vjezbe br 9- 28 05 12- dinamika konstrukcija.pdf

14
Vježbe br.9 28.05.12. Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo

Upload: milutin-zizic

Post on 20-Nov-2015

35 views

Category:

Documents


10 download

TRANSCRIPT

  • Vjebe br.9 28.05.12.

    Dinamika konstrukcija i potresno

    inenjerstvo

  • Metoda ekvivalentnog statikog optereenja

    Ova metoda je sadrana u veini propisa irom svijeta, a primjenjuje se kod

    graevina iji odziv konstrukcije nije znaajnije ovisan o doprinosima viih

    modova osciliranja za svaki od glavnih smjerova, to je uglavnom zadovoljeno

    kada je ispunjen sljedei uvjet: osnovni period T1< (4TC ili 2,0sec)

    Osnovna ideja ove metode je da se utjecaj potresa predstavi djelovanjem

    horizontalnih statikih sila u visinama katova. Pretpostavlja se da zgrada

    izloena potresu odgovara dominantno u prvoj formi osciliranja. Postupak

    formiranja jednostavnog modela zgrade za proraun metodom ekvivalentnog

    statikog optereenja prikazan je na sljedeoj slici:

  • Proraunava se ukupna zamjenjujua (ekvivalentna) statika sila koja se po

    visini zgrade rasporeuje tako da deformacijska linija tapa od ekvivalentnog

    horizontalnog optereenja priblino odgovara osnovnoj formi osciliranja.

    Veliina ukupne zamjenjujue horizontalne sile, koja se obino oznaava kao

    seizmika sila, izraena je kao procentualni dio ukupne teine zgrade.

    Ekvivalentna sila je ukupna horizontalna statika sila koja djeluje u dnu

    konstrukcije na spoju sa temeljima i proraunava se prema:

    F=MSa

    Gdje je:

    F ukupna ekvivalentna seizmika sila

    M ukupna masa koja odgovara stalnom optereenju i vjerojatnom dijelu

    korisnog optereenja iznad temelja (u praksi se najee uzima 50%)

    Sa spektralno ubrzanje (veliina spektralnog ubrzanja je vrijednost iz

    odgovarajueg projektnog spektra odziva koja odgovara osnovnom periodu

    osciliranja)

  • Proraun ili procjena osnovnog perioda konstrukcije - relativno preciznim

    numerikim postupcima dinamike konstrukcija ili na temelju empirijskih

    formula

    Izbor ovisi o sljedeim aspektima:

    - Faza projekta za poetak gruba procjena, a u kasnijoj razradi projekta

    tonije metode

    - Frekventno podruje spektra ubrzanja u kojem se nalazi osnovna

    frekvencija (period) promatrane konstrukcije.

    - Nesigurnost kod modela za proraun imati na umu mogua odstupanja

    zbog usvojenih pretpostavki.

    Primjeri empirijskih formula za grubu procjenu:

    Reyleigh-ova formula:

  • Ekvivalentna sila prema tehnikim propisima

    F=Kag M

    ag preporueno ubrzanje tla ovisno o seizmikoj zoni

    K koeficijent kojim se uzimaju u obzir razliiti faktori (tehniki do

    ekonomski)

    Raspodjela sile po visini zgrade se vri tako da oblik raspodjele odgovara prvoj

    vlastitoj formi (s tim da se koristi trokutna raspodjela). Pojedine sile djeluju u

    visinama katova. Za obuhvaanje utjecaja viih formi osciliranja jedan dio

    ukupne seizmike sile se aplicira kao posebna koncentrirana sila na vrhu

    zgrade, a ostatak sile se raspodijeli po spomenutom pravilu trokuta. Raspodjela

    se vri prema izrazu:

    F- ukupna ekvivalentna sila od potresa

    Fj ekvivalentna sila na katu j

    Fn posebna koncentrirana sila na vrhu zgrade

    mj masa kata j

    hj visina kata j iznad temelja

  • Ekvivalentna statika metoda u vaeim propisima u BiH

    U okviru Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima, koji je trenutno na snazi u BiH, predvia se i proraun ovom metodom.

    Ukupna ekvivalentna seizmika sila se oznaava sao S i rauna prema:

    S=KG

    K ukupni seizmiki koeficijent

    G teina objekta i opreme uz 50% pokretnog optereenja

    Ukupni seizmiki koeficijent za jedan horizontalni pravac se dobiva iz:

    Ko koeficijent kategorije vanosti objekta

    Za objekte van kategorije potrebni su detaljniji prorauni, a objekte IVkategorije nije potrebno proraunavati na utjecaj potresa.

