· web viewako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač, ovlašteni...

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA broj TSKO/3010

za izvođenje radova izgradnje proizvodno poslovne građevine Klimaoprema d.d. u Novoj Gradiški prema Glavnom projektu 0114-KO NG/0114

Sadržaj :1. Građevinsko obrtnički radovi2. Vodovod i kanalizacija3. Strojarske instalacije4. Elektro instalacije5. Trafo stanica6. Vatrodojava i plinodojava7. Plinske instalacije8. Prometnice

1. GRAĐEVINSKO OBRTNIČKI RADOVI

Prilikom izvođenja građevine posebnu pažnju posvetiti kontroli i osiguranju kvalitete izvedenih radova. Ovim programom dati su kriteriji kvalitete kako za radove tako i za ugrađene materijale (građevne proizvode). Građevni proizvod proizveden u tvornici izvan gradilišta smije se ugraditi u građevinu ako ispunjava zahtjeve propisane Tehničkim propisom o građevnim proizvodima i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. Građevni proizvod izrađen na gradilištu za potrebe toga gradilišta, smije se ugraditi u građevinu ako je za njega dokazana uporabljivost u skladu s projektom građevine i Tehničkim propisom o građevnim proizvodima . U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkom specifikacijom za taj proizvod i/ili projektom građevine, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač građevine mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja pogrešaka koje su nesukladnost uzrokovale.Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač, ovlašteni zastupnik odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstvaProgram kontrole i osiguranja kvalitete građ.proizvoda ovoga članka za dokazivanje uporabljivosti građevnog proizvoda obvezno uključuje zahtjeve glede:– izvođačeve kontrole izrade i ispitivanja tipa građevnog proizvoda, te– nadzora proizvodnog pogona i nadzora izvođačeve kontrole izrade građevnog proizvoda,na način primjeren ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu. Građevni proizvodi se označavaju na otpremnici i na proizvodu prema odredbama hrvatske norme donesene prihvaćanjem usklađene europske norme u okviru Direktive 89/106/EEZ i njezinih dopuna iz priloga Tehničkim propisom o građevnim proizvodima . Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.Ostali građevni proizvodi se označavaju na otpremnici i na proizvodu prema odredbama posebnog propisa. Ispitivanje kvalitete: uzimanje uzoraka, priprema uzoraka i ispitivanje građevnih proizvoda, ovisno o vrsti proizvoda, provodi se prema normama na koje upućuje odgovarajuća norma iz priloga Tehničkim propisom o građevnim proizvodima odnosno na način određen projektom građevine za građevne proizvode napravljene u tvornicama ili na gradilištu.Ako norme za uzimanje uzoraka ne sadrže odredbe glede uzimanja uzoraka, pripreme uzoraka i ispitivanja građevnih proizvoda, moraju se primijeniti postupci koji osiguravaju ocjenjivanje sukladnosti proizvoda na način primjeren ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu.Kontrola prije ugradnje: Građevni proizvod za koji je sukladnost potvrđena na način određen ovim Propisom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u građevinu ako je sukladan zahtjevima iz projekta građevine.

Neposredno prije ugradnje građevnih proizvoda obvezno se provode kontrolni postupci koji su propisani posebnim propisom odnosno koji su određeni projektom građevine za građevne proizvode izrađene u tvornici ili na gradilištu Kontrolni postupci , iznimno se provode i u slučaju sumnje.Nadzorni inženjer dužan je upisom u građevinski dnevnik odrediti:– provedbu kontrolnih postupaka, prije ugradnje proizvoda, odnosno provedbu kontrolnih postupaka i način njihove provedbe, u slučaju sumnje.Održavanje građ.proizvoda: proizvođač, ovlašteni zastupnik odnosno uvoznik i distributer građevnog proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava građevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza, a izvođač građevine tijekom rukovanja, skladištenja, prijevoza i ugradnje građevnog proizvoda. Održavanje svojstava građevnog proizvoda provodi se prema normama na koje upućuju norme iz priloga Tehničkog propisa o građevnim proizvodima , te u skladu s tehničkim pravilima i uputama proizvođača ili izrađivača građevnog proizvoda.Ugradnja i održavanje građevnih proizvoda određeno projektom građevine moraju biti takvi da osiguraju ispunjavanje projektom određenih svojstava ugrađenih građevnih proizvoda i ispunjavanje drugih uvjeta iz ovoga Propisa.Prilikom preuzimanja građevnog proizvoda proizvedenog u tvornici izvan gradilišta izvođač mora utvrditi:– je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci,– je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu,– jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost građevine sukladni svojstvima i podacima određenim projektom.Zabranjena je ugradnja građevnog proizvoda koji:– je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom,– je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu,– nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost građevine nisu sukladni podacima određenim projektom.Ugradnju građevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inženjer, što se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.Izvoditelj radova mora se gornjih navoda strogo pridržavati kako bi se postigla zahtjevana kvaliteta izvođenja radova. Ukoliko spomenutim standardima ili tehničkim propisima nisu utvrđeni boja, veličina, sastav, zrnatost, čvrstoća, posebna obujamska težina, toplinska, zvučna i difuzna vidljivost ili druge fizikalne ili kemijske karakteristike materijala, izvoditelj radova je obvezan po nalogu projektanta ili nadzornog inženjera, kao i po nalogu investitora ugraditi materijal odgovarajućih osobina uobičajenih za odnosni materijal. Ukoliko su u troškovniku propisani sistemi materijala za izvođenje pojedinih radova ( npr. hidroizolacije ) treba ih izvesti prema uputama proizvođača, i to osposobljeni izvođači za pojedine vrste radova i specifične materijale.Građevinu treba izvoditi u skladu s važećim tehničkim propisima, pravilnicima i standardima s obvezatnom i posebno propisanom primjenom, a prema opisu iz projekta i troškovnika, primjenjujući pri tom sve uobičajene i unapređene radne postupke u slučaju gdje isti nisu posebno propisani.Gradilište mora biti uređeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izvođenje svih radova, kao i pojedinih faza radova.Gradilište mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na izvođenju građevine.O uređenju gradilišta i radu na gradilištu izvoditelj radova sastavlja zaseban elaborat koji obuhvaća slijedeće mjere u pogledu mjera zaštite na radu, protupožarne zaštite na gradilištu i drugo. Izvođenje radova na gradilištu smije se započeti tek kad je gradilište uređeno prema elaboratu uređenja gradilišta i zaštite okoline. Za građevne proizvode pridržavati se Usklađenih europskih normi u okviru Direktive 89/106/EEZ i njezinih dopuna.

GRAĐEVINSKI RADOVI

ZEMLJANI RADOVI Pri izvedbi zemljanih radova moraju se u svemu primjenjivati postojeći propisi iz zaštite na radu

u graditeljstvu te građevne norme. Postoji li u području gradilišta izgrađena javna infrstruktura, izvoditelj radova mora se

pridržavati postojećih propisa i uputa nadležnih službi. Teren je potrebno očistiti i ustanoviti eventualni položaj postojećih instalacija elektrike, vode i

kanalizacije, te grijanja. "Potrebne geodetske kontrole treba izvesti suglasno s projektnom dokumentacijom.

Pod iskolčenjem nasute građevine podrazumijevaju se sva geodetska mjerenja pomoću kojih se podaci iz projekta prenose na teren, te osiguranja iskolčenih osi, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za čitavo vrijeme građenja, odnosno do predaje naručitelju. Tu također uključuje preuzimanje i održavanje svih predanih osnovnih geodetskih snimaka i nacrta, te iskolčenja na terenu koja je naručitelj predao izvođaču na početku radova. Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu zadovoljava potrebe građenja, kontrolu radova, obračun izvedenih radova i ostalo. Navedene radove naručitelj predaje izvođaču u obliku elaborata o iskolčenju građevine. Izvođač je obvezan izvršiti sve geodetske radove kojima se na terenu definira geometrija građevina i po kojima se određuju količine izvedenih radova. Isto tako, izvođač mora kroz čitavo vrijeme građenja o svom trošku čuvati, osiguravati i održavati sve stalne točke i sva iskolčenja koja je preuzeo ili uspostavio. Također je dužnost izvođača da održava čistim sve geodetske oznake, točke, repere itd., te linije dogledanja. Prije početka zemljanih radova izvođač mora geodetski snimiti postojeći teren, tlocrtno i visinski. Zemljani radovi se moraju kontinuirano kontrolirati, posebno kada se mijenjaju visine, linije, nagibi i slično, a sve u skladu s napredovanjem građenja. Po završetku zemljanih radova moraju se kontrolirati položaj i visine nasipa. Svi potrebni terenski geodetski radovi počevši od snimanja postojećeg terena, pa preko snimanja tijekom radova, sve do završnih snimanja gotovih građevina,mora izvođač obavljati u skladu sa zahtjevima nadzornog inženjera i u njegovu prisustvu. "

"Radovi na uređenju temeljnog tla uključuju pribavljanje cjelokupne radne snage, materijala i opreme za osposobljavanje sraslog tla da bez štetnih posljedica preuzme opterećenje građevina i svih njihovih elemenata. Dubina do koje se uređuje temeljno tlo je 30 cm, ovisno o vrsti tla. Svrha uređenja tla sastoji se u tome da se u gornjem sloju debljine oko 30 cm postigne određeni stupanj zbijenosti tla. U određenim slučajevima koji ovise o osobitostima tla, ta debljina može biti i veća. Tu spada i uređenje uleknuća, depresija i jama nastalih vađenjem panjeva i korijenja. Uređenje temeljnog tla odnosi se na: Tlo ispod budućeg nasipa od zemljanog, mješovitog ili kamenog materijala. NORME HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN U.B1.020 Određivanje granice tečenja i valjanja tla HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče "

Gornji sloj terena (humus, travnjak ili šumska zemlja) prije početka radova potrebno je odstraniti i deponirati na mjesto određeno organizacijskom shemom gradilišta.

Iskope vršiti s pravilnim odsjecanjem bočnih strana i dna kanala ili jame prema traženim profilima iz projektne dokumentacije ili kakvoće terena (prirodni pokos) za dublje iskope.

Propisane mjere iskopa ne smiju se prekoračiti bez naročitog odobrenja nadzornog inženjera, odnosno odobrenja investitora.

Iskope kod kojih može doći do urušavanja ili klizanja zemlje treba izvoditi u odsječcima s razupiranjem. Eventualno ugrožene druge građevine moraju se pri tome osigurati. To vrijedi naročito za pothvatanje postojećih građevina.

Dno iskopa temljnih kanala ili temeljne jame mora u pravilu biti izvedeno horizontalno, a pri instalacionim kanalima kanalizacije u zahtjevanom padu prema projektu.

Najmanja širina iskopa za temelje ili instalacijske kanale iznosi 25 cm za dubinu temeljenja do 30 cm, 35 cm za dubinu temeljenja 30-50 cm, 50 cm za dubinu temeljenja 50-100 cm, 60 cm za dubinu temeljenja 100-200 cm, 80 cm za dubinu temeljenja 200-250 cm, 100 cm za dubinu temeljenja preko 250 cm.

Odbacivanje iskopnog materijala vršiti na udaljenost barem jedan metar od ruba iskopa.

Pri iskopima dubljim od dva metra iskopni materijal odbacivati putem postupnog prebacivanja materijala.

Ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo na niže. Svako potkopavanje je zabranjeno.Kopanje zemlje na dubini većoj od jednog metra mora se izvoditi pod kontrolom određene

ovlaštene osobe izvoditelja. Pri strojnom iskopu terena, djelatnik za strojem ili poslovođa radova moraju voditi računa o

sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop terena.Temelji i drugi radovi u temeljnim iskopima ili temeljnoj jami kao i instalacijskim kanalima

smiju se izvoditi tek po izvršenoj izmjeri i snimanju iskopnih profila.Materijal od iskopa svrstava se prema kakvoći na gradilišnoj deponiji prema organizaciji sheme

građenja razvozom po terenu udaljenosti od 50 metara, tako da ne ugrožava stabilnost temeljne jame ili kanala tijekom izvođenja radova, a sve ovisno o zadanoj lokaciji.

Sav upotrebljiv iskopani materijal koristiti za eventualna nasipavanja kanala instalacija ili pokosa oko temeljnih zidova građevine, a preostali materijal od iskopa odvesti na gradsku deponiju određenu po nadležnoj službi gradskog poglavarstva ili na lokaciju prema odredbi Investitora.

Ako se iskop terena vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojećim propisima o miniranju.

Temeljno tlo se uređuje nakon što teren pregleda nadzorni inženjer. Tlo treba prije svega dovesti u stanje vlažnosti koje omogućuje optimalni utrošak energije zbijanja. To se postiže vlaženjem ili sušenjem tla. Tek kada materijal postigne optimalnu vlažnost pristupa se zbijanju. Stupanj zbijenosti tla treba biti 95 % standardnog Proctora. Kod uređenja temeljnog tla od nekoherentnih materijala zbijanje se obavlja pretežno vibracijskim sredstvima za zbijanje. Kod materijala osjetljivih na vodu (koherentno tlo), veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od prekomjernog vlaženja. Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla. Prije zbijanja površinu tla treba izravnati. Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajućim sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla. Nakon dovršetka uređenja temeljnog tla nadzorni inženjer će izvršiti pregled i dati odobrenje za nasipavanje.

Za nasipavanje ispod podnih i temeljnih ploča na terenu upotrijebiti prirodni šljunak veće granulacije ili drobljeni kamen od homogene i čvrste stijene u slojevima propisanim projektnom dokumentacijom.

Svaki sloj nakon razastiranja potrebno je nabiti, s time da se nabijanje vrši od ruba prema sredini.

Izvoditelj radova dužan je dati ateste o zbijenosti nasipa.

BETONSKI RADOVI ( TESARSKI)

U općim uvjetima propisuju se minimalni zahtjevi postavljeni za kakvoću materijala, proizvoda i radova koji se koriste pri izvođenju betonskih radova. Isti su sastavni dio tender troškovnika, a uz njih se propisuju dodatni posebni tehnički uvjeti ( uz pojedine radove).Ovi Opći tehnički uvjeti za betonske radove propisuju zahtjeve postavljene za svojstva materijala, načine

osiguranja kontrole kakvoće proizvodnje betona te izvođenja i održavanja betonskih i armiranobetonskih konstrukcija uključujući i ocjene kakvoće i obračun radova. Vrijede za sve betonske radove predviđene projektnim troškovnicima i za radove koji se naknadno pojave na gradilištu, a potrebni su za potpuno dovršenje ugovorenih radova.. Izrađeni su prema važećim hrvatskim normama (HRN) i normama na koje te norme upućuju. Usklađeni su s važećim hrvatskim propisima i obvezni u primjeni na gradilištu. Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako norma nije izričito navedena, obvezna je primjena odgovarajućih europskih normi (EN). Ako se u međuvremenu neka norma ili propis stavi izvan snage, važit će zamjenjujuća norma ili propis. Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja nadzornog inženjera. Takvu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt. Ovi se Opći tehnički uvjeti primjenjuju za beton ugrađen u nearmirane i armirane i prednapete betonske konstrukcije na gradilištu (monolitne), predgotovljene konstrukcije ili predgotovljene konstrukcijske elemente i na njihovu izvedbu. Beton može biti proizveden na gradilištu, u centralnoj betonari (tvornici betona) ili u pogonu za proizvodnju predgotovljenih elemenata.Opći tehnički uvjeti uvjetuju potrebe za: • sastavne materijale betona; • svojstva svježeg i očvrslog betona te ispitivanje tih svojstava; • ograničenja u sastavu betona; • uvjete kakvoće betona; • isporuku svježeg betona; • postupak kontrole kakvoće proizvodnje betona; • kriterije i ocjenu sukladnosti; • uvjete kakvoće skela i oplata; • uvjete kakvoće armaturnog čelika; • uvjete kakvoće izvedbe betonskih i armiranobetonskih građevina; • način njege i zaštite ugrađenog betona; • nadzor nad izvedbom betonskih građevina; • postupke i aktivnosti potrebne u slučaju nesukladnosti upotrijebljenih građevnih proizvoda ili izvedenih betonskih radova; • opće uvjete održavanja betonskih građevina u uporabi i nužnih popravaka oštećenja nastalih tijekom uporabe. Primjenjuju se samo za beton velike gustoće, zbijen tako da u njemu ne zaostaje značajnija količina zahvaćenog zraka, osim zračnih mikropora uvučenih u beton aeriranjem.Kubični metar betona odgovara količini svježeg betona koja je zbijena u skladu s postupkom danim u HRN EN 12350-6 zauzima volumen od jednog kubičnog metra.

Projektirani beton - beton čija su zahtijevana svojstva uvjetovana proizvođaču koji je odgovoran za isporuku betona uvjetovanih i dodatnih svojstava. Beton normiranog zadanog sastava - beton čiji su sastav i sastavni materijali, koji će se rabiti uvjetovani proizvođaču koji je odgovoran za isporuku betona zadanog sastava.

Zahtjevi za sastavne materijale Sastavni materijali ne smiju sadržavati štetne primjese u količinama koje mogu biti opasne za trajnost betona ili uzrokovati koroziju armature te moraju biti pogodni za namjeravano korištenje betona. Kada ne postoji hrvatska norma za određeni sastavni materijal koja se odnosi na njegovo korištenje u betonu sukladnom normi HRN EN 206-1 ili kada materijal značajno odstupa od važeće hrvatske norme, uporabivost mu se može utvrditi tehničkim dopuštenjem koje se posebno odnosi na uporabu tog sastavnog materijala u betonu sukladnom normi HRN EN 206-1, izdanim od strane nadležnog ministarstva ili tijela koje je to ministarstvo ovlastilo. Cement Za izradu betona mogu se koristiti cementi propisani normom HRN EN 197-1 koja uvjetuje sastav, svojstva i kriterije sukladnosti cementa opće namjene. Od ostalih vrsta cemenata mogu se koristiti oni

cementi za koje postoje odgovarajuće još uvijek važeće hrvatske norme starijeg datuma ili tehnička dopuštenja nadležnog državnog ministarstva ili tijela koje je to ministarstvo ovlastilo. Smiju se koristiti samo oni cementi koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima odgovarajuće važeće norme, izdane od strane ovlaštene hrvatske institucije. Uvozni cementi moraju zadovoljavati uvjete propisane odgovarajućim hrvatskim normama i ove tehničke uvjete i moraju biti na propisani način certificirani. Cement u vrećama i cisternama treba transportirati i skladištiti na način i u uvjetima koji ne utječu negativno na njegovu kakvoću. Treba ga skladištiti posebno po vrstama i klasama i koristiti prema redoslijedu primitka na betonari. Cementi iste vrste i klase različitih proizvođača smiju se skladištiti u istom silosu samo ako se prethodno dokaže da njihovo miješanje ne djeluje negativno na svojstva i ujednačenost kakvoće betona. Ne smije se rabiti cement koji je na betonari uskladišten duže od 3 mjeseca, ako ispitivanjima osnovnih svojstava nije potvrđeno da mu kakvoća odgovara propisanim uvjetima. Cijena cementa, ako nije drugačije određeno, ulazi u jediničnu cijenu betona i ne obračunava se posebno. Agregat Za izradu betona može se upotrebljavati obični i teški agregat propisan normom HRN EN 12620 i lagani agregat propisan normom HRN EN 13055-1. Agregat pri spravljanju betona mora biti razdvojen u najmanje 3 frakcije. Prirodno granulirani agregat smije se rabiti samo za izradu valjanog betona, podložnih betona i betona ispune uvjetovane klase C 8/10. Smije se rabiti samo agregat koji ima potvrdu sukladnosti s uvjetima navedenih normi koju izdaje ovlaštena hrvatska institucija. Frakcije agregata moraju se transportirati i skladištiti odvojeno tako da se ne prljaju, ne predrobljuju i ne segregiraju. Podloga odlagališta agregata treba biti izvedena u dovoljnom nagibu za odvodnju vode koja se procjeđuje iz agregata. Na istom mjestu smije se odlagati samo agregat iste nazivne frakcije iz istog izvora, a iste nazivne frakcije iz različitih izvora samo ako je prethodno dokazano da imaju ista ili dovoljno slična svojstva koja ne uzrokuju promjenu količine doziranja u betonu. Cijena agregata, ako nije drugačije određeno, ulazi u jediničnu cijenu betona i ne obračunava se posebno. Voda za spravljanje betona Voda za spravljanje betona treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN-1008. Pouzdano pitka voda (iz gradskih vodovoda) može se rabiti bez potrebe prethodne provjere uporabljivosti. Vodu koja se ne koristi za piće, a koristi se za izradu betona na osnovi provedenih ispitivanja, treba kontrolirati najmanje jednom u tri mjeseca. Cijena vode za spravljanje betona, ako nije drugačije određeno, ulazi u jediničnu cijenu betona i ne obračunava se posebno. Kemijski dodaci Mogu se rabiti kemijski dodaci koji zadovoljavaju uvjete serije norma HRN EN 934 .Smiju se rabiti samo oni kemijski dodaci koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima navedene serije normi koju je izdala ovlaštena hrvatska institucija. Kemijski dodaci koji nisu uvjetovani navedenom normom mogu se rabiti samo uz odgovarajuće tehničko dopuštenje nadležnog ministarstva ili institucije koju to ministarstvo ovlasti. Svaka isporuka dodatka na betonaru mora imati na pakiranju otisnutu certifikacijsku oznaku, kopiju certifikata s izvještajem o rezultatima provedenih ispitivanja i deklaraciju s uputama o primjeni. Upute moraju sadržavati sve potrebne podatke o dodatku, preporučene količine doziranja, vrste cementa koji se mogu pritom koristiti, način skladištenja i doziranja te rok trajanja. Sukladno Prilogu E Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (skraćeno TPBK) i normi HRN 1128, uporabljivost i učinkovitost svake isporuke kemijskog dodatka treba prije uporabe provjeriti u konkretnim uvjetima. Skladištenje i primjenu kemijskih dodataka treba provoditi prema uputama proizvođača. Cijena kemijskih dodataka betonu, ako nije drugačije određeno, ulazi u jediničnu cijenu betona i ne obračunava se posebno.

Beton može biti uvjetovan kao: • projektirani beton, • beton zadanog sastava, • beton normiranog zadanog sastava (uvjetovanog normom). Projektirani beton je uvjetovan svojstvima svježeg i očvrsnulog betona, beton zadanog sastava je uvjetovan sastavom koji uvjetuje naručitelj, a beton normiranog zadanog sastava je utvrđen odgovarajućom normom. Sastav betona i sastavne materijale za projektirani beton i beton uvjetovan

sastavom treba odabrati tako da zadovoljavaju svojstva uvjetovana za svježi i očvrsli beton, uključivo konzistenciju, gustoću, čvrstoću, trajnost, zaštitu ugrađenog čelika od korozije, uzimajući u obzir proizvodni proces i odabrani postupak izvedbe betonskih radova koji uključuju transport, ugradnju, zbijanje, njegovanje i moguće druge tretmane ili obrade ugrađenog betona. Kada nisu pobliže uvjetovani, proizvođač treba odabrati tipove i razrede sastavnih materijala između onih utvrđene uporabljivosti za utvrđene uvjete djelovanja okoline. Beton treba projektirati tako da se minimalizira segregacija i izdvajanje vode iz svježeg betona ako nije drugačije uvjetovano.Uvjetovani sastav projektiranog betona projektira se (utvrđuje) prethodnim ili početnim ispitivanjima čiji rezultati moraju zadovoljiti sva svojstva svježeg i očvrsnulog betona uvjetovana prema uvjetima uporabe građevine kojoj je namijenjen. Ako proizvođač ili uvjetovatelj sastava betona posjeduje odgovarajući projekt betona izrađen na osnovi već prije provedenih prethodnih (početnih) ispitivanja ili dugogodišnjeg pozitivnog iskustva, može se to smatrati prethodnim ili početnim ispitivanjem. Za početna ispitivanja projektiranog betona odgovoran je proizvođač, za beton zadanog sastava uvjetovatelj, a za beton normiranog zadanog satava normizacijsko tijelo. Prethodna ispitivanja treba provesti prije uporabe novog betona, što znači betona uvjetovanih novih svojstava ili nove porodice betona i ponoviti ga kad se pojave značajne promjene u sastavnim materijalima ili uvjetovanim svojstvima. Prethodno ispitivanje treba provesti na svježem betonu temperature od 15°C do 22°C. Ako bi se beton ugrađivao na gradilištu pri vrlo različitim temperaturnim uvjetima ili ako bi se primjenjivala toplinska obrada, treba o tome informirati proizvođača kako bi procijenio utjecaj uvjeta betoniranja na svojstva betona i poduzeo potrebna dodatna ispitivanja i mjere osiguranja uvjetovanih svojstava. Za početno ispitivanje pojedinog betona treba ispitati po tri uzorka iz svake od tri mješavine, a za početno ispitivanje porodice betona broj pojedinih betona koji se ispituju, treba obuhvatiti sastave betona cijelog područja porodice. U ovom drugom slučaju se broj pojedinih mješavina koje se ispituje može reducirati na jednu. Čvrstoća ili drugo uvjetovano svojstvo mješavine je srednja vrijednost pojedinih rezultata ispitivanja, a rezultat početnih ispitivanja je srednja vrijednost rezultata svih mješavina. U izvještaj uz ostalo treba upisati i vrijeme između miješanja betona i ispitivanja konzistencije, gubitak konzistencije tijekom vremena. Pri ocjeni i prihvaćanju svojstava betona, posebno svojstava svježeg betona, treba uzeti u obzir eventualne razlike u tipu miješalice i postupaka miješanja primijenjenih pri početnim ispitivanjima i onih u stvarnoj proizvodnji. Tlačna čvrstoća ispitivanog sastava betona treba biti veća od uvjetovane klase (karakteristične tlačne čvrstoće) najmanje za veličinu potrebe zadovoljenja uvjeta sukladnosti prema Dodatku A norme HRN EN 206-1, odnosno oko dva puta veća od očekivane standardne devijacije (tj. od 6 N/mm2 do 12 N/mm2), ovisno o proizvodnim uvjetima, sastavnim materijalima i dostupnim informacijama o ranijoj ujednačenosti kakvoće. Trajnosna svojstva ispitivanog sastava betona moraju zadovoljiti najmanje uvjetovani kriterij. Ako se uvjetuju vodonepropusnost i otpornost betona na smrzavanje, treba ih uvjetovati prema HRN 1128 te prema istoj normi početnim ispitivanjima uvjetovane razrede dokazati i u kontroli kvalitete proizvodnje osigurati. Konzistencija betona mora biti unutar granica razreda konzistencije u vrijeme koje odgovara vremenu ugradnje ili, u slučaju tvornički proizvedenog betona, u vrijeme isporuke. Sastav betona normiranog zadanog sastava treba ograničiti na: • prirodni normalni agregat, • mineralne dodatke uz uvjet da nisu uzeti u račun količine cementa i v/c, • kemijske dodatke osim aeranata, • sastavne materijale koji ispunjavaju prethodno dane kriterije prihvaćanja početnog ispitivanja. Izbor cementa Cement treba izabrati između onih utvrđene uporabljivosti, uzimajući u obzir: • izvedbu radova, • krajnju uporabu betona, • uvjete njegovanja betona (npr. toplinsku obradu), • dimenzije konstrukcije (razvoj topline hidratacije), • uvjete okoline kojima će konstrukcija biti izložena (vidi 7-01.2.1),

• potencijalnu reaktivnost agregata prema alkalijama iz sastavnih materijala. Uporaba agregata Tip agregata, granulometrijski sastav i njegove kategorije po njegovim svojstavima,Konzistencija betona Ako treba utvrditi konzistenciju betona, treba je ispitivati prema normama iz potpoglavlja 5.4.1 norme HRN EN 206-1 za uvjetovane postupke ispitivanja i zadovoljiti točnost uvjetovanu tablicom 11 norme HRN EN 206-1. Količina zraka Ako treba utvrditi količinu zraka u betonu, treba je mjeriti prema HRN EN 12350-7 za normalni i teški beton i prema ASTM C 173 za lagani beton. Količina zraka je uvjetovana minimalnom vrijednošću. Gornja granica količine zraka je uvjetovana minimalna vrijednost + 4% apsolutne vrijednosti. Maksimalna veličina zrna agregata Maksimalnu veličinu zrna agregata u svježem betonu treba mjeriti prema normi HRN EN 933-1. Maksimalna nominalna veličina zrna agregata definirana prema normi HRN EN 12620 ne smije biti veća od uvjetovane. Zahtjevi za očvrsli beton Čvrstoća Ako treba utvrditi tlačnu čvrstoću betona, ispitivanje se mora zasnivati na ispitivanjima uzoraka kocaka brida 150 mm ili valjaka dimenzija 150x300 mm sukladnih normi HRN EN 12390-1 i izrađenih i njegovanih prema normama HRN EN 12350-1 i HRN EN 12390-2. Pri ocjeni čvrstoće mogu se primijeniti drugačije veličine uzoraka i drugačiji način njegovanja ako je korelacija s normiranim utvrđena i dokumentirana s dovoljnom točnošću. Ako treba utvrditi tlačnu čvrstoću betona, treba je izraziti kao fc,koc kad se određuje na uzorcima kocke i kao fc,valj kad se određuje na uzorcima valjka prema normi HRN EN 12350-1. Proizvođač treba prije početka betoniranja odrediti hoće li se tlačna čvrstoća prihvaćati na osnovi ispitivanja kocaka ili valjaka. Ako nije drugačije uvjetovano, tlačna čvrstoća je utvrđena na uzorcima ispitanim pri starosti 28 dana. U posebnim slučajevima može biti potrebno uvjetovati tlačnu čvrstoću pri starosti betona manjoj ili većoj od 28 dana ili poslije držanja u specijalnim uvjetima (npr. toplinske obrade). Karakteristična tlačna čvrstoća betona mora biti jednaka ili veća od karakteristične tlačne čvrstoće tražene za uvjetovani razred čvrstoće prema tablicama 13 i 14 norme HRN EN 206-1. Tlačnu čvrstoću betona u konstrukciji treba ispitivati prema seriji normi HRN EN 12504 i ocjenjivati prema HRN EN 13791. Ako treba utvrditi vlačnu čvrstoću cijepanjem, treba je mjeriti prema HRN EN 12390-6. Ako nije drugačije uvjetovano, vlačna čvrstoća cijepanjem je utvrđena na uzorcima ispitanim pri starosti 28 dana. Karakteristična vlačna čvrstoća betona cijepanjem treba zadovoljiti kriterije tablice 16 norme HRN EN 206-1. Gustoća Prema svojoj gustoći u suhom stanju beton se definira kao obični beton, lagani beton i teški beton (vidi definicije). Ako treba utvrditi gustoću betona u suhom stanju, treba je mjeriti prema HRN EN 12390-7. Gustoća običnog betona u suhom stanju treba biti veća od 2000 kg/m3 i ne smije prelaziti 2600 kg/m3. Gustoća laganog betona u suhom stanju treba biti unutar graničnih vrijednosti za uvjetovani razred (vidi tablicu 9 u HRN EN 206-1). Gustoća teškog betona u suhom stanju treba biti veća od 2600 kg/m3. Ako je gustoća uvjetovana kao zadana vrijednost, treba primijeniti toleranciju ±100 kg/m3. VodonepropusnostAko treba utvrditi vodonepropusnost betona, ispitivanje uzoraka treba provesti prema HRN EN 12390-8, a kriterije sukladnosti trebaju usuglasiti uvjetovatelj i proizvođačprema HRN 1128.

Uvjeti za projektirani betonProjektirani beton treba uvjetovati osnovnim podacima u svim slučajevima i dodatnim podacima kad se to zahtijeva. Osnovni zahtjevi Uvjeti trebaju sadržavati -

a) zahtjev sukladan HRN EN 206-1, b) razred tlačne čvrstoće, c) razred izloženosti, d) maksimalno nominalno zrno agregata, e) razred količine klorida. U dodatku za lagani beton: f) razred ili zadanu ciljanu gustoću. U dodatku za teški beton: g) ciljanu gustoću.

U dodatku za tvornički proizvedeni beton i beton proizveden na gradilištu: h) razred konzistencije ili, u posebnim slučajevima, zadanu vrijednost za konzistenciju.

Dodatni zahtjevi Sljedeći zahtjevi mogu biti uvjetovani potrebama ponašanja pri uporabi i postupcima ispitivanja tamo gdje to odgovara: • posebni tip ili razred cementa (npr.cement niske topline hidratacije), • posebni tip ili razred agregata, • svojstva nužna za otpornost na smrzavanje, npr. količina zraka u koju je uključen mogući gubitak tijekom pumpanja, ugradnje, zbijanja koji slijede nakon isporuke, • zahtjevi za temperaturu svježeg betona, • razvoj čvrstoće, • razvoj topline tijekom hidratacije, • usporeno vezivanje, • vodonepropusnost, • otpornost na smrzavanje, • otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje, • otpornost na abraziju, • vlačna čvrstoća cijepanjem. Uvjeti za beton zadanog sastava Beton zadanog sastava treba uvjetovati osnovnim zahtjevima u svim slučajevima i dodatnim podacima kad to traže posebni uvjeti. Osnovni zahtjevi Uvjeti trebaju sadržavati: a) zahtjeve sukladnosti HRN EN 206-1, b) količinu cementa, c) tip i razred čvrstoće cementa, d) v/c faktor ili klasu konzistencije svježeg betona, u posebnim im slučajevima ciljanu vrijednost, e) tip i kategorije agregata; u slučaju laganog ili teškog betona odgovarajuću maksimalnu ili minimalnu gustoću, f) maksimalnu veličinu zrna agregata i ograničenja u granulometrijskom sastavu, g) tip i količinu kemijskih ili mineralnih dodataka ako ih ima, h) ako se primjenjuju kemijski ili mineralni dodaci, njihov izvor i izvor cementa kao aproksimaciju svojstava koja nisu utvrđena drugim značajkama. Dodatni zahtjevi Uvjeti mogu sadržavati: • izvor svih ili nekih sastojaka betona kao aproksimaciju svojstava koja nisu utvrdiva drugim obilježjima, • dodatne zahtjeve za agregat, • zahtjeve temperature svježeg betona, • druge tehničke zahtjeve.

KONTROLA SUKLADNOSTI I KRITERIJI SUKLADNOSTI

Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima sukladnosti prilagođenim unaprijed radi provjere usklađenosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti je integralni dio kontrole proizvodnje. Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovarajućim ispitivanjima prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovati od tih utvrđenih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i klimatskim uvjetima. Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati propisane postupke. Ako je traženo češće uzimanje uzoraka, ono treba biti prethodno usuglašeno. Plan uzorkovanja i ispitivanja, postupak ispitivanja i kriterije sukladnosti trebaju usuglasiti i proizvođač i uvjetovatelj. Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betona i sastav betona značajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke. Kada je posrijedi lagani beton proizveden s prethodno vodom nezasićenim agregatom, uzorke treba uzeti na mjestu isporuke. Kada su ispitivanja kontrole proizvodnje ista kao i ispitivanja uvjetovana za kontrolu sukladnosti, treba ih uzeti u obzir pri ocjeni sukladnosti. Proizvođač može koristiti i druge rezultate ispitivanja isporučenog betona u prihvaćanju sukladnosti. Sukladnost ili nesukladnost prosuđuje se prema kriterijima sukladnosti. Nesukladnost može voditi daljnjim akcijama na mjestu proizvodnje i na gradilištu.Kontrola sukladnosti projektiranog betona Kontrola sukladnosti tlačne čvrstoće Za normalni i teški beton razred čvrstoće od C8/10 do C55/67 ili lagani beton do klase C55/60 uzorkovanje i ispitivanje treba provoditi po pojedinačnim sastavima betona ili po porodicama betona utvrđene podudarnosti kako je odredio proizvođač dok se drugačije ne usuglasi. Koncept s porodicama ne treba primjenjivati kod viših razreda betona. Lagani beton ne smije se grupirati u porodice koje se odnose na normalni beton; lagani beton s dokazivo sličnim agregatima može se grupirati u svojoj vlastitoj porodici. U planu uzorkovanja i ispitivanja te za kriterije sukladnosti pojedinih sastava betona ili betona razlikuje se početna proizvodnja i kontinuirana proizvodnja. Početna proizvodnja pokriva proizvodnju dok se ne dobije najmanje 35 rezultata ispitivanja. Kontinuirana proizvodnja je postignuta kada se dobije najmanje 35 rezultata ispitivanja u razdoblju koje ne prelazi 6 mjeseci. Ako je proizvodnja nekog pojedinačnog sastava betona bila suspendirana više od 6 mjeseci, proizvođač treba prilagoditi kriterije i plan uzorkovanja i ispitivanja onima koji su dani za početnu proizvodnju. Tijekom kontinuirane proizvodnje proizvođač može prilagoditi plan uzorkovanja i ispitivanja i kriterije početne proizvodnje za kontinuiranu proizvodnju. Ako je čvrstoća uvjetovana za različitu starost, sukladnost se ocjenjuje na uzorcima ispitanim pri uvjetovanoj starosti. Kada treba procijeniti identitet određene količine betona s populacijom ocijenjenom kao da zadovoljava uvjete karakteristične čvrstoće, npr. ako postoji sumnja u kvalitetu mješavine ili isporuke ili ako je u posebnim slučajevima traženo projektnim uvjetima, to treba biti u skladu s dodatkom B norme HRN EN 206-1. Uzorke betona treba nasumce odabirati prema HRN EN 12350-1. Uzorkovanja treba provoditi u svakoj porodici betona proizvedenoj u uvjetima koji se smatraju jednakim. Minimalni broj uzoraka treba biti u skladu s tablicom 7-01.5-1 ovih Tehničkih uvjeta, uzimajući kao mjerodavan onaj koji daje veći broj za početnu ili kontinuiranu proizvodnju.

Kontrola suglasnosti betona zadanog sastava i betona normiranog zadanog sastava Sukladnost svake mješavine betona zadanog sastava treba prihvatiti prema količini cementa, maksimalnoj nominalnoj veličini zrna agregata ako je uvjetovana i, ako treba, v/c faktoru, količini kemijskog ili mineralnog dodatka. Količina cementa, agregata (svake specificirane frakcije) i mineralnih dodataka, koje su iskazane u izvještaju proizvođača ili otisnute u iskazu betonare, moraju biti unutar tolerancija uvjetovanih vrijednosti navedenih u tablici 21 norme HRN EN 206-1.

Za beton normiranog zadanog sastava ekvivalentne vrijednosti dane su u Dodatku A TPBK i u normi HRN 1128. Kada sukladnost sastava treba prihvatiti analizom svježeg betona, proizvođač i korisnik trebaju prethodno dogovorno utvrditi postupke ispitivanja i kriterije graničnih vrijednosti uzimajući u obzir navedene granične vrijednosti i preciznost postupaka ispitivanja.Dokumentacija Dokumentaciju izvedbe betonskih radova čine: • sve potrebne tehničke informacije navedene u projektu (projektne specifikacije), • postupci izmjene projektnih specifikacija, • zahtjevi za raspodjelu (protok) dokumenata, • eventualne potrebe izrade plana kakvoće, • eventualne potrebe izrade izvedbene dokumentacije. Projektne specifikacije Tehnička dokumentacija se sastoji od projektnog proračuna pojedinih elemenata i cijele konstrukcije i projektnih specifikacija. Projektne specifikacije sadrže: • konstrukcijske nacrte koji daju sve potrebne informacije kao što su geometrija strukture, količina i pozicija armature i čelika za prednapinjanje i predgotovljenih betonskih elemenata, montažnih komada, umetaka i sl., • opis svih proizvoda koji će se upotrijebiti sa svim uvjetima primjene danim u nacrtima i/ili opisu radova, • opis radova kao dokument koji opisuje razred nadzora koji će se primijeniti, sve specijalne tolerancije, zahtjeve za svojstva površinske obrade i sl., • opis radova koji uključuje sve zahtjeve za izvedbu radova, tj. slijed operacija, privremene podupore, radne procedure i sl., • specifikacije montaže odgovarajućih predgotovljenih betonskih elemeneta. Pretpostavlja se da projektne specifikacije sadrže sve informacije i tehničke zahtjeve nužne za izvedbu radova i suglasnosti te odobrenja dana tijekom izvedbe kao i sve norme i tehnička dopuštenja. Prije početka izvedbe bilo kojeg dijela posla projektne specifikacije za taj dio posla trebaju biti kompletirane i dostupne. Izvedbena dokumentacija Projektom konstrukcije treba uvjetovati izradu plana i programa kontrole kvalitete izvedbe i on mora biti dostupan na gradilištu. Ako se traži bilo koja druga posebna dokumentacija, njezin tip i opseg treba utvrditi projektom konstrukcije. Skele i oplate Skele i oplate, uključujući njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su: • otporne na svako djelovanje kojem su izložene tijekom izvedbe, • dovoljno čvrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i spriječe oštećivanje konstrukcije. Oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroženi ni oštećeni svojstvima skela i oplate te njihovim uklanjanjem. Skele i oplate moraju zadovoljavati dostupne hrvatske norme kao što je HRN EN 1065. Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na način da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno na okolinu. Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost površine, njezinu boju ili na posebne površinske premaze. Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvođača ili isporučitelja. Utvrđeni postupak, ako je potreban, treba opisati način izvedbe i uklanjanja privremenih konstrukcija. Treba specificirati zahtjeve za rukovanje, sklapanje, opterećivanje, postavljanje i uklanjanje skela. Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetne pukotine u betonu pri njegovoj ranoj starosti. To se može postići: • ograničenjem progibanja i/ili slijeganja, • kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona, npr. usporavanjem ugradnje. Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne.

Oplata i spojnice između elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da spriječe gubitak finog morta. Oplatu koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće vlažiti da se spriječi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena. Unutarnja površina oplate mora biti čista. Ako se koristi za beton čija je površina vidljiva, njezina obrada mora osigurati površinu betona u skladu sa zahtjevima projekta. Pri izvedbi konstrukcije kliznom oplatom, projekt takvog sustava mora uzeti u obzir materijal oplate i osigurati kontrolu geometrije radova. Za osiguranje specificiranog i projektiranog zaštitnog sloja betona treba koristiti odgovarajuće vodilice ili distancere oplate od armature. Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama. Za prihvaćanje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli. Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe. Privremeni držači oplate, šipke, cijevi i slični predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se izvodi i ugrađeni elementi kao npr. ploče, ankeri i distanceri trebaju: • biti čvrsto pričvršćeni tako da očuvaju projektirani položaj tijekom betoniranja, • ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju, • ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim čelikom, • ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona, • ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa. Svaki ugrađeni dio treba imati dovoljnu čvrstoću i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja te ne smije sadržavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu. Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće slične okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi način obrade specificiran. Otpuštanje skela i uklanjanje oplate Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću: • otpornu na oštećenje površine skidanjem oplate, • dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku, • da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog ponašanja betona. Uklanjanje oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti. Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba održavati pri oslobađanju i uklanjanju opterećenja. Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za smanjenje utjecaja početnog opterećenja, uzastopno optrećenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi. Ako je oplata dio sustava njegovanja betona, u vrijeme njezina uklanjanja treba uračunati odredbe poglavlja 8.5 i Dodatka F norme HRN EN 13670. Betoniranje Uvjeti kakvoće betona Beton treba biti specificiran (uvjetovan) i proizveden prema uvjetima norme HRN EN 206-1 i Tehničkim uvjetima. Prije početka betoniranja treba provjeriti da su specificirane sve potrebe koje se odnose na izvedbu betonskih radova. Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona Nadzor i kontrolu kakvoće betona treba provesti na mjestu ugradnje, i to najmanje u opsegu utvrđenom iz ovih uvjeta.Među ostalim, treba prije istovara betona provjeriti otpremni dokument i potpisom potvrditi izvršeni nadzor. Tijekom istovara treba vizualno kontrolirati beton i ako se pri tome uoči neuobičajen izgled betona (drugačija boja npr. ili konzistencija), istovar treba prekinuti. Tijekom utovara, prijevoza, istovara i prijenosa na gradilištu treba izbjeći ili svesti na najmanju mjeru štetne promjene svježeg betona kao što su na primjer: segregacija, izdvajanje vode, gubitak finog morta. Ukoliko se uvjetuje uzorke za identifikacijsko ispitivanje treba uzeti na mjestu ugradnje ili, u slučaju tvornički proizvedenog betona, na mjestu isporuke. Kontrola prije betoniranja

Za izvedbe pod nadzorom drugog i trećeg razreda treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predviđene ovom općim uvjetima. Treba po potrebi izvesti početno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe dokumentirati. Treba kompletirati sve pripremne radnje, provjeriti i dokumentirati prema uvjetima propisanog razreda nadzora prije no što ugradnja betona počne. Konstrukcijske spojnice moraju biti čiste i navlažene. Oplatu treba očistiti od prljavštine, leda, snijega ili vode. Ukoliko se beton ugrađuje izravno na stjenovito tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode. Konstrukcijske elemente treba podložnim betonom od najmanje 5 cm odvojiti od temeljnog tla ili za odgovarajuću vrijednost povećati donji zaštitni sloj betona. Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati temperaturu koja neće uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost na smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve slučajeve nisu predviđene posebne mjere. Predviđa li se temperatura okoline ispod 0°C u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od oštećenja smrzavanjem. Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idućeg sloja treba biti iznad 0°C. Ako se predviđa visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja. Projektom konstrukcije treba specificirati temperature okoline pri kojima treba poduzimati odgovarajuće mjere zaštite betona od oštećivanja. Ugradnja i zbijanje Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu čvrstoću i trajnost. Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene izmjera presjeka (npr. suženja presjeka), uz otvore, na mjestima malog razmaka armature i prekida betoniranja. Vibriranje, osim ako nije drugačije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim vibratorima. Beton treba uložiti što bliže konačnom položaju u konstrukcijskom elementu. Vibriranjem se beton ne smije namjerno navlačiti kroz oplatu i armaturu. Normalna debljina sloja ne bi smjela biti veća od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertiklanim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih slojeva je revibriranje površinskog sloja preporučljivo i radi izbjegavanja plastičnog slijeganja betona ispod gornjih šipki armature. Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona oslobađa zarobljeni zrak. Prekomjerno površinsko vibriranje koje slabi kvalitetu površinskog sloja betona treba izbjeći. Kada se primjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obično ne treba prelaziti 100 mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano drugačije. Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preopterećenje oplate i skela. Hladna spojnica se može stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugrađenog sloja veže prije ugradnje i zbijanja narednog. Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva za površinsku obradu. Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru. Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega. Lakoagregatni beton ne treba pumpati, osim ako nije dokumentirano da pumpanje nema značajan utjecaj na čvrstoću očvrsnulog betona. Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvrđivača ili sličnih materijala nije dopušteno, osim ako nije projektom posebno uvjetovano. Njegovanje i zaštita Beton u ranom razdoblju treba zaštititi: • da se skupljanje svede na najmanju mjeru, • da se postigne potrebna površinska čvrstoća, • da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja,

• od smrzavanja, • od štetnih vibracija, udara ili drugih oštećivanja. Projektne specifikacije mogu sadržavati dodatne uvjete za: • najveću temperaturnu razliku po presjeku izbetoniranog elementa, • najveću temperaturnu razliku između izbetoniranog elementa i prethodnog, • temperaturu agregata, • motrenje tijekom građenja. Pogodni su sljedeći postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno: • držanje betona u oplati, • pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno učvršćenim i osiguranim na spojevima i na krajevima, • pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja, • držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem, • primjenom zaštitnog premaza utvrđene uporabivosti (potvrđene certifikatom ili tehničkim dopuštenjem). Pri uporabi betona visoke čvrstoće treba posebnu pažnju posvetiti zaštiti od pucanja betona zbog plastičnog skupljanja. Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili držati površinu stalno vlažnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnog njegovanja takvi da je brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlažnom, kišnom ili maglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode započeti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plastičnog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade. Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom sloju ovisno o omjeru: • čvrstoće i zrelosti betona, • oslobođene topline i ukupne topline oslobođene u adijabatskim uvjetima. Za beton koji će u eksploataciji biti izložen uvjetima agresivnosti razreda X0 ili XC1 najmanje razdoblje njegovanja treba biti 12 sati, pod uvjetom da vezanje ne nastupi iznad 5 sati i temperatura površine betona bude veća ili jednaka 5 °C. Ako projektom konstrukcije nije drugačije (strože) uvjetovano, beton za uporabu u uvjetima agresivnosti okoline razreda izvan X0 ili XC1 treba njegovati dok površinski sloj betona ne dosegne najmanje 50 % uvjetovane tlačne čvrstoće. Iskustveno se taj uvjet, iskazan vremenski, može kontrolirati prema podacima danim točkom F.8.5 Dodatka F, Norme HRN EN 13670. Ako se razvoj topline koristi za mjerenje razvoja svojstava betona, omjer topline i odgovarajuće čvrstoće treba prethodno utvrditi ili odobriti ovlaštena institucija. Pobliža određenja razvoja svojstava betona mogu se temeljiti na jednom od sljedećih postupaka: • računu zrelosti iz mjerenja temperature na dubini najviše 10 mm u betonu ispod površine , • računu zrelosti iz mjerenja srednjih dnevnih temperatura zraka, • temperaturi grijanja, • drugim pogodnim postupcima. Račun zrelosti treba se zasnivati na odgovarajućoj funkciji zrelosti dokazanoj za tip cementa ili kombinaciju cementa i uporabljenog mineralnog dodatka. Projektom konstrukcije treba utvrditi potrebno povećano razdoblje njegovanja površina betona izloženih abraziji ili drugim oštrim uvjetima kako bi se dobio uvjetovani povećani omjer čvrstoće. Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje će se naknadno obrađivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako se prethodno potpuno ne uklone prije te sljedeće operacije ili ako dokazano ne djeluju štetno na tu sljedeću operaciju. nije naglašeno da je to dopušteno, zaštitni premazi se ne smiju koristiti ni na površinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine. Zaštitni premazi mogu penetrirati u beton i biti teško uklonjivi pa ih treba ukloniti pjeskarenjem ili visokim tlakom vode.

Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0°C dok površina betona ne dosegne čvrstoću dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obično iznad 5 N/mm2). Najviša temperatura betona ne smije prijeći 65°C. Mogući negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja uključuju: • značajno smanjenje čvrstoće, • značajno povećanje poroznosti, • odloženo formiranje etringita, • povećanje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa. Aktivnosti poslije betoniranja Nakon skidanja oplate nadzorni inženjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolu površine betona i potvrditi sukladnost s zahtjevima. Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od oštećivanja i poremećaja u površinskoj teksturi. Potrebe ispitivanja betona na građevini (svojstvo, učestalost i kriterije sukladnosti) treba prema uvjetima iz općih uvjeta i uvjetima izvedbe i eksploatacije građevine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete izvedbe radova.

Geometrijske tolerancije Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najvećih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanja štetnih utjecaja na: • mehaničku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju, • ponašanje tijekom uporabe građevine, • kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova. Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju značajniji utjecaj na ponašanje izvedene konstrukcije mogu se zanemariti. Numeričke vrijednosti su iskazane za konstrukcijske tolerancije, tj. tolerancije koje utječu na sigurnost konstrukcije. Utvrđene su konstrukcijske tolerancije prvog razreda. Nisu navedene dopuštene vrijednosti za tolerancije drugog razreda. Tolerancije drugog razreda može dati projektant. Ako nije drugačije utvrđeno projektnim specifikacijama, primjenjuju se ovdje iskazane tolerancije prvoga razreda. Tolerancije prvog razreda, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama norme HRN EN 1992 i traženoj razini sigurnosti. Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka međukontrola tih dijelova mora poštovati uvjete konačne kontrole izvedene konstrukcije. Zahtjev posebnih tolerancija treba utvrditi projektnim specifikacijama, pri čemu treba dati sljedeće informacije: • bilo koji dodatak dopuštenim odstupanjima danim u ovim uvjetima, • bilo koji daljnji tip odstupanja koji će se kontrolirati zajedno s utvrđenim parametrima i dopuštenim vrijednostima, • primjenjuju li se ove posebne tolerancije na sve dijelove ili na određene dijelove koji su nominirani. Tolerancije površina između pojedinih dijelova preko kojih se sile prenose u punom dodiru nisu utvrđene u ovim uvjetima. Bilo koje zahtjeve za ove površine treba utvrditi projektnim specifikacijama. Ako je određeno geometrijsko odstupanje pokriveno različitim zahtjevima (preduvjetovano), primjenjuje se stroži uvjet. Ovi uvjeti ne sadrže zahtjeve kombiniranih (složenih) geometrijskih tolerancija i konstrukcijskih deformacija. Tolerancije pozicije u ravnini odnose se na sekundarnu liniju u ravnini. Tolerancije vertikalne pozicije (po visini) odnose se na sekundarnu vertikalnu liniju (po visini). Bilo koji zahtjev za sekundarnu liniju treba utvrditi projektnim specifikacijama. ISO 4463-1 (Mjerni postupci za građevine. Mjerenje - dio 1: Planiranje i organizacija mjernog postupka, kriteriji prihvaćanja) daje upute za utvrđivanje sekundarnih linija. Geometrijska odstupanja pojedinih konstrukcijskih elemenata i sklopova moraju zadovoljavati tolerancije specificirane Poglavljem 10, Norme HR EN 13670. Kontrola izvedbe

Kvalitetnu izvedbu betonske konstrukcije sukladno ovim Tehničkim uvjetima i normi Kvalitetnu izvedbu betonske konstrukcije sukladno ovim Tehničkim uvjetima i normi HRN EN 13670 izvođač treba osigurati: • dostupnim projektom konstrukcije , • organizacijom uprave s jasnim zaduženjima dijela zaduženog za kontrolu izvedbe određenog projekta, • gradilišnom upravom koja će voditi brigu o organizaciji izvedbe radova, sigurnoj upotrebi opreme i strojeva, sukladnoj (projektom specificiranoj) kvaliteti materijala, sukladnoj (projektom specificiranoj) kvaliteti izvedbe i sigurnoj upotrebi konstrukcije do njezine predaje naručitelju. U slučaju korištenja predgotovljenih betonskih elemenata u izvedbi betonske konstrukcije izvođač treba osigurati još i sljedeće: • dostupan specifični projekt predgotovljenog elementa sukladnog odgovarajućoj hrvatskoj normi, • dostupan projekt komaptibilnosti predgotovljenih elemenata i gradilišno izvedenih dijelova konstrukcije, • tehničke specifikacije predgotovljenog dijela konstrukcije s instrukcijama postavljanja (instaliranja), • organizaciju kontroliranog upravljanja izvedbenom ekipom.

Preuzimanje i obračun izvedenih betonskih radova Za preuzimanje i obračun izvedenih betonskih radova na izvedenoj građevini trebaju nadzorni inženjer i predstavnik ovlaštene institucije, koji je sudjelovao u kontroli i ocjeni kakvoće pojedinih faza izvedbe radova, napraviti rekapitulaciju ukupne dokumentacije izvedbe i svaki u svom dijelu dati završnu ocjenu kakvoće izvedenih radova i zadovoljenja projektnih uvjeta i uvjeta važećih propisa. Radovi se obično mjere u kubičnim metrima ugrađenog betona i obračunavaju po ugovorenim jediničnim cijenama svake pojedine građevine u koje se uključuju svi troškovi materijala i rada, prijevoza i svega ostalog što je nužno za potpuno dovršenje građevine. Pojedine specifične vrste i faze radova mogu se mjeriti i obračunavati i na drugi ugovorom jasno specificirani način. Troškove utvrđivanja nesukladnosti i popravka ili zamjene nesukladnih elemenata ili dijelova konstrukcije i njihova dovođenja do stanja zadovoljenja projektom i važećim propisima uvjetovane kakvoće snosi u cjelini izvođač radova.

NORMEHRN EN 1992-1-1:2008 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija - Dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2008) HRN EN 1998-1 do 6: 2008 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres (dio 1-6) HRN EN 206-1:2006 Beton - 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005) HRN 1128:2007 Beton: Smjernice za primjenu norma HRN EN 266-1 HRN EN 13670:2010 Izvedba betonskih konstrukcija (EN 13670:2009) HRN EN 197-1:2005 Cement - 1. dio: Sastav, specigikacije i kriterij sukladnosti za cemente za opće namjene (uključuje amandman A1:2004)(EN 197-1:2000+A1:2004) HRN EN 197-1: 2005/A3:2008 Cement - 1. dio: Sastav, specifikacije i kiterij sukladnosti cementa opće namjene (EN 197-1:2000/A3:2007) HRN EN 12620:2008 Agregati za beton (EN 12620:2002+A1:2008) HRN EN 13055-1/AC: 2006 Lagani agregati - 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002/AC:2004) HRN EN 933-1 do 11: 2003-2009. Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata HRN EN 1097-1 do 10: 2004-2009. Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata

HRN EN 1008: 2002 Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrđivanje sukladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacije za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona HRN EN 934-1 do 6: 2001-2010. Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje HRN EN 450-1 do 2: 2008 i 2005 Leteći pepeo za beton HRN EN 13263-1 do 2: 2005 i 2009. Silicijska prašina za beton HRN EN 15167-1 i 2: 2007 Mljevena granulirana zgura visokih peći za upotrebu u betonu, mortu i mortu za injektiranje HRN ISO 2859-1:1997 Postupci uzorkovanja za pregled prema atributima (ISO 2859-1:1989) - 1. dio: Planovi uzorkovanja indeksirani prema prihvatljivoj razini kakvoće (AQL) za pregled partija po partija ISO 2859-1:1999 Sampling procedures for inspection by attributes - Part 1: Sampling schemes indexed by acceptance quality limit (AQL) for lot-by-lot inspection ISO 2859-1:1999 /Cor.1:2001 Sampling procedures for inspection by attributes - Part 1: Sampling schemes indexed by acceptance quality limit Stranica 7-76 Opći tehnički uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. – KNJIGA I BETONSKI RADOVI 7 (AQL) for lot-by-lot inspection HRN EN 446:2007 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje – Postupci injektiranja HRN EN 447:2007 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje - Mort za injektiranje HRN EN 1065:2002 Prilagodljivi teleskopski čelični potpornji - Proizvodne specifikacije, oblikovanje i dokaz putem proračuna i ispitivanja ISO 4463-1:1989) Measurement methods for building – Setting-out and measurement – Part 1: Planning and organization, measuring procedures, acceptance criteria. HRN EN 14487-1:2005 Mlazni beton - 1. dio: Definicije, specifikacije i sukladnost HRN EN 14487- 2:2007 Mlazni beton - 2. dio: Izvedba HRN EN 14488-1 do 7: 2005-07 Ispitivanje mlaznog betona HRN EN 12350-1 do 7: 2000-09 Ispitivanje svježeg betona HRN EN 12390-1 do 8: 2001-09 Ispitivanje očvrslog betona HRN EN 932-1 do 6: 2003-2006 Ispitivanje općih svojstava agregata HRN EN 13791:2007 Ocjena in-situ tlačne čvrstoće u konstrukcijama i predgotovljenim betonskim dijelovima HRN EN 1504-1:2005 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti – 1. dio: Definicije HRN EN 1504-2:2004 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 2. dio: Sustavi površinske zaštite HRN EN 1504-3:2005 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 3. dio. Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak HRN EN 1504-4:2004 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 4. dio: Konstrukcijsko lijepljenje HRN EN 1504-5:2005 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 5. dio: Injektiranje betona HRN EN 1504-6:2007 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 6. dio: Sidrenje armature

HRN EN 1504-7:2007 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 7 dio: Zaštita armature od korozije HRN EN 1504-8:2005 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 8. dio: Kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti HRN EN 1504-9:2008 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 9-dio: Opća načela uporabe proizvoda i sustava HRN EN 1504-10:2004 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 10. dio: Primjena proizvoda i sustava na gradilištu i kontrola kvalitete radova HRN EN 1542: 2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija – Ispitne metode – Mjerenje čvrstoće prionljivosti Pull off metodom HRN EN 14630:2007 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Određivanje dubine karbonatizacije u očvrsnulome betonu fenolftalein metodom HRN EN 13395-1:2003 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Određivanje obradivosti - 1. dio: Ispitivanje rasprostiranjem tiksotropnih mortova HRN EN 13395-2:2003 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Određivanje obradivosti - 2. dio: Ispitivanje protokom mortova za injektiranje i mortova HRN EN 13395-3:2003 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Određivanje obradivosti - 3. dio: Ispitivanje protokom betona za popravak HRN EN 13395-4:2003 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Određivanje obradivosti - 4. dio: Primjena mortova za popravak na površine u podgledu HRN EN 1881:2007 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Ispitne metode - Ispitivanje proizvoda za sidrenje pull-out metodom HRN EN 12190:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Određivanje tlačne čvrstoće mortova za popravak BS 1881 – 204:1988 Testing concrete Part 204: Recommendations on the use of electromagnetic covermeters BS 1881 – 205:1986 Testing concrete Part 205: Recommendations for radiography of concrete BS 1881-206:1986 Testing concrete Part 206: Recommendations for determination of strain in concrete HRN EN 1766:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija - Metode ispitivanja - Referentni betoni za ispitivanje HRN EN 12715:2008 Izvedba posebnih geotehničkih radova - Injektiranje HRN EN ISO 9000-1:1996 Norme za upravljanje kakvoćom i osiguranje kakvoće - 1. dio: Smjernice za odabir i uporabu HRN EN ISO 9000:2008 Sustavi upravljanja kvalitetom - Temeljna načela i terminološki rječnik (ISO 9000: 2005;EN ISO 9000: 2005) TEHNIČKI PROPISI1. Tehnički propis za betonske konstrukcije 139/09,14/10,125/10 2. Tehnički propis o građevnim proizvodima 33/10 3. Tehnički propis o izmjeni i dopuni tehničkog propisa o građevnim proizvodima 87/10

ZIDARSKI RADOVI

Za ove radove vrijedi Tehnički propis za zidane konstrukcije (NN01/2007) Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu: cement i zidarski cement, građevno vapno, agregat, mort, dodaci mortu, mort za injektiranje natega i betonu, voda, beton, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, armatura, zidni element, pomoćni dijelovi, predgotovljeno ziđe, drugi građevni proizvodi koji se ugrađuju zajedno s proizvodima Tehnička svojstva zidane konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje zidane konstrukcije, ona podnese sve utjecaje

uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče: rušenje građevine ili njezinog dijela, deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije zidane konstrukcije, nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Zidana konstrukcija koja ima tehnička svojstva propisana Tehničkim propisom, podrazumijeva se da građevina ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, te da ima propisanu otpornost na požar. Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita zidane konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na požar, ta zaštita smatrat će se sastavnim dijelom tehničkog rješenja zidane konstrukcije.

Građevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta smije se ugraditi u zidanu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane tehničkim propisom za zidane konstrukcije i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. Mort, beton, armatura, zidni elementi od prirodnog kamena i predgotovljeno ziđe izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta, smiju se ugraditi u zidanu konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom zidane konstrukcije i Tehničkim propisom za zidane konstrukcije. U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom zidane konstrukcije, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač zidane konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale. Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Proizvođač odnosno uvoznik i distributer građevnog proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava građevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza, a izvođač zidane konstrukcije tijekom prijevoza, rukovanja, skladištenja i ugradnje građevnog proizvoda. Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti, označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju građevina koje sadrže zidanu konstrukciju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u tehničkom propisu za zidane konstrukcije. Potvrđivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od harmoniziranih normi na koje upućuje Tehnički propis, provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te proizvode. Potvrđivanje sukladnosti, obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje certifikata unutarnje kontrole proizvodnje odnosno izdavanje certifikata sukladnosti građevnih proizvoda. Građenje građevina koje sadrže zidanu konstrukciju mora biti takvo da zidana konstrukcija ima tehnička svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane Tehničkim propisom u skladu s tehničkim rješenjem građevine i uvjetima za građenje danim projektom, te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost građevine tijekom njezinog trajanja. Pri izvođenju zidane konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se projekta zidane konstrukcije i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda i odredaba tehničkog propisa za zidane konstrukcije.

Kod preuzimanja građevnog proizvoda izvođač zidane konstrukcije mora utvrditi: je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci, je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu, jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost zidane konstrukcije sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom.

Utvrđeno se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je građevni proizvod isporučen pohranjuje se među dokaze o sukladnosti građevnih proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu. Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima građevnog proizvoda izvođač zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika.

Zabranjena je ugradnja građevnog proizvoda koji: je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom, je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu, nema svojstva zahtijevana projektom zidane konstrukcije ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost zidane konstrukcije nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom.

Izvođenje zidane konstrukcije mora biti takvo da zidana konstrukcija ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve određene projektom i odredbama tehničkog propisa za zidane konstrukcije.

Smatra se da zidana konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva i da je uporabljiva ako: su građevni proizvodi ugrađeni u zidanu konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti, odnosno dokaze uporabljivosti , su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva zidane konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta, zidana konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrđene ispitivanjem pokusnim opterećenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano projektom, te ako o svemu postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.

Ako se utvrdi da zidana konstrukcija nema projektom predviđena tehnička svojstva, mora se provesti naknadno dokazivanje da zidana konstrukcija ispunjava zahtjeve Tehničkog propisa. U slučaju da se dokaže da postignuta tehnička svojstva zidane konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve Tehničkog propisa mora se izraditi projekt sanacije zidane konstrukcije. Održavanje zidane konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i Tehničkim propisom za zidane konstrukcije, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom. Održavanje zidane konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije važećim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojima je zidana konstrukcija izvedena.

Održavanje zidane konstrukcije podrazumijeva: redovite preglede zidane konstrukcije, u razmacima i na način određen projektom građevine, Tehničkim propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji, izvanredne preglede zidane konstrukcije nakon kakvog izvanrednog događaja ili po inspekcijskom nadzoru,

izvođenje radova kojima se zidana konstrukcija zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je zidana konstrukcija izvedena.

Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja zidane konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom građevine te:– izvješćima o pregledima i ispitivanjima zidane konstrukcije, zapisima o radovima održavanja, na drugi prikladan način, ako Tehničkim propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije što drugo određeno.

Za održavanje zidane konstrukcije dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom građevine i Tehničkim propisom. Održavanjem građevine ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih

zahtjeva zidane konstrukcije. Građevni materijal i njegovi dijelovi koji se ugrađuju u građevinu moraju biti novi a po kvaliteti i veličinama odgova¬rati važećim hrvatskim normama. Nestandardni materijal bora biti službeno odobren odgovarajućim certfikatom, koji odgovara tehničkim standardima i propisima. Naravni kamen mora biti postojan i otporan na atmosferske uplive, dovoljne tlačne čvrstoće, ne smije imati pukotina, loma i ljuštenja, u veličinama kojima se može izvađati propisa¬no ziđe. Norme kojima materijali moraju udovoljavati popisane su na kraju odlomka.

Trstika za štukaturu smije se upotrebljavati samo ljuštena, zdrava, sazrela trstika svijetlo žute boje, debljine 5-12 mm povezana mekom paljenom galvaniziranom crnom žicom ili pocinčanom žicom debljine 0.6 mm. Tkivo od trstike treba biti tako gusto da razmak između pojedi¬nih stabljika ne iznaša više od jedne debljine stabljike. Materijali za toplinsku i zvučnu izolaciju moraju biti otporni protiv gljivica, insekata, teško upaljivi ili neupaljivi, ne smiju se raspadati, mijenjati sastav ili trunuti. Tehnička svojstva agregata za mort moraju, ovisno o vrsti agregata ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu, te moraju biti specificirana prema normi HRN EN 13139, normama na koje ta norma upućuje, odredbama tehn.propisa za ZK, te u skladu s odredbama posebnog propisa. Za proizvodnju morta za zidane konstrukcije upotrebljavaju se frakcije sitnog agregata do najveće veličine zrna 4 mm, srednjezrnatog (MP) ili finozrnatog (FP) sastava sukladno Dodatku A norme HRN EN 13139. Granulometrijski sastav agregata ispituje se prema normama na koje upućuje norma za agregat i mora odgovarati zahtjevu navedenom u točki 5.3.1. norme HRN EN 13139. Proizvođač agregata mora deklarirati tipični granulometrijski sastav uvažavajući dopuštene tolerancije navedene u točki 5.3.2. norme HRN EN 13139. Ukoliko se zahtjeva stroži kriterij ujednačenosti granulometrijskog sastava, dopuštene tolerancije granulometrijskog sastava moraju zadovoljavati zahtjeve navedene u tablici B.1. Dodatka B. norme HRN EN 13139. Granulometrijski sastav punila koji se dodaje u mort, ispituje se prema normama na koje upućuje norma iz točke F.1.3.1.ovoga Priloga i mora zadovoljavati uvjet prema normi HRN EN 13139, točka 5.3.3.. Udio sitnih čestica (čestice manje od 0,063 mm) agregata mora zadovoljavati zahtjev razreda 2 za nedrobljeni i zahtjev razreda 3 za drobljeni agregat sukladno tablici 4, točke 5.5.1. norme HRN EN 13139.

Ako je udio sitnih čestica veći od 3%, njihova kvaliteta procjenjuje se određivanjem ekvivalenta pijeska (SE) i ispitivanjem metilenskim modrilom (MB) prema odgovarajućim normama na koje upućuje norma iz točke F.1.3.1. ovoga Priloga, sukladno Dodatku C norme HRN EN 13139. Gustoća zrna i upijanje vode ispituje se i deklarira prema normama na koje upućuje norma iz točke F.1.3.1. ovoga Priloga.

Udio klorida izraženih kao klorid ioni (Cl-) ispituju se prema normama na koje upućuje norma iz točke F.1.3.1. ovoga Priloga, i moraju zadovoljavati uvjete navedene u Dodatku D norme HRN EN 13139.

Udio sulfata topivog u kiselini (AS) ispituje se prema normama na koje upućuje norma iz točke F.1.3.1. ovoga Priloga, i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 13139, točka 7.3.1:

– AS0,2 za sve agregate osim zrakom hlađene zgure,

– AS1,0 za zrakom hlađenu zguru.

Udio ukupnog sumpora ispituje se prema normama na koje upućuje norma iz točke F.1.3.1. ovoga Priloga, i ne smije biti veći od:

– 1% za sve agregate osim zrakom hlađene zgure,

– 2% za zrakom hlađenu zguru.

Iznimno od točke F.1.2.1.11, ako u agregatu ima pirotina, nestabilne forme željeznog sulfida FeS, tada ukupni sadržaj sumpora ne smije biti veći od 0,1%.. Agregat ne smije, prema točki 7.1 norme HRN EN 13139, sadržavati sastojke u količinama koje nepovoljno utječu na trajnost ili površinska svojstva morta.

Kada agregat sadrži potencijalno alkalno-reaktivne sastojke s mogućnošću reakcije s alkalijima (Na2O i K2O porijeklom iz cementa ili drugog izvora), treba postupiti sukladno točki D.6. Dodatka D norme HRN EN 13139. Pijesak za zidanje treba biti sastavljen od zrnaca razne veličine granulacije 0-5 mm, pri čemu udio zrnca 0-0.2 mm treba iznašati između 0-25% po težini. Pijesak za vapneni mort za zidanje smije sadržavati najviše 0.1% organskih primjesa i 0.1% soli. Pijesak za cementni ili produžni mort ne smije sadržavati ugljenih ili organskih primjesa. Pijesak za žbukanje ne smije sadržavati ugljene ili organske primjese i mora biti sastavljen od zrnaca razne veličine. Za izradu vanjske žbuke, za podložnu štrcanu žbuku koristiti granulaciju pijeska 0-3 do 0-7 mm, podložnu grubu žbuku (donji sloj) 0-5 mm, te gornji završni sloj žbuke 0-3 mm. Za izradu unutarnje žbuke zidova koristiti pijesak granulacije za podložnu štrcanu žbuku 0-3 do 0-7 mm, podložnu grubu žbuku (donji sloj) 0-3 mm, te za završni sloj žbuke 0-1 do 0-2 mm. Za izradu unutarnje žbuke stropova koristiti pijesak granula¬cije za podložnu štrcanu žbuku 0-5 mm, podložnu grubu žbuku (donji sloj) 0-3 mm, te za završni sloj žbuke 0-1 do 0-2 mm. Voda za pripremu morta treba biti čista, bez sadržaja kiselina, masti, ulja i drugih štetnih primjesa i sastojina. Tehnička svojstva građevnog vapna ovisno o vrsti, moraju ispunjavati zahtjeve bitne za krajnju namjenu u mortu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 459-1, normama na koje ta norma upućuje i odredbama Tehničkog propisa za zidane konstrukcije. Mort za zidanje smije se pripremati samo u količini koja se može potrošiti prije nego je mort počeo vezati. Mort za žbukanje smije se pripremati samo u količini koja se može potrošiti prije nego je mort počeo vezati. Mort za žbuku ne smije sadržavati čestice negašenog vapna. Za gornji završni sloj žbuke (fina žbuka) mort mora biti prosi¬jan. Mort treba mješati u omjerima koji su određeni statičkim proračunom ili opisom troškovničke stavke.Tehnička svojstva kemijskog dodatka mortu moraju ispunjavati opće zahtjeve bitne za svojstva morta prema normi HRN EN 934-3 i posebne zahtjeve specificirane normama HRN EN 934-3 i HRN EN 998-2, normama na koje te norme upućuju i odredbama tehn.propisa, ovisno o vrsti dodatka mortu. Tehnička svojstva mineralnog dodatka mortu moraju ispuniti opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva morta i ovisno o vrsti mineralnog dodatka moraju biti specificirana u skladu s odredbama teh.propisa za zidane konstrukcije, i normom HRN EN 998-2 norma na koje ta norma upućuje. Pomoćni dijelovi zidanih konstrukcija ( zidne spone, trake, vješaljke, konzolni nosači, potporni kutnici i slojevi ,predgotovljeni elemenati nepropusni za vlagu, predgotovljeni nadvoji svih vrsta ovisno o materijalu, armature horizontalnih sljubnica, uređaji za prednapinjanje, opečni elementi ispune, opečne kanalice ). Potvrđivanje sukladnosti pomoćnih dijelova, uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje pomoćnih dijelova ovisno o vrsti pomoćnih dijelova, provodi se prema odredbama normi niza HRN EN 845, odredbama Teh.propisa i posebnog propisa. Pomoćni dijelovi smiju se ugraditi u ziđe ili elemente zidane konstrukcije ako je njihova sukladnost potvrđena i ako je uporabljivost dokazana na način određen Propisom. Prilikom izvedbe radova odstupanja od projektne dokumentacije glede predviđenih dimenzija ili sl. dozvoljena su samo u sporazumu s projektantom i nadzornim inženjerom.

Izvođenje

Ziđe zidane konstrukcije se na gradilištu izvodi od zidnih elemenata, proizvedenih prema odredbama tehn.propisa za ZK (B) i morta proizvedenog prema odredbama istog teh.propisa (C), ili kao predgotovljeno ziđe, prema projektu zidane konstrukcije i odredbama tehn. Propisa ZK. Zidni elementi na gradilištu moraju biti složeni po vrstama i razredima i osigurani od djelovanja atmosferilija (kiše, snijega, leda). Ne smiju se postavljati na stropne konstrukcije ako imaju ukupnu

masu kojom bi se izazvale trajne deformacije na konstrukciji. Mort mora biti transportiran do gradilišta i skladišten na način da je zaštićen od utjecaje vlage i drugih štetnih utjecaja na specificirana tehnička svojstva. Mort mora biti složen po vrstama i razredima određenim prilogom »C« tehn.propisa ZK. Veziva iz priloga »D« tehn. Propisa ZK moraju biti transportirana do gradilišta i skladištena na način da su zaštićena od utjecaja vlage i drugih štetnih utjecaja na njihova specificirana tehnička svojstva i moraju biti složena po razredima i vrstama određenim prilogom »D« tehn.propisa ZK. Agregat mora biti transportiran na gradilište i skladišten na način da se ne promijene njegova specificirana tehnička svojstva. Mort i veziva ne smiju se, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugrađivati odnosno primjenjivati nakon provedena 3 mjeseca na gradilištu. Mort se mora miješati strojno i ne smije se ugrađivati ukoliko je započeo proces stvrdnjavanja.

Prije zidanja ziđa mora se provesti sljedeće: pregled svake otpremnice i oznaka na zidnim elementima, mortu i drugim građevnim proizvodima, koji se koriste; vizualnu kontrolu zidnih elemenata, vreća morta i ambalaže ostalih građevnih proizvoda da se utvrde moguća oštećenja; utvrđivanje razreda kontrole proizvodnje zidnih elemenata (I ili II). Navedenu kontrolu provodi izvođač. Kontrolu razreda izvedbe ziđa (A, B, C) provodi nadzorni inženjer i utvrđuje da postoji osposobljenost izvođača za provedbu projektom propisanog razreda izvedbe.Pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica, ako tehn.propisom nije drukčije propisano. Pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim džepovima, vertikalne sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj širini mortnog džepa; širina mortnog džepa mora biti određena projektom zidane konstrukcije i mora iznositi najmanje 40% širine zidnog elementa. Takvo ziđe može se rabiti nakon što se ispitivanjem utvrde karakteristične vrijednosti mehaničkih značajki. Iznimno od točke A.2.1.9. Priloga »A« Tehničkog propisa za betonske konstrukcije za gradnju obiteljskih kuća dopuštena je ugradnja betona u serklaže do razreda tlačne čvrstoće C 25/30 pripremljenog na gradilištu, ukoliko je to predviđeno projektom zidane konstrukcije. Postupak pripreme betona, način ugradnje, potvrđivanje sukladnosti, uzimanje i priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svježeg i očvrslog betona moraju biti razrađeni projektom zidane konstrukcije. Podaci o sastavnim materijalima, načinu pripreme, načinu ugradnje, građevnim proizvodima i provedenim kontrolnim postupcima evidentiraju se u građevnom dnevniku. Pri zidanju ziđa zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa, mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm. Horizontalni serklaži u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom stropne konstrukcije. Vertikalni serklaži pojedine etaže betoniraju se nakon izvedbe ziđa te etaže pri čemu se mora osigurati veza zid – serklaž, bilo načinom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm), ili mehaničkim spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije. Serklaži pojedine etaže moraju imati ploštinu presjeka ne manju od 225 cm2 s najmanjom stranicom od 15 cm2 i najmanjom ploštinom armature: 4 j10 za jednoetažne građevine; 4 j12 za dvoetažne građevine ; 4 j14 za troetažne građevine i građevine veće etažnosti.

Razmak spona može iznositi najviše 25 cm.Temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5°C, niti viša od +35°C. Kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +50°C ili viša od +35°C, zidanje ziđa trba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane konstrukcije. Dokazivanje uporabljivosti ziđa i potvrđivanje sukladnosti provodi se, ovisno o razredu izvedbe ziđa, sukladno odredbama iz Priloga »A« Tehn.propisa za ZK. Prije početka zidanja ziđa provode se kontrolna ispitivanja građevnih proizvoda kada je to predviđeno projektom zidane konstrukcije. Ako se naknadno dokaže da nisu ostvarene sve pretpostavke iz projekta u svezi s razredom kontrole proizvodnje zidnih elemenata i razredom izvedbe ziđa potrebno je provesti ispitivanje ziđa in situ od strane ovlaštene pravne osobe. Armatura izrađena od čelika za armiranje ili od čelika za prednapinjanje i čelika za armiranje ugrađuje se u zidanu konstrukciju prema projektu zidane

konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta upućuje i odredbama Tehn.Ppropisa za ZK.

Ugradnja pomoćnih dijelova u ziđe izvodi se uz ispunjenje odredbi priloga »G« Tehn. Propisa ZK. Ugradnja predgotovljenog ziđa izvodi se uz ispunjenje odredbi priloga »H« Tehn. propisa.

Predgotovljeno ziđe izrađeno ili proizvedeno prema odredbama priloga »H« Tehn.propisa ugrađuje se u zidanu konstrukciju prema projektu zidane konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu predgotovljenog ziđa i odredbama Tehn.propisa. Rukovanje, skladištenje i zaštita predgotovljenog ziđa treba biti u skladu sa zahtjevima iz projekta zidane konstrukcije, odgovarajućim tehničkim specifikacijama za to predgotovljeno ziđe te odredbama Tehn.propisa ZK. Izvođač mora prije početka ugradnje u zidanu konstrukciju provjeriti je li izrađeno odnosno proizvedeno predgotovljeno ziđe u skladu sa zahtjevima iz projekta zidane konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja predgotovljenog ziđa došlo do njegovog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva zidane konstrukcije. Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje predgotovljenog ziđa u zidanu konstrukciju mora:

a) provjeriti je li za predgotovljeno ziđe, izrađeno prema projektu zidane konstrukcije, dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom.

b) provjeriti da li za predgotovljeno ziđe proizvedeno prema tehničkoj specifikaciji postoji isprava o sukladnosti te da li je predgotovljeno ziđe sukladano zahtjevima iz projekta zidane konstrukcije,

c) provjeriti je li predgotovljeno ziđe postavljeno u skladu s projektom zidane konstrukcije i prilogom »H« Tehn.propisa ZK, odnosno s tehničkom uputom za ugradnju i uporabu,

d) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.

Uporabljivost zidane konstrukcije

Pri dokazivanju uporabljivosti zidane konstrukcije treba uzeti u obzir:

a) zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u zidanu konstrukciju,

b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno Tehn.propisu obvezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u zidanu konstrukciju,

c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao tijekom građenja zidane konstrukcije,

d) rezultate ispitivanja pokusnim opterećenjem zidane konstrukcije ili njezinih dijelova,

e) uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva zidane konstrukcije.

Ispitivanje pokusnim opterećenjem zidanih konstrukcija provodi se u cilju ocjene ponašanja konstrukcije u odnosu na projektom predviđene pretpostavke. Pokusnim opterećenjem ispituju se zidane konstrukcije za koje je ispitivanje predviđeno projektom. Za zidanu konstrukciju koja nema projektom predviđena tehnička svojstva ili se ista ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva

zidane konstrukcije. Radi utvrđivanja tehničkih svojstava zidane konstrukcije prema odredbi Tehn.propisa potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o zidanoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za građevinu prema odredbama posebnih propisa.

Održavanje zidanih konstrukcija

Radnje u okviru održavanje zidanih konstrukcija treba provoditi prema odredbama Tehn. Propisa za ZK i normama, te odgovarajućom primjenom odredaba Tehn.propisa za ZK. Učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja zidane konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta zidane konstrukcije, ali ne rjeđe od:

a) 10 godina za zgrade javne i stambene namjene,

b) 5 godina za industrijske, infrastrukturne i druge građevine koje nisu navedene pod a)

Način obavljanja pregleda određuje se projektom zidane konstrukcija, a uključuje najmanje:

a) vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine napuklina i pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine,

b) utvrđivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske dijelove zidane konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okolišu,

c) utvrđivanje veličine pomaka glavnih nosivih elemenata zidane konstrukcije za slučaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtočki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Dokumentaciju o održavanju zidane konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine.

POPIS TEHNIČKIH PROPISA I NORMI:- primjenjuje se popis objavljen u Tehničkom propisu za zidane konstrukcije ( NN 01/2007) - HRN EN 13501-1:2002 1. dio: (EN 13501-1:2002) B.7.1. , HRN EN 771-1:2005 1. dio: (EN 771-1:2003+A1:2005), HRN EN 771-2:2005 2. dio: (EN 771-2:2003+A1:2005), HRN EN 771-3:2005 3. dio: (EN 771-3:2003+A1:2005), HRN EN 771-4:2004 4. dio: (EN 771-4:2003), HRN EN 771-4/A1:2005 4. dio: (EN 771-4:2003/A1:2005), HRN EN 771-5:2005 5. dio: (EN 771-5:2003+A1:2005), HRN EN 771-6:2006 6. dio: (EN 771-6:2005), HRN EN 12859:2002 (EN 12859:2001),

Norme za mort : HRN EN 998-2:2003 2. dio: Mort za ziđe (EN 998-2:2003), HRN CEN/TR 15225:2006 označavanje oznakom CE za projektirane mortove (CEN/TR 15225:2005), HRN EN 13501-1:2002 1. dio: (EN 13501-1:2002), te EU direktiva 31989L0106 Council Directive 89/106/EEC of 21 December 1988 on the approximation of laws, regulations and administrative provisions of the Member States relating to construction products .

Tehnička svojstva morta moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu morta i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 998-2, normama na koje ta norma upućuje i odredbama tehn.propisa

Sastavni materijali od kojih se mort proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upućuje norma HRN EN 998-2 i zahtjeve prema prilozima ovoga Propisa.

Tehnička svojstva svježeg i očvrsnulog morta moraju ispunjavati zahtjeve bitne za krajnju namjenu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 998-2.Potvrđivanje sukladnosti tvornički projektiranog morta provodi se prema Dodatku ZA norme HRN EN 998-2.Potvrđivanje sukladnosti morta zadanog sastava provodi se prema Dodatku ZA norme HRN EN 998-2.Norme za građevno vapno

HRN EN 459-1:2004 1. dio: (EN 459-1:2001 + AC:2002), HRN EN 459-3:2004 3. dio: (EN 459-3:2001 + AC:2002),

Norme za zidarski cement

HRN EN 413-1:2004 1. dio: (EN 413-1:2004),, HRN EN 197-2:2004 2. dio: HRN CR 14245:2004 EN 197-2 »Vrednovanje sukladnosti«, HRN EN 13279-1:2006 1. dio: (EN 13279-1:2005)Tehnička svojstva zidarskog cementa, moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u zidanoj konstrukciji i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 413-1.Potvrđivanje sukladnosti zidarskog cementa provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 413-1 i normi HRN EN 197-2, te odredbama tehn.propisa i posebnog propisaZidarski cement označava se, na otpremnici i na ambalaži prema normi HRN EN 413-1. Oznaka mora obavezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom

Norme za dodatak mortu

HRN EN 934-3:2004 3. dio: (EN 934-3:2001/A1:2004), HRN EN 934-6:2004 6. dio: (EN 934-6:2001), HRN EN 998-2:2003 2. dio: (EN 998-2:2001)

Norme za agregat za mort

HRN EN 13139:2003 (EN 13139:2002), HRN EN 13055-1:2003 1. dio: (EN 13055-1:2002), HRN EN 13139/AC:2006 (EN 13139:2002/AC:2004) , HRN EN 13055-1/AC:2006 1. dio: (EN 13055-1:2002/AC:2004)

Norme za pomoćne dijelove

HRN EN 845-1:2003 1. dio: (EN 845-1:2003), HRN EN 845-2:2003 2. dio: (EN 845-2:2003), HRN EN 845-3:2003 3. dio: (EN 845-3:2003)

Norme za održavanje i izvođenje zidanih konstrukcija

HRN ENV 13269:2001 (ENV 13269:2001), HRN EN 13306:2004, (EN 13306:2001), HRN EN 13460:2004, (EN 13460:2002), HRN ENV 13670-1:2002, HRN ISO 15686-1:2002, 1. dio: (ISO 15686-1:2000), HRN ISO 15686-2:2002, 2. dio: (ISO 15686-2:2001), HRN ISO 15686-3:2004 3 dio: (ISO 15686-3:2002), HRN DIN 18201:1997, (DIN 18201:1997), HRN DIN 18202:1997, (DIN 18202:1997)

Norme za održavanje i izvođenje zidanih konstrukcija

HRN ENV 13269:2001, (ENV 13269:2001), HRN EN 13306:2004 (EN 13306:2001), HRN EN 13460:2004 (EN 13460:2002), HRN ENV 13670-1:2002, HRN ISO 15686-1:2002,1. dio: Opća načela (ISO 15686-1:2000), HRN ISO 15686-2:2002– 2. dio: , (ISO 15686-2:2001), HRN ISO 15686-3:2004

3. dio: (ISO 15686-3:2002), HRN DIN 18201:1997 (DIN 18201:1997), HRN DIN 18202:1997, (DIN 18202:1997)

ČELIČNA KONSTRUKCIJA

Za izradu čeličnih konstrukcija obavezna je primjena Tehničkog propisa za čelične konstrukcije (112/08), te odgovarajućih normi navedenih na kraju poglavlja.

Građevni proizvodi na koje se primjenjuje Tehnički propis jesu: sredstva za sprezanje čelik-beton, beton, cement, agregat, dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega, proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih dijelova, armatura, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, proizvodi od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev), proizvodi za zaštitu čeličnih dijelova od korozije, mehanički spojni elementi, dodatni materijali za zavarivanje, vlačni elementi visoke čvrstoće, konstrukcijski ležajevi, predgotovljeni elementi spregnute konstrukcije, drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima Tehn.propisa radi ugradnje zajedno s proizvodima nabrojenim prethodno.

Sastavni dijelovi spregnute konstrukcije (temelji i slično), i građevni proizvodi koji se u njih ugrađuju, a koji nisu obuhvaćeni tehn.propisom za čel.konstrukcije, moraju, osim odredbi ovoga Propisa, zadovoljiti i odredbe posebnog Propisa kojim se uređuju takve konstrukcije. Tehnička svojstva spregnute konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja građevine uz propisano, odnosno projektom određeno izvođenje i održavanje spregnute konstrukcije, ona podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoliša, tako da tijekom građenja i uporabe predvidiva djelovanja na građevinu ne prouzroče: rušenje građevine ili njezinog dijela, deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije spregnute konstrukcije, nerazmjerno velika oštećenja građevine ili njezinog dijela u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.

Tehnička svojstva spregnute konstrukcije, uz ostale uvjete , moraju biti takva da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom određenog vremena propisanog posebnim propisom. Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zaštita spregnute konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na požar (obloga, sprinkler instalacija i sl.), to zaštićivanje smatrat će se sastavnim dijelom tehničkog rješenja spregnute konstrukcije. Tehnička svojstva spregnute konstrukcije moraju biti takva da, osim ispunjavanja zahtjeva tehn.propisa za ČK, budu ispunjeni i zahtjevi posebnih propisa kojima se uređuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za građevinu.

Građevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu (tvornici) izvan gradilišta smije se ugraditi u spregnutu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane Tehn.propisom za ČK i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa. Predgotovljeni elementi izrađeni na gradilištu za potrebe toga gradilišta, smiju se ugraditi u spregnutu konstrukciju ako je za njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom spregnute konstrukcije i Tehn. propisom. U slučaju nesukladnosti građevnog proizvoda s tehničkim specifikacijama za taj proizvod i/ili projektom spregnute konstrukcije, proizvođač građevnog proizvoda odnosno izvođač spregnute konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i poduzeti mjere radi utvrđivanja i otklanjanja grešaka koje su nesukladnost uzrokovale. Ako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač odnosno uvoznik mora, bez odgode, o nesukladnosti toga proizvoda obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je sudjelovala u potvrđivanju sukladnosti, i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Proizvođač odnosno uvoznik i distributer građevnog proizvoda dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava građevnog proizvoda tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza, a izvođač spregnute konstrukcije tijekom prijevoza, rukovanja, skladištenja i ugradnje građevnog proizvoda.

Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima Tehničkog propisa za ČK i to za:

– sredstva za sprezanje čelik-beton – »A«

– beton, cement, agregat, voda, dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega, proizvode i sustave za zaštitu i popravak betonskih dijelova spregnute konstrukcije od čelika i betona, armaturu, čelik za armiranje, čelik za prednapinjanje, proizvode od čelika (toplo i hladno oblikovani čelični profili, limovi, trake, šipke, žice, čelični lijev), proizvode za zaštitu čeličnih dijelova od korozije spregnute konstrukcije od čelika i betona, mehaničke spojne elemente, dodatne materijale za zavarivanje, vlačne elemente visoke čvrstoće i konstrukcijske ležajeve – »B«

– predgotovljene elemente – »C«

Potvrđivanje sukladnosti proizvoda koji nisu obuhvaćeni normama ili znatno odstupaju od hrvatskih norma na koje upućuju Prilozi »A« do »C« provodi se prema tehničkim dopuštenjima za te proizvode.

Potvrđivanje sukladnosti, obuhvaća radnje ocjenjivanja sukladnosti građevnih proizvoda te, ovisno o propisanom sustavu ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje potvrde tvorničke kontrole proizvodnje odnosno izdavanje potvrde o sukladnosti građevnih proizvoda. Građenje građevina koje sadrže spregnutu konstrukciju mora biti takvo da spregnuta konstrukcija ima tehnička svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane Tehn.propisom za ČKu skladu s tehničkim rješenjem građevine i uvjetima za građenje danim projektom, te da se osigura očuvanje tih svojstava i uporabljivost građevine tijekom njezinog trajanja.

Pri izvođenju spregnute konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se projekta spregnute konstrukcije i tehničkih uputa za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda i odredaba Tehn.propisa. Kod preuzimanja građevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilišta izvođač mora utvrditi: je li građevni proizvod isporučen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju li se podaci na dokumentaciji s kojom je građevni proizvod isporučen s podacima u oznaci, je li građevni proizvod isporučen s tehničkim uputama za ugradnju i uporabu, jesu li svojstva, uključivo rok uporabe građevnog proizvoda te podaci značajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost spregnute konstrukcije sukladni svojstvima i podacima određenim glavnim projektom. Utvrđeno pri preuzimanju zapisuje se u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je građevni proizvod isporučen se pohranjuje među dokaze o sukladnosti građevnih proizvoda koje izvođač mora imati na gradilištu. Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima građevnog proizvoda izvođač zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika. Zabranjena je ugradnja građevnog proizvoda koji: je isporučen bez oznake u skladu s posebnim propisom, je isporučen bez tehničke upute za ugradnju i uporabu, nema svojstva zahtijevana projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosno čiji podaci značajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost spregnute konstrukcije nisu sukladni podacima određenim glavnim projektom. Ugradnju građevnog proizvoda odnosno nastavak radova mora odobriti nadzorni inženjer, što se zapisuje u skladu s posebnim propisom o vođenju građevinskog dnevnika. Izvođenje spregnute konstrukcije mora biti takvo da spregnuta konstrukcija ima tehnička svojstva i ispunjava zahtjeve određene projektom i Tehn.propisom za ČK. Smatra se da spregnuta konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva i da je uporabljiva ako: su građevni proizvodi ugrađeni u spregnutu konstrukciju na propisani način i imaju ispravu o sukladnosti prema tehn.propisu, odnosno dokaze uporabljivosti; su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od

utjecaja na tehnička svojstva spregnute konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta, ; spregnuta konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrđene ispitivanjem pokusnim opterećenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano projektom,te ako o provjerama tih činjenica postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija. Ako se utvrdi da spregnuta konstrukcija nema projektom predviđena tehnička svojstva (dio izv.projekta), mora se provesti naknadno dokazivanje da spregnuta konstrukcija ispunjava zahtjeve tehničkog propisa. U slučaju da se dokaže da postignuta tehnička svojstva spregnute konstrukcije ispunjavaju zahtjeve ovoga Propisa potrebno je izraditi projekt sanacije spregnute konstrukcije. Održavanje spregnute konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i Tehničkim propisom, te drugi bitni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom. Održavanje spregnute konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu s prije važećim propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i propisima u skladu s kojima je spregnuta konstrukcija izvedena. Održavanje spregnute konstrukcije podrazumijeva: redovite preglede spregnute konstrukcije, u razmacima i na način određen projektom građevine, tehničkim propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, izvanredne preglede spregnute konstrukcije nakon kakvog izvanrednog događaja ili po zahtjevu inspekcije, izvođenja radova kojima se spregnuta konstrukcija zadržava ili se vraća u stanje određeno projektom građevine i Tehničkim propisom odnosno propisom u skladu s kojim je spregnuta konstrukcija izvedena.

Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja spregnute konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom građevine te : izvješćima o pregledima i ispitivanjima spregnute konstrukcije, zapisima o radovima održavanja, na drugi prikladan način, ako Tehničkim propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji nije što drugo određeno. Za održavanje spregnute konstrukcije dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom građevine i Tehn.propisom. Održavanjem građevine ili na koji drugi način ne smiju se ugroziti tehnička svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva za spregnute konstrukcije. Na izvođenje radova na održavanju spregnute konstrukcija odgovarajuće se primjenjuju odredbe Tehničkog propisa za ČK koje se odnose na izvođenje spregnutih konstrukcija. U građevinu koja se izvodi prema potvrđenom glavnom projektu odnosno građevinskoj dozvoli čiji je sastavni dio glavni projekt izrađen u skladu s priznatim tehničkim pravilima iz čl.12 Tehničkog propisa za ČK smije se ugraditi građevni proizvod specificiran prema tom propisu ako ima odgovarajuća ili povoljnija tehnička svojstva, ako je to određeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s tim projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu građevinu uključujući uvjete njegove ugrade i utjecaje okoline. Nakon prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, za projektiranje, izvođenje i održavanje spregnutih konstrukcija mogu se rabiti i građevni proizvodi sukladni harmoniziranim tehničkim specifikacijama na koje Tehnički propis za ČK ne upućuje ako: su referencijske oznake, naslovi i datum početka primjene tih tehničkih specifikacija, te datum završetka istovremene primjene oprečnih nacionalnih tehničkih specifikacija objavljeni u službenom glasilu Europske unije, je za te građevne proizvode potvrđena sukladnost s tim tehničkim specifikacijama, su ti proizvodi uporabljivi u Republici Hrvatskoj obzirom na zemljopisne, klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske. Prije početka radova na izradi čelične konstrukcije izvoditelj radova treba nadzornom inženjeru dostaviti na uvid i suglas¬nost radioničke nacrte konstrukcije. Izvoditelj radova obvezan je čelike za konstrukciju nabavljati putem trgovačke mreže koja može isporučiti odgovarajuće ateste o kvaliteti materijala, odnosno željezare koja vrši periodična atestiranja svojih proizvoda prema HRN U.M1.001. Prethodno izradi konstrukcije izvoditelj radova treba na skladištu imati složene čelike obilježene bojom ovisno o

kva¬liteti (HRN C.B0.003) i označene propisanom oznakom proiz¬vođača (stanje, isporuka, broj isporuke). Neoznačeni čelici bez oznake proizvođača i broja šarže ne mogu se upotrebljavati za izradu čelične konstrukcije. Pri radioničkoj izradi čelične konstrukcije zavarivanjem, izvoditelj je obvezan predložiti nadzornom inženjeru tehnologi¬ju zavarivanja te uređaje, strojeve , alat i opremu s dokazom da odgovaraju propisima, odnosno da su atestirani od ovlaštenih institucija. Također u pismenom obliku dostavlja se nadzornom inženjeru ime, stručnu spremu i položen stručni ispit odgovornog lica za pravilnu primjenu i izvršenje varilačkih radova.

Djelatnici na zavarivanju moraju imati ateste kako slijedi: za zavarivača kod zavarivanja šavova, kvalitet S, atest koji nije stariji od šest mjeseci , kod zavarivača pri zavarivanju šavova kvalitete I i II, atest koji nije stariji od 12 mjeseci ; kod aut. zavarivanja treba dati jačinu i napon struje kao i brzinu zavarivanja, vrstu zaštitnog praška i sl. ; Izvoditelj radova dužan je vršiti kontrolu šavova poslije zavarivanja i to izmjerama kao i radiografsku kontrolu koja je predviđena prema kvaliteti vara. Za radove na zavarivanju konstrukcije izvoditelj radova treba staviti na uvid ateste spojnih sredstava (vijaka, elektroda, žice za zavarivanje, zaštitnih praškova i sl.). Izvoditelj radova obvezan je da za kontrolu varova preda nad¬zornom inženjeru kompletnu dokumentaciju na odobrenje. Po izvršenim radovima na temeljenju građevine ili betonskoj vertikalnoj konstrukciji građevine, potrebno je izvršiti geo¬detsku kontrolu izvedenih radova a sve prije montaže čelične konstrukcije. Po izvršenoj montaži čelične konstrukcije, izvršitelj je dužan izvesti izmjeru i geodetsku kontolu montirane čelične konstruk¬cije, kao i kontrolu spojeva, te pozvati nadzornog inženjera da preuzme izvedenu konstrukciju koja mora biti izrađena prema projektnoj dokumentaciji. Prije nanošenja sredstva za zaštitu od korozije, čelična kon¬strukcija se mora očistiti i pripremiti površina koja mora biti bez tragova rđe i eventualnih masnoća. Antikorozivna zaštita izvodi se u dva sloja. Za toplo pocinčavanje treba prethodno dobro pripremiti podlogu odmašćivanjem, čišćenjem, ispiranjem i nanošenjem talitelja. Prema HRN H.C8.059. izvoditelj radova je obvezan po izvedbi svakog sloja premaznog sredstva izvršiti pregled i ustanoviti debljinu sloja i stupanj prijanjanja. Kada se izvede sustav zaštite od korozije u cjelini, izvoditelj radova treba nadzornom inženjeru dostaviti na uvid dokumentaci¬ju o ugradbenim materijalima (ateste, certifikate, rezultate kontrole uzoraka), rezultate mjerenja, debljine pojedinih premaza, odnosno metalne prevlake, kao i mase i debljine prev¬lake cinka, rezultate stupnja prijanjanja premaza odnosno metalne