 76.

Propisani su kriteriji za određivanje teških prekršaja.

Uz članke 77. – 78.

Propisuju se prekršaji koji se, ako ispune kriterije, smatraju teškim prekršajima.

Uz članak 79.

Propisuje se primjena kriterija i broj bodova za teške prekršaje.

Uz članak 80.

Propisuje obavezu brisanja negativnih prekršajnih bodova nakon određenog roka te

privremeno ili trajno oduzimanje u slučaju sakupljanja određenog broja negativnih

prekršajnih bodova.

Uz članak 81.

Propisuje posljedice sakupljanja određenog broja bodova za zapovjednike ribarskih plovila

Uz članak 82.

Propisuje dodjelu najvišeg broja negativnih prekršajnih bodova u jednom inspekcijskom

nadzoru te mogućnost izvoda iz registra prekršaja.

Uz članke 83. – 86.

Propisuju se prekršaji i novčane kazne za počinjenje prekršaja.

Uz članak 87.

Određuje se rok za donošenje podzakonskih pravnih propisa temeljem ovog Zakona, te se

navode podzakonski propisi temeljem važećeg Zakona ostaju na snazi, u dijelu u kojem nisu u

suprotnosti sa prijedlogom Zakona.

Uz članak 88.

Ovim člankom propisuje se stavljanje izvan snage Zakona o morskom ribarstvu (Narodne

novine, br. 81/13, 14/14 i 152/14) izuzev odredbi kojima je uređen uzgoj riba i drugih

morskih organizama.

Uz članak 89.

Ovim se člankom uređuju postupci započeti po odredbama Zakona o morskom ribarstvu

(Narodne novine, br. 81/13, 14/14 i 152/14).

Uz članak 90.

Propisuje se dan stupanja na snagu Zakona te se propisuje iznimka stupanja na snagu odredbi

iz članka 43. Zakona.

Page 77: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

74

PRILOG - Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću

Page 78: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

OBRAZACIZVJEŠĆA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU

Naslov dokumenta Izvješće o javnom savjetovanju na Nacrt prijedloga Zakona o morskom ribarstvu

Stvaratelj dokumenta, tijelo koje provodi savjetovanje

Ministarstvo poljoprivrede

Svrha dokumenta Izvještavanje o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o morskom ribarstvu

Datum dokumenta 06. travnja 2017.

Verzija dokumenta I.

Vrsta dokumenta Izvješće

Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta

Nacrt prijedloga Zakona o morskom ribarstvu

Jedinstvena oznaka iz Plana donošenja zakona, drugih propisa i akata objavljenog na internetskim stranicama Vlade

-

Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta

Ministarstvo poljoprivrede

Koji su predstavnici zainteresirane javnosti bili uključeni u postupak izrade odnosno u rad stručne radne skupine za izradu nacrta?

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Uprave ribarstva te Uprave za pravne i financijske poslove, Savjetodavne službe, HGK, HOK, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva financija, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HSŠRM, Saveza ribarskih zadruga, Udruge profesionalnih ribara „Mare Croaticum“ i Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Je li nacrt bio objavljen na internetskim stranicama ili na drugi odgovarajući način?

Ako jest, kada je nacrt objavljen, na kojoj internetskoj stranici i koliko je vremena ostavljeno za savjetovanje?

Ako nije, zašto?

Nacrt je objavljen na internetskom savjetovanju e-savjetovanje u razdoblju od 30 dana (od 05. siječnja do 05. veljače 2017. godine).

Koji su predstavnici zainteresirane javnosti dostavili svoja očitovanja?

Svoja očitovanja dostavili su predstavnici HSŠRM, predstavnici klubova za športski ribolov na moru, predstavnici Otočnog sabora, predstavnici malih obalnih ribara, predstavnici županijskih obrtničkih komora, predstavnici udruga za zaštitu okoliša, predstavnici znanstvenih organizacija te pojedinci.

Page 79: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

ANALIZA DOSTAVLJENIH PRIMJEDBI

Primjedbe koje su prihvaćene

Primjedbe koje nisu prihvaćene i obrazloženje razloga za neprihvaćanje

Prihvaćene su primjedbe koje su se odnosile na članak 31. stavak 3. čijom je odredbom ribolov podvodnom puškom bio dozvoljen isključivo za lov ribe. Također je izmijenjen članak 8.u dijelu koji se odnosi na znanstvena istraživanja i prikupljanje bioloških podataka u okviru godišnjeg plana prikupljanja podataka. U članku 40. omogućeno je raspolaganje kapacitetom na razdoblje od tri godine, koje je prvotno bilo predviđeno na jednu godinu. Vezano za mali obalni ribolov, uzimajući u obzir pravnu stečevinu EU, prijedlozi malih obalnih ribara i njihovih zastupnika se nisu mogli uvažiti. Međutim, Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji koji su od strane Ministarstva kulture prepoznati kao nematerijalno kulturno dobro su preneseni u ovaj Zakon. S obzirom da je pravo izricanja opomene isključivo u nadležnosti policijskih službenika, prijedlog za njezino uvođenje nije mogao biti prihvaćen. Prihvaćene su dostavljene nomotehničke primjedbe te su primjedbe koje se odnose na sadržaj pravilnika koji će proizaći iz novog Zakona o morskom ribarstvu primljene na znanje.

Troškovi provedenog savjetovanja Provedba javnog savjetovanja nije iziskivala dodatne financijske troškove.

Page 80: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

1

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje vezano uz novi Zakon o morskom ribarstvu

Korisnik/Sekcija/Komentar Odgovor

HSSRM PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Članak 28. st. c) i d) Potrebno je dodati tekst u nastavku jer iz dosadašnjeg proizlazi da jednodnevne, višednevne i posebne dozvole mogu biti samo rekreacijske. c. jednodnevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE i višednevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole. d. posebne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole Članak 28. novi (3) ODNOS CIJENA ŠPORTSKIH I REKREACIJSKIH DOZVOLA MORA BITI NAJMANJE 1:2 Razlog razlike u cijeni leži u tome što će sada tržište biti otvoreno za sve koji žele kupiti godišnju dozvolu. Član udruge i Saveza nema samo beneficije već imaju obveze i doprinose, potiču i razvijaju sport i rekreaciju, vrše društveno korisne aktivnosti poput čišćenja mora i obale, rad sa mladima, vode evidencije o ulovu, razvijaju sportski turizam, troše novac na organizacije natjecanja, putovanja, smještaja… dakle doprinose na više načina. S druge strane rekreativci koji ne sudjeluju u nikakvim aktivnostima već iz mora samo uzimaju moraju platiti veću cijenu dozvole. Članak 29. st. (2) Godišnje dozvole se izdaju u razdoblju od 1. prosinca tekuće godine do 31. ožujka naredne godine. Članak 29. st.(3) Dozvole za športski ribolov na moru mogu se izdati samo članovima nacionalnih saveza za športski ribolov. -BRISATI jer je identičan tekst u članku 28.1. b). Ukoliko se odnosi na nacionalne saveze drugih zemalja smatramo da se već omogućavanjem kupnje godišnje dozvole smanjilo znatno opterećenje na strane državljane te bi trebali imati obvezu kupnje članske iskaznice kao i stanovništvo HR. Članak 29. st. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka SVE ŠPORTSKE dozvole za športski ribolov na moru prodaje Hrvatski savez za športski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: Savez) samo članovima Saveza, a posebne dozvole za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode prodaje nadležna javna ustanova. Posebne odredbe za LOV SA ALATIMA ZA LOV NA VELIKU RIBU Članak 32. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u rekreacijskom ribolovu na moru dopušten je ulov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke UZ ODOBRENU KVOTU. Članak 33. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe ulovljene za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu, moraju biti označene odmah nakon obavljenog vaganja. OZNAČAVAJU SE NAKON ŠTO REZULTATI VAGANJA POSTAJU KONAČNI.

Prihvaćen Poštovani, Zahvaljujemo na doprinosu. Odgovori na dostavljene prijedloge dani su kao odgovori na komentare koje je uputila Ardena Bajlo.

OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Predloženi novi Zakon o morskom sigurno ne ide na ruku otočanima i priobalcima koji su imali ribarske povlastice (dozvole) za mali ribolov, a temeljem provedenog natječaja nisu dobili povlastice za novu gospodarsku kategoriju „obalni mali ribolov“ nego su dobili dozvole za rekreacijski ribolov. Također, imaoci povlastica za mali ribolov, a odustali su za novu povlasticu i uzeli dozvolu za rekreacijski ribolov jer nisu koristili mreže stajačice već alate koji spadaju u rekreacijski ribolov. Svi oni po novom predloženom Zakonu o morskom ribarstvu su zakinuti za korištenje nekih alata koji su do sada bili pod rekreacijskim ribolovom, a u novom prijedlogu spadaju u kategoriju dodatnog plaćanja za korištenje odgovarajućih alata. Tako po novom prijedlogu Zakona o morskom ribarstvu imaoci rekreacijskih dozvola morat će još dodatno platiti posebne dozvole.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog novoga Zakona uvodi promjene u dijelu športskog i rekreacijskog ribolova. Naime novi Zakon predlaže uvođenje većeg broja posebnih dozvola (dozvole za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i upotrebu umjetne rasvjete), a koje će biti dostupne isključivo uz posjedovanje godišnje dozvole. Naime, prilikom izrade prijedloga Zakona vodilo se načelom zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora imajući u vidu da će dostupnost godišnjih rekreacijskih dozvola svim osobama bez obzira na prebivalište povećati broj ribolovnih alata na moru što u konačnici može rezultirati povećanjem ribolovnog pritiska na priobalne resurse. Kako

Page 81: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

2

bi se izbjegla takva situacija, primijenjen je pristup uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Što se tiče visina naknade za pojedine kategorije ribolova, biti će kao i do sada regulirane posebnim pravilnikom te će se kao i dosada voditi računa o posebnim kategorijama osoba s obzirom na starost i prebivalište. Također je planirano zadržati i sustav godišnjih dozvola za rekreacijski ribolov bez naknade (koje će uključivati i posebne dozvole), na koje je pravo ostvareno na temelju odobrenja za mali ribolov ili pak odustajanjem od povlastice za mali obalni ribolov.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 13. – ujednačiti krug obveznika Treba proširiti krug obveznika naknade za obavljanje ribolova, na način da je plaćaju svi sudionici ribolova, kako ribari u gospodarskom ribolovu tako i sportski i rekreacijski ribolovci (osim naknade za dozvolu i naknadu za dopuštenu kvotu ulova). Ili obvezu plaćanja treba ukinuti/brisati svima.

Primljeno na znanje Poštovani, Zakonom se predviđa plaćanje naknade za obavljanje ribolova, a Pravilnikom se regulira provedba ove odredbe.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 21. – odrediti stručnu osposobljenost za ronjenje Predlaže se dodati stavak: „Ukoliko se ribolov obavlja pomoću ronilačkih aparata, ribar mora imati i stručnu osposobljenost za ronjenje, što se dokazuje uvjerenjem koje izdaje organizacija koja ima odobrenje od ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja za izvođenje programa „ronilac u ribarstvu“ ili „ronilac u gospodarstvu“ A kategorije.“ Ovo iz razloga što uz ronilačke aparate upisane u povlasticu treba odrediti i stručnu osposobljenost, jer je do sada u tumačenju uporabe alata dolazilo do raznih tumačenja koju osposobljenost se mora imati.

Primljeno na znanje Poštovani, Dostavljeni prijedlog ne spada u domenu prijedloga ovoga Zakona već spada u nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 25. - st. 6. – ribolovni dani i „aktivnost“ samo za alate za koje je potrebna autorizacija, i isključivo unaprijed propisivanje minimalnog broja radnih dana i aktivnosti alata utvrđivati samo za alate za koje je potrebno odobrenje (tzv. autorizacija“), ali ne i za ostale, i to na način da se potreban broj radnih dana utvrdi prije ili na samom početku referentnog razdoblja, odnosno unaprijed. Nijedan ribar ne smije izgubiti alat zbog neaktivnosti ako unaprijed u tom razdoblju nije znao koliko treba biti aktivan. Kod određivanja potrebnih radnih dana treba svakako uzeti u obzir i sve objektivne mogućnosti – lovostaj, zabrane, vremenske prilike, kao i veličinu plovila. - st. 7.i 8. – neaktivne ribolovne alate ne brisati iz povlastice Ribari ne smiju gubiti pravo na alate upisane u povlasticu. U kupnju i izradu alata utrošeni su sredstva i vrijeme, a izmjenom gospodarskih/vremenskih/osobnih uvjeta moguće ih je ponovo aktivirati. Njihovim brisanjem iz povlastice ostaju ribaru samo teret.

Primljeno na znanje Poštovani, Vezano za komentar uz članak 25., a uzimajući u obzir da se prirodnim resursima upravlja na nacionalnoj razini, cilj ovog Zakona je unaprijediti upravljanje neiskorištenim kapacitetom i neaktivnim ribolovnim alatima radi boljeg upravljanja živim bogatstvima mora. Članak 25. stoga predviđa propisivanje provedbenih odredbi vezanih uz određivanje referentnog razdoblja i aktivnosti alata Pravilnikom kao i mogućnost propisivanja upravljanja neaktivnim alatima.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 27. – 33. – Športski i rekreacijski ribolov samo ograničenim alatima i u ograničenom vremenu Zbog velikih problema do kojih dolazi jer športski i rekreativni ribolovci vrlo često oštećuju ili uništavaju postavljene alate profesionalnih ribara, predlaže se da se športski i rekreacijski ribolov dozvoli samo udičarskim alatima, izuzev stajaćeg parangala, te vremenski ograniči na vikend (subotu i nedjelju). Sve su vrste ribolova podvrgnute ograničenjima (udaljenost od obale, veličina oka, kW, GT i drugo) dok športski i rekreacijski ribolov nije limitiran brojem već mogu neograničeno nabavljati dozvole. Uz čl. 33. – ograničiti težinu sakupljenih školjki na maksimalno 1 kg po vrsti školjaka odnosno ukupno do 3 kg školjaka dnevno Kod sakupljanja školjki ulov od 5 kg je preveliki, to je teško i

Odbijen Poštovani, Športski i rekreacijski ribolov dozvoljeno je obavljati korištenjem ograničenog broja ribolovnih alata te je ograničen dnevni ulov po pojedinom rekreativcu. Smatramo da negospodarski ribolov obogaćuje turističku ponudu u Hrvatskoj te ga kao takvog treba njegovati. Ipak, pri tom je važno voditi računa o stanju bioloških bogatstava mora te kao i u gospodarskom ribolovu ograničavati ulov određenih vrsta u svrhu njihove zaštite.

Page 82: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

3

profesionalcima. Za potrebe športskih i rekreativnih ribolovaca držimo primjerenom količinu od 3 kilograma dnevno.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 36. – omogućiti i turistima sudjelovanje u ribolovu Kod ribolovnog turizma kojeg obavlja ribar ovlašten za gospodarski ribolov treba omogućiti sudjelovanje turista. Ribar će se po pravilima struke uvijek brinuti da to budu operacije i alati koje turist može koristiti, što će poboljšati i učiniti atraktivnijom uslugu. Sada je za to potrebno kupovati dodatno dnevne dozvole, što dosta poskupljuje uslugu, pa ona postaje nezanimljiva.

Prihvaćen Poštovani, Ribolovni turizam spada u gospodarski oblik ribolova te ga smije obavljati ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru odnosno njegovi zaposlenici.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 40. - Omogućiti i raspolaganje pasivnim kapacitetom u tonaži (GT) - Produžiti mogućnosti raspolaganja na pet godina Treba omogućiti ribarima da kod izmjene broda za brod manje tonaže raspolažu i sa preostalim kapacitetom u GT. Nema razloga za nemogućnost raspolaganja ribara pasivnim kapacitetom u tonaži odnosno različitog postupanja sa snagom (kW) i tonažom (GT) Period raspolaganje pasivnim kW i GT od godinu dana zamijeniti sa 5 godina, u kojem roku ih ribar može iskoristiti osobno za svoje potrebe, što je osnovna namjera ili ih ustupiti drugima. - Vraćanje zaokruženih GT i KW Predlaže se da se u Zakonu ili popratnom pravilniku regulira način povrata smanjenih/zaokruženih GT-a i KW za isto plovilo, odnosno pogonski stroj (lučke kapetanije su u knjižicu često upisivale manje BRT i KW, navodno zbog neusklađenosti propisa iz područja ribarstva i pomorstva) i tako umanjivale ranije upisane kapacitete. Ribari traže da im se to u određenom periodu vrati na raspolaganje.

Djelomično prihvaćen Poštovani, prijedlog vremenskog ograničenja raspolaganja kapacitetom je djelomično prihvaćen i produžen na tri godine te je uvažena i primjedba vezana uz raspolaganje kapacitetom u tonaži (GT). Primjedba vezana za zaokruživanje GT-a nije u nadležnosti ovoga ministarstva.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 42. – iskrcajna mjesta treba određivati ministarstvo Popis iskrcajnih mjesta treba utvrđivati nadležno ministarstvo a ne Vlada.

Primljeno na znanje S obzirom da Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za pomorsko dobro, a na pomorskim dobrima se nalaze iskrcajna mjesta, prijedlog je da se obveže Vlada donijeti popis iskrcajnih mjesta. Na taj su način sva ministarstva dužna postupati po Odluci Vlade te se neće događati kao do sada da lokalne uprave zabranjuju iskrcaj ili pristanak ribarskih plovila.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Uz čl. 51. i čl. 52. jezično uskladiti uvjet i/ili Za obvezu VMS i e-očevidnika navedena je obveza za plovila neovisno o duljini „ukoliko podliježu obvezi izdavanja odobrenja iz čl.26.st.1. ovog Zakona i ukoliko raspolažu individualnom dopuštenom količinom ulova za neku vrstu. Nejasno je da li je to kumulativan uvjet ili pojedinačan? Ako je prema sadašnjem stanju, nije kumulativan uvjet, pa umjesto „i“ treba biti „ili“.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je riječ "i" u članku 51. stavku 2. i članku 52. stavku 2. zamijenjena riječju "ili".

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU 1. Nemogućnost procjene ulova Za pogrešku u procjeni težine ulova više od 10% molimo ne propisati novčanu kaznu, nego samo opomenu i to ako se odnosi na količinu ribe preko 20 kg. Kod manjih količina je nemoguće izvršiti procjenu sa samo 10% odstupanja, kao i u ambalaži koja nije puna. Tu neminovno i učestalo nastaju greške koje, kada se jednom prijave, ostaju trajno evidentirane, čak i ako se izvrši ispravak. Zbog toga bi trebalo izbjeći i otvorenu mogućnost da se ponavljanje te pogreške smatra teškim prekršajem. S obzirom na mogućnost kažnjavanja retroaktivno za prethodni period, ribare je strah od neizvjesne budućnosti. Molimo da se takva presija smanji, pa i da se po mogućnosti prema EU pokrene inicijativa promjene ove odredbe kako ribari ne bi zbog neodrživih formalnih propisa dolazili u teške financijske i egzistencijske uvjete. 2. Omogućiti izricanje opomene I za ostale prekršaje učinjene prvi puta koji se ne smatraju teškim treba propisati mogućnost izricanja opomene. Uz toliko

Odbijen Poštovani, Primjedbu koja se odnosi na procjenu ulova trenutno nismo u mogućnosti prihvatiti jer obveza proizlazi iz Kontrolne uredbe. U slučaju revizije Kontrolne uredbe (ili eventualnog donošenja nove) vodit ćemo računa da se pokuša izmijeniti ova odredba. Vezano za mogućnost izricanja opomena, takva je ovlast prema Prekršajnom zakonu dana isključivo policijskim službenicima.

Page 83: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

4

nabrojanih obveza gotovo je nemoguće da inspektor ne nađe nikakvu grešku. Psihološki pritisak zbog mogućnosti plaćanja brojnih kazni je prevelik, a s obzirom na profitabilnost struke, gotovo svaka kazna postaje pitanje opstanka.

Vedran Slijepčević PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, smatram da je članak 31. stavak 3. u novom prijedlogu loš iz razloga što ograničava ulov podvodnom puškom samo na ribu. Pojašnjenje: ukoliko se zabranom lova drugih organizama (glavonošci i rakovi) želi postići povećanje broja spomenutih organizama, ovu zabranu bi bilo smislenije primijeniti na gospodarskom ribolovu koji je puno manje selektivan i ima značajno veći utjecaj na fondove tih organizama. Podsjećam da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat. 5 kg ulova + 1 "kapitalac" (5 kg ulova postižu samo vrhunski podvodni ribolovci) podvodnom puškom ni u kom slučaju neće napraviti niti približan utjecaj na glavonošce i rakove prije svega zato jer su ti organizmi u pravilu usputna lovina, a njihov ulov ne predstavlja značajno zadiranje u njihove fondove. Srdačan pozdrav, Vedran Slijepčević, dr. med. vet.

Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

Vjekoslav Kozina PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, prije svega iskreno se nadam kako je cilj e-savjetovanja uistinu provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, a ne samo nužna forma. Pojedine odredbe ovog prijedloga zakona kao što je to slučaj i s važećim zakonom nikad se u praksi ne provode niti se nažalost prekršitelji sankcioniraju, što daje krivu sliku i motiv različitim interesnim skupinama da bez prethodne analize ulova, prekršaja ili prebrojavanja jedinki pojedine vrste, naprečac interveniraju u zakonske odredbe kako bi ojačali svoju poziciju ili profit. Mislim kako je naše more potrebno zaštiti i čuvati, uz stalno praćenje stanja pojedinih vrsta na dobrobit svih građana i naraštaja RH. Prijedlog čl. 31. st. 3. nije rezultat nakon provedene analize nego pojedinačna intervencija bez prethodne analize stanja. Ukoliko je potrebno pojedine vrste dodatno zaštiti, podvodni i sportski ribolovci biti će vjerujem prvi koji će u tome pomoći, i to se može napraviti bilo kroz određivanje minimalnih veličina i/ili lovostaja što će omogućiti oporavak ugroženih vrsta. Takve mjere obvezujuće su za sve skupine ribolovaca i za sve alate. Stvaranje negativne slike o podvodnim ribolovcima i uvođenjem zabrana kako je predloženo bez presedana je, ali nažalost i bez učinka dokle god je moguće iste morske organizme prekomjerno izlovljavati drugim alatima bez obzira na njihovu veličinu. U praksi to znači, da se u 1kg hobotinca kupljenih od ribara može naći i 3 do 4 jedinke, koje sam nikad ne bih lovio u podvodnom ribolovu jer su pojedinačne premale. Molio bih da se prije donošenja ovog zakona izvrše potrebne analize i da se potom propišu mjere koje će pomoći oporavku pojedinih vrsta ukoliko iz monitoringa proizlazi da je to potrebno s tim da provedba tih mjera kao što su propisivanje minimalne veličine jedinki i/ili lovostaj bude obvezujuća za sve skupine ribolovaca od profesionalnih, rekreacijskih, sportskih i podvodnih u jednakoj mjeri i na jednak način. S poštovanjem, VKozina

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.

Marinko Lapov PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Priopćenje malih ribara Istarske županije na objavljenu listu dozvola za mali obalni ribolov S obzirom da je Republika Hrvatska u 2017. godini dodijelila 3500 povlastica za mali obalni ribolov, od toga samo 24 dozvola dodijeljeno je građanima iz Istarske županije ovim putem želimo Vam ukazat na nepošten odnos koje nadležno ministarstvo ima prema malim ribarima iz Istre. Naime, trenutno važeći sustav kriterija i bodovanja, utemeljen na odredbama Pravilnika iz 2015. godine o malom obalnom ribolovu, izrađenog od strane Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za ribarstvo, u prevelikoj se mjeri poziva na indeks razvijenosti jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojima žive mali ribari, a što samo po sebi direktno i suštinski ne određuje socijalni status ribara, te zato ne može biti okosnica pri određivanju prava na dodjelu povlastica. Mali ribari iz

Prihvaćen Izmjene koje se predlažu u ovom komentaru predmet su pravilnika kojim se regulira mali obalni ribolov. Ističemo da su kriteriji koji su predloženi u važećem Pravilniku o malom obalnom ribolovu, a u konačnici i prihvaćeni rezultat argumenata kojima je RH branila mali ribolov u EK tijekom predpristupnih pregovora za ulazak u članstvo Europske unije. Prvenstveno se to odnosi na korištenje mreža stajaćica kod starije populacije na otocima kojima takav način ribolova predstavlja važan izvor prehrane, a socijalni status i udaljenost od većih gradova im ograničava pristup ribi iz drugih izvora. Dakle, prednost je dana

Page 84: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

5

Istre su diskriminirani, a može se reći i kažnjeni samo zato što žive u županiji koja je gospodarski razvijena, te takav sustav bodovanja i izdavanja povlastica negira specifičnosti tradicije i dovodi do nejednakog razvoja različitih ribolovnih područja u Republici Hrvatskoj. S obzirom na gore navedeno predlažemo: - da se uvedu regionalne kvote sukladno kojima bi sve priobalne regije RH bile podjednako zastupljene u broju izdanih dozvola - da se sustavom bodovanja ujednači cijeli teritorij Republike Hrvatske te na taj način izbjeći stavljanja u nepovoljan položaj osobu slabijeg imovinskog statusa iz bogatije regije u odnosu na osobu iz siromašnije regije - da se godišnjim revizijom iznova utvrđuje imovinski status budući da je podložan promjenama, a utječe na sustav bodovanja - da se godišnjom revizijom utvrđuje mjesto prebivališta budući da je podložno promjenama, a utječe na sustav bodovanja (vikendaši se prijavljuju na otoke, dobivaju specifična prava, nakon čega iznova mijenjaju prebivalište) - da se u suradnji s Ministarstvom uprave i Matice umrlih na godišnji razini vrši revizija kako bi utvrdili da li je ovlaštenik povlastice preminuo U rješavanju naše problematike aktivno su se uključili Lokalni ured eurozastupnika Ivana Jakovčića, Klub zastupnika IDS-a u Saboru te predstavnici Istarske županije s nizom inicijativa prema državnim institucijama, ali i prema Europskoj komisiji te se ovim putem želimo i zahvaliti na razumijevanju i podršci. Mali obalni ribolov uvršten je kao dio tradicije i kulturne baštine u Registar Ministarstva kulture, stoga pozivamo Ministarstvo poljoprivrede te sve nadležne organe da prestanu svojim birokratskim smicalicama i iskrivljenim tumačenjem Ugovora o pristupanju EU da nam uskraćujete pravo da se bavimo ono čime smo se desetljećima bavili mi, naši očevi i djedovi jer time uništavate tradiciju naših predaka- ISTARSKIH RIBARA. U ime malih ribara Istarske županije, Marinko Lapov(098-197-1966) i Claudio Visinitin(091-543-3065)

otočanima (kao i stanovnicima nerazvijenih obalnih općina i gradova), starijoj populaciji, nezaposlenima, invalidima te hrvatskim braniteljima neovisno o županiji kojoj pripadaju. Također je potrebno istaknuti da broj nekadašnjih malih obalnih ribara nije bio ravnomjerno raspoređen po županijama, odnosno regijama te stoga korištenje takvog principa prilikom definiranja kriterija ni u kom slučaju ne bi bio objektivan. Nastavno na prijedlog uvođenja godišnje revizije u svrhu utvrđivanja imovinskog statusa ili mjesta prebivališta nažalost nismo u mogućnosti provesti zbog nepostojanja zajedničke platforme administrativnog sustava koja bi sadržavala takve podatke. Ministarstvo poljoprivrede od uvođenja kategorije malog obalnog ribolova, dakle od 2015. godine godišnju reviziju vrši temeljem informacija o preminulim osobama koja nam na zahtjev dostavlja Matica umrlih te će se takva praksa nastaviti provoditi i nadalje.

Danko Ilijić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU U smislu boljeg ocuvanja ribljeg fonda u Jadranskom moru potrebna je promijena nekih dijelova zakona o morskom ribarstvu pa u tom smislu predlazem slijedece: Clanak 7, stavak 2. provesti istu zastitu na sva podrucja nacionalnih parkova i parkova prirode po uzoru kako je to regulirano u nacionalnom parku Briuni. Članak 12. stavak 1. U pravilniku o prostornom i vremenskom ogranicenju ribolova donijeti mjere kratkorocne vremenske zabrane ribarenja na sve vrste koje su u mrijestu, trajne zabrane na vrste koje su pred izumiranjem (skamp), kako vremenski tako i prostorno, za skamp jabucka kotlina i akvatorij Losinja za koce i vrse na skampa. Povecati minimalnu dopustenu velicinu ulova, posebno na ugrozenu riblju vrstu i ribu u jatu. PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OKRUŽUJUĆIM MREŽAMA PLIVARICOM - Clanak 3, stavak 2. Mijenja se i glasi: Zabranjeno je korištenje malih plivarica unutar akvatorija od 1 NM od obale., a stavak 3 se potpuno brise. Naime, nerjetko se izobata od 50 metara dubine nalazi uz samu obalu pa zakon na takvim podrucjima dopusta plicaricama svijetljenje uz samu obalu sto svakako nije dobro jer takav zakon ide na ruku samo i i sklucivo gospodarskom ribolovu a uvelike smanjuje mogucnosti ulova kako malim ribarima tako i sportskim ribolovcima kojih je najveci broj korisnika. Nadalje na taj nacin ce se omoguciti zabrana plivaricama lov u kanalima gdje je obnavljanje ribljeg fonda znatno teze od otvorenog mora. I konacno pronaci nacin ucinkovitijeg nadzora nad ulovima jer smo svjedoci velikih krivolova upravo od strane vlasnika gospodarskih povlastica koji ujedno imaju i najvece ulove, sjetite se orade u mrijestu 10. i 11. mjesec kad su plivarice koje ne smiju mrezom srdelarom zatvarati jata orade danima tone i tone u biti oradele (male orade, do 400 grama) dizali bez ikakvog rizika od sankcija, a sasnkcije bi trebale biti nedvosmisleno stimulirajuce da se to niti ne pomisli a kamoli uradi. Hvala Danko Ilijić

Primljeno na znanje Poštovani, Člankom 7. stavkom 2. omogućuje se uvođenje regulacije ribolova koju predlažete. Ostali dostavljeni komentari predmet su spomenutih propisa.

Roko Gracin PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani! Stavkom (3) članka 31. novog prijedloga zakona sportski

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Page 85: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

6

ribolovcima dodatno se ograničava ulov jer je dozvoljen samo ulov ribe što isključuje glavonošce kao i ulov školjkaša i rakova. Ako se ta mjera provodi zbog saznanja o neodrživom izlovu hobotnice (postoji li istraživanje koje to potkrepljuje?) onda se restriktivna mjera treba primijeniti na sve skupine koje se bave lovom hobotnice a najviše na one koje imaju najštetniji utjecaj. S obzirom da se ova mjera primjenjuje samo na lov podvodnom puškom koja je k tome najselektivniji alat među svim ribolovnim alatima, smatram da ovakav prijedlog nije na ničiju dugoročnu dobrobit već samo na štetu podvodnih ribolovaca što je diskriminirajuće i nedopustivo. Ja kao i veliki broj ribolovaca svjestan sam da je prevelik izlov hobotnice u najvećoj mjeri povezan sa lošim provođenjem postojećih zakona, kontrolom minimalne lovne veličine hobotnice tj. općenito krivolovom. S obzirom da je problem krivolova nerješiv zakonima već strožom kontrolom na moru, smatram ovu izmjenu zakona nepravednom. Također, htio bi skrenuti pažnju na tradicionalno ilegalno ponašanje određenih ribara plivaricama u listopadu i studenom, kada velika matična jata orada love sa mrežama plivaricama na način da je orada 90% ulova što je daleko preko dopuštenih 30% slučajnog ulova. Roko Gracin

dragan poje PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani ! Prva i osnovna stvar na koju bi upozorio opcenito kod donosenja novog zakona je ta da takvi zakoni se moraju bazirati na relevantnim podacima istrazivanja i mišljenju struke a ne interesu pojedinaca i ribarskom lobiju kojemu je bitna samo trenutacna dobit a ne briga o moru i ribljem fondu. Želim vas isto podsjetiti da je more i morske dobrote javno dobro svih nas ( državljana Republike Hrvatske ) a ne samo pojedinaca koji ga nemilosrdno devastiraju !!!. u novom zakonu sve se svodi na zakone iz EU koji su nam jedino donjeli smanjenje lovne veličine ribe umjesto da se povečaju za dobrobit svih nas.Šta se tiče izdavanja godišnjih ribolovnih dozvala vidim da je sada dozvoljena prodaja strancima kojima je dovoljno da su članovi saveza i ne vidim u tome nista pozitivno za zastitu mora . ( navodim primjer Slovenije koja se najvise borila za to da se državljanima Slovenije omoguci kupnja godisnjih karata a ona sama ne dozvoljava kupnju godišnjih karata ako nisi državljanin Slovenije !!! ) Sljedeče šta je totalno promašeno je da se zabrani lov glavonožaca puškom koja je naj selektivniji alat od svih a pogodovati ce se pojedincima koji izlovljavaju glavonošce nemilosrdno svim ostalim sredstvima bez obzira na lovnu veličinu i to u svrhu prodaje ( jer kako se kod nas kaže kg je kg bez obzira dali je to jedna hobotnica ili 4 ) mislim da bi bilo puno bolje da se je donjela minimalna lovna veličina glavonožaca pogotovo hobotnice . Sljedeča na šta bi upozorio je RIBOCID plivarica u ciljanom izlovu orade u mrijestu koji se događa več godinama a takva riba se prodaje u bescjenje a sami time nanosi se nepopravljiva šteta ribljem fondu i tu vidim jedino rješenje u uvođenju lovostaja za oradu tako i za ostale važnije riblje vrste koje se nemilosrdno izlovljavaju u vrijeme reprodukcije a pojedinci vođeni svojom pohlepom to masovno iskorištavaju kako bi ostvarili profit !!! Između ostalog mislim da bi isto trebalo proglasiti trajno zaštičene zone po uzoru na druge države u kojima su se takve zone pokazale jako uspješne u oporavku ribljeg fonda a i povečale su prihode od turizma . Upozoravam i na nerad inspekcija koje su nadležne za kontrolu ulova na tržnicama kao i u restoranima u kojima završava največi dio nelegalno ulovljene ribe. Apeliram i na još jednu stvar koja je po mom mišljenju i najbitnija od svih navedenih, a to je edukacija mladih več od najranije dobi od vrtiča i osnovnih škola gdje bi se upoznavanjem djece sa morem i živim organizmima koji žive u njemu podizao nivo ekološke svijesti da se vec od najranije dobi shvati da more nije vreča bez dna te da se mora štititi za dobrobit svih nas kako bi i u budučnosti mogli uživati u njegovim darovima , a to je moguče jedino sa racionalnim iskorištavanjem kojeg danas nažalost nema. Hvala Dragan Poje

Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu. Dostupnost dozvola za rekreacijski i sportski ribolov sukladno načelima pružanja usluga u EU obveza je RH. Vezano za ulov glavonožaca, članak 31.3. se briše sukladno zaprimljenim prijedlozima i komentarima. Po pitanju uvođenja trajnih zaštićenih zona, ovim je prijedlogom Zakona omogućeno na temelju znanstvenog savjeta definiranje područja s posebnim režimom upravljanja (članak 12. stavak 1. točka 15.) koji uključuje i tzv. no take zone. Slažemo se da je edukacija mladih od najranije dobi vrlo važna za njihov budući odnos prema živim bogatstvima mora te je dužnost svih institucija u davanju podrške takvim edukativnim projektima.

Igor Žokalj Prihvaćen

Page 86: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

7

PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, 2. stavkom 31. članka propisuje se da pri ribolovu podvodnom puškom ribolovac mora biti označen prema posebnom propisu. Htio bih ukazati da postojeće rješenje po kojem ribolovac mora imati odgovarajuću signalnu bovu vezanu za dio tijela ili pojas s olovnicama nije dobro i u određenim situacijama može mu ugroziti život. Tomu svjedoče pogibije podvodnih ribolovaca kod Pule i na Pelješcu unatrag nekoliko godina zbog zaplitanja konopa o dno. Osim toga bovu vezanu s do 35m konopa vjetar ili morske struje udalje od ribolovca tako da postoji mogućnost da plovilo koje izbjegava bovu naleti na ribolovca. Tim više što ne postoji propis koji bi regulirao kako nautičar mora postupiti u takvom slučaju niti su predviđene kazne za one koji se namjerno, iz radoznalosti ili zlobe, pretjerano približavaju podvodnom ribolovcu označenom bovom. Smatram da ja bolje rješenje propisati maksimalnu udaljenost ribolovca od signalne bove, u skladu s praksom drugih mediteranskih zemalja. 3. stavkom 31. članka propisuje se da se podvodnom puškom može loviti samo riba, dakle isključuje se ulov glavonožaca (hobotnica, sipa,..) koju ribolovac može loviti drugim dalatima dozvoljenim u sportskom ribolovu. Smatram da je dosadašnje rješenje bilo pravednije jer podvodnom ribolovcu dopušta ono što je dopušteno i ostalim vlasnicima dozvole za sportski i rekracijski ribolov. S druge strane podržao bih, ukoliko je potrebno zaštiti određenu vrstu, zabranu ribolova koja bi bila adekvatno argumentirana i koja bi se odnosila na sve alate i sve kategorije ribara. 1. stavkom 33. članka propisano je označavanje ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Protivim se označavanju/sakaćenju ribe jer je to nepotrebno, nekorisno, ne rješava ništa te ni ne postoji u praksi drugih zemalja. Prodaja ribe „na crno“, krivolov, prelov, kršenje lovostaja itd. može se rješiti i po postojećem Zakonu.

Poštovani, Prijedlog vezan za članak 31. stavak 2. ne spada u nadležnost ovoga ministarstva. Primjedba na članak 31. stavak 3. se uvažava te se odredba članka 31. stavka 3. briše. Označavanje ribe iz športskog i rekreacijskog ribolova predlaže se kako bi se uklonila prisutnost takve ribe na tržištu.

Victor Stinga Perusco PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, smatram da je članak 31. stavak 3. u novom prijedlogu loš odgovor na problem, želim skrenuti pažnju na to da krivolovci će nastaviti loviti glavonošce i ostale vrste s bilo kojim zakonom koji ce stupati na snagu. Ovaj prijedlog po meni nije dobar, trebala bi se staviti neka minimalna veličina za glavonošce i ostale organizme, uvesti lovostaj za organizme koji su pod utjecajem ribolovnog napora tokom mrijesta, te što je najvažnije pojačati kontrole na moru, u ribarnicama i restoranima sa strane policije i ribarskih inspektora, kako bi se kaznili krivolovci koji stvaraju veliku štetu morskom ekosustavu, uništavaju sliku sportskih ribića i podvodnih ribolovaca koji poštuju more i sve zakone a na kraju i ribare koji od toga žive i plačaju sve naknade. Victor Stinga Perusco

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Dean Linić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštvani, Prvo bih želio istaknuti da je podvodni ribolov u Hrvatskoj nešto više od samog ribolova, to je tradicija kao i u većini Merditeranskih zamalja. Članak 31. stavak 3. ovog prijedloga zakona diskriminira podvodne ribolovce koji su ujedno naj selektivniji ribolovci, i sam po sebi generalno ih proglašava štetočinama i krivolovcima, te će kao takav još pogoršati totalno krivu percepciju da su svi podvodni ribolovci štetočine. Podvodni ribolov je jedna plemenita i zahtjevna vještina kojom se na visokoj razini ne može svatko baviti jer iziskuje određene fizičke predispozicije i puno odricanja. Mislim da je postojeći zakon stvarno dobar i da ga ne treba mjenjati i to iz prostog razloga što već sada ograničava ulov na 5 kg + jedan kapitalni primjerak, a što u praksi znači jednu do dvije hobotnice i to bi bio taj maksimalno dozvoljeni ulov. Slažem se sa kolegama koji su prije komentirali da bi strože kontrole svih a ne samo podvodnih ribolovaca više pomogle očuvanju ribljeg fonda općenito. Hvala i lijepi pozdrav Dean

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana..

Ojdan Bjelić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Smatram da je članak 31. stavak 3. u novom prijedlogu loš iz razloga što previše ograničava. Mislim da je postojeći zakon stvarno

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. brisana.

Page 87: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

8

dobar i da ga ne treba mjenjati i to iz prostog razloga što već sada ograničava ulov. Moj prijedlog je da se taj članak izbriše i vrati kako je bilo do sada.

Marin Komadina PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Smatram da Članak 31, stavak 3 u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu, za svoju osnovu ima diskriminatoran stav spram podvodnih ribolovaca u odnosu na sve druge korisnike sportske ribolovne dozvole. Također smatram da je u najmanju ruku čudno ako ne i zabrinjavajuće da se samo podvodnim ribolovcima zabranjuje i onemogućuje ulov koji je svim drugim ribolovcima i dalje dozvoljen, dakle nema govora o zaštiti okoliša / glavonošaca / školjkaša / rakova , jer samim time svi ostali alati za izlov spomenutih i dalje smiju obavljati izlov. Želio bih naglasiti kao i većina komentara ispred mene da samo i isljučivo podvodni ribolovci mogu i rade selekciju svoga ulova, za razliku od svih ostalih oblika ribolova koji su neselektivni. Spomenuti Članak mi djeluje kao da je napisan i sročen pod utjecajem nekih interesnih skupina kojima je zadnje na umu zaštita okoliša i morskih organizama. Nadalje , smatram da je aktualni zakon dovoljno dobro napisan što se tiče količina ribe i drugih morskih organizama u sportskom i rekreativnom ribolovu ali da njegova provedba nije ni izdaleka dovoljno dobra. Okoliš i morske organizme treba štititi ali prije svega od krivolova, prekomjernog izlova, korišenja nedozvoljenih alata i slično , no međutim to se sve može samo i isključivo učestaijim kontrolama na moru a nikako diskriminacijom jedne male populacije ribolovaca koji plaćaju dozvolu ( kao i svi ostali sportski ribolovci ) da bi se bavili svojim hobijem.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Bojan Saftić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Osvrnuo bih se na čl, 31, st. 3. prijedloga zakona, koji stavlja u izrazito diskriminirajući položaj podvodnog ribolovca (podvodnu pušku) prema ostalim ribolovcima (drugim alatima). Zanima me razlog stavljanja podvodne puške u takav diskriminirajući odnos prema ostalim alatima budući da je podvodna puška prema istraživanjima koje su provele nake mediteranske zemlje spada u NAJSELEKTIVNIJI alat. Što je i logučno, budući da podvodni ribolovac isključivo odlučuje hoće li ili neće uloviti ribu ili drugi morski organizam dok ostali alati nemaju "moć odlučivanja". Je li možda u RH provedeno nekakvo istraživanje koje dokazuje suprotno ? ili se želi potpuno zaštititi glavonošci, školjkaši,...... za što mislim da je onda trebalo uvesti potpunu zabranu izlova spomenutih morskih organizama ili ih zaštititi od alata koji prema ISTRAŽIVANJU nanose najveće štete pojedinim vrstama, a ne ih štititi od NAJSELEKTIVNIJEG alata koji zasigurno donosi najmanje štete. Ovako mi se ovaj prijedlog doima kao da je dat od nekakvog lobija koji će "kao nešto stavit u Zakon vezano za zaštitu morskih organizama", da se javnosti "zamažu" oči, bez ikakvog istraživanja, zdrave logike i pameti. Smatram da je važeći Zakon korektan, što se tiče količina ribe i drugih morskih organizama u sportskom i rekreativnom ribolovu ! Također podržavam i ukazujem na nužnost zabrane i propisivanje strogih kazni za ciljani lov ("genocid") orade plivaricama u jesen pod izlikom "slučajnog ulova". S poštovanjem, Bojan

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća se te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Nikola Magličić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Kao podvodni ribolovac i natjecatelj u podvodnom ribolovu osvrnuo bih se na čl. 31 st. 3 prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. Takav prijedlog smatram u najmanju ruku diskriminirajućim. Bez ikakvih stručnih analiza pokušava se jednoj skupini zaljubljenika u more i podmorje uzeti pravo na tradicionalni način ribolova i prikupljanja morskih organizama ronjenjem na dah. Ne vidim razlog ograničavanja samo jednog alata (podvodna puška) kada je već odavno dokazano kako je podvodna puška najselektivniji alat u izlovu morskih organizama, a u ukupnom ostvarenom ulovu sudjeluje u najmanjem postotku (gotovo zanemarivom) naspram drugih alata. Ako se radi o ugroženosti jedne ili nekoliko vrsta onda se te vrste treba

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog vezan uz članak 31. se prihvaća te se odredba stavka 3. briše.

Page 88: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

9

zaštititi potpunim lovostajem i zabraniti izlov svim alatima. Smatram kako je dosadašnji Zakon korektan. Limit od 5 kilograma plus jedan primjerak morskih organizama je sasvim korektan. Kako bi podvodni ribolovac uopće napredovao do takvog ulova potrebne su godine treninga i odricanja. Izuzetna psihofizička sprema te poznavanje mora i morskih organizama. Samim time jako mali broj podvodnih ribolovaca dolazi do maksimalnog dnevnog limita te dodatno ograničavanje ulova nema smisla. Prvi ulovi svakog podvodnog ribolovca početnika su svi morski organizmi osim ribe. Kao nacija koja je u svjetskom vrhu u natjecanjima već duži niz godina (čak i desetljećima) u podvodnom ribolovu trebali bi voditi računa o poticanju mladih natjecatelja, a ne uvođenjem dodatnih ograničenja podvodnim ribolovcima. Smatram kako ovaj prijedlog Zakona nema znanstvenih osnova i tražim njegovo brisanje te provođenje već postojećeg. Srdačan pozdrav, Nikola Magličić

Josip Faričić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, dobro je ažurirati i dotjerivati sve akte koji reguliraju kompleksno područje morskog ribarstva. Pri tome je važno, uz ostalo, obuhvatiti sve dionike u morskom ribarstvu, imajući pri tome na umu da je to tradicijska aktivnost koja ima i svoju ekonomsku ali i složenu društvenu sastavnicu. Također, dobro je skrbiti o redu na moru i odgovornom odnosu prema krhkim marinskim ekosustavima. 1. Morsko ribarstvo je dio identiteta hrvatskoga primorskog, osobito otočnog prostora. Stoga je potrebno otvoriti zakonodavni diskurs toj činjenici koja nije u koliziji s neophodnom zaštitom morskih resursa. Posve je očito da se u ovom tekstu zakona kategorija maloga obalnog ribolova postupno ukida jer korisnici povlastice za obavljanje te aktivnosti mogu biti samo oni koji su bili ranije obuhvaćeni kategorijama gospodarskog ribolova i maloga ribolova za osobne potrebe. Što je s onima koji do sada nisu imali takve povlastice? Zar nam na otocima i u drugim priobalnim područjima, osobito onim seoskim, ne trebaju mladi, ujedno budući nositelja hrvatskoga primorskoga identiteta? Predlažem da se u čl. 23 definira kako za izdavanje povlastice za obavljanje maloga obalnog ribolova mogu aplicirati svi otočani i stanovnici kopnenih seoskih obalnih naselja, bez obzira na njihovu dob te raniju pripadnost u skupini onih koji su se ribolovom i marikulturom bavili profesionalno ili su ranije imali povlastice za mali ribolov. 2. Iz predloženih alata za korištenje u rekreacijskom i športskom ribolovu opet su izostale samice. Postoji li iti jedan relevantan znanstveni ili praktičan dokaz da je ranije dopuštenje za korištenje 10 samica na bilo koji način ugrožavalo riblji fond hrvatskoga dijela Jadrana? Zar se od 10 samica stvara problem koji potencijalne ribolovce dovodi u poziciju počinitelja prekršaja? Predlažem da se u čl. 30 zakona izrijekom sportskim i rekreacijskim ribolovcima dopusti korištenje samica (a da se zatim u pravilniku njihov broj po ribolovcu ograniči na optimalan broj). 3. Povlastice za mali obalni ribolov odnose se na konkretne fizičke osobe i njihove brodice. Potrebno je otvoriti mogućnost da korisnik te povlastice može promijeniti brodicu i na nju prebaciti povlasticu u onim slučajevima kada je evidentno da veličina brodice i pripadajućeg motora ne povećava mogućnost većega izlova. Posve je nelogično da se zaprječuje promjena brodice zbog njezine starosti, trošnosti ili sl. Što u morskom ribarstvu efektivno mijenja činjenica da je netko bio korisnik povlastice za mali obalni ribolov u brodici duljine 4,5 m i da je odlučio kupiti i koristiti brodicu duljine 5 m? Josip Faričić

Odbijen Poštovani, Primjedbe koje se odnose na mali obalni ribolov nije moguće prihvatiti jer je mali obalni ribolov od strane EU prihvaćen kao gospodarska kategorija koja se omogućuje isključivo osobama koje su ostvarivale pravo na mali ribolov i umirovljenim ovlaštenicima povlastice za gospodarski ribolov i povlastice za uzgoj. Vezano za upotrebu samica u športskom i rekreacijskom ribolovu, smatramo da zbog načina upotrebe ovoga alata koji se ne može okarakterizirati kao šport ili rekreacija, ovaj alat nije dozvoljen u negospodarskom ribolovu. Ovlaštenik povlastice za mali obalni ribolov ima mogućnost promijeniti plovilo u povlastici, međutim zbog definiranog krovnog kapaciteta kojim smije raspolagati RH, novo plovilo ne smije imati veći GT ni kW, osim u slučaju kad je vrijednost GT-a između 0 i 1.

Dražen Rubeša PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Članak 31, stavak 3,u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu izrazito diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog riblovca prema ostalim, kako sportskim, tako i drugim ribolovcima/ribarima. Poznato je da je podvodni ribolov najselektivniji oblik ribolova i da sportski ribolov zauzima manje od 1% sveukupnog izlova morskih organizama godišnje, od toga podvodni ribolov sigurno manje od polovice, dakle radi se o izrazito malim postocima. Mislim da

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Page 89: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

10

je postojeći Zakon dobar, 5 kg + 1 morski organizam je sasvim dostatna količina ulova za jednog sportskog ribolovca, a to su praktički 2 ili najviše 3 hobotnice, uzimajući u obzir da podvodni ribolovci NE love manje hobotnice od 1 kg ili 1,5 kg. Jasno mi je da nekim interesnim skupinama nije u interesu da si čovjek koji put vikendom sam ulovi (zdravi) ručak i ne kupi ga kod njega u trgovini, ali lijepo Vas molim da prije promjene zakona razmotrite kakva je situacija u ostalim mediteranskim zemljama, među koje, nadam se, i mi pripadamo. S poštovanjem, Dražen Rubeša

Marko Butković PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, nije mi jasno što se želi postići čl. 31. st.3. novog prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. Zašto ograničavati podvodne ribolovce, kao kategoriju sportskih ribolovaca, isključivo na ulov ribe, kada znamo da je podvodna puška najselektivniji alat, te kako takva zasigurno čini najmanju štetu za sve morske organizme. S obzirom da se ovim prijedlogom ista ograničenja ne propisuju za druge kategorije, kako sportskih tako i profesionalnih ribara, ocjenjujem da svrha ove odredbe nije zaštita morskih organizama već diskriminacija podvodnih ribolovaca koji spadaju u sportske ribolovce te na more odlaze isključivo iz hobija. Prema tome, smatram da je postojeći Zakon dobar, samo ga treba i provoditi. S poštovanjem, Marko.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Bojan Sariri PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Postovani Pročitavši ovaj prijedlog zakona nejasan mi je i cudan članak 31. stavak 3. Ovog prijedloga zakona,cemu restrikcije i na osnovu cega se takvo nesto predlaze?. Smatram ga potpuno diskriminirajucim. Ima vec mnogo restrikcija u podvodnom ribolovu koje su cudne i nikad nisu obrazlozene.Tjesim se da je ovo e-savjetovanje korak naprijed u rijesavanju upravo ovakvih cudnih i neutemeljenih prijedloga i da ce sto se tice ovog prijedloga sve ostati po starom zakonu koji je vise manje isti u svim EU clanicama.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Bojan Sariri PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Gospodo iz HSSRM-a jel se može od vas dobiti barem ovdje neko očitovanje što mislite napravit u vezi ovih prijedloga zakona da sad ne preciziram po brojevima stavka i članka zakona kao što su vezanje bove za ronioca,restrikcija lova puškom samo na ribe i označavanje ulovljene ribe nakon ribolova? Ovako : Copy/paste: "Označavanje mjesta ronjenja i određivanja udaljenosti od ronilačke bove umjesto obveze vezivanja iste za pojas. Takva praksa kakva se je i na snazi u drugim zemljama jednostavniji je i sigurniji način ribolova a i smanjio bi se broj prekršaja ovog tipa koji je vjerojatno najčešći prekršaj podvodnog ribolovca, jer bi to jednostavno pravilo bilo ljudima prihvatljivo" Da li se ovdje traži bilo kakvo muljanje ili kriminal ili ne znam šta drugo,podvodni ribolovci se žale na naš zakon o vezivanju bove za pojas već odavno zar je tako teško probati to promijeniti,izboriti se da se promijeni? O prijedlogu da se podvodnom puškom lovi samo riba ne bi trebalo ni govoriti. Zakon o označavanju ulova je na snazi već odavno i konstantno se nalazi u svim izmjenama zakona a ne znam da li je netko ikad sankcijoniran za to? Jednostavno bi si skratili muke da ga se konačno proba poništiti. Napominjem svi ovdje govorimo o sportu HSSRM je tu radi nas i sporta smatram da bi trebali reagirati i na prijedlog zakona o kupnji godišnje dozvole zašto sada odjednom netko mora kupiti godišnju dozvolu u nekom roku čemu to sada zašto to komplicirati? Jel moj prijatelj koji plovi sada mora razmišljati o godišnjoj dozvoli i kada je kupiti iako dolazi nazad u 5 mjesecu pa to nema smisla uopće?! A tek prijedlog zakona Čl. 27. – 33 ovo je za u novine ništa više.......... S poštovanjem, B.S.

Ne postoji odgovor

Tonči Ćurko PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu izrazito diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Page 90: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

11

ribolovca. Koliko vidim iz prijedloga zakona ova restrikcija se odnosi isključivo na podvodne ribolovce što znači da nije namijenjena očuvanju mora već diskriminaciji jedne skupine sportskih ribolovaca - u ovom slučaju podvodnih ribolovaca. Postojeći zakon koji regulira dnevni ulov 5 kg + 1 morski organizam je dobar zakon i nema ga potrebe mijenjati. Ono što je potrebno je provođenje postojećih zakona, veća kontrola na moru, a ne donošenje zakona na štetu jedne skupine sportskih ribolovaca. Ukoliko predlagatelj zakona smatra da je ugrožena određena vrsta riba, rakova, glavonošasca, školjaka … onda treba svim sudionicima ribolova zabraniti lov iste, naravno prije toga argumentirati zašto se isto zabranjuje. Na kraju ću isto kao i moji kolege spomenuti da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat. Nažalost postoje pojedinci/krivolovci koji rade štetu ali njih neće spriječiti nikakva promjena zakona već isključivo pojačana kontrola na moru. Tonči Ćurko

Davorin Garilović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog „Zakon o morskom ribarstvu“ smatram vrlo diskriminirajućim, jer se pod izlikom zaštite određene vrste morskog organizma ograničava i diskriminira cijela jedna skupina sportskih ribolovaca, što je vidljivo prijedloga zakona. Opet se donosi zakon koji niti je potkrepljen znanstvenim istraživanjem niti je dobronamjeran. Ovaj prijedlog zakona ja na tragu zakona/odredbe kojom je ukinut lovostaj na šarga i zubaca. Mi smo valjda jedina država koja ukida lovostaje. Smatram kako je prijedlog ovog zakona pisan uz naputke određene skupine ribolovaca i interesnih skupina koja želi ograničiti, a u budućnosti možda i ukinuti sportski ribolov podvodnom puškom. Ono što je potrebno je provođenje postojećih zakona, te prije svega veća kontrola na moru. Osoba koja u lovu/ribolovu ne poštuje zakone nije lovac/ribolovac, on je krivolovac...a za takve već postoji zakon. Na kraj želim još jednom želim napomenuti, kao i mnogi prije mene, da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat i problem krivolova se neće riješiti ovim zakonom. Postojeći Zakon je dobar i samo ga treba provoditi. S poštovanjem, Davorin Garilović

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.

Igor Banfić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog ribolovca. Ova restrikcija se odnosi isključivo na podvodne ribolovce što znači da nije namijenjena očuvanju mora i vrste nego diskriminaciji jedne skupine sportskih ribolovaca. Postojeći zakon koji regulira dozvoljeni dnevni ulov je dobar zakon i nema ga potrebe mijenjati, već kvalitetnije i češće provoditi. Ukoliko se utvrdi da je određena vrsta ugrožena tada bi se mjerama poput lovostaja trebalo zabraniti lov te vrste koji bi vrijedio za sve načine lova i alate bez nepotrebne diskriminacije bilo koje skupine ribolovaca. Podvodna puška kao takva je najselektivniji ribolovni alat i smatram da bi se redovnim kontrolama i provođenjem postojećeg zakona koji regulira dozvoljeni dnevni ulov stalo na kraj onima koji taj alat zloupotrebljavaju bez nepotrebnog ograničavanja cijele skupine podvodnih ribolovaca sportaša.

Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.

Eros Sorić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, kao i ostali sportski ribolovci, javljam se povodom predviđene zabrane lova glavonožaca. Naime, prema informacijama kojima raspolažem, ne postoji studija koja bi pokazala kako se radi o ugroženim vrstama te na taj način opravdala restrikcija. Ako i postoji, logično bi bilo da se, ukoliko se želi zaštititi neka vrsta, uvede lovostaj koji će vrijediti za sve alate, a ne samo za jedan. Nažalost, ovim prijedlogom nadležni pokazuju svoju nemoć u uređenju stanja u ribarstvu i prometu ribom, te kako podliježu pritisku interesnih skupina koje očito ne poznaju ili zanemaruju činjenicu da je more opće dobro i ne pripada samo jednoj kategoriji. Svjestan sam kako pojedinci zlorabe sportske dozvole (uostalom, kao i povlastice za gospodarski ili mali ribolov ili rekreativne dozvole) i love veće količine hobotnice za

Djelomično prihvaćen Poštovani, Vezano za ulov glavonožaca podvodnom puškom, primjedba je uvažena. Označavanje ronioca propisuje se propisima iz nadležnosti drugih ministarstava.

Page 91: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

12

prodaju, ali taj problem se može riješiti nadzorom nad poštivanjem trenutno važećeg zakona, koji ograničava ulov sportskog ribolovca na 5kg plus jedan organizam. Ovim prijedlogom, ukoliko se usvoji, ništa se ne mijenja za krivolovce, a kažnjavaju se sportski ribolovci. Stoga smatram da se, vezano za dopuštene vrste, ne mijenjaju postojeće odredbe zakona, već da se njegova provedba striktnije nadzire. Koristim priliku sugerirati i da se, prilikom donošenja provedbenih propisa koji uređuju područje morskog ribarstva, povede računa o sigurnosti podvodnih ribolovaca, te se, po uzoru na druge zemlje, propiše da obvezna signalna bova bude na određenoj udaljenosti od ribolovca, a ne vezana za njegovo tijelo ili pojas s olovnicama (opasnost od zapetljanja), te da se nadležnom ministarstvu predlože mjere poštivanja signalne plutače u moru od strane plovila.

Danijel Pizentic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, u prijedlogu novog Zakona o morskom ribarstvu Članak 31 stavak 3 navedeno je da je dozvoljen samo ulov ribe - smatram da je to posve diskriminirajuće i podilazi se interesnim skupinama jer to nema nikakve veze sa očuvanjem ribljeg fonda. Lov glavonožaca (hobotnice, sipe i lignje), te velikih rakova (zabrana čl.32 st. 1) nema nikakve osnove da se zabrani samo lov podvodnom puškom, a da je svim drugim alatima dozvoljeno. Smatram, da ako treba ići na zaštitu ribljeg fonda trebalo bi u jednom periodu godine zabranit ribolov (lovostaji na određene riblje vrste) ili urediti ''NO TAKE ZONE'' (zone zabrane potpunog ribolova u Jadranu za sve ribolovne alate - kako za sportaše tako i za profesionalce). Po postojećem zakonu ulov morskih organizama je 5kg + jedan organizam je sasvim u redu. Svi oni koji vade nemilosrdno glavonošce u ogromnim količinama nisu sportski ribolovci nego su KRIVOLOVCI koje treba uloviti i sankcionirati, da im takve stvari više ne padaju napamet. Članak 29. St. 3 – izdavanje dozvola članovima nacionalnog saveza. Pretpostavka je da to znači da se mogu izdavati godišnje dozvole stranim državljanima. I to je dobro regulirano u prijašnjem zakonu. Godišnju dozvolu mogu kupiti samo osobe sa prebivalištem u RH. Državljani RH još uvijek ne mogu kupit godišnju dozvolu za sportski ribolov npr. u Sloveniji. Tako da i strani državljani ne bi trebali ni kod nas (zaštitimo naše more, da i naša djeca imaju za 30 godina šta vidjeti ili eventualno uloviti), ako ima prebivalište i plaća poreze u RH neka ima mogućnost kupnje godišnje dozvole, u drugom slučaju samo dnevne ili eventualno tjedne. DA REZIMIRAMO: - ostaviti lov glavonožaca i velikih rakova u sportskom ribolovu (ne diskriminirati pojedine skupine) – brisati ČLANAK 31 ST.3 i brisati iz ČLANKA 32. ST.1 dio rečenice ''lov velikih rakova'' - uvesti lovostaje na specifičnu vrstu ribe – podlanica, zubatac, brancin, sašag, gof – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - uvesti minimalnu lovnu veličinu i za hobotnicu i ostale riblje vrste – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - uvođenje ''NO TAKE ZONA'' po Jadranu i striktno kontroliranje istih – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - godišnje dozvole isključivo osobama sa trajnim prebivalištem u RH (obveznici poreza u RH) – dodati u ČLANAK 28. ST.1. B sa prebivalištem u RH - dovođenje u red ribolov u nacionalnim parkovima (ako je nacionalni park zabraniti svima bez obzira bio sportaš, profesionalac ili mali ribar) – u najgorem slučaju neka NP budu ''NO TAKE ZONE'' i koga se tamo ulovi kaznena prijava – OČUVANJE RIBLJEG FONDA - zakoni nam nisu loši samo ih treba bolje provoditi LP Danijel Pizentić

Prihvaćen Poštovani, Članak 31.3. se briše. Zabrana ribolova velikih rakova u športskom i rekreacijskom ribolovu se uvodi radi njihove zaštite koja je prijeko potrebna uzimajući u obzir stanje navedenog resursa. Članak 12. stavak 1. točka 15. je temelj za propisivanje područja s posebnim režimom upravljanja u koji spadaju i tzv. no-take zone.

Nikola Repajić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Javljam se, kao i većina podvodnih ribolovaca, u vezi članka 31, stavak 3. Smatram da su time podvodni ribolov diskriminrani u odnosu na ostale oblike ribolova. Mislim da je jedini učinkoviti sustava zaštite organizama, potpuna zabrana lova tih organizama svim alatima u periodu koji odredi struka. Podvodni ribolovci svojim ulovom glavonožaca predstavljaju manji dio ukupnog ulova istih ( oko 1 % ulova ribe otpada na sportski ribolov, dio kojega je i podvodni ribolov). Trenutni zakon koji je na snazi je dobar, smo se

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavak 3. brisana.

Page 92: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

13

mora osigurati bolje provođenje istoga. Osoba koja ulovi više od 5 kg + 1 organizam nije sportski ribolovac nego krivolovac, ne predstavlja odraz velike većine sportskih ribolovaca koji poštuju propise, i treba ga se tretirati kao krivolovca, a ne sportskog ribolovca. Također bi se osvrnu na " slučajene ulove" oradi u mrijestu plivaricama. Kako je moguće da podvodni ribolovac napravi štetu moru prilikom lova jednog (1) glavonožca, a plivarice koje zapašu po desetke tona orade u periodu mrijesta ne rade štetu. Lijep pozdrav, Nikola Repajić

Aleksandar Kovačević - Pula PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, želim uložiti prigovor na diskriminirajuće ograničenje čl. 31. st. 3. namijenjeno sportskim ribolovcima koji se bave podvodnim ribolovom. Razočaran sam što uska interesna skupina koja lobira za to ograničenje ima tu privilegiju djelovanja u svrhu privatizacije mora koje je javno dobro svih građana Republike Hrvatske. Kao što su mnogi prije mene naveli, aktualni Zakon o morskom ribarstvu sasvim prikladno definira bavljenje podvodnim ribolovom i sve one koji taj Zakon ne poštuju ne smije se smatrati sportskim podvodnim ribolovcima već krivolovcima. Karika koja nedostaje u pokušajima uređenja ribolovnih napora kao i očuvanju morskih resursa jest kontrola na moru. Nedopustivo je da jedna županija ima samo 2 ribarska inspektora (mislim na Istarsku županiju) koje osobno na moru nisam susreo više od 10 godina. Razlozi su očiti, nedostatak sredstava za jaču kontrolu, a dio rješenja može i treba biti u povišenju iznosa kazni za prekršaje definirane Zakonom. Nadalje, razočaran sam nedostatkom podrške Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru i apeliram na bolji nadzor rada te institucije kojoj smo svi mi sportski ribolovci prisiljeni plaćati članarinu kako bi mogli kupovati ribolovne dozvole. Moj osobni dojam koji njihov rad ostavlja jest da taj savez služi isključivo za privatni interes nekih pojedinaca na njegovom čelu. Sasvim je neprirodno da jedna takva institucija ne štiti svoje članove od pokušaja diskriminacije navedenog u čl. 31 st. 3. Srdačan pozdrav! Aleksandar Kovačević

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba 31. stavka 3. briše.

ivan milišić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Podvodni sam ribolovac i to je jedini način ribolova koji prakticiram, stoga ću svoj komentar usmjeriti upravo prema dijelu Zakona kojim dira u navedenu kategoriju ribolova. Ponukan novim prijedlogom Zakona osjećam potrebu reagirati. Smatram da je navedeni prijedlog Zakona nepravedan prema podvodnom ribolovu i podvodnom ribolovcu. Moram primjetiti da Zakonodavac nigdje ne navodi ratio legis (razlog)ovakvom prijedlogu, za isti ne daje nikakvu argumentiranu (čitaj stručnu) podlogu. Takvim postupkom, postupkom nametanja ograničavajućeg (zabranjujućeg) zakona a bez argumenata za isti, mene onemogućava u kvalitetnom komentiranju istog, zbog čega komentator mora o razlozima nagađati. Međutim, iako razlozi za ovaj Prijedlog nisu dani, posljedice eventualnog stupanja na snagu ovakvog Zakona, za podvodnog ribolovca su izvjesne, a to je zabrana ulova bilo čega osim ribe. Na takvu katastrofalnu posljedicu učinka Zakona svaki podvodni ribolovac bi trebao reagirati te na takav prijedlog a priori neće pristati. Pretpostavljaući, da razlog ovakvog Prijedloga, leži u pogrešnom uvjerenju o tome, da, enormne količine ostalih morskih organizama, osim ribe, stradavaju od podvodne puške i podvodnog ribolovca, ne mogu ne skrenuti pažnju, da, u okvirima postojećih propisa, već postoje kvalitetna rješenja o ograničenjima količina i vrsta ulova u podvodnom ribolovu, koja se odnose, kako na ribu tako i na sve ostale morske organizme. Iz navedenog proizlazi da je osnovom podvodnog ribolova pritisak na “riblji fond” zanemariv. Međutim ukoliko Zakonodavac ovakvim prijedlogom obračunava s krivolovom smatram da se radi o potpuno pogrešnom, u konačnici nepravednom pristupu, a kao što sam uvodno naveo. Baš zbog toga, što u okvirima važećeg zakona postoje kvalitetna ograničenja, smatram, da zakonodavac mora, svoju snagu u kreiranju propisa, nužno usmjeriti na jačanje provedbe postojećih propisa, umjesto nametanja novih zabrana i

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.

Page 93: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

14

ograničenja. U protivnom držim da sam zakonodavac šalje pogrešnu poruku, i to, izravnim priznanjem neposobnosti nadležnih državnih institucija u provedbu vlastitih propisa. Osim toga, nama kao građanima ne daje ikakvu sigurnost za budućnost, jer se logičkim nameće pitanje koja je zabrana slijedeća, ukoliko se, ni ovakav eventualni Prijedlog zakona ne bude stvarno provodio u praksi... Dakle, in concreto držim da članak 31.st.3 Prijedloga treba izostaviti u cijelosti iz Prijedloga. Također, držim da članak 33 Prijedloga zakona treba izostaviti, s izuzetkom stavka 3 kojim je regulirana maksimalna dopuštena količina dnevnog ulova. Posebno napominjem, da Zakonodavac napokon i nužno, mora percipirati distinkciju između, podvodnog ribolovca s jedne strane te krivolovca s druge strane. S jedne strane Podvodni ribolovac postupa u skladu s postojećim pozitivnim propisima, pridržavajući se pri tom ograničenja koja isti nameću, kako u pogledu vrsta tako i količina ulova. S druge strane krivolovac ne preza od ikakvih ograničenja niti od istih zazire te ih se niti ne pridržava. Pojam Podvodnog ribolovca s jedne i pojam krivolovca s druge strane ne idu nikako niti u približnu kategoriju, stoga je donošenje Zakona koji se, izgleda, očito donosi obzirom na krivolovca a na štetu podvodnog ribolovca, iz moje perspektive čini tragikomičnim. Tragikomičnim baš zato, što smatram da bi, po stupanju na snagu ovakvog prijedloga Zakona, isti proizvodio učinke isključivo u odnsou na kategoriju podvodnih ribolovaca, koji ionako postupaju sukladno propisima i ograničenjima koja im se istima nameću, dok bi kod one druge kategorije, on bio i ostao, mrtvo slovo na papiru, baš kao što im je to i postojeći propis. Ne želim biti penaliziran zbog tuđeg krivolova niti želim biti stigmatiziran zbog toga što sam podvodni ribolovac, ali ovakvim Prijedlogom zakona osjećam se upravo takvim. Ponavljam, podvodni sam ribolovac i kada se vratim iz mora, želim da osim u ribi, moja obitelj uživa i u crnom rižotu i u salati od hobotnice... Sa poštovanjem, Ivan Milišić

Zan gavranovic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Prije svega se i ja zalažem za zaštitu i očuvanje našeg mora, pa se nadam kako je cilj e-savjetovanja provjeriti provedivost i logiku navedenih promjena, a ne samo nužna forma. Zbog tog su za mene neshvatljivi potezi iz prošlosti u kojima su ukinuti lovostaji na određene vrste i smanjene minimalne lovne veličine. Prijedlog čl. 31. st. 3. po mojim informacijama nije rezultat provedene analize ili studije, dakle nečija intervencija bez ikakve osnove. Ukoliko je potrebno pojedine vrste dodatno zaštiti, to se može napraviti bilo kroz određivanje minimalnih veličina i/ili lovostaja što će omogućiti oporavak ugroženih vrsta. Takve mjere koje vrijede za sve skupine ribolovaca i za sve alate, će zasigurno pokazati učinak. Uvođenje zabrane lova velikih rakova, školjkaša i glavonožaca u sportskom ribolovu sa podvodnom puškom je bez učinka dokle god je moguće iste morske organizme prekomjerno izlovljavati drugim alatima bez obzira na njihovu veličinu. Koja je osnova zabrane lova glavonožaca (hobotnice, sipe i lignje), te velikih rakova (zabrana čl.32 st. 1) u lovu podvodnom puškom, a da je svim drugim alatima dozvoljeno? Ako je zbog zaštite ribljeg fonda, onda bi trebalo uvesti minimalne lovne veličine i uvesti lovostaje na određene riblje vrste i to za sve alate i vrste ribolova. Sportski i rekreativni ribolovci se već godinama zalažu za takozvane ''NO TAKE ZONE'' (zone zabrane potpunog ribolova u Jadranu za sve ribolovne alate - kako za sportaše tako i za profesionalce). Potrebno je izvršiti analize i na osnovu njih u radnim skupinama definirati mjere koje će pomoći oporavku pojedinih vrsta ukoliko iz monitoringa proizlazi da je to potrebno. Provedba tih mjera (minimalne veličine jedinki i/ili lovostaj) mora biti obvezujuća za sve skupine ribolovaca od profesionalnih, rekreacijskih, sportskih i podvodnih u jednakoj mjeri i na jednak način. Postojeći zakon po kojem je maksimalni ulov morskih organizama 5kg + jedan organizam je dobar zakon. Svi oni koji vade nemilosrdno glavonošce u ogromnim količinama nisu sportski ribolovci nego su krivolovci koje treba uloviti i kazniti. I tu je u stvari najveći problem. Umjesto novih zakona, treba postojeće bolje sprovodit i kontrolirati. Noćni ribolov sa puškom,

Djelomično prihvaćen Poštovani, Primjedbe na članak 31. stavak 3. su usvojene. S obzirom da znanstveni podaci pokazuju kritično stanje velikih rakova u Jadranu, ulov ovih organizama se ograničio isključivo na gospodarski ribolov pri čemu je uvedena prostorno-vremenska regulacija kako bi se pospješila njihova zaštita. Što se tiče minimalnih veličina, s obzirom da se proizvodi ribarstva plasiraju na jedinstveno europsko tržište, definiranje minimalnih referentnih veličina za očuvanje većih u odnosu na one propisane Mediteranskom uredbom, uzrokovalo bi nejednake tržišne uvjete u odnosu na ribare iz drugih zemalja mediteranskog bazena. U slučaju kad bi RH ipak odlučila primijeniti strože uvjete od onih propisanih europskom regulativom, a koje bi se u tom slučaju odnosile na sve proizvode ribarstva koji bi se našli na hrvatskom tržištu, bilo bi potrebno provesti dugotrajnu administrativnu proceduru te zahtjevne konzultacije s EK i sa ostalim zemljama članicama EU, što i dalje ne bi jamčilo mogućnost provedbe takvog sustava. U skladu sa člankom 12. stavkom 1.točkom 15. ovaj prijedlog Zakona predviđa na temelju znanstvenog savjeta uvoditi područja s posebnom regulacijom ribolova, što uključuje i tzv no-take zone.

Page 94: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

15

ribolov bocama i podvodnom puškom i prelovi nemaju veze sa rekreativnim ili sportskim ribolovom. To je sv krivolov u različitim izvedbama.. Zato smatram da je potrebno: ostaviti lov glavonožaca i velikih rakova u sportskom ribolovu brisati ČLANAK 31 ST.3 i brisati iz ČLANKA 32. ST.1 dio rečenice ''lov velikih rakova'' uvesti opet lovostaje na specifične vrste (komarča, zubatac, lubin, šarag, gof) uvesti minimalnu lovnu veličinu i za hobotnicu i ostale riblje vrste uvođenje ''NO TAKE ZONA'' po Jadranu i striktno kontroliranje istih uvođenje potpune zabrane ribolova u nacionalnim parkovima (bez obzira bio sportaš, profesionalac ili mali ribar) proširit i povećat kontrole na moru i kopnu (krivolov i stavljanje u promet morskih organizama iz krivolova) Žan Gavranović

Ronald Kvarantan PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Vjerojatno ću ponavljati već napisano. Članak 31, 3 stavak 3 obog prijedloga zakona diskriminira podvodne ribolovce jer se samo njima ne dozvoljava ulov morskih organizama, koji su dozvojeni ostalim kategorijama ribolovaca. Mislim, da postojeći zakon koji limitira dnevni ulov sportskog ribolovca na 5 kg + 1 riba odnosno morski organizam je dobar i več samo primjena tog zakona uz češće kontrole bi donio svakako bolje rezultata u očuvanju fonda morskih organizama koje vjerojatno brinu zakonodavca. možemo samo nagađati, da zakonodavca brinu ulovi koji prelaze granice dozvoljenog odnosno ulovi koji su u podvodnom ribolovu napravljeni na nelegalni i nedozvoljen način. Zbog velikog broja krivolovaca ne smije zakonodavac ograničiti podvodne ribolovce koji love na legalan način, nego mora pojačati kontrole i striktnije primjenjivati postojeći zakon. Moj prijedlog je, da zakon u ovom dijelu koji govori o sportskom i podvodnom ribolovu ne mijenja jer je postojeći zakon dobar. s poštovanjem Ronald Kvarantan

Prihvaćen Poštovani Prijedlog se prihvaća te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.

Domagoj Kojundzic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Podvodni ribolov je najselektivniji ribolovni alat...nemojte ga bez argumentiranja ograničavat. Krivolova je bilo i bit će...nije problem u zakonu nego u kontrolama. Ukoliko je određena vrsta dokazano ugrožena zabranite lov svim kategorijama.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Krste Vrljevac PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani povodom prijedloga novog zakona o morskom ribarstvu članak 31 stavak 3 gdje se navodi da je dozvoljen ulov samo ribe podvodnom puškom smatram da je takvo formuliranje zakona krajnje diskriminirajuće prema sportskim ribolovcima. Dosadašnji zakon koji propisuje 5kg plus jedan organizam je sasvim u redu i ne vidim smisao ukidanju istog. Ako se sa novim zakonom pokušava zaštititi riblji fond mislim da je dovoljno učestalo provoditi kontrole kako na moru tako i na kopnu kako bi se stalo na kraj KRIVOLOVCIMA zbog kojih sportski ribolovci trpe štetu. Zaštita ribljeg fonda je moguća raznim metodama od no take zona, ponovnog uvođenja lovostaja itd. Ovakvom prijedlogom zakona stvara se pritisak na sportske ribolovce koji u datom trenutku može rezultirati mirnim prosvjedima kakvi su već viđeni 2010 god. zbog sličnih stvari. S poštovanjem Krste Vrljevac

Prihvaćen Poštovani, Dostavljena primjedba se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

UGRUIB "Bluefin" PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Bok Mario, hvala na mail. Pokusat cemo stogod napraviti. Evo prijedlog: 1. Mamac na plovilu smije iskljucljivo biti umjetni mamac ( NE srdela, niti ziva, svjeza ili zamrznuta) 2. Stap ne veci od 20 lbs 3. Pel ne veci/ jaci od 20lbs ( 0,40 mm) 4. Udice moraju obavezno biti bez kontra kuke 5. Na plovilu ne smiju imati ribolovni pribor velike libraze ( npr. da je u kabini ) 6. Obavezno promjeniti prekrsajnu kaznu u kaznenu prijavu i povecati iznos kazne Zbog profesionalnih ribara za koje to ne vazi, a izlovljavaju 60% "crne" kvote, njih se jedino moze rijesiti s kaznenom prijavom.

Primljeno na znanje Poštovani, Dostavljeni prijedlog odnosi se na budući pravilnik kojim će se regulirati športski i rekreacijski ribolov te ćemo vaše prijedloge svakako razmotriti.

Dino Maksan PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU

Djelomično prihvaćen Poštovani, Označavanje ronioca regulirano je

Page 95: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

16

Poštovani, Kao podvodni ribolovac komentirat ću stavke 2. i 3. članka 31. Označavanje podvodnog ribolovca ronilačkom bovom na način da je ista obavezno zakačena na ribolovca je apsurd nastao prepisivanjem i nerazmišljanjem. Podvodni ribolovac obavlja ribolov ronjenjem na dah, bilo uz samu obalu ili na plićima na otvorenijem moru te ga uže koje vuče za sobom dovodi u konstantnu pogibeljnu situaciju. Smrtnim slučajevima proizašlim zbog takvog označavanja podvodnog ribolovca smo već svjedočili. Nadalje, nautičari koji ugledaju crvenu bovu na moru, dođu se na nju vezati, što i ne mora biti problem ukoliko sa druge strane nije podvodni ribolovac u apnei. Što se tiče stavka 3. članka 31, pozdravljam svaku odluku zaštite mora i ribljeg fonda ali smatram da u ovom slučaju nema riječi o zaštiti već isključivo o ograničavanju jedne skupine ljudi na korist druge. Živi morski svijet se štiti lovostajem, minimalnim lovnim veličinama, NO TAKE zonama, kontrolom tržišta te, najbitnije, kaznenim odredbama. Dino Maksan mag.ing.aedif. Udruga RONILAČKI KLUB NAUTILUS, Pakoštane

propisom iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Pristigli komentari vezano za članak 31. stavak 3. su prihvaćeni te je odredba članka 31. stavka 3. brisana.

Ardena Bajlo PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU čl. 15. st. 4. tekst:"a koja mora biti stručno osposobljena za obavljanje gospodarskog ribolova " je suvišan jer je u pojmovniku pod 5. i 6. definiran pojam odgovorne osobe u smislu stručne osposobljenosti . članak 17. st. 3. al. 2. pojam "zaposleni djelatnik" nije smislen jer u relativnom smislu ne postoji "nezaposleni djelatnik" pa predlažem taj pojam zamijeniti pojmoj "zaposlenik". članak 19. u nazivu piše."prestanak važenja povlastice..." a u tekstu se navodi "ukidanje, ukinuti će se" i slično. mislim da bi zato naziv ovog članka biu "ukidanje povlastice...". naime prestanak važenja je širi pojam od ukidanja što implicira da bi u ovom članku trebalo propisati i još neke načine prestanka važenja osim ukidanja, a to nije slučaj u tekstu članka. . u stavku 2. bi iza "donosi rješenje " trebalo dodati "o ukdianju..". Identična je problematika i u člancima 24. i 38. članak 21. st. 3. bi trebalo jasnije odrediti na slijedeći način: " stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava se na ispitu koji provodi stručno povjerenstvo u sastavu od najmanje 3 člana. članak 22. st 6. trebalo bi u pojmovniku definirati ronilačku opremu jer tu spadaju i peraje, maska , i slično . članak 33 st. 1. u prvom retku dodati "ako su": stavak 4. umjesto "samo osobama" "osoba" čl. 36 st 2. umjesto riječi "operacijama # primjerenija je riječ "aktivnostima " čl 53 . preformulirati: " Radi provedbe sustava nadzora i praćenja aktivnosti ribarskih plovila i drugih subjekaa koji sudjeluju u ribarstvu te pružanja tehničke podrške korisnicima Ministarstvo osniva ribarski monitoring centar. Poslovi iz nadležnosti ribarskog monitoring centra obavljaju se 24 sata dnevno". u čl. 58 bi bilo dobro definirati na koju "opremu" se članak odnosi . čl. 71. u st 3. umjesto "rješava" napisati "odlučuje". u st 4.umjesto "drugostupanjskog tijela" treba napisati " Povjerenstva" jer je taj pojam upotrebljen prethodno u st 3. u st 5. u prvom retku iza riječi "za" treba dodati "odlučivanje o žalbama" čl. 74. možda riječ "znak " nije baš najsretnije rješenje za pojam koji bi trebala definirati, pa bi možda bilo bolje upotrijebiti"službena značka" čl 76. "vrijednost štete zamijeniti sa" visina štete" u st. 3. iza "vrijednost ulova" dodati:" koja odgovara visini nastale štete". čl. 77 stavak 1. pod toč. 2. riječ "poveze" je vjerojatno trebala biti "povezane" članak 88. tekst "1. lipnja 2017. godine " zamijeniti tekstom " 31. prosinca 2017. godine. Ovo zato što prema sadašnjem propisu godišnja dozvola može biti u prometu cijelu kalendarsku godinu, godina je već počela i prodaja se obavlja po sada važećim propisima pa je logično da se tako nastavi i do konca kalendarske godine.

Prihvaćen Poštovana, Zahvaljujemo na Vašem doprinosu. Sve dostavljene primjedbe su prihvaćene.

Ardena Bajlo PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Članak 28. st. c) i d) Potrebno je dodati tekst u nastavku jer iz dosadašnjeg proizlazi da jednodnevne, višednevne i posebne dozvole mogu biti samo rekreacijske. c. jednodnevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE i višednevne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole. d. posebne ŠPORTSKE I REKREACIJSKE dozvole Članak

Djelomično prihvaćen Poštovana, Članak 28. - primjedbe su prihvaćene i izričaj u stavku 1. je korigiran Po pitanju komentara vezanog uz cijene dozvola, iste će se definirati pravilnikom. Pravilnik je obvezan proći proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te će biti prilike

Page 96: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

17

28. novi (3) ODNOS CIJENA ŠPORTSKIH I REKREACIJSKIH DOZVOLA MORA BITI NAJMANJE 1:2 Razlog razlike u cijeni leži u tome što će sada tržište biti otvoreno za sve koji žele kupiti godišnju dozvolu. Član udruge i Saveza nema samo beneficije već imaju obveze i doprinose, potiču i razvijaju sport i rekreaciju, vrše društveno korisne aktivnosti poput čišćenja mora i obale, rad sa mladima, vode evidencije o ulovu, razvijaju sportski turizam, troše novac na organizacije natjecanja, putovanja, smještaja… dakle doprinose na više načina. S druge strane rekreativci koji ne sudjeluju u nikakvim aktivnostima već iz mora samo uzimaju moraju platiti veću cijenu dozvole. Članak 29. st. (2) Godišnje dozvole se izdaju u razdoblju od 1. prosinca tekuće godine do 31. ožujka naredne godine. Članak 29. st.(3) Dozvole za športski ribolov na moru mogu se izdati samo članovima nacionalnih saveza za športski ribolov. -BRISATI jer je identičan tekst u članku 28.1. b). Ukoliko se odnosi na nacionalne saveze drugih zemalja smatramo da se već omogućavanjem kupnje godišnje dozvole smanjilo znatno opterećenje na strane državljane te bi trebali imati obvezu kupnje članske iskaznice kao i stanovništvo HR. Članak 29. st. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka SVE ŠPORTSKE dozvole za športski ribolov na moru prodaje Hrvatski savez za športski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: Savez) samo članovima Saveza, a posebne dozvole za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode prodaje nadležna javna ustanova. Posebne odredbe za LOV SA ALATIMA ZA LOV NA VELIKU RIBU Članak 32. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u rekreacijskom ribolovu na moru dopušten je ulov plavoperajne tune (Thunnus thynnus), isključivo u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke UZ ODOBRENU KVOTU. Članak 33. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe ulovljene za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu, moraju biti označene odmah nakon obavljenog vaganja. OZNAČAVAJU SE NAKON ŠTO REZULTATI VAGANJA POSTAJU KONAČNI.

naknadno dostaviti prijedloge. Članak 29.3. - primjedba je prihvaćena i izričaj je korigiran u skladu sa zaprimljenom primjedbom. Članak 29. 5. - primjedba je prihvaćena i izričaj je korigiran u skladu sa zaprimljenom primjedbom. Članak 32.2. - ribolov trofejnih primjeraka u rekreacijskom ribolovu se razrađuje pravilnikom. Članak 33.2. - primjedba je prihvaćena i izričaj je korigiran u skladu sa zaprimljenom primjedbom.

Ardena Bajlo PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU članak 3. st. 1. toč 1. umjesto "jesu" ispravno bi bilo "su"

Prihvaćen Poštovana, Dostavljena primjedba se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Tomislav Knez PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Imam pitanja na prijedlog novog zakona o morskom ribarstvu a odnose se na članak 31. točka3. Zbog čega se stavlja podvodni ribolov u diskriminirajući položaj u odnosu na druge alate? U kojoj mediteranskoj zemlji je donesen ovakav zakon? Zašto jedan alat (podvodna puška) koji je najselektivniji alat je zalužio ovakav tretman? Kojom studijom se vodite time što ograničavate podvodnu pušku kao alat? Moj prijedlog je slijedeći, uvođenje lovostaja na glavošsce i/ili uvođenje minimalne lovne veličine. Povećanje lovne veličine za velike rakove te uvođenje ponovnog lovostaja za neke riblje vrste dok se mrijeste. Te promjene bi se odnosile i na gospodarski i na sportski ribolov. Također smatram da se stanje na moru (pod morem) može popravit isključivo većim inspekcijama jer samo pooštrenje zakona nema smisla kod onih koji ga ne poštuju jer ih nitko ne kontrolira.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Teo Maksimović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Kao dugogodišnji zaljubljenik u more, u čl. 31. st.3. i čl. 32. st.1. smatram neprihvatljivim namjerno izjednačavanje podvodnih ribolovaca sa krivolovcima i ograničavanje ulova podvodnom puškom samo na ribu s obzirom da je podvodna puška najselektivniji ribolovni alat. Podvodni ribolovci NISU KRIVI za neprovođenje zakona i sustavno uništavanje ribljeg fonda kao što svaku jesen to ILEGALNO rade profesionalni ribari plivaricama uništavajući matična jata orade (Sparus aurata) i za to ne budu sankcionirani, u najmanju ruku oduzimanjem plovila. Inzistiram na HITNOJ ZAŠTITI RIBE U MRIJESTU i zabrani lova Orade plivaricama i sličnim alatima! Također bi ukazao na potrebu za konstantnim provođenjem kontrola na moru i kažnjavanjem prekršitelja zakona i krivolovaca, koja je u ovom

Prihvaćen Poštovani, Komentar vezan uz članak 31. se prihvaća te se odredba stavka 3. briše. Vezano pak uz komentar na temu ribolova orade u mrijestu, koristimo priliku istaknuti kako je u prijedlog Zakona o morskom ribarstvu uvrštena odredba kojom se propisuje zabrana obavljanja gospodarskog ribolova alatima i/ili opremom protivno njihovoj namjeni pri čemu se namjena može propisati Pravilnikom. Prekršajna odredba propisuje novčanu kaznu u slučaju korištenja alata suprotno njihovoj namjeni.

Page 97: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

18

trenutku nažalost gotovo jednaka nuli. Smatram da je stari zakon uglavnom dobro napisan i da je samo problem u njegovom NEPROVOĐENJU. Zamolio bih nadležne da mi odgovore što misle učiniti po pitanju (ne)provođenja zakona u praksi i kako misle stati na kraj devastatorima Jadrana? Kad se misli stati na kraj ribolovu u nacionalnim parkovima samo za odabrane? Ili dopustite lov svima ili ga svima zabranite i to provodite. Pun mi je kufer diskriminacije... Također bi zamolio gospodu iz HSSRM-a da mi odgovore gdje (osim u njihove džepove) ide novac od kupnje dozvola i članarina, te kad su zadnji put poribili more, što je predviđeno iz fonda od kupnje dozvola. Molim vodstvo HSSRM-a da ukoliko nije sposobno obnašati svoju funkciju da podnese ostavku. Hvala i pozdrav Teo Maksimović

Ivan Marinović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, molim Vas da u članaku 31. stavak 3. izbriše i vrati kako je bilo do sada!

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Ivan Košuta PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, smatram da članak 31. točka 3. diskriminira podvodne ribolovce u odnosu na ostale kategorije i alate sportskog ribolova te tražim da se isti izostavi iz ovog prijedloga zakona. More je javno dobro, prema tome, po kojoj osnovi se nekima oduzima pravo na nešto, dok drugi koji su jednako platili istu dozvolu to isto pravo imaju? Postoji li neko istraživanje koje je pokazalo da je podvodna puška štetnija od drugih alata? Postoji li sličan zakon u nekoj drugoj državi EU, koji je pokazao dobre rezultate, pa se po uzoru na njega donosi ovaj zakon? Puška je daleko najselektivniji alat i kao takav smatram da manje šteti nego neke druge kategorije i tehnike u kojima je nemoguće unaprijed odrediti i ograničiti što će se uloviti, odnosno nije moguće na to direktno utjecati. Podvodni ribolov zasigurno zahtjeva najveći stupanj psihofizičke spreme od svih tehnika sportskog ribolova, puno treninga i odricanja da bi se došlo do znanja i iskustva, a i sposobnosti ostvariti ulov. Mali je broj podvodnih ribolovaca koji su na toj razini da konstantno mogu loviti tih maksimalnih 5 kilograma dozvoljenih zakonom i samim tim je utjecaj na morske organizme zanemariv. Sadašnji zakon koji dozvoljava 5 kg plus jedan organizam je sasvim u redu i nema potrebe mijenjati ga, već ga bolje provoditi. Uzalud i najstroži zakon ako nema kontrole koja će natjerati ljude da ga poštuju. Ako je cilj zaštita određenih vrsta morskih organizama, smatram da ograničavanje samo jednog alata nije ispravan način za to već bi trebalo uvesti ili lovostaje u određenom periodu godine, ili svim alatima trajno zabraniti lov određene vrste, dok se ne pokaže da se ta vrsta oporavila, te povisiti ili postaviti minimalne mjere za određene vrste ispod kojih se ne smiju loviti. Srdačan pozdrav, Ivan Košuta

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Andrej Simčić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31. stavak 3. je potpuno diskriminirajući i ne postoji niti jedan valjani razlog zbog kojega bi se istoga trebalo provesti. Prvi ulovi svakog podvodnog ribolovca su svi mogući organizmi osim riba, samim tim zakonom bi odvratili jako puno mladih podvodnih ribolovaca koji bi jednog dana možda stasali u nove reprezentativce. Podvodni ribolov je naša tradicija, desetljećima smo kontinuirano u svjetskom vrhu, a opet na domaćim natjecanjima natjecatelja je sve manje, na državno se šalju ljudi koji na međužupaniji nisu ostvarili ulov, samo da se popuni broj. Mislim da ako bi prošao zakon da podvodni ribolovci smiju loviti samo ribu, to bi bio posljedni čavao u lijesu te discipline. Tim zakonom biti će pogođeni svi pošteni ljudi koji su se do sada držali zakona, krivolovci će i dalje raditi po starome. Interesantno je kako savez ne komentira ništa vezano uz pokušaj diskriminacije dijela svojih članova, očito da se slaže sa istim, vjerojatno vođen nekim svojim osobnim interesima i korupcijom. Kada se samo sjetim da je taj isti savez pred par godina na svojim službenim kalendarima na kojima su bili recepti plodova mora imao i recept za prstace sve to zajedno postaje tragikomično.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Page 98: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

19

Danijel Karlović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, kao podvodni ribolovac, osvrnut ću se prije svega na čl. 31. st.3. prijedloga zakona o morskom ribarstvu. Prijedlog je posve diskriminirajući što se tiče podvodne puške kao alata, iako se iz studija o utjecaju podvodnog ribolova (doduše malobrojnih) provedenih na Mediteranu jasno vidi da ima minimalan utjecaj na okoliš i riblji fond. Podvodna puška je najselektivniji alat ribolova i kao takva ne predstavlja opasnost po okoliš pa se postavlja pitanje da li ste prilikom izrade ovog zakona uzeli u obzir neku studiju provedenu na Mediteranu ili u nas? Iz prijedloga se jasno može isčitati da niste pa se nameće pitanje zašto je takav prijedlog uvršten u novi zakon o morskom ribarstvu i kome je u interesu da takav prijedlog zakona prođe? Postojeći zakon već propisuje prekršajne i kaznene odredbe za nepridržavanje istog pa ne vidim razlog zašto dodatno ograničavati slobodu sportskim ribolovcima. Ukoliko se želi stat na kraj krivolovu, potrebne su učestalije i učinkovitije kontrole na moru. Ovako će krivolovci koji su organiziraniji od sportskog ribolovca i dalje gotovo pa nesmetano vršiti krivolov, dok će pojedini sportski ribolovci stradavati zbog ulova jednog ili dva primjerka glavonožaca ili rakova. Zbog gore navedenih razloga predlažem da se navedeni čl. 31. st. 3. briše iz prijedloga zakona . Pozdrav! Danijel Karlović

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Neno Kuvacic PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Postovani, vidimo da kao vise puta do sada, ponovo ide pokusaj prikazivanja podvodnih ribolovaca kao "krivaca" za evidentno izlovljeno more u svim pojasevima. Bez ikakvog znanstvenog rada, bez najmanje dokaza, pokusava se iskljuciti jedan alat koji je najselektivniji od svih dok se i dalje ne djeluje na alate masovnog izlova i ne sankcionira svakodnevno krsenje zakona na prodajnim mjestima i ribarnicama a Ribarski inspektor je nesto sta postoji samo na papiru . Nazalost, riba kazati ne moze ali da moze - kazala bi vam da joj je sasvim svejedno od kojeg alata je nastradala. Zato se duboko ne slazem sa ovim nacrtom u cl.31.3 koji nije tu zbog zastite ribe vec nekih drugih pobuda. Posljedicno, krsite clanke 38 do 43 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Gdje vas proces obvezuje da se postuju pravila i jednako tretirate komercijalni kao i sportski/rekreacijski ribolov na moru. Prisjetitie se note o dozvolama za rekreacijski ribolov za sve gradjane EU. Lijep pozdrav.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Dario Ladović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, kao podvodni ribolovac, osvrnut ću se na čl. 31. st.3. i čl. 32. st.1. prijedloga zakona o morskom ribarstvu. Kako vidimo povijest se ponavlja i određene interesne skupine ponovo pokušavaju udariti po podvodnim ribolovcima kao glavnim krivcima za izlovljeno more. Bez ikakvih stručnih analiza pokušava se jednoj skupini zaljubljanika u more i podmorje uzeti pravo na tradicijski način ribolova i prikupljanja morskih organizama ronjenjem na dah. Podvodnu pušku kao najselektivniji alat se pokušava ograničiti na ulov samo ribe, a velike rakove, sipe, lignje, hobotnice, školjke i drugo se valjda treba ostaviti batanjerima i drugim profesionalcima. Na žalost se opet pokazalo da nam je savez samo maćeha koja ne samo da ne želi zaštiti svoje članove nego štoviše visokopozicionirani članovi toga istoga saveza ovdje komentiraju i ispravljaju pravopisne greške prijedloga zakona bez da se osvrnu da diskriminirajuće članke istoga kojima se mnogobrojnom članstvu toga saveza oduzimaju građanska prava i tradicijske stečevine. Smatram da je ovo promašeni pokušaj borbe protiv malobrojnih pojedinaca krivolovaca koji ionako ne mare za zakone i dobro znaju kako sakriti sebe ili ulov pri svojim nečasnim radnjama. Smatram da je sadašnji važeći Zakon korektan, što se tiče dozvoljenih alata i količina ribe i drugih morskih organizama u sportskom i rekreativnom ribolovu te predlažem da ništa ne mijenjate već da se počme provoditi postojeći zakon i krene u svakodnevne kontrole svih prisutnih na moru počevši od profesionalnih ribara, preko malih ribara, panulaša, rekreativaca pa sve preko sportaša do turista

Prihvaćen Poštovani, Vezano uz komentar na članak 31. stavak 3., isti se prihvaća te se navedeni stavak briše.

Page 99: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

20

koji krivolove po plažama. Također podržavam uvođenje zabrane ribolova za vrijeme mrijesta bijele ribe (zubatac, orada, brancin, šarag isl.) te ukazujem na nužnost zabrane i propisivanje strogih kazni (oduzimanje plovila i opreme) za ciljani lov orade u mrijestu plivaricama u jesen pod izlikom "slučajnog ulova” jer sami pogled na slike te ribe i tone i tone orade ulovljene u mrijestu je sramota nadležnog ministarstva koje je kao ministarstvo poljoprivrede očito nedoraslo da stane ribarskom lobiju na kraj. S poštovanjem, Dario Ladović

Dario Ladović PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Kao i neki od kolega osvrnuo bih se i na članku 28. kojim se na mala vrata pokušava uvesti jedna suluda promjena kojom se svim sportašima i rekreativcima pokušava dodatno naplatiti ono na što oduvijek u cijeni dozvole po tradiciji imaju pravo, a to je korištenje umjetne rasvjete (ferala) pri lovu glavonožaca uz uporabu rasvjete, kao i pri lovu ostima pod sviću. Ovdje je očigledno da se radi o namjernoj diskriminaciji sportsko-rekreativnog ribolova u odnosu na ostale oblike ribolova, a ne o pokušaju zaštite morskih organizama. Krajnji cilj je da se rekreativci i sportaši poskupljenjima i restrikcijma natjeraju da ostanu doma kako bi ostali imali more samo za sebe.

Odbijen Poštovani, Namjera ovog prijedloga Zakona bila je osigurati dostupnost dozvola za rekreacijski i sportski ribolov sukladno načelima pružanja usluga u EU. Prilikom izrade prijedloga Zakona vodilo se načelom zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora imajući u vidu da će dostupnost godišnjih rekreacijskih dozvola svim osobama bez obzira na prebivalište povećati broj ribolovnih alata na moru što u konačnici može rezultirati povećanjem ribolovnog pritiska na priobalne resurse. Kako bi se izbjegla takva situacija, primijenjen je pristup uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Uz parangal koji i važećim Zakonom spada pod posebnu dozvolu, novim je prijedlogom Zakona uvedena i posebna dozvola za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima kao i za upotrebu umjetne rasvjete (ferala). Ovakvim pristupom smatramo da će svaki rekreativni ribolovac odabrati korištenje isključivo onih posebnih dozvola koje spadaju u njegovu domenu rekreativnog ribolova i za njih će izdvojiti dodatna novčana sredstva. Ograničavanjem razdoblja mogućnosti kupnje rekreacijskih i športskih dozvola želi se smanjiti korištenje alata koji spadaju u posebne dozvole, kako bi se što je moguće više smanjio utjecaj na resurse. Osim svega navedenog, pitanje definiranja cijena pojedinih (kategorija) dozvola nije pitanje koje se rješava Zakonom, već će se regulirati Pravilnikom. Svaki prijedlog Pravilnika prolazi proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te će prijedlog propisa biti objavljen na e-savjetovanju.

Hrvoje Hrvatin PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Prije svega potrebno je naglasiti kako nigdje nije vidljivo nekoliko stvari koje bi trebale prethoditi prijedlogu izmjene zakona. Prva je pojašnjenje predlagača o motivaciji i krajnjim ciljevima izmjena postojećeg zakona tj. što se izmjenama želi postići. Druga važna stavka je argumentacija prijedloga tj. temelj znanstvenog ili makar formalnog istraživanja zbog kojeg se prijedlog iznosi. Zakon koji je trenutno na snazi se bazira na ograničenjima broja pojedinih alata, količine ulova i periodima lovostaja na pojedine vrste. Pregledom prijedloga vidljivo je da članak 31. točka 3 diskriminira jednu skupinu ribolovaca bez utemeljene znanstvene argumentacije. Sva dosadašnja dostupna istraživanja instituta za ribarstvo te ostalih znanstvenih tijela na mediteranu govore o podvodnom ribolovu kao najselektivnijem obliku lova morskih organizama koji u ukupnom ostvarenom ulovu sudjeluje gotovo u zanemarivom postotku. Sadašnji oblik zakona dovoljno je rigorozan da podvodni ribolov i dalje zadrži parametre koje potvrđuju istraživanja. Ukoliko je motivacija predlagača izmjene zakona zaštita morskih organizama (iako o tome možemo

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Page 100: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

21

samo nagađati) tada je apsurdno mjeru zaštite primjenjivati na skupini ribolovaca koja ostvaruje najmanji udio u ukupnom ulovu, a koju sadašnji zakon već dovoljno ograničava. Također prijedlog u članku 31. točka tri nedvojbeno diskriminira skupinu podvodnih ribolovaca u odnosu na ostale ribolovce što je iz svega navedenog neosnovano i neopravdano.

Robert Castellicchio PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Smatram da članak 31. točka 3. diskriminira podvodne ribolovce u odnosu na ostale kategorije i alate sportskog ribolova. Zakon koji je sad na snazi ne treba nikakve izmjene, jer kad bi se se taj zakon strože provodio sa učestalijim kontrolama na moru nadležnih organa,ne bi danas svjedočili ovoj devastaciji koju vidimo u moru. Ali opet za tu devastaciju i pustošenje mora krivi se sportskog i rekreativnog ribolovca,a okreće se pogled u drugu stranu kad profesionalci pokupe matična jata u mrijestu, ili kad se na ribarnicama prodaju ribe i morski organizmi ispod mjere bez straha da će ih itko sankcionirati. Ovom izmjenom Zakona neće se postići ništa dok se ne riješi problem krivolova i prerijetkog inspekcijskog nadzora na moru.

Prihvaćen Poštovani, Prijedlog se prihvaća te se članak 31. stavak 3. briše.

Sportsko ribolovni klub Erik Radin PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani. Kao klub smatramo da su naši članovi diskriminirani. Te imamo osvrt na više vaših zakona koje namjeravate mijenjati. U članku 31, stavak 3., u sportskom ribolovu podvodnom puškom dozvoljava se samo ulov ribe. Radi se o ograničavanju dosadašnjih dozvoljenih vrsta organizama (glavonošci, veliki rakovi), koji su do sada bili ograničeni dozvoljenom dnevnom količinom ulova i lovostajem (veliki rakovi). Ovakva velika i drastična mjera ograničavanja zasigurno nema uporišta u stvarnoj želji zakonodavca da zaštiti ugrožene vrste, jer se potpunim poopćavanjem izjednačavaju vrste značajno različite razine ugroženosti (hobotnica, muzgavac, lignja, lignjun, sipa...), odnosno veliki rakovi (ne navodeći o kojim se vrstama radi. Također, postavlja se pitanje koji je razlog ograničavanja lova samo jednim alatom (podvodna puška), a takav prijedlog pokazuje nepoznavanje utjecaja i ribolovne efikasnosti različitih alata na te skupine organizama i ukazuje na nepotrebnu diskriminaciju samo jednog alata. Dosadašnjim i predloženim dnevnim ograničenjem ulova na 5 kilograma plus jedan primjerak koji premašuje dnevni limit postiže se jednaka razina zaštite morskih organizama za sve alate u sportskom i rekreacijskom ribolovu, ako je to bila namjera predlagatelja. U članku 28, stavak 1., predlagatelj izostavlja mogućnost korištenja umjetne rasvjete (ferala) za sportsko-rekreacijski ribolov (lov glavonožaca-lignje), te ostavlja mogućnost korištenja tog pomoćnog alata isključivo za posebne dozvole i mali obalni ribolov, pokazujući opet diskriminaciju određenih alata, te neopravdano ograničavanje lova selektivnim sportsko-rekreativnim alatima. Dakle, opet se ne radi o pokušaju zaštite morskih organizama, nego (ne)jasnoj diskriminaciji sportsko-rekreativnog ribolova u odnosu na ostale oblike ribolova. u članku 87, stavak 5. navodi se da godišnje dozvole za kalendarsku godinu 2017.moguće izdavati do 1.6.2017. s obzirom da u našem klubu imamo puno penzionera koji kupuju godišnje dozvole isključivo u ljetnim mjesecima, njima ne trebaju godišnje dozvole prije. Smatramo da je i taj zakon nepotrebno mijenjati. Srdačan pozdrav

Djelomično prihvaćen Poštovani, Vezano uz komentar na članak 31. stavak 3., isti se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše. Godišnje športske i rekreacijske dozvole sukladno prijedlogu ovoga Zakona bit će moguće kupiti u razdoblju od 1. prosinca tekuće godine do 1. ožujka naredne godine. Iznimno, mogućnost kupnje godišnje dozvole za 2017. godinu je produžena do kraja godine. S obzirom da ovim prijedlogom Zakona godišnje dozvole postaju dostupne svima bez obzira na mjesto prebivališta, namjera ovoga prijedloga je smanjiti broj godišnjih dozvola s ciljem zaštite resursa. Osobe koje rekreacijski i športski ribolov obavljaju samo tijekom određenog razdoblja imaju i dalje mogućnost kupnje dnevne, tjedne i mjesečne dozvole. Broj posebnih dozvola koje se mogu vezati na godišnju dozvolu nije ograničen te rekreativac ili športaš koji ima namjeru obavljati ribolov povrazom s kukom korištenjem ferala, takvu mogućnost može ostvariti kupnjom posebne dozvole.

Udruga "Kurnatari" PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Udruga "KURNATARI" daje slijedeće prijedloge da se uzmu u obzir prilikom formiranja konačnog prijedloga Zakona o morskom ribarstvu. Članak 3. ... 20. ribolov je ovlašteni lov i sakupljanje ribe i /ili drugih morskih organizama, a dijeli se na gospodarski, mali obalni, športski, rekreacijski, tradicijski, ribolov u znanstvene i znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost i ribolovni turizam ... Članak 27. izmijeniti da glasi: (1) Športski odnosno rekreacijski ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske dopušteno je obavljati temeljem važeće dozvole

Primljeno na znanje Poštovani, Europski zakonodavni okvir prepoznaje dvije kategorije ribolova: gospodarski i negospodarski ribolov. Prema odredbi članka 17. stavka 1. Mediteranske uredbe u negospodarskom ribolovu zabranjena je uporaba povlačnih mreža, okružujućih mreža sa ili bez imbroja, dredža, mehaniziranih dredža te svih oblika mreža stajačica. Imajući ovo u vidu, ne postoji mehanizam kojim bismo zaobišli ovu odredbu

Page 101: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

22

za športski ribolov na moru odnosno dozvole za rekreacijski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: dozvola). (2) Tradicijske ribolovne vještine i običaje na Jadranu, koja imaju svojstva nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra dopušteno je obavljati temeljem važeće posebne dozvole za tradicijski ribolov (u daljnjem tekstu: dozvola). (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osobama mlađima od 14 godina dopušteno je bez posjedovanja dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa ili bez korištenja štapa. (4) Uvjete, prava i alate iz stavka (2) ovog članka propisuje ministar pravilnikom. Članak 28. izmijeniti da glasi: (1) Dozvole mogu biti: a. godišnje rekreacijske dozvole koje vrijede za kalendarsku godinu. b. godišnje športske dozvole mogu biti izdane samo članovima Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: Savez) i vrijede za kalendarsku godinu. c. jednodnevne i višednevne dozvole. d. posebne dozvole: - za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i upotrebu umjetne rasvjete (ferala), koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje dozvole - za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu, koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje športske dozvole - za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode. - za ribolov u kategoriji tradicijskih ribolovnih vještina, običaja i vjerovanja na Jadranu, koja imaju svojstva nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra (2) Cijene pojedinih kategorija dozvola iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka visinu naknade za posebnu dozvolu za ribolov u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode propisuje nadležna javna ustanova. (4) Uvjete, prava i alate iz stavka (1) d. ovog članka propisuje ministar pravilnikom. Udruga"Kurnatari" poziva Ministarstvo poljoprivrede da uzme u obzir gore navedene navode kod izrade konačnog prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu.

i omogućili na bilo koji način korištenje mreža stajačica u negospodarskom obliku ribolova sve do izmjene odredbe u propisu pravne stečevine EU. Ipak, slijedom inicijative Ministarstva kulture, u članak 5. prijedloga Zakona o morskom ribarstvu uvrštena je odredba kojom se propisuje kako su tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu zaštićene kao nematerijalno kulturno dobro Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dio kategorija ribolova utvrđenih Zakonom o morskom ribarstvu te u tim segmentima podliježu odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

Udruga sportskih ribolovaca "4Dive" PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Putem udruge sportskih ribolovaca 4Dive, HSŠRM je u prošloj godini distribuirao 130 dozvola za sportski ribolov svojim članovima. Telefonskom sjednicom članova USR 4Dive održanom 03.02.2017. odlučeno je da ovim putem izrazimo nezadovoljstvo i uputimo primjedbu na prijedlog promjene zakona o morskom ribarstvu kojim se predlaže zabrana lova podvodnom puškom svega osim ribe. OBRAZLOŽENJE: Većina naših članova su podvodni ribolovci. Naš prosječni član ima 48 godina, roni do dubine od 10m i ima mogućnost zadržavanja daha do pola minute. Vjerujemo da su podaci i u ostalim udrugama sportskih ribolovaca slični. Većinu skromnog ulova kojeg naši članovi ostvaruju odnosi se na statične vrste koje obitavaju na morskom dnu među kojima se ponekad ulove sipa i hobotnica. Tražimo da se prijedlog u članku 31. točka 3 briše, te da zakon u segmentu koji regulira lov podvodnom puškom ostane na trenutno važećem, jer novi prijedlog podvodne ribolovce diskriminira i stavlja u neravnopravan položaj. Npr. apsurdno je da je imaocu iste dozvole omogućeno da s obale „na komad špaga i nogu od kokoše“ može uloviti hobotnicu dok istovremeno podvodni ribolovac to može samo promatrati. Također držimo da će, ukoliko navedeni diskriminatoran prijedlog prođe, dio zaljubljenika u podvodni ribolov odustati od kupnje dozvole, te će se na taj način smanjiti priljev sredstava HSŠRM-u a u konačnici i državnom proračunu. U ime članova USR 4Dive Mašće P. Tajnik

Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

Scuba d.o.o. PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Naša tvrtka se bavi proizvodnjom i trgovinom ribolovne opreme. Veliki dio naših kupaca dolazi iz redova podvodnih ribolovaca. Ponukani najavljenim izmjenama zakona o morskom ribarstvu, kojima se u članku 31. točka 3 predlaže ribolov podvodnom

Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

Page 102: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

23

puškom isključivo ribe, htjeli bi vam iznijeti naša viđenja o posljedicama koje bi nastale izmjenom postojećeg zakona. Logično je predvidjeti da će se ograničavanjem podvodnog ribolova smanjiti promet u trgovinama ribolovne opreme, što za sobom vuče manji priljev poreza državi i gubitak radnih mjesta u proizvodnim djelatnostima. Vjerujemo da predlagačima promjena to nije cilj. Kada pogledamo uloženo u opremu, vidi se da su podvodni ribolovci „izrazito veliki potrošači“ koji, da bi se bavili podvodnim ribolovom imaju nekoliko vrsta ronilačkih odijela ovisno o godišnjem dobu i temp. mora, imaju po nekoliko modela i dužina podvodnih pušaka ovisno o tipu i načinu lova, tu je velika količina popratne opreme i potrošnog materijala kao što su peraje, maske, noževi, disalice, torbe, utezi, pojasevi, čarapice, rukavice, plutače, niske, laštici, strijele, konopci, osti…itd. Velika većina posjeduje brze čamce opremljene skupom elektroničkom navigacijom, zatim uređajima za detekciju morskog dna itd., za transport čamaca koriste priključna vozila – trajlere, plaćaju registracije, pomorske dadžbine, osiguranja... Tu su i skupe dozvole, liječnički pregledi… Prilikom svakog odlaska u ribolov podvodni ribolovac troši velike količine goriva po punoj cijeni + cijene autocesta. Iz svega se da zaključiti da jedan prosječni podvodni ribolovac u opremu ima uloženo i konstantno ulaže toliko sredstava da bi cijeli život mogao kupovati najcjenjeniju ribu. Odnos davanja prosječnog podvodnog ribolovca i materijalne „koristi“ koju na kraju „izvuče“ od državnih morskih resursa je nesrazmjerna u korist državnog proračuna, a da ne govorimo o drugim aspektima i prednostima bavljenja podvodnim ribolovom u odnosu na npr. dokoličarenje, razne vrste ovisnosti i sl. O tim aspektima više se može saznati iz znanstvenog rada g. Šumana na linku: https://bib.irb.hr/datoteka/477627.uman_magisterij.pdf S druge strane, do sada nam nije poznato nikakvo znanstveno istraživanje na temelju kojega bi bile uvedene restrikcije određenoj skupini građana. Zbog svega navedenog tražimo da se zakon u dijelu koji regulira ribolov podvodnom puškom ne mijenja u odnosu na trenutno važeći. Nadamo se da su razmišljanja naših kolega, proizvođača opreme (ronilačka odijela i podvodne puške) a kojih u Hrvatskoj ima registriranih preko 10, istovjetna. SCUBA d.o.o. Perutović Filip Voditelj prodaje

Ivica Pamuković PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, u prijedlogu novog Zakona o morskom ribarstvu Članak 31 stavak 3 navedeno je kako je dozvoljen samo ulov ribe - potpuno tendenciozno i diskriminirajuće. Kako je većina mojih kolega podvodnih ribolovaca prilično detaljno, a neki čak i stručno, razložila naše stavove, ja ih neću ponavljati, samo ću ispričati jednu životnu pričicu. 1. Priča Ante je 80-ogodišnjak, rođen na Premudi, odrastao u Rijeci, a već 50 godina živi kod Šibenika, čovik je od mora, baca vrše i lila na hobotnice. Gotovo svaki dan, kad ga sretnem, upitam ga za ulov. U pravilu uhvati po nekoliko hobotnica, a prosječna težina im je manja od pola kilograma. Kaže on: "Nisu velike, ali baciš ih na tavu i samo jednu sipu ili lignju da puste crnilo, da vidiš slasti..." Ja sam ove godine na tim istim terenima uhvatio dvije hobotnice, oko 2-3 kg, a u pravilu sam, gotovo svako ronjenje, viđao po 3-4 komada istih onih koje je moj sumještanin nosio kući. 2. Problem Sebičnost i neznanje. Očito treba ljudima posvjestiti da more nije neograničen resurs. To je često problem upravo kod lokalnog stanovništava starije populacije, a oni odgajaju i oblikuju nove naraštaje. 3. Korektivna radnja Glavonošci kao izrazito žilave životinje svakako mogu preživjeti, kada se utvrdi da su ispod neke minimalne zakonom propisane veličine (koja sada ne postoji), ako ih se vrati nazad u more. 4. Preventivna radnja Jedan dio sredstava od prodaje dozvola odvojiti u edukaciju, odnosno kao što je to bilo prije više godina, obavezno uz dozvolu priložiti i ovih par osnovnih crta zakona sa minimalnim veličinama i lovostajima po vrstama, ali ne samo za sportske već i uz sve ostale ribolovne alate. Za kraj, ne treba znatno mijenjati, nego provoditi postojeće zakone, ali strože, učestalije i bez iznimki za pojedince. Srdačan pozdrav, IvoP

Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se prijedlog te se članak 31.stavak 3. briše.

Mario Rumek Prihvaćen

Page 103: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

24

PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Kao i većina mojih kolega podvodnih ribolovaca javljam Vam se temeljem neosnovanog, diskriminirajućeg i najvjerojatnije nekim interesnim skupinama potaknutog prijedloga u članku 31., točka (3) da se u ribolovu podvodnom puškom dozvoli samo ulov ribe, čime bi se zabranio ulov glavonožaca, školjkaša i velikih rakova. Da ne ponavljam sve što je već s njihove strane navedeno, sa čime se u potpunosti slažem, želio bih naglasiti dvije bitne stvari: Članak 1., točka (1), koji govori o SVRHI predloženog Zakona, kaže da se ovim Zakonom uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, a kao što znamo, u svim europskim zemljama (koje imaju more) u podvodnom ribolovu dozvoljen je ulov riba, rakova, školjkaša i glavonožaca pa bi usvajanjem ovog članka odstupili od navedene Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, s kojom se kao ovaj Zakon usklađuje. Nadalje, članak 5., koji govori o strateškoj važnosti i ciljevima, kaže da je jedan od ciljeva ribarstvene politike u Republici Hrvatskoj osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima. Ako se nekom znanstvenom studijom došlo do zaključka da su glavonošci, školjkaši i veliki rakovi ugrožene vrste onda je potrebno uvesti zabranu svim sudionicima u njihovom izlovu, a ne se ograničiti samo na sportske ribolovce podvodnom puškom koji u ukupnom izlovu sudjeluju sa daleko najmanjim postotkom a ujedno su i najselektivniji i mogu odlučiti što će uloviti, a što ne dok svi ostali alati, kad bi i željeli, to nisu u mogućnosti. Znači, usvajanjem predloženog članka 31., točke (3) odstupilo bi se od SVRHE, a ujedno se ne bi postigli niti CILJEVI ovog Zakona pa stoga smatram da se ista točka izbriše, odnosno da sve ostane kako je bilo regulirano i dosadašnjim Zakonom kojim je dozvoljen dnevni limit od 5kg + jedna jedinka morskih organizama, uz vraćanje lovostaja na određene vrste riba i uvođenjem minimalne mjere za ulov hobotnice. S ciljem osiguravanja održivog upravljanja prirodnim resursima potrebno je ne uvoditi ovakva nebulozna ograničenja potaknuta određenim interesnim skupinama već je potrebno provoditi Zakon i kažnjavati sve sudionike istoga bez iznimki, a prvenstveno mislim na te interesne skupine koje ujedno i rade najveću štetu na svima nama zajedničkom moru i ne razmišljaju što će biti sutra. S poštovanjem, Mario Rumek

Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

Marsej Markovski PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, članak 31, stavak 3, u prijedlogu novog Zakon o morskom ribarstvu koji dozvoljava ulov isključivo ribe izrazito diskriminira podvodnog ribolovca kao sportskog ribolovca. Ova restrikcija se odnosi isključivo na podvodne ribolovce što znači da nije namijenjena očuvanju mora već diskriminaciji jedne skupine sportskih ribolovaca - u ovom slučaju podvodnih ribolovaca. Postojeći zakon koji regulira dnevni ulov 5 kg + 1 morski organizam je dobar zakon i nema ga potrebe mijenjati. Ono što je potrebno je provođenje postojećih zakona, veća kontrola na moru, a ne donošenje zakona na štetu jedne skupine sportskih ribolovaca. Ukoliko predlagatelj zakona smatra da je ugrožena određena vrsta riba, rakova, glavonošasca, školjaka … onda treba svim sudionicima ribolova zabraniti lov iste, naravno prije toga argumentirati zašto se isto zabranjuje.

Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

Marko Bertolino PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Prijedlog izmjene: Članak 3 stavak 16. izmijeniti da glasi: športsko-rekreacijski ribolov je ribolov u svrhu športa i rekreacije koji se obavlja na temelju valjane dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova stavak 25 izbrisati Stavci 26. 27. i 28. postaju 25., 26. i 27. Članak 4. Dodati riječ "Održivo" na početku stavka, te stavak glasi: Održivo ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio ostalih razvojnih strategija. Članak 7. U članku 7. dodati stavak 3: Pravilnikom iz stavka 2 se ne mogu u zaštićenim dijelovima dozvolit alati koji su zabranjeni ovim zakonom, te pravilnik o svim skupinama mora voditi jednako računa. Članak 28. stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Dozvole mogu biti: a. godišnje dozvole koje vrijede za kalendarsku godinu. b. jednodnevne i

Prihvaćen Poštovani, Odgovor na komentar nalazi se pod br. 6. u Općim odredbama.

Page 104: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

25

višednevne dozvole. c. posebne dozvole: - za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima, koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje dozvole - za ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode. (2) Cijene pojedinih kategorija dozvola iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka visinu naknade za posebnu dozvolu za ribolov u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode propisuje nadležna javna ustanova. Članak 29. izbaciti Članak 30, stavak 1 promijeniti: Alati i oprema za športski ribolov i rekreacijski ribolov Članak 30. (1) Ribolovcu je temeljem dozvole dopušteno korištenje udičarskih alata i to odmeta, kančenice, podvodne puške, panule i kuke za lov glavonožaca uz korištenje štapa ili bez njega, te je dopušteno sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša, a temeljem posebnih dozvola dopušten je ribolov samo onim alatima za koje je izdana posebna dozvola. Stavak 2 izbaciti, te stavak 3 postaje stavak 2 (2) Način uporabe, vrste, karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog odnosno rekreacijskog ribolova na moru propisuje ministar pravilnikom. Članak 31. stavak 3 izbaciti Članak 33. promijeniti stavak 3 da glasi: (3) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma, a najviše se može uloviti 20 primjeraka ribe i morskih organizama. Dodati članak da se novci od sportsko-rekreacijskih dozvola dijele u nekom omjeru Savez HSŠRM i ministarstvo, recimo u omjeru 20% - 80%. Obrazloženje u otvorenoj formi i slikovito napisano: 1) Problemi a) u nas je standardni problem da je uvik neko drugi kriv. Pa su nam krivi Talijani, Marsovci, tj.svi osim nas samih za stanje na moru. Neki su krivi jer rade gluposti, a neki jer drže oči zatvorene b) Osim šta su nam drugi krivi, vrlo smo zavidni, što ću lako na jednostavnom primeru objasnit. Podvodni ribolov- oni "tuču" ribu i takve nebuloze se baziraju na objavljenim fotografija di se objave slike sa dobrim ulovom, a nitko ne objavljuje slike sa mokrim odijelom i pokislom facom, a takvih slika ima najviše c) Razdvajanje na Sportski i rekreativni ribolov je totalna glupost, u stvarnosti se radi izdvajanje podvodnog ribolova d) Nepostojanje planskog ograničavanja ribolova po zonama, a kako bi se obnavljao riblji fond i kako bi se lakše moglo kontrolirati e) Ne postojanje uopće ekonomske analize jer bolje imat dozvole ili nemat. Recimo, u Italiji se ne prodaju dozvole jer su oni zaključili kako je prihod od poreza veći benefit nego prihod od Dozvola f) Nema se jasnog cilja što država želi. Ako smo mi turirstička zemlja, onda bi oni morali poticat sportso-rekreativni ribolov. Netko će platit da ga se odvede na more, u stvarnosti se neće nalovit a novci će se vrtit. g) Nesposobnost države da kazni pojedince koji ne postupaju prema zakonu je prestrašna. Uvik se postavlja nekakva mantra nelojalne konkurencije, te kao sportsko-rekretaivni prodaju ribu restoranima. A di je inspekcija koja će u restoranima pobrojat račune za ribu, prekontrolirat ribu i ako postoji razlika lipo tražit da se opravda, a ako se ne može opravdat, onda nek lipo kazne dotične, a time će prekinut lanac. Ako jedni ne kupuju, drugi ne prodaju, to je osnov ponude i potražnje. 2) Prijedlozi: a) Objedinjavanje sportskog i rekreativnog ribolova, osim težine uvest i ograničenje na broj riba i organizama. npr 5 kg + primjerak ili maksimalno 20 primjeraka ribe i morskih organizama. Na ovaj način će se demotivirat i ograničit i lov na male primjerke koji nisu zaštićeni veličinom (recimo lignje) b) Uvođenje zona zabrane ribolova koje se izmjenjuju i traju po 2 ili 3 godine. Ali na neki pametan način, recimo Šoltu podijelimo na 4 zone, te se Sjevero –istok i Jugo-zapad stave u zaštitu, te se izmjnejju sa Jugo-istokom i Sjevero-zapadom. Po principu šahovske ploče se formiraju zone, te na taj način se omogućava lakša kontrola, a ujedno se omogućava dostupnost pozicija i stanovnicima. c) U Parkovima prirode, Nacionalnim

Page 105: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

26

parkovima dozvolit samo sportsko-rekreacijski ribolov, ali smanjit količinu na 3kg+primjerak za parkove prirode, te ograničenje na 10 primjeraka, a za nacionalne parkove stavit 2 kg + primjerak, te smanjit količinu na 6 primjeraka ribe i/ili morskih organizama dnevno. d) Zabranit korištenje plivarica za lov bijele ribe (zapasi komarču u mrijestu koji su postali svakodnevnica tijekom rujna, listopada i studenog u šibenskom akvatoriju) e) Provodit nadzor, te time obeshrabrit sve one koji misle izrugivat zakon

Pero Ugarković PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani Moja reakcija na izmjene Zakona odnositi će se samo na odredbe sportskog i rekreacijskog ribolova, druge dijelove zakona neću komentirati znajući koliko je teško spojiti interese svih igrača na moru sa strateškim ciljevima održivog ribolova i pregovora sa EU. Vjerujem da ste uložili veliki napor i kako ste pod velikim pritiskom da donesete što kvalitetnije zakonske odredbe koje će zadovoljiti suprotstavljene strane. Prije komentara na stavke zakona moram naglasiti važnost sportsko rekreacijskog ribolova, kao i selektivnost alata koji se koriste u ovom ribolovu, čak i za komercijalne svrhe. Čitajući promjene koje najavljujete ovim prijedlogom dojma sam da ste ih zanemarili. Sportski ribolov je slobodna aktivnost svakog građanina koja mnogima koristi kao „punjenje baterija“ kako bi lakše obavljali ostale svoje ostale građanske dužnosti. Socio-ekonomski značaj sportskog ribolova je puno veći nego se to prikazuje u javnosti, ekonomska vrijednost svake ribe u radu Dr. Solde pokazana je kao veća nego kada se ta riba ulovi u gospodarskom ribolovu, a turistički potencijal ove kategorije je još uvijek slabo iskorišten. Sportski ribolovci su obični građani koji nemaju svoje predstavnike u radnim skupinama za izradu zakona (mi upućeniji u problematiku ne računamo na Savez za sportski ribolov kao tijelo koje predstavlja sportski ribolov i nismo dovoljno jaki da možemo to promijeniti jer imamo druge poslove koji nam oduzimaju vrijeme), nisu dovoljno dobro informirani o zbivanjima u ribarstvu i općenito ne znaju kako sustav funkcionira da bi mogli nešto postići, njihova profesija nije sportski ribolov da bi posvetili vrijeme bavljenju birokratskih zavrzlamama, ali broj korisnika ove kategorije je velik i ne vjerujem da će itko od njih razumjeti promjene zakona kao pozitivni pomak prema nečemu. Članak 28. stavak 3. d - Podržavam uvođenje posebnih dozvola za alate koji nisu namijenjeni selektivnijem izlovu premda mi je nejasno zašto je u tu svrstano i pomoćno sredstvo (feral), problem zlouporabe tih alata naravno neće nestati ali će biti dodatno opterećen i moći će se pokušati pratiti količina tih alata kroz broj posebnih dozvola. - Znam da nije vaša domena ali složiti će te se da je oksimoron stavljati zaštićeno područje i riječ ribolov u istu rečenicu. Aktivnijom suradnjom sa svim važnim subjektima i sa drugim ministarstvima možete doprinijeti da istinska zaštita mora napokon profunkcionira i da ovakve stvari više ne propisujete zakonima. Članak 30. stavak 1. - Po ovome zakonu biti će zabranjeno skupiti „ježa“, „vlasulju“, „trpa za ješku“, „uloviti žbirca“ „pa i ribu i sipe“ ukoliko se nasukaju na plažu kao što je bio slučaj nedavno zbog hladnoće. Ovaj dio stavka zakona previše strogim i kao i za naredne stavke nije mi jasno što se sa time pokušava postići. Molim vas da vratite kako je bilo i prije. Nejasno je i na koji način se nešto može sakupljati, trebalo bi u pravilniku jasnije napisati što se smatra pod sakupljanje, npr. smije li se koristiti oprema za ronjenje na dah. Je li lamatanje perajama po pijesku korištenje pomoćnog sredstva uništavajući cijelu mirkoekološku mrežu života tog pijeska da bi se uzela školjka koja je zakopana također sakupljanje? Članak 31. stavak 2. - Znam da ovo nije pitanje zakona ali pri izradi pravilnika pretpostavljam da se nitko u radnoj skupini ne bavi ovim pitanjem. Dajem vam do znanja ovim putem da je način označavanja podvodnog ribolovca kakav je sada na snazi prilično opasan, bilo je nekoliko situacija koje su bile zamalo pogubne. Označavanje će biti efikasnije kada bude: 1) Označavanje mjesta ronjenja i određivanja udaljenosti od ronilačke bove umjesto obveze vezivanja iste za pojas. Takva praksa kakva se je i na snazi u drugim zemljama jednostavniji je i sigurniji način ribolova a i smanjio bi

Djelomično prihvaćen Poštovani, Zahvaljujemo na vašem doprinosu. Članak 30. 1.- s obzirom da su pojedine vrste trpova i ježinaca zaštićene posebnim propisom, namjera ovoga prijedloga je da se dozvoli sakupljanje isključivo organizama koji ne spadaju u kategoriju zaštite. Članak 32.1.,ovim se prijedlogom Zakona ne dozvoljava ribolov velikih rakova u športskom i rekreacijskom ribolovu isključivo radi smanjenja ribolovnog pritiska na navedene organizma. Naime stanje ovih resursa je u izrazito lošem stanju je potrebno poduzeti mjere kojima će se njihova populacija obnoviti. Odredba članka 33. stavka 3. propisuje ukupni ulov po ribolovcu od 5 kg koji može biti uvećan za masu jednog organizma. Dakle, kada ribolovac ulovi jedinku čija je masa veća od 5 kg dužan je prekinuti ribolov za taj dan. Ukoliko ribolov započne s ulovom čija je ukupna masa do 5 kg, ribolovac ima pravo nastaviti obavljati ribolov dok ne dostigne ukupni dopušteni ulov od 5 kg, odnosno ima ga pravo prekoračiti za masu jedne ribe.Vezano za članak 31. stavak 3., primjedba se prihvaća te se odredba članka 31. stavka 3. briše.

Page 106: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

27

se broj prekršaja ovog tipa koji je vjerojatno najčešći prekršaj podvodnog ribolovca, jer bi to jednostavno pravilo bilo ljudima prihvatljivo. 2) Ne postoji zakonska odredba kojom bi se kaznili oni nautičari koji prelaze preko ronilačke bove, apeliram ovim putem vašim djelatnicima koji mogu reagirati u Ministarstvu pomorstva da sugeriraju ovu odredbu pri izradi pomorskog zakona jer se dotiče sigurnosti u ribolovu koju vi propisujete pravilnikom. Članak 31. stavak 3. - Moja najveća primjedba na prijedlog zakona odnosi se na ovaj stavak. Zapravo morate se složiti kako je teško dati primjedbu bez obrazloženja ove odluke sa vaše strane. S obzirom da ne mogu znati namjeru zakonodavca niti tko je predložio ovu stavku zakona mogu samo nagađati i to čini e-savjetovanje neozbiljnim. Ne mogu naći niti jedan opravdan razlog koji bi bio u interesu RH zašto bi se podvodnoj puški ograničavao ulov na ribe. Ne postoji niti jedna studija, ne samo na Jadranu, kojom bi ovu stavku zakona mogao pokušati razumjeti. S obzirom da se svatko od nas ima neku ljudsku potrebu koju pronalazi dijeleći i koristeći javno dobro, do sada smo, kao u svim Mediteranskim zemljama imali razumna zakonska ograničenja na lov podvodnom puškom. I sami znate da po dosadašnjim ograničenjima puška kao alat ima daleko najmanji index utjecaja na ekosistem. Ukoliko postoji naznaka da podvodna puška čini štetu nekom organizmu onda je zakon trebao ograničiti korištenje alata za taj organizam a ne za apsolutno sve osim riba. Korištenje puške kao alata može biti zloupotrebljavano kao i svakog drugog alata, a pogotovo se to odnosi na ulove noću ili ciljane ulove hobotnica, iako za ovaj drugi puška i nije potreban alat koji se koristi prilikom ronjenja da bi s ostvario cilj izlova što veće količine hobotnice. Ukoliko je namjera ove stavke pokušati zaustaviti neki od oblika krivolova tada morate znati da ograničavate slobodu običnim građanima koji svoje potrebe i mir nalaze roneći podvodnom puškom, ti građani sa ilegalnim ribolovom i štetnim utjecajem tog alata na ekosustav nemaju ništa. Dakle ukoliko ste ovaj prijedlog napisali bilo da bi se umanjio ekološki utjecaj alata na ekosistem ili radi zloupotrebe alata smatram da je stavka neutemeljena, neefikasna i prestroga. Iz iskustva bavljenja sportskim ribolovom, ne samo svog već i tisuće podvodnih ribolovaca širom zemlje mogu razumjeti da ova stavka nategnuto može imati veze samo sa pokušajem sprječavanja prelova hobotnicama podvodnom puškom ali nikako sa ostalim vrstama koje ste zabranili, stoga će uvođenje ovakve stavke u zakon vjerojatno potaknuti oštrije reakcije podvodnih ribolovaca prema upravi za ribarstvo. Također, načuo sam iz nekih izvora da je možda namjera ove stavke izjednačiti pušku sa pravilnicima o natjecanju u podvodnom ribolovu gdje se doista love samo ribe. Odbijam vjerovati da je to razlog jer formalna logika u tom slučaju nije zadovoljena uzevši u obzir sama pravila natjecanja koja se ne odnose na druge dijelove zakona. Uz to pravila natjecanja se mogu mijenjati. Namjena alata za koji ste propisali stavkom 1. govori kako puška spada u isključivo sportski ribolov iako po praksi, ne samo Hrvatske već i u cijelom svijetu, ako ćemo uzeti definiciju riječi kojima su nazvane kategorije podvodna puška koristi kao alat za rekreaciju (zadovoljstvo) a ne za sport (natjecanja). Zakonske kategorije ribolova i svrstavanje alata u određene kategorije je nešto što vi zadajete. Dobro znate da 99% ribolovaca, domaćih i stranih, koji puškom love ne idu na natjecanja nego je koriste amaterski i turistički za zadovoljenje svojih potreba. Ovim prijedlogom zakona im, uz druge stavke, neosnovano oduzimate slobodu koju su do sada imali. Nije mi namjera prigovarati o tome u koju kategoriju ćete svrstati koji alat, pokušavam pronaći razlog zašto ste predložili ovakvu stavku a argument iz sporta jednostavno nije dobro utemeljen. Članak 32. stavak 1. Još jednom, ne znam kako je nekome palo na pamet zabraniti velike rakove u sportskom ribolovu, zbog čega? O kakvom se to interesu ove države radi u ovom slučaju i po kojim osnovama? Za lišiti ljude određenih sloboda bilo bi lijepo kada bi bila popraćena nekim konkretnim pokazateljem, bilo nekim istraživanjem, statističkim podacima ili nekim drugim razlozima. S obzirom da ništa nije nigdje obrazloženo a podrobno pratim ribolovne aktivnosti velikog broja ljudi, svih važnijih

Page 107: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

28

morskih ekoloških udruženja i aktivno populariziram znanost i održivi ribolov skoro cijeli život zaista bi volio znati što to sportski ribolov čini velikim rakovima da se taj lov mora zabraniti. Sportski ribolovci ni kada bi htjeli ne mogu biti konkurencija komercijalnom izlovu rakova, jednostavno propisane mogućnosti alata (uključujući sakupljanje) im to ne dopuštaju. Članak 33. stavak 3. - Molim da konačno točno definirate ovom odredbom dilemu koja se već nekoliko puta dogodila ljudima prilikom kontrole a to je treba li se prekinuti ribolov nakon što se ulovi teža riba od 5 kg ili se ribolov smije nastaviti kako bi se zadovoljila forma od 5 kg + masa jedne ribe ili organizma. Jednom jasnije napisanom rečenicom od sadašnje prestala bi dvojaka tumačenja ove odredbe. Članak 33. stavak 5. - Bez napisanih odredbi pravilnika ne znam na što će se odnositi ova stavka međutim ovo je odličan pravni okvir za ograničavanje ulova opravdano problematičnih vrsta za sportski ribolov umjesto pretjerano strogog članka 30. stavka 1., zabrane velikih rakova iz članka 32. stavka 1. i totalne zabrane svega osim ribe, podvodnom ribolovu, u članku 31. stavka 3. Uz puno strožije kaznene odredbe (po uzoru na duplo višu novčanu kaznu što su uveli talijani 2016.) ovakva vrsta ograničenja ribolova, opisana ovim stavkom, prihvatljiva je svakom razumnom građaninu. Moj prijedlog na kraju je da se izbrišu sve stavke koje sam nabrojao kao neutemeljene, vrati kako je bilo prije i ne izmišljaju presedani prema sportsko-rekreativnom ribolovu kakvi nisu poznati u zemljama Mediteranske tradicije. Zadnji spomenuti članak 33. stavak 5. je dio zakona kojim se najbolje može regulirati odnos sportsko-rekreativnih ribolovaca prema morskim organizmima i drugim dionicima na moru.

Obrtnička komora PGŽ PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Ad 1) Primjedbe na prijedlog novog Zakona o morskom ribarstvu - Čl. 3. i čl. 45. - Prijevoznik koji prevozi proizvode ribarstva – upis u registar prijevoznika kojeg vodi Ministarstvo. Popunjava transportni dokument. Predlaže se brisati odredbe o registru prijevoznika – oni već popunjavaju transportni dokument u koji upisuju registarske tablice vozila, a vozila moraju biti pregledana i imati dozvolu. Uvođenje dodatnog registra stvaraju se nepotrebni troškovi i povećava administriranje i papirologija. - Čl. 3. t. 17. – definicija ribara uključuje obrtnika i zaposlenika koji sudjeluju u ribolovu. Predlaže se dodati i druge osobe koje po pravno dozvoljenoj osnovi sudjeluju u ribolovu, npr. članovi obiteljskog domaćinstva. To je važno zbog dozvoljenih dužina mreža po ribaru. - čl. 13. – naknada za obavljanje ribolova – svi i posebno za dodijeljene kvote Predlaže se da, ako ribari trebaju plaćati naknadu za ribolov onda i sportski i rekreacijski ribolovci trebaju plaćati, osim naknade za dozvolu, i naknadu za dopuštenu kvotu ulova. Ili brisati svima. - čl. 15. st.1. – ribolov se smije obavljati samo alatom i opremom koja je upisana u povlasticu Primjedba: brisati riječ „oprema“ jer se ona ne upisuje u povlasticu, osim ronilačkih aparata – npr. vinč, feral, dizalica…) - Čl. 21. – stručna osposobljenost za ribare – ispit + uvjerenje za obavljanje gospodarskog ribolova Predlaže se dodati stavak: „Ukoliko se ribolov obavlja pomoću ronilačkih aparata, ribar mora imati i stručnu osposobljenost za ronjenje, što se dokazuje uvjerenjem koje izdaje organizacija koja ima odobrenje od ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja za izvođenje programa „ronilac u ribarstvu“ ili „ronilac u gospodarstvu“ A kategorije.“ - Čl. 22. st. 6. - mali obalni ribolov – može, između ostalog vršiti „skupljanje školjkaša bez uporabe ronilačke opreme“ Primjedba: umjesto ronilačke opreme treba stajati „ronilačkih aparata“. Oprema su i maska i dihalica. - Čl. 25. – odredbe u vezi korištenja određenih alata i opreme Primjedba: brisati riječ „oprema“ jer se propisi u pravilu ne odnose na opremu (osim ronilačkih aparata) nego na alate. Čl. 25. st. 6. – propisivanje minimalnog broja radnih dana u referentnom razdoblju po pojedinim alatima da bi se smatrali aktivnim. Primjedba: aktivnost alata utvrđivati samo za alate za koje je potrebno odobrenje (tzv. autorizacija“), a ne i ostale, i to na način da se potreban broj radnih dana utvrdi prije ili na samom početku referentnog razdoblja, tj. unaprijed. Nijedan ribar ne smije izgubiti alat zbog neaktivnosti ako unaprijed u tom razdoblju nije

Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 17.- na ribara obrtnika primjenjuju se sva prava i obveze u skladu sa Zakonom o obrtu. Članak 3. i čl.45.: registracija prijevoznika je elektronska bez dodatnog administrativnog opterećenja i papirologije. Zbog praktičnosti pri popunjavanju transportnog dokumenta tražimo prijavu registracije vozila kako se ne bi upisivala svaki put pri ispunjavanju transportnog dokumenta. Ovaj prijedlog Zakona propisuje plaćanje naknade za obavljanje ribolova s obzirom da je riječ o iskorištavanju nacionalnog resursa, a pravilnikom se razrađuje provedba ove odredbe. Članak 21. - dostavljen prijedlog spada u domenu Zakona koji nije u nadležnosti ovoga Ministarstva. Članak 22. stavak 6.- primjedba se prihvaća. Članak 25. - u skladu s prijedlogom izričaj definicije ribolovne opreme se mijenja. Članak 25. stavak 6.- uzimajući u obzir da se prirodnim resursima upravlja na nacionalnoj razini, cilj ovog Zakona je unaprijediti upravljanje neiskorištenim kapacitetom i neaktivnim ribolovnim alatima radi boljeg upravljanja živim bogatstvima mora. Članak 25. stoga predviđa propisivanje provedbenih odredbi vezanih uz određivanje referentnog razdoblja i aktivnosti alata Pravilnikom kao i mogućnost propisivanja upravljanja neaktivnim alatima. Stavci 7. i 8. kako su bili navedeni u inicijalnom prijedlogu su brisani. Članci 27. - 33. - Športski i rekreacijski ribolov dozvoljeno je obavljati korištenjem ograničenog broja ribolovnih alata te je ograničen dnevni ulov po pojedinom rekreativcu. Smatramo da negospodarski ribolov obogaćuje turističku ponudu u Hrvatskoj te ga kao takvog treba njegovati. Ipak, pri tom je važno voditi računa

Page 108: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

29

znao koliko treba biti aktivan. Kod određivanja potrebnih radnih dana treba uzeti u obzir i sve objektivne mogućnosti – lovostaj, zabrane, vremenske prilike, a svakako i veličina plovila. Čl. 25. st. 7.i 8. - Neaktivni alati se oduzimaju rješenjem Ministarstva i prelaze na raspolaganje državi. Primjedba: BRISATI ! - Čl. 27. – 33. – Športski i rekreacijski ribolov Prijedlog: Zbog velikih problema do kojih dolazi jer športski i rekreativni ribolovci vrlo često oštećuju ili uništavaju postavljene alate profesionalnih ribara, predlaže se da se športski i rekreacijski ribolov dozvoli samo udičarskim alatima, izuzev stajaćeg parangala, te vremenski ograniči na vikend (subotu i nedjelju). - Čl. 33. – u športskom i rekreacijskom ribolovu dozvoljen ulov 5 kg Primjedba: kod skupljanja školjki ograničiti na max. 1 kg po vrsti školjaka a ukupno max 3 kg školjaka. Ulov od 5 kg je za školjke preveliki, to je teško i profesionalcima. - Čl. 36. – ribolovni turizam – turisti ne smiju sudjelovati u ribolovnim operacijama Primjedba: treba omogućiti sudjelovanje turista, to je svrha njihovog dolaska na brod, ne samo da gledaju. Sada je za to potrebno kupovati dodatno dnevne dozvole, što dosta poskupljuje uslugu, pa postaje nezanimljiva. - Čl. 40. – kapacitet ribarske flote (GT ili kW) – aktivni i pasivni – raspolaganje ribara pasivnim kW-ima Primjedba: period od godinu dana zamijeniti sa 5 godina (u kojem roku ih ribar može iskoristiti i osobno za svoje potrebe, što je osnovna namjera), te omogućiti i raspolaganje pasivnim GT-ima u istom periodu kod zamjene plovila. Također se predlaže da se u Zakonu ili popratnom pravilniku regulira način povrata oduzetih GT-a i KW za isto plovilo, odnosno pogonski stroj (lučke kapetanije su u knjižicu često upisivale manje BRT i KW, navodno zbog neusklađenosti propisa iz područja ribarstva i pomorstva) i tako umanjivale ranije upisane kapacitete. Ribari traže da im se to u određenom periodu vrati na raspolaganje. - Čl. 42. – iskrcajna mjesta Primjedba: popis iskrcajnih mjesta da i nadalje utvrđuje Ministarstvo, a ne Vlada. - Čl. 44. – vaganje – donošenje Pravilnika o načinu i evidencijama vaganja Primjedba: brisati reguliranje pravilnikom o načinu vaganja i evidencije. To će izazvati dodatne probleme, troškove i administraciju na plovilu. Obzirom na velike razlike u veličini i uvjetima na plovilu, sigurno će izazvati puno problema. - Čl. 50. – mogućnost dodatnih izvještaja Primjedba: brisati! – Uprava ribarstva i Porezna uprava imaju sve podatke, samo ih treba informatički analizirati, a ne stavljati na teret ribarima. Potrebno je, u skladu s proklamiranom politikom smanjenja administrativnih zapreka i oterećenja, raditi na smanjivanju administracije a ne stalnom povećavanju. - Čl. 51. i čl. 52. – VMS i e-očevidnik – obveza je i za plovila neovisno o duljini „ukoliko podliježu obvezi izdavanja odobrenja iz čl.26.st.1. ovog Zakona i ukoliko raspolažu individualnom dopuštenom količinom ulova za neku vrstu.“ Nejasno je da li je to kumulativan uvjet ili pojedinačan? Ako je prema sadašnjem stanju, nije kumulativan uvjet, pa umjesto „i“ treba biti „ili“. - čl. 58. – zabrana korištenja i zabrana držanja na brodu alata i opreme koja nije upisana u povlasticu Primjedba: (kao i za čl. 15.) brisati riječ „oprema“ jer se ona ne upisuje u povlasticu, osim ronilačkih aparata – npr. vinč, feral, dizalica… - PREKRŠAJNE KAZNE Za prekršaje učinjene prvi puta koji se ne smatraju teškim treba propisati samo opomenu. Uz toliko nabrojanih obveza gotovo je nemoguće da inspektor ne nađe nikakvu grešku. Psihološki pritisak zbog mogućnosti plaćanja tolikih kazni je prevelik, a s obzirom na profitabilnost struke, gotovo svaka kazna postaje pitanje opstanka. Kod kazne zato što plovilo nema opremu za traženje i izvlačenje izgubljenog alata, treba predvidjeti iznimku koju omogućuje sama Uredba – za plovila manja od 12 m, koja djeluju samo u teritorijalnom moru i nikada ne provode više od 24 sata na moru. Također se traži pisano obrazloženje koja je to oprema za traženje i izvlačenje alata? Ako su to ronilački aparati, kako ih se može imati na plovilu bez upisa u povlasticu? Za pogrešku u procjeni težine ulova više od 10% molimo ne propisati kaznu, eventualno samo opomenu i to ako se odnosi na količinu ribe preko 20 kg. Kod manjih količina je nemoguće izvršiti procjenu sa samo 10% odstupanja, kao i u ambalaži koja nije puna. Tu neminovno i učestalo nastaju greške koje, kada se jednom prijave, ostaju trajno evidentirane, čak i ako se

o stanju bioloških bogatstava mora te kao i u gospodarskom ribolovu ograničavati ulov određenih vrsta u svrhu njihove zaštite. Članak 36. - ribolovni turizam spada u gospodarski oblik ribolova te ga smije obavljati ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru odnosno njegovi zaposlenici. Članak 40. - prijedlog vremenskog ograničenja raspolaganja kapacitetom je djelomično prihvaćen i produžen na tri godine te je uvažena i primjedba vezana uz raspolaganje kapacitetom u tonaži (GT). Primjedba vezana za zaokruživanje GT-a nije u nadležnosti ovoga ministarstva. Članak 42. - s obzirom da ministar poljoprivrede nije nadležan za pomorsko dobro, a na pomorskim dobrima se nalaze iskrcajna mjesta prijedlog je da se obaveže Vlada donijeti popis iskrcajnih mjesta. Na taj način sva ministarstva su dužna postupati po Odluci Vlade te se neće događati kao sada da lokalne uprave zabranjuju iskrcaj ili pristanak ribarskih plovila. Članak 44. - Uredbom o kontroli (1224/2009) propisana je obaveza vaganja i vođenja evidencije vaganja. Pravilnik o vaganju će objediniti Plan uzorkovanja i Plan kontrole vaganja u odobrenim objektima koji su odobreni od strane Europske Komisije. Što se tiče vaganja na plovilu dati će se mogućniost (ne obaveza) da neka plovila mogu vagati i na plovilu. Važno je napomenuti da, u skladu s navedenom uredbom, za točnost vaganja i evidenciju je odgovoran prvi kupac, osim u slučaju vaganja na plovilu kada je odgovoran kapetan. Članak 50. Zahtjevi koji proizlaze iz Okvira za prikupljanje podataka Europske unije usmjereni su na praćenje rentabilnosti pojedinog plovila, odnosno djelatnosti akvakulture ili prerade. Budući da Porezna uprava raspolaže podatcima kojima je osnova poslovanje čitave pravne ili fizičke osobe, nemoguće je temeljem toga izdvojiti dio koji se odnosi samo na plovilo, odnosno akvakulturu ili preradu. Stoga je potrebno uvesti obvezu vođenja i dostave zasebnih podataka vezanih uz pojedino plovilo, akvakulturu ili preradu, a temeljem kojih se izrađuju statistike koje omogućuju učinkovito upravljanje ribarstvom te evaluaciju mjera upravljanja. Čl.51. i 52. primjedbe su prihvaćene. Prekršajne odredbe - primjedbu koja se odnosi na procjenu ulova trenutno nismo u mogućnosti prihvatiti jer obveza proizlazi iz Kontrolne uredbe. U slučaju revizije Kontrolne uredbe (ili eventualnog donošenja nove) vodit ćemo računa da se pokuša izmijeniti ova odredba. Vezano za mogućnost izricanja opomena, takva je ovlast prema Prekršajnom zakonu dana isključivo policijskim službenicima.

Page 109: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

30

izvrši ispravak. Stoga bi trebalo brisati i odredbu da se ponavljanje te pogreške smatra teškim prekršajem. S obzirom na mogućnost kažnjavanja retroaktivno za prethodni period, ribare je strah od neizvjesne budućnosti. Molimo da se takva presija smanji. Molimo da Hrvatska prema EU pokrene inicijativu promjene ove odredbe kako ribari ne bi zbog neodrživih formalnih propisa dolazili u teške financijske i egzistencijske uvjete, i bez ikakve krivnje bili u prekršaju.

Aljoša Ćakić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, sportski ribolovci prema zakonu mogu uloviti maksimalno 5 kilograma morskih organizama. To ograničenje se temelji na održivom ribolovu i u skladu je sa zakonima ostalih mediteranskih zemalja članica EU. U zakonu također postoji zabrana stavljanja u promet ulova ostvarenih u sportskom i rekreativnom ribolovu. Dakle već sad je sve dobro i precizno regulirano, samo se zakon treba provoditi. Kršenje zakona ne spada u sportski ribolov i obaveza je institucija da to spriječi, a počinitelje kazni. Važno je istaknuti da ako se u praksi događaju pojave kršenja zakona iste nisu rezultat manjkavosti postojećeg zakona već manjakovosti provedbe tog zakona. Zbog toga smatram da bilo koje daljnje ograničavanje neće polučiti rezultat, samo će se smatrati još jednim neutemeljnim i neargumentiranim napadom na sportski ribolov, te će stoga sigurno izazvati bunt sportskih i rekreativnih ribolovaca. To znači provjede i poziv na odgovornost svih nadležnih institucija, kao što se već dogodilo prije početkom 2010. godine kad se prosvjedovalo u svim najvećim hrvatskim gradovima. Sportski ribolovci se ne boje ograničenja koja imaju za cilj zaštitu morskih organizama, ne boje se kontrole, ali neće pristati da ih se neutemeljeno stavlja na optuženičku klupu dok se istovremeno zatvara oči pred krivolovom, rehabilitiranjem malog ribolova, parkovima prirode po feudalnom ustroju, kontinuiranom toleriraju zloupotrebe alata za masovni ribolov (plivarice i tramate). U svoje ime, a mislim i u ime svih koji su tada prosvjedovali ili podržavali našu akciju, predlažem slijedeće izmjene: Brisati Članak 31. stavak 3. U ribolovu podvodnom puškom dozvoljen je samo ulov ribe. Brisati Članak 33. stavak 1. Jedinke određenih vrsta riba ulovljenih u športskom i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. Brisati Članak 33. stavak 2. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe ulovljene za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu, moraju biti označene odmah nakon obavljenog vaganja. Ulovi hobotnice ili sipe u okvirima dozvoljenih 5 kg nisu problem jer čine mali udio u ukupnom ulovu tih vrsta, a za one koji to ne poštuju postoje sankcije u postojećem zakonu. Što se tiče obilježavanja riba tražimo vraćanje na staro, dakle da ministar može propisati obilježavanje, ali ne mora kako je sad navedeno. Obilježavanje bio bi presedan na Mediteranu te stoga tražimo širu javnu raspravu o načinu i opravdanoj svrsi obilježavanja riba. Aljoša Čakić KŠR Split

Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na doprinosu. Namjera ovoga Zakona ni u kom slučaju nije stavljanje športskih i rekreacijskih ribolovaca u nepovoljan položaj, već je namjera regulirati sve oblike ribolova. Označavanje riba ulovljenih u športskom i rekreacijskom ribolovu svakako će pridonijeti boljoj kontroli tržišta. Odredba koja je zabranjivala ulov glavonožaca u ribolovu podvodnom puškom se briše.

Ante Armanini PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Mali ribolov je oduvijek bio zalog opstanka života na otocima i u priobalju, a intencija ovakvog prijedloga zakona je njegovo ograničenje na minimum, odnosno potpuno ukidanje. Na otocima, posebno malim naseljenim otocima, život je težak, a bez mogućnosti lova ribe još teži. Ostavlja se mogućnost bavljenja sportskim ribolovom, ali taj način lova ribe nije adekvatna zamjena malom ribolovu jer dozvoljava uski izbor ribolovnih alata. Mali ribolov ne može bitno utjecati na smanjenje ribljeg fonda ukoliko se dozvoli uporaba alata kao što je bilo prije desetak godina. Dakle 200m mreža stajaćica, određene veličine oka, (trostruke samo u određenom periodu i ograničene visine), 3 vrše, osti uz feral do 800 svijeća, parangal do 100 udica, te još pokoji alat ovisno o dijelu Jadrana na kojem je takav ulov tradicija (npr. buskavica, gavunara), lov s udicom, lov na lignje (skosavica) i panula. Takvim alatima se ne lovi i ne uništava mala riba i riblja mlađ, već je sam po sebi selektivan. U 200 m mreža stajaćica se može ponekad uloviti i više ribe, ali samo u određenom dijelu

Primljeno na znanje Poštovani, Molimo da obratite pozornost na odgovor na prethodni komentar.

Page 110: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

31

sezone, i to ribe koja je najčešće dvogodišnja (šarun, modrak, bugva, ušata,…) ili jednogodišnja (manula, gavun, gira). Takvim vrstama alata se ne uništava riblji fond, a stanovnicima otoka i priobalja se omogućava i daje pravo na nešto što su radili stoljećima. Prijašnjih godina su se vodili očevidnici ulova, pa se iz njih može vidjeti koje količine i vrste su se lovile malim ribolovom. Apsurdno je gotovo potpuno ukidati mali ribolov i pravdati ga brigom za očuvanje ribljeg fonda, a istovremeno profesionalnim ribarima omogućiti lov ludrom, kada je poznato da samo u jednom danu, jedna ribolovna družina, na taj način ulove veću količinu ribe, nego bi je 100 malih ribara ulovilo u godinu dana. Ovi prostori su stoljećima bili pod vlašću Venecije, Austro-Ugarske, careva, kraljeva, komunista i tko zna koga, ali nikada domicilno stanovništvu priobalja i otoka nije bilo zabranjeno loviti ribu. Žalosno je da danas kada imamo svoju državu, postajemo kriminalci, a zakone nam kroje europski birokrati kojima more služi samo da ljeti „operu jaja“. Nažalost naši birokrati su još i gori. U važećem zakonu ste postavili takva ograničenja za dobivanje dozvola za mali ribolov da je cijela obala Istre dobila samo 24 odobrenja, što je istovremeno žalosno i smiješno. Zaključak, napraviti zakon koji će služiti hrvatskom čovjeku, a ne europskoj birokraciji. Dozvoliti mali ribolov uz ljudima koji žive u priobalju i na otocima za potrebe vlastite obitelji. Ukoliko ne smijete dozvoliti svima, dajte tu mogućnost makar umirovljenicima i nezaposlenima bez obzira na razne cenzuse koje birokracija može izmisliti.

DANIJEL KLANAC PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Članak 31, stavak 3 treba izmijeniti jer ne dopušta podvodnom ribolovcu s puškom lov niti sipu, niti hobotnicu niti rakove za što ne vidim nikakav valjani razlog dok je mnogim drugim ribolovnim alatima lov istih dozvoljen. Stoga predlažem da se lov podvodnom puškom ne ograniči samo na lov ribe. Htio bih još samo dodati kako dozvolu za sportski ribolov redovno kupujem, a kontrolu sam doživio samo jednom ili bolje reći niti jednom u zadnjih desetak godina koliko se bavim sp.ribolovom na moru, jer me ni tada nisu kontrolirali već samo onako usput pitali " ..., a imaš li dozvolu?" što smatram kao odlična prilika za svakoga tko želi ilegalno loviti i ubirati benefite od mora kojeg trebamo čuvati.

Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

DANIJEL KLANAC PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Prijedlog U Članaku 30, stavak 1 nije navedena trpula za lov crva kao ribolovni alat, a itekako je važan alat koji se koristio do sada u sportskom i rekreacijskom ribolovu stoga bi ju trebalo nadopisati jer kako drugačije izvaditi morskog crva?!. Nadalje, trebalo bi dopustiti sakupljanje i drugih morskih organizama kao što su rakovi, vlasulje... (u nekomercijalne svrhe),a osobito organizmi koji se koriste za mamac u ribolovu udičarskim alatima poput trpa, bibija, kozice, morske alge itd. osim naravno onih koji su zakonom zaštićeni.

Primljeno na znanje Poštovani, U članku 30. stavku 1. propisano je da je u športskom i rekreacijskom ribolovu dozvoljeno sakupljanje mnogočetinaša. Posebnim propisom kojim će se regulirati športski i rekreacijski ribolov razraditi će se način uporabe, vrste, karakteristike i količina ribolovnih alata koji se smiju upotrebljavati, uključujući i naprave za lov velikog crva.

Josip Ostojić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, prije svega se iskreno nadam da će ovakav način "koordiniranja" oko nacrta Zakona urediti plodom jer su komentari od nekih korisnika prerasli skoro u znanstvene radove i imam osjećaj da je više vremena utrošeno u njih (i znanja) nego što je utrošeno u ovaj novi prijedlog Zakona. Moj osvrt se konkretno odnosi na ogranicavanje prava u podvodnom ribolovu novim nacrtom Zakona. Jednostavno, uz dužno poštovanje, ne shvaćam potrebu izmišljanja ''tople'' vode kod sustava koji je relativno dobro poslozen. Problem nisu pravilnici ni zakoni vec provedba na terenu, pocevsi od administracije, pa nadalje do ribarskih inspektora, pomorske policije, naputaka istima i jurisdikcije odredjenih sluzbi. Konkretno, zanima me iz koje drzave EU ili neke druge, slične nama po samoj strukturi obale, ekonomskim uvjetima, stanju u gospodarstvu i turizmu općenito, bogatstvima mora itd. vi precrtavate ove zakone i koje su to kvalifikacije ljudi koji na istima rade? Po kojim znanstvenim studijama? Koji je krajnji cilj? Kao što je spomenuto, podvodni ribolov je daleko

Djelomično prihvaćen Poštovani, Namjera ovog prijedloga Zakona bila je osigurati dostupnost dozvola za rekreacijski i sportski ribolov sukladno načelima pružanja usluga u EU. Prilikom izrade prijedloga Zakona vodilo se načelom zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora imajući u vidu da će dostupnost godišnjih rekreacijskih dozvola svim osobama bez obzira na prebivalište povećati broj ribolovnih alata na moru što u konačnici može rezultirati povećanjem ribolovnog pritiska na priobalne resurse. Kako bi se izbjegla takva situacija, primijenjen je pristup uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Uz parangal koji i važećim Zakonom spada pod posebnu dozvolu, novim je prijedlogom Zakona uvedena i posebna dozvola za ribolov ostima, vršama za lov ribe,

Page 111: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

32

najselektivniji i najplemenitiji oblik ribolova i sakupljanja morskih organizama i nečemu takvom braniti neke stvari iznešene ovim prijedlogom a ne braniti ili makar ogranicavati granama gosp.ribolova je da se tako izrazim presmijesno ili potpuno transparentno pogodovanje određenim interesnim skupinama. Podvodni ribolov je sport koji je dio tradicije, sport u kojemu smo u svjetskom vrhu na natjecanjima, sport koji direktno i indirektno pomaže gospodarstvu RH - od hrvatskih proizvodjaca ronilacke opreme i plovila, trgovina za prodaju iste, dozvola za RH drzavljane a pogotovo strane, edukaciji i animiranju mladih, resocijalizaciji i animiranju invalida i HRV invalida, turistickoj atraktivnosti i ekologiji (od eko akcija, do izrade studija) i kao takav, nikad nije bio dovoljno prepoznat i priznat te je ovo je jedan veliki korak unazad ne samo za ljude koji se bave s tim sportom nego i svima direktno i indirektno vezanim za taj sport. Zar je doslo stvarno do toga da se rade i polagani koraci i za privatizaciju mora? Da moj komentar ne prodje cijeli u ovakvom tonu, osvrnut cu se konkretno na par stvari: Članak 28 Razdiobom tj.uvodjenjem posebnih dozvola za ribolov ostima, vršama itd. negira u potpunosti razdiobu dozvola na sportske i rekreacijske. Odredivanjem visookih cijena dozvola i nadanju direktnoj zaradi povecati ce se broj lovaca koji niti jednu dozvolu nece vaditi. Članak 29, Stavak 2 Ogranicavanje razdoblja izdavanja sportske ribolovne dozvole je potpuno nepotrebno te će izazvati direktno smanjenje prodaje dozvola i direktno smanjenje novcanog priloga Savezu i Ministarstvu a s time i povecanje krivolova jer lovci koji love cijelu godinu svakako ce izvaditi dozvolu „na vrijeme“ a ako se uvedu mjesecne dozvole za hr drzavljane ili da ce biti nemoguce izvaditi dozvolu nakon 1.ozujka, ''ne toliko aktivni'' ribolovci ce radje izbjeci kupnju iste. Ispraviti Članak 31. stavak 2 Omoguciti da signalna plutaca ne mora biti stalno vezana za tijelo ronioca ili olovnice zbog mogucnosti zaplitanja. Plutaca se moze sidriti i drzati na olovu za odbacivanje i sama po sebi je bitan faktor podvodnom ribolovcu sto se tice spremanja stvari i sigurnosti te je svaki PR zeli imati uz sebe, ali stalno vezana za tijelo predstavlja veliku opasnost te se upravo zbog toga cesto izbjegava nositi. Odrediti zakonski TOCNU udaljenost na kojoj plovilo mora izbjegavati plutacu te odrediti propisanu tocno definiranu kaznu za voditelje brodica koji se istog propisa ne drze. Članak 31. stavak 3. Propisivanje kolicine i velicine ulova glavonozaca a ne zabrana ulova istih. Kolicine ulovljene ovim nacinom ribolova su potpuno zanemarive u odnosu na ostale grane ribolova. Podvodna puska kao alat nije uzrok niti treba biti glavni objekt za smanjenje krivolova vec treba regulirati postojece zakone te sam lov puskom ronjenjem s autonomnim ronilackim aparatom, lov noću i provokaciju glavonozaca i trovanje stanista nedozvoljenim sredstvima npr.modrom galicom. Ispraviti Članak 32. stavak 1 Ulov velikog raka bilo koje vrste kod sportskog i rekreacijskog ribolova je jako rijedak te ukupno usporedjujuci ga s ostalim granama ribolova potpuno zanemariv. Apsurdno je zabranjivati ga u sportskom ili rekreacijskom ribolovu a ne ogranicavati ostale grane ribolova gdje je eksploatacija nemjerljivo veca. Članak 33. Stavka 1 Krajnji cilj – smanjenje prodaje ribe na „crno“ se ovim načinom neće postici ni blizu kao time da se definira bolji nacin provedbe postojecih kontrola. Samo uvodjenjem ovakvog nacina ribe je nepotrebno sakacenje ulova a i sam naputak "prije napustanje mjesta ulova" je nejasan i nedefiniran. Kao što sam spomenuo, ako je konačni cilj ocuvanje i obnova kolicine ribljeg fonda, onda usmjereni napad na športske ribolovce nije rjesenje. Drzave slicnog profila i u nasoj relativnoj blizini su uvelike postigle isti cilj uvodjenjem vec spomenutih ''no take'' zona, uvodjenjem novih lovostaja i vecim sankcioniranjem prekrsaja istih, vecim sankcioniranjem krivolova i boljim naputcima za sluzbe ''na terenu''. Broj sportskih i direktno podvodnih ribolovaca u republici Hrvatskoj nije niti malo zanemariv niti sama mogucnost i nacin reakcije istih te se iskreno nadam da ce se pronaci kompromis i svima prihvatljivo rjesenje. S poštovanjem, Josip Ostojić, mag.ing.nav.traff. Tajnik Ekološko - Roniteljskog kluba ''Periska''

stajaćim parangalima kao i za upotrebu umjetne rasvjete (ferala). Ovakvim pristupom smatramo da će svaki rekreativni ribolovac odabrati korištenje isključivo onih posebnih dozvola koje spadaju u njegovu domenu rekreativnog ribolova i za njih će izdvojiti dodatna novčana sredstva. Ograničavanjem razdoblja mogućnosti kupnje rekreacijskih i športskih dozvola želi se smanjiti korištenje alata koji spadaju u posebne dozvole, kako bi se što je moguće više smanjio utjecaj na resurse. Označavanje ronioca regulirano je posebnim propisom iz nadležnosti ministarstva zaduženog za poslove pomorstva. Prihvaćaju se komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

Jere Skračić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU

Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju su komentari vezani za

Page 112: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

33

Poštovani Članka 31. stavak 3. ovog prijedloga zakona diskriminira podvodnog ribolovca prema ostalim sportskim ribolovcima, iako je poznata činjenica da je podvodni ribolov najselektivniji od svih vrsta ribolova jer ribolovac može direktno izabrati vrstu i veličinu ulova. Puno učinkovitija mjera za zaštitu glavonošaca pogotovo hobotnice bi bila uvođenje lovostaja u vrijeme mrijesta i odrediti najmanju veličinu ulovljenog primjerka. I dosadašnji zakon o morskom ribarstvu je relativno dobar, a najveći problem je bio njegovo neprovođenje na moru i lukama pogotovo u smislu prelova i najmanje veličine ulovljenih primjeraka. Nadalje rak rana hrvatskog ribarstva osim navedene slabe kontrole su veliki lobiji u gospodarskom ribarstvu koji kroje sudbinu ribarstva. Pa je tako između ostalog dopušten izlov brodovima plivaricama u kanalima unutarnjeg mora na svega 100 m od obale pa tako i nacionalnih parkova. Jačina svjetala tih istih plivarica je možda deseterostruko veća nego prije 10-15 godina, a to nitko ne kontrolira. Iz tog razloga plivarice ne samo da love sitnu plavu ribu nego nerjetko tone i tone razne bijele ribe (pretežno u mrijestu) i glavonožaca i time čine nenadoknadivu štetu priobalnim i onako krhkim eko sustavima. Zbog svega navedenoga je potrebno pod hitno zabraniti lov plivaricama u kanalima i 2 nm od obale. S poštovanjem Jere Skračić

ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše. Vezano uz ribolov okružujućim mrežama plivaricama, podsjećamo kako je isti zabranjen na udaljenosti manjoj od 300m od obale, odnosno u područjima plićima od 50m ukoliko je ta dubina postignuta na manjoj udaljenosti od 300m od obale. Ribolov koji se obavlja suprotno ovom pravilu prema novom Zakonu smatra se prekršajem za koji se predviđa novčana kazna. Osim toga, novim Zakonom planirano je propisati i zabranu obavljanja gospodarskog ribolova alatima i/ili opremom protivno njihovoj namjeni pri čemu se Pravilnikom propisuje namjena, dok prekršajna odredba također propisuje novčanu kaznu. Nadalje, po pitanju regulacije ribolova plivaricom srdelarom u kanalima, podsjećamo kako se od 2015. godine provodi sustav zatvaranja kanala za ovaj tip ribolova plovilima većima od 12m tijekom razdoblja od 6 ili više mjeseci. Ovaj način regulacije i preusmjeravanja ribolovnog napora na otvoreno more planirano je provoditi i dalje sukladno znanstvenom savjetu. Što se tiče ograničenja snage rasvjetnih tijela, ona je trenutno Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova okružujućom mrežom plivaricom srdelarom ograničena na 16.000 W, a novim je Zakonom predviđena prekršajna odredba kojom će se sankcionirati ribolov uz pomoć opreme koja se koristi na nedozvoljen način.

Andrea Černjul PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Poštovani, Propisivanje razdoblja do kojeg se godišnja dozvola može nabaviti doprinijeti može samo smanjenju kupovine istih i povećanju ribolova bez posjedovanja iste te spriječiti kakav-takav priljev novčanih sredstava putem naplate prilikom izdavanja dozvola. Nadalje, svatko tko imalo poznaje podvodni ribolov može posvjedočiti kako se radi o selektivnom lovu te se nedorasle jedinke vrlo rijetko mogu pronaći među ulovom. Ukidanje lova pojedinih vrsti podvodnim ribolovcima je apsurd jer se s jedne strane vrši zabrana dok se s druge dozvoljava izlov svih jedinki - nedoraslih i doraslih. Ukoliko se već predlaže zabrana lova glavonožaca, neka se u tom slučaju ista provodi kod svih populacija ribolovaca - profesionalnih, sportskih, malih i sl. Situacija u kojoj se govori o lovu nedoraslih primjeraka rezultat je jedino neadekvatne kontrole na moru te se kvalitetnijim provođenjem nadzora uvelike može doprinijeti pridržavanju zakona i spriječiti nelegalan lov.

Prihvaćen Poštovani, Ograničavanjem razdoblja mogućnosti kupnje rekreacijskih i športskih dozvola želi se smanjiti korištenje alata koji spadaju u posebne dozvole, kako bi se što je moguće više smanjio utjecaj na resurse. Prihvaćaju su komentari vezani za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

Matej Njavro PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Članak 31. Satavak 3. Dozvoliti također ulov glavonožaca i člankonošca u težini od maksimalno 5 kg ili ih ograničiti na broj komada. Samo ukidanje njiholov lova dovodi ribolovce u nezgodan položaj u slučaju da su željni jela od tog organizma. Svakome treba dozvoliti da ulovi i uživa u jelima hobotnice, sipe, lignje, hlapa, jastoga itd.

Prihvaćen Poštovani, Prihvaćaju se komentari vezano za ribolov podvodnom puškom te se članak 31. stavak 3. briše.

EKOLOŠKI POKRET PELJEŠCA PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE KOČARENJE U NERETVANSKOM KANALU I MALI OBALNI RIBOLOV Svjedoci smo da usprkos elektronskom nadzoru koča učestalo krivolove uneretvanskom kanalu zbog neprimjenive odluke o zabrani kočarenja na dubinama manjim od 50 metara. Zašto? Dubina

Prihvaćen Poštovani, Minimalna dubina i udaljenost od obale za korištenje ribolovnih alata definirana je europskim zakonodavnim okvirom, točnije Mediteranskom Uredbom. U skladu s navedenom regulativom ribolov pridnenim povlačnim mrežama koćama zabranjen je na

Page 113: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

34

od 50 i nešto više metara uvlači se u neretvanski kanal kao klin pa krivolovci to koriste kao izliku da kočare u neretvanskom kanalu. Još za vrijeme Austro Ugarske a na zahtjev Trpanjskih ribara tadašnja vlast zabranila je ribarima koji su čak posezali iz Italije da bi tu kočarili. Već tada je prepoznato da je taj akvatorij neretvanskog kanala zbog velikog priliva slatke vode iz rijeke Neretve mrijestilište za veliki broj ribljih i račjih vrsta. Zabranu kočarenja u neretvanskom kanalu održavala je i Jugoslavija da bi naša nova vlast u kojoj i Vi zaposlenici dugo participirate, sramatno ukinula zabranu i dopustila pustošenje podmorja. Uz to malim obalnim ribolovom regulirajući ga na sramotan i nama neprihvatljiv odnosno krimnalan način, prostituirajući nacionalni identitet i nacionalno blago za glasačku naklonost na zaprepaštenje mnogih pa i europskih izaslanika legalizirali krivolov i kreirali državnu pljačku neplaćanjem poreza!!! Ostaje da se pitamo na što ste još sve spremni vi i službe koje bi vas trebale pozvati na odgovornost. Ovim tražimo da se bezodgodno zabrana kočarenja u neretvanskom kanalu logički uspostavi na prvobitnoj crti Lovište ( Pelješac) - Sućuraj (Hvar) - Drvenik (kopno). A za kreatore Zakona malog obalnog ribolova da dadu otkaze i podnesu ostavke.

udaljenosti manjoj od 3 Nm od obale ili na dubini manjoj od 50 m, ukoliko se navedena dubina može postići na manjoj udaljenosti, s time da udaljenost ni u kom slučaju ne smije biti manja od 1,5 Nm od obale. Akvatorij ušća Neretve spada u posebno stanište te je time obavljanje ribolova povlačnom mrežom koćom zabranjeno u tom području. Iznimno radi prekopavanja morskog dna prekrivenog muljem i nanosom iz rijeke Neretve te pravilnog gospodarenja živim bogatstvima mora, ministar može raspisati javni natječaj u kojem će odrediti uvjete obavljanja ribolova uz naknadu pridnenim povlačnim alatima u akvatoriju Neretvanskog kanala. Odredbe vezane za mali obalni ribolov proizašle su iz argumentacije kojom se takav oblik ribolova "branio" pred europskim tijelima prilikom predpristupnih pregovora.

Udruga BIOM PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Članak 7., stavak 2 - Potrebno je dodati da se ograničenja u obavljanj ribolova propisuju i podzakonskim aktom donesenim na temelju propisa o zaštiti prirode uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Ribolov u područjima koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode se mora moći reguirati lex specialisom za zaštićena područja, što je Zakon o zaštiti prirode. U najmanju ruku taj Zakon mora biti u mogućnosti propisati dodatne mjere zaštite, odnosno ograničenja u obavljanju ribolova.

Odbijen Poštovani, Mehanizam predložen u ovom Zakonu usuglašen je tijekom rada Povjerenstva za izradu prijedloga teksta Zakona o morskom ribarstvu, a u čijem su radu sudjelovali i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U članku 12. stavku 1. definirane su mjere upravljanja biološkim bogatstvima mora, te se u točki 14. navodi: zaštićena područja i načine obavljanja ribolova u njima radi zaštite staništa, riba i drugih morskih organizama.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Uz čl. 3. i čl. 45. – brisati prijevoznika i registar prijevoznika Uvođenjem dodatnog registra (svi su prijevoznici registrirani) stvaraju se nepotrebni troškovi i povećava administriranje i papirologija. U transportni dokument se upisuju registarske tablice vozila, a vozila moraju biti pregledana i imati dozvolu, sukladno drugim propisima.

Odbijen Poštovani, Registracija prijevoznika je elektronska bez dodatnog administrativnog opterećenja i papirologije. Zbog praktičnosti pri popunjavanju transportnog dokumenta tražimo prijavu registracije vozila kako se ne bi upisivala svaki put pri ispunjavanju transportnog dokumenta.

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Uz čl. 3. t. 17. – uz definiciju ribara dodati i druge osobe koje po pravno dozvoljenoj osnovi sudjeluju u ribolovu, primjerice članovi obiteljskog domaćinstva (koji sukladno Zakonu o obrtu smiju pomagati bez zasnivanja radnog odnosa). Ovo je proširenje kruga osoba važno zbog dozvoljenih dužina mreža po ribaru.

Prihvaćen Vaš se prijedlog prihvaća.

Marko Bertolino PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE Članak 3 stavak 16. izmijeniti da glasi: športsko-rekreacijski ribolov je ribolov u svrhu športa i rekreacije koji se obavlja na temelju valjane dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova stavak 25 izbrisati Stavci 26. 27. i 28. postaju 25., 26. i 27. Članak 4. Dodati riječ "Održivo" na početku stavka, te stavak glasi: Održivo ribarstvo je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio ostalih razvojnih strategija. Članak 7. U članku 7. dodati stavak 3: Pravilnikom iz stavka 2 se ne mogu u zaštićenim dijelovima dozvolit alati koji su zabranjeni ovim zakonom, te pravilnik o svim skupinama mora voditi jednako računa. Članak 28. stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Dozvole mogu biti: a. godišnje dozvole koje vrijede za kalendarsku godinu. b. jednodnevne i višednevne dozvole. c. posebne dozvole: - za ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima, koje se mogu izdati samo uz posjedovanje godišnje dozvole - za

Odbijen Poštovani, Trenutni model športskih i rekreacijskih dozvola primjenjuje se dugi niz godina te bi njihovo ponovno objedinjavanje dovelo do administrativno-financijskog opterećenja. Također je važno napomenuti da je isključivo u športskom ribolovu dozvoljeno korištenje podvodno puške, te bi se objedinjavanjem dozvola, broj podvodnih ribolovaca značajno povećao. Ovim se prijedlogom zakona uvode i nove vrste dozvola - dozvole za lov velike ribe koje će biti dostupne isključivo športskim ribolovcima. U članku 4. definirani su ciljevi ribarstvene politike koji između ostalog uključuju: osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima. Nastavno na komentar vezano za

Page 114: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

35

ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode. (2) Cijene pojedinih kategorija dozvola iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka visinu naknade za posebnu dozvolu za ribolov u zaštićenim područjima u kategorijama nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode propisuje nadležna javna ustanova. Članak 29. izbaciti Članak 30, stavak 1 promijeniti: Alati i oprema za športski ribolov i rekreacijski ribolov Članak 30. (1) Ribolovcu je temeljem dozvole dopušteno korištenje udičarskih alata i to odmeta, kančenice, podvodne puške, panule i kuke za lov glavonožaca uz korištenje štapa ili bez njega, te je dopušteno sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša, a temeljem posebnih dozvola dopušten je ribolov samo onim alatima za koje je izdana posebna dozvola. Stavak 2 izbaciti, te stavak 3 postaje stavak 2 (2) Način uporabe, vrste, karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog odnosno rekreacijskog ribolova na moru propisuje ministar pravilnikom. Članak 31. stavak 3 izbaciti Članak 33. promijeniti stavak 3 da glasi: (3) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama po ribolovcu, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma, a najviše se može uloviti 20 primjeraka ribe i morskih organizama. Dodati članak da se novci od sportsko-rekreacijskih dozvola dijele u nekom omjeru Savez HSŠRM i ministarstvo, recimo u omjeru 20% - 80%.

članak 7. napominjemo da je ministar zadužen za poslove ribarstva propisuje ograničenja u obavljanju ribolova u zaštićenim područjima , uz suglasnost ministra zaduženog za poslove zaštite prirode. Dakle ribolovni alati koji će biti dozvoljeni u zaštićenim područjima definirati će se posebnim propisom čiji je temelj u ovome Zakonu. S obzirom da je broj riba u športskom i rekreacijskom ribolovu definiran ukupnom dozvoljenom količinom, dok su minimalne veličine pojedinih vrsta regulirane Mediteranskom uredbom, smatramo da navedeni parametri predstavljaju okvir za ograničenje ribolova. Raspodjela novčanih sredstava iz dozvola regulira se posebnim propisom.

WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, I. OPĆE ODREDBE ČLANAK 7 Članak 7; Stavak 2: Nije definirano tko propisuje mjere upravljanja ribolovom u području Natura 2000 mreže RH. Direktiva o staništima EU (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:31992L0043&from=EN) u Članku 6 propisuje slijedeće, a odnosi se i na upravljanje ribolovom: 1. Za posebna područja očuvanja, države članice utvrđuju potrebne mjere za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područja ili integrirane u druge razvojne planove te odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima. 2. Države članice poduzimaju odgovarajuće korake kako bi se u posebnim područjima očuvanja izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanje vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve ove Direktive. 3. Svaki plan ili projekt koji nije izravno povezan s upravljanjem područjem ili potreban za njegovo upravljanje, ali bi na njega mogao imati značajan utjecaj, bilo pojedinačno bilo u kombinaciji s ostalim planovima ili projektima, predmet je ocjene prihvatljivosti utjecaja koje bi mogao imati na ta područje, s obzirom na ciljeve očuvanja područja. U svjetlu zaključaka procjene utjecaja na područje i sukladno odredbama stavka 4.nadležna tijela državne vlasti odobravaju plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnog područja te, ako je to potrebno, nakon dobivanja mišljenja od šire javnosti. Prema tumačenju Europske komisije plan ili projekt iz stavka 3 gornjeg članka odnosi se i na ribarstvo!

Primljeno na znanje Poštovani, Ministarstvo poljoprivrede regulira ribolov u cijelom ribolovnu moru RH. Ovim je Zakonom omogućeno donositi posebne mjere upravljanja u područjima s posebnim režimom upravljanja .

WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, II. NADLEŽNA TIJELA Članak 8; Stavak 4: Navodi se izričito da Institut za oceanografiju i ribarstvo provodi prikupljanje podataka te provodi monitoringe za potrebe procjene učinaka ribolova na morski ekosustav. S obzirom da samo u RH postoji cijeli niz znanstvenih, stručnih i nevladinih organizacija koje provode monitoringe učinaka raznih aktivnosti na

Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se izmjena izričaja u stavku 4. na način da će se za provedbu znanstvenih istraživanja koji nisu u sklopu nacionalnog plana prikupljanja podataka provoditi javni natječaj.

Page 115: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

36

morski ekosustav, pa tako i ribolova, smatramo da je ova mjera protivna propisima tržišnog natjecanja, a na određeni način stavlja monopol i na znanstvena istraživanja. Nadalje, s obzirom da propisi iz područja zaštite prirode reguliraju monitoringe sastavnica okoliša, posebno u zaštićenim područjima gdje monitoring mogu provoditi i javne ustanove koje upravljaju istima, smatramo da je ovaj propis u koliziji sa propisima iz područja zaštite prirode.

Udruga BIOM PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, II. NADLEŽNA TIJELA Članak 8., stavak 4. - Ne može se u Zakonu propisati da znanstvena istraživanja i monitoringe obavlja Institut za oceanografiju i ribarstvo, jer se time ograničava da i druge relevatne znanstvene i stručne institucije i organizacije provode istraživanja i monitoringe. Ako država želi imati stručno tijelo za ribarstvo koje bi provodilo stručne poslove iz područja ribarstva za potrebe Ministarstva (kao što npr. postoji u zaštiti okoliša i prirode, u prostornom planiranju i dr.), onda neka država i osnuje takvu institucij (zavod, agencij) kroz Zakon o morskom ribarstvu. Takvu stručnu instituciju, koja bi bila stručna podrška Ministarstvu bismo podržali, ali ne može se znanstveni institut staviti u službu Ministarstva i onda mu dati monopol kroz Zakon.

Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se izmjena izričaja u stavku 4. na način da će se za provedbu znanstvenih istraživanja koji nisu u sklopu nacionalnog plana prikupljanja podataka provoditi javni natječaj.

Sveučilišni odjel za studije mora PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, II. NADLEŽNA TIJELA A priori definiranje ustanove za obavljanje aktivnosti iz članka 8. stavka 4., u ovom slučaju Instituta za oceanografiju i ribarstvo, ne osigurava ravnopravnost i jednakost znanstveno-istraživačkim odnosno znanstveno-nastavnim ustanovama u Republici Hrvatskoj pred ovakvim prijedlogom Zakona o morskom ribarstvu. U RH trenutno postoji više ustanova kompetentnih za obavljanje svih ili dijela aktivnosti navedenih u članku 8. stavku 4., a na ovaj način im se u startu onemogućava konkuriranje za njihovu provedbu te se jednoj ustanovi osigurava monopol nad spomenutim aktivnostima i znanstvenim istraživanjima. Pored toga, radi se o izrazito raznovrsnim aktivnostima te je nerealno očekivati da će ista institucija biti najkompetentnija u svim segmentima rada. Slijedom navedenog, smatramo da je omogućavanje prijave svim relevantnim znanstveno-istraživačkim odnosno znanstveno-nastavnim ustanovama u RH za sudjelovanjem u aktivnostima iz članka 8. stavka 4. prijedloga Zakona izrazito važno te predlažemo da se: - stavak 4. članka 8. izmijeni na sljedeći način: Prikupljanje bioloških podataka u okviru godišnjeg plana prikupljanja podataka iz stavka 6. ovoga članka, kao i monitoring potreban za procjenu učinaka svih ili pojedinih oblika ribolova na morski ekosustav te provedbu znanstvenih istraživanja potrebnih za prikupljanje podataka obavljaju znanstveno-istraživačke ili znanstveno-nastavne ustanove koje se bave ribarstvom u okviru svoje djelatnosti.

Prihvaćen Poštovani, Prihvaća se izmjena izričaja u stavku 4. na način da će se za provedbu znanstvenih istraživanja koji nisu u sklopu nacionalnog plana prikupljanja podataka provoditi javni natječaj.

OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA Otočni sabor stoga traži da se svim imaocima rekreacijskih dozvola koje su dobili temeljem ostvarenih prava kao nositelji povlastica za mali ribolov ostavi korištenje svih alata koji su imali do sada kroz postojeću rekreacijsku dozvolu, tj. da za dodatne posebne dozvole budu oslobođeni plaćanja istih.

Primljeno na znanje Godišnje dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov parangalima bez naknade koje su bile dostupne osobama koje su ostvarile pravo na mali obalni ribolov, te od toga prava naknadno odustale, člankom 23. prijedloga Zakona omogućeno je stjecanje trajnog prava na godišnju dozvolu za rekreacijski ribolov i posebnu dozvolu za ribolov ostima, vršama za lov ribe i stajaćim parangalima i uporabu umjetne rasvjete (ferala) .

OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA Otočni sabor traži da se izmjeni članak 27. predloženog Zakona o morskom ribarstvu i da glasi: (1) Športski odnosno rekreacijski ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske dopušteno je obavljati

Djelomično prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede ugraditi će poveznicu u prijedlog Zakona kojom će se referirati na odluku Stručnog povjerenstva o uvrštavanju Tradicijskih ribolovnih vještina, običaja i vjerovanja na Jadranu u

Page 116: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

37

temeljem važeće dozvole za športski ribolov na moru odnosno dozvole za rekreacijski ribolov na moru (u daljnjem tekstu: dozvola). (2) Tradicijske ribolovne vještine, običaji i vjerovanja na Jadranu, koja imaju svojstva nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osobama mlađima od 14 godina dopušteno je bez posjedovanja dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, sa ili bez korištenja štapa. (4) Ministar će posebnim pravilnikom donijeti uvjete i prava iz točke (2).

nematerijalno kulturno dobro RH. Međutim ističemo da je Ministarstvo poljoprivrede i dalje obvezno postupati sukladno odredbama pravne stečevine EU koje ne predviđaju iznimke od Mediteranske uredbe u dijelu u kojem se upotreba mreža stajaćica svrstava u gospodarski oblik ribolova.

WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA Članak 12; Stavak 1; Točka 3: Nejasno je značenje pojma „minimalna referentna veličina“ . Odnosi li se to na tehničke mjere? https://ec.europa.eu/fisheries/cfp/fishing_rules/technical_measures_en Članak 12; Stavak 1; Točka 12: Riječ „stok“ nema značenje ribljeg naselja, potrebno je promijeniti izraz u „riblje populacije“ ili „riblje matične populacije“. Članak 12; Stavak 1; Točka 14. Predlažemo da se uz ribe i druge morske organizme dodaju i staništa jer je očuvanje istih temelj za očuvanje vrsta i populacija riba i drugih morskih organizama (a i sama Mediteranska uredba definira upravljanje ribolovom nad pojedinim staništima) te da stavak glasi: - zaštićena područja i načine obavljanja ribolova u njima radi zaštite staništa, riba i drugih morskih organizama Članak 13; Stavak 3: Specificirana je namjena sredstava a ne i kome je ostavljena kontrola provedbe zakona u ovoj stavci. Na koji će se način moći provjeriti raspodjela sredstava prikupljenih sukladno Članku 13; Stavku 1. predloženog zakona? Članak 19: Pravopisna greška u nazivu članka (ribolov a) Članak 22; Stavak 6: Nejasno je značenje pojma „ronilačka oprema“. Treba jasno definirati da se to odnosi na ronilačku opremu za autonomno ronjenje (ARA ili tzv. SCUBA ronilačka oprema) a ne na opremu za ronjenje na dah. Članak 25; Stavak 4: Smatramo da je potrebna detaljna definicija načina spremanja alata na plovilu koji onemogućuje njegovu uporabu ovisno o vrsti alata i plovila. Članak 28; Stavak 1; Točka d); druga crtica: Nejasno je značenje pojma „za veliku ribu“. Potrebno je točno definirati koje vrste spadaju pod navedeni pojam. Članak 28; Stavak 1; Točka d); treća crtica: Ovom rečenicom omogućuje se ribolov u Nacionalnim parkovima što je pak u suprotnosti sa svrhom postojanja i načinom djelovanja ove kategorije zaštićenih područja te stoga smatramo da je potrebno ukloniti kategoriju „Nacionalnih parkova“ iz dotične rečenice. Članak 29; Stavak 3: Odnosi li se ovaj stavak na nacionalne saveze unutar EU ili i šire? Članak 30; Stavak 1: Treba točno navesti koji su to alati i načini kojima je dozvoljeno sakupljanje morskih organizama: školjkaša, puževa i mnogočetinaša u vidu športskog i rekreacijskog ribolova jer to je iz trenutnog izgleda ovoga članka nejasno i ostavlja mjesta za krivo tumačenje zakona te posljedičan izlov dotičnih morskih organizama ronilačkom opremom za autonomno ronjenje (ILI tzv. SCUBA ronilačka oprema) što je protiv odredaba postojećeg Zakona o morskom ribarstvu.

Djelomično prihvaćen čl.12. st.1.točka 3. Minimalna referentna veličina za očuvanje je izraz prenesen iz Mediteranske Uredbe (EC 1967/2006). Čl.12.st.1.točka 12. - ne prihvaća se. Čl.12. st.1. točka 14. - prihvaća se Čl.13.st.3. - prijedlog će se naknadno razmotriti sa pravnom službom Čl.19. - prihvaća se Čl.22.st.6.-prihvaća se čl.25.st.4.-komentar će se uzeti u daljnje razmatranje Čl.28. st.1.- pravilnikom koji će regulirati športski i rekreacijski ribolov detaljno će se razraditi pojedine vrste dozvola, čl.28. st. točka d, podtočka 3. - Ograničenja u obavljanju ribolova u dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama posebnog rezervata, nacionalnog parka i parka prirode, propisuje ministar pravilnikom uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode (čl.7.st.2.). Isto tako dodan je novi stavak 7.3. koji omogućuje donošenje dodatnih ograničenja ribolova na zaštićenim područjima temeljem podzakonskih akata donesenim na temelju propisa iz zaštite prirode. Čl.29.st.3. - stavak se odnosi na sve nacionalne saveze Čl.30. st.1. - predloženo će biti detaljno razrađeno pravilnikom.

Stevo Žufić PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, III. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA U ime porečkih malih obalnih ribara dajem primjedbe i dopune članka 23. Zakona kako slijedi Predlažem da se stavak (1) dopuni i da sada glasi: (1) Ovlaštenici povlastice za mali obalni ribolov mogu biti fizičke osobe: - nositelji odobrenja za kategoriju malog ribolova koji su ostvarili pravo na izdavanje povlastice za mali obalni ribolov temeljem svih prijašnjih propisa - umirovljene osobe koje su bile zaposlene kao ribari i koji imaju upisan određen radni staž u ribarstvu u radnoj knjižici i/ili potvrdu o beneficiranom stažu u ribarstvu - umirovljeni ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i - umirovljeni nositelji dozvole za uzgoj ribe i drugih morskih organizama. Predlažem da se stavak (3) istoga članka Zakona dopuni i da sada glasi: (3) Broj povlastica za mali obalni ribolov izdan ovlaštenicima iz stavka 1.

Odbijen Poštovani, Razumijemo intenciju koja proizlazi iz ovoga prijedloga međutim moramo naglasiti da je Republika Hrvatska prilikom ulaska u članstvo Europske unije prijavila ukupni kapacitet plovila (u GT-u i kW-u) koji smije sudjelovati u gospodarskom ribolovu, što uključuje i mali obalni ribolov. Prema trenutnom zakonskom okviru kao i prema prijedlogu novoga Zakona pravo na mali obalni ribolov mogu ostvariti umirovljeni ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov čije se plovilo kojim namjeravaju obavljati ribolov nalazi u Registru flote, dakle plovilo čije kapacitet nakon odlaska u mirovinu nije

Page 117: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

38

podstavka 1. ovoga članka u kalendarskoj godini je ograničen na 3500, te je novu povlasticu moguće izdati u slučaju prestanka važenja neke od izdanih povlastica u toj kategoriji samo do popunjenja tog broja. Povlastice se dodjeljuju radi ravnomjerne zaštite ribljeg fonda u ribolovnom moru te će se voditi računa o izdavanju povlastica po određenim kriterijima koji će zadovoljiti to načelo ravnomjerne zaštite ribljega fonda po županijima. Također predlažem da se stavak (4) članka 23. Zakona dopuni i da sada glasi: (4) Nova povlastica za mali obalni ribolov može se izdati na zahtjev samo osobama iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka neovisno o broju postojećih ovlaštenika povlastice za mali obalni ribolov u toj kategoriji pod sljedećim uvjetima: - umirovljenom ovlašteniku povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka u slučaju kad je na njegov zahtjev prestala važiti povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u svrhu dobivanja povlastice za mali obalni ribolov i to samo na plovilo koje je upisano u Registar ribarske flote - nositelji odobrenja za kategoriju malog ribolova koji su ostvarili pravo na izdavanje povlastice za mali obalni ribolov temeljem svih prijašnjih propisa - umirovljenicima koje su bile zaposlene kao ribari i koji imaju upisan određen radni staž u ribarstvu u radnoj knjižici i/ili potvrdu o beneficiranom stažu u ribarstvu - umirovljenom nositelju dozvole za uzgoj ribe i drugih morskih organizama iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka i to samo na plovilo koje je upisano u Registar ribarske flote. Obrazloženje: Intencija ovih dopuna je da se svima malim obalni ribarima koji su po prijašnjim propisima imali povlasticu (dozvolu) za malo obalno ribarstvo ili su bili zaposleni kao ribari i tradicionalno su vezani za more i ribarstvo. Ti ljudi su tradicionalno vezani za more i ribarstvo, većina od njih pokoljenjima i stoljećima i nepravedno bi bilo da takve osobe ostanu bez povrlastica za malo obalno ribarstvo a nema ih puno. Ti ljudi u svojim gradovima i naseljima uz more predstavljaju ribare i tradiciju ribarstva i to treba poštivati i prilikom podjele povlastica. Također intencija ovih primjedbi je da se povlastice jednim djelom ravnomjerno dodjeljuju po cijelom Jadranu po kriteriji ravnomjerne zaštite ribljega fonda jer je to i osnovna intencija ograničenog broja povlastica na 3500. Nije prihvatljivo da se na nekim manjim područjima zbog bodovnog sustava koji se odnosi na cijeli jadran dodijeli preveliki broj povlastica i time ugrozi riblji fond a da se na drugim područjima kao npr. u Istarskoj županiji dodijeli svega slovom i brojem 23 povlastice od ukupno 3500 povlastica. Vijećnik Gradskoga vijeća Grada Poreča Stevo Žufić tel. 0911 255 055 mail: [email protected]

prenesen na drugo plovilo. S obzirom da ribari zaposlenici nisu ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov, nemaju plovilo kojim raspolažu i koje se nalazi u Registru flote. Prije donošenja Pravilnika o malom obalnom ribolovu provedena je opširna javna rasprava o prijedlogu pravilnika. Kriteriji za uvrštenje bivših malih ribara na rang listu onih koji će ostvariti pravo na izdavanje povlastice i obavljanje malog obalnog ribolova su rezultat te rasprave. Rang lista sudionika je utvrđena sustavom bodovanja pri čemu je najveći broj bodova donosilo prebivalište na otocima i stupnju razvijenosti, ne nakon toga se određeni broj bodova odnosio na status (dob, socijalni status, invalidnost, branitelji, nezaposlenost i prihod).Sukladno kriterijima prednost je dana otočanima (kao i stanovnicima nerazvijenih obalnih općina i gradova), starijoj populaciji, nezaposlenima, invalidima te hrvatskim braniteljima neovisno o županiji kojoj pripadaju.

WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, VI. MJERE PRAĆENJA ULOVA Članak 49: Nedostaju konkretne mjere za osiguranje transparentnosti podataka. Članak 51; Stavak 1: Nedostaje kaznena mjera za vlasnike ribarskog plovila koji izbjegavaju instaliranje VMS-a. Nešto poput gubitka povlastice ukoliko VMS nije instaliran u roku od mjesec dana od zadanog roka. Članak 53: Koji je rok do kada mora biti osnovan i kada će početi s radom Ribarski monitoring centar?

Primljeno na znanje Poštovani, Mjere za osiguravanje transparentnosti podataka previđene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 199/2008 te ih nije potrebno navoditi u Zakonu. Sva plovila na koja se odnosi članak 51. stavak 2. moraju biti opremljena VMS uređajem prije dobivanja odobrenja za ribolov (autorizacija). Obavljanje ribolova bez odobrenja smatra se teških prekršajem i osim novčane kazne dodjeljuju se i prekršajni bodovi. Ribarski monitoring centar je osnovan i radi već na temelju postojećeg Zakona o morskom ribarstvu (članak 41.),

Udruga BIOM PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, VI. MJERE PRAĆENJA ULOVA Članak 51. - Predlaže se da se VMS uređaj ugradi i u manja, odnosno u sva plovila koja obavljaju gospodarski ribolov u zaštićenim područjima kako bi postojao alat kojim bi se moglo nadzirati poštivanje ograničenja u zonama bez ribolova.

Prihvaćen Poštovani, Odredbama članka 51. propisuje se obveza instalacije VMS uređaja na sva plovila bez obzira na njihovu duljinu ako podliježu obvezi izdavanja Odobrenja. Nažalost, opremanje svih plovila VMS uređajima bez obzira na duljinu nije izvedivo u praktičnom ni financijskom smislu.

Page 118: VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - Hrvatski sabor

39

Sveučilišni odjel za studije mora PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, VI. MJERE PRAĆENJA ULOVA Predlažemo da se članak 49. alineja 2. izmijeni na sljedeći način: - sklapanje odgovarajućih ugovora za provedbu godišnjih planova prikupljanja podataka sa znanstveno-istraživačkim ili znanstveno-nastavnim ustanovama koje se bave ribarstvom u okviru svoje djelatnosti.

Djelomično prihvaćen Poštovani, Nastavno na zaprimljene prijedloge, članak 8. stavak 4. će se izmijeniti na način da će se provedba ostalih istraživanja osim istraživanja iz članak 8. stavka 6. obavljati putem javnog natječaja.

WWF Adria PRIJEDLOG TEKSTA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, XI. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 61; Stavak 7: Nejasna rečenica. Gramatička pogreška u riječi „provedbu“; bez jasnog značenja upotrijebljena riječ „proglašava“, vjerojatno treba pisati „proglašavaju“. Članak 69; Stavak 3: Nejasna rečenica. (mjera OPREZA privremene obustave) Članak 77: Stavke iz Članaka 77. predloženog Zakona o morskom ribarstvu su umanjene u odnosu na identične stavke trenutno važećeg Zakona o morskom ribarstvu. Koji je razlog smanjenja iznosa kazni za te odredbe? U Članku 77. predloženog Zakona o morskom ribarstvu nedostaju stavci sa stegovnim mjerama u slučaju ponavljanja navedenih prekršaja. Članak 79: Predloženi bodovni sustav nije adekvatan zbog toga što su kazne kozmetičke i u praksi je gotovo nemoguće prekršitelju zabraniti obavljanje ribolova. Zašto se kazneni bodovi u stavcima 4; 5; 6; 7; 8; 15; 16 i 17 ne dodjeljuju kod prvog počinjenja prekršaja s obzirom da se radi o teškim prekršajima koji često povlače jedan drugog? Članak 80: Nedostaje stavak kojim se propisuje vremenska zabrana (tri godine s obzirom da se tada ukoliko nije počinjen novi prekršaj brišu negativni bodovi) apliciranja ribara koji je skupio određeni broj negativnih bodova prema sredstvima iz fondova Europske unije kao i Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva. Članak 81: Neadekvatan sustav tretiranja sakupljenih negativnih bodova – izuzetno veliki bodovni pragovi ostavljaju veliki prostor prije ozbiljnog sankcioniranja učestalih teških prekršaja poput dugotrajnog ili trajnog gubitka povlastice. Bodovne pragove treba smanjiti. Članak 82; Stavak 1: Vrlo nejasna odredba koja onemogućuje inspekcijskom nadzoru da u potpunosti obavlja i sankcionira prekršitelje. Teški prekršaji prate redovito prate jedan drugog jer inače je nemoguće ribu plasirati na tržište te je s toga postavljanje limita za dodjelu negativnih bodova prilikom jednog nadzora izuzetno ograničavajući čimbenik za efikasno upravljanje ribarstvom u Republici Hrvatskoj. Članak 85; Stavak 96: Predložene kazne nisu destimulirajući mehanizam za sprečavanje ovog prekršaja. Kazne moraju biti proporcionalne učinjenoj šteti. Kao primjer može se navesti ciljani ribolov plivaricama srdelarama na orade tijekom mrijesta koji konstantno prolazi bez sankcija. Molimo jasno očitovanje po ovom pitanju.

Djelomično prihvaćen Članak 61. stavak 7. je izmijenjen i glasi „veterinarski inspektori ministarstva prema ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, nadležni su za provedbu inspekcijskog nadzora u dijelu koji se odnosi na kriterij svježine kojom se proizvodi ribarstva s obzirom na zdravstvenu ispravnost proglašavaju neprikladnom za prehranu ljudi te kontrolu sljedivosti i vaganja u odobrenim objektima." Članak 69. stavak 3. je brisan. Članak 77 stavak 7. S obzirom da se za navedeni prekršaj osim novčane kazne propisuje i naknada štete u skladu s člankom 57. te dodjeljuju prekršajni bodovi smatramo da je novčana kazna primjerena. Članak 77. – jedan od kriterija za određivanje teških prekršaja je i ponavljanje prekršaja. Krietriji za svaki pojedini prekršaj iz članka 77. propisani su u članku 79. Članak 79. – Predloženi bodovni sustav je propisan Uredbom o kontroli (1224/2009) i primjenjuje se u cijeloj EU. Kao što je navedeno prije, jedan od kriterija za određivanje teških prekršaja je i ponavljanje. S obzirom na uglavnom mogućnost ponavljanja prekršaja jednom u 2 godine smatramo da je kazna primjerena. Članak 80 – Uredbom o kontroli (1224/2009) propisano je važenje prekršajnih bodova koji se nakon isteka 3 godine (ukoliko nije bilo drugih teških prekršaja) brišu. Nemogućnost prijave na sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo propisana je Uredbom 508/2014. Članak 81. – bodovni pragovi propisani su Uredbom o kontroli i Provedbenom Uredbom o kontroli (404/2011) Članak 82. – Odredba o maksimalnoj dodjeli 12 prekršajnih bodova u jednom inspekcijskom nadzoru je vrlo jasna i propisana Uredbom o kontroli i Provedbenom uredbom o kontroli. Članak 85. točka 96. – S obzirom da će se osim novčane kazne za prekršaj naplaćivati i naknada štete smatramo novčanu kaznu primjerenu. Što se tiče plivarica i orade uvrštena je prekršajne odredba koje do sada nije bilo.