  • Ks pokazuje seizmiki intenzitet prema MCS-skali (mjerodavna zona se

    odreuje iz karti seizmikog intenziteta), a pravilnikom se definiraju

    sljedee zone i koeficijenti:

    Kd koeficijent dinaminosti ovisi o dinamikim svojstvima konstrukcije,

    prije svega osnovnog perioda osciliranja, kao i kategorije tla na kojem

    se graevina temelji.

    Koeficijent dinaminosti se moe prikazati i grafiki u funkciji od osnovnog

    perioda:

  • Kp koeficijent duktilnosti ovisi o nosivom sistemu i materijalu od kojeg je

    napravljena konstrukcija. Ovim koeficijentom bi trebala biti obuhvaena i

    sposobnost nelinearnog ponaanja konstrukcije, odnosno disipacije energije

    unesene potresom.

    Vrijednosti koeficijenta duktilnosti i priguenja su slijedee:

    Kp = 1,0 openito za sve suvremene AB, eline i drvene konstrukcije

    Kp =1,3 za konstrukcije od armiranih zidova (opeka) i elinih konstrukcija sa

    dijagonalama

    Kp = 1,6 za zidane konstrukcije sa vertikalnim AB ukruenjima (serklaima),

    konstrukcije sa Ab zidovima za koje je h/l

  • Raspodjela ukupne seizmike sile po visini za zgrade do 5 katova se vri

    prema:

    Si horizontalna seizmika sila za kat i

    Gi mjerodavna teina kata i

    Hi visina kata i iznad temelja

    Za ostale zgrade se 85% ukupne sile raspodijeli prema gornjoj formuli, a

    ostatak od 15% se aplicira kao dodatna horizontalna sila na vrhu zgrade.

    Vertikalna seizmika sila se proraunava prema izrazu:

    Kv- ukupni seizmiki koeficijent za vertikalni pravac potresa

    G teina objekta i opreme uz 50% pokretnog optereenja

    Moment torzije u tlocrtu zgrade se rauna za svaki kat prema izrazu:

    Qi vea vrijednost poprene seizmike sile od dva izabrana ortogonalna

    pravca na katu i

    ei razmak centra krutosti i centra mase na katu i

  • Primjer prorauna ekvivalentnih seizmikih sila

    Zadana je 6-katna poslovna zgrada sa vertikalnim nosivim sustavom

    sastavljenim od AB zidova (b/d = 20/500cm) i stubova (b/d=30/30cm).

    Stubovi preuzimaju samo pripadajui dio vertikalnog optereenja, tako da se

    horizontalna ukruenost zgrade postie putem AB zidova koji su simetrino

    rasporeeni. Stropna konstrukcija se sastoji od ravnih AB ploa bez greda

    (d=20cm). Objekat je II kategorije, nalazi se u IX zoni seizmikog intenziteta

    prema MCS (odnosno MKS), a pretpostavljena je II kategorija tla.

    Proraunski model je formiran tako da se stropne ploe smatraju krutim u

    svojoj ravni. Odnosno, zanemaruju se njihove aksijalne deformacije, to je

    uobiajena pretpostavka kod analize suvremenih zgrada na utjecaj potresa.

    Okomito na svoju ravninu ploe su uobiajeno podlone savijanju. Krutost

    zidova oko slabije osovine za utjecaj horizontalnog optereenja se zanemaruje,

    a isto tako i krutost stubova za horizontalne sile. Pretpostavlja se zglobna veza

    izmeu stubova i ploa. Zidovi su uklijeteni u relativno krutu temeljnu

    konstrukciju. Zanemaruje se eventualna popustljivost tla. Analizirat e se samo

    jedan od dva ortogonalna pravca djelovanja potresa.

  • Ukupna mjerodavna teina za proraun zamjenjujue seizmike sile:

    G= 2626 5+2213=15343KN

    Priblino odreivanje osnovnog perioda prema izrazu:

  • Ukupna ekvivalentna seizmika sila prema vaeem pravilniku u BiH:

    Za promatranu zgradu i zadane uvjete je:

    Raspodjela ukupne seizmike sile po visini(broj katova n=6>5):

  • Proraun pojedinih seizmikih sila po katovima, te odgovarajue vrijednosti

    transverzalnih sila i momenata savijanja po visini zgrade predoeni su u

    narednoj tabeli. Radi se o ukupnim veliinama po jednom katu. Zbog

    simetrinosti presjene sile za jedan zid jednostavno se dobivaju dijeljenjem sa

    dva. Za dimenzioniranje AB zidova iz primjera jo je neophodna veliina

    normalne sile u zidovima. Ona se odreuje jednostavno preko pripadajue

    tlocrtne povrine promatranog kata uz promatrani zid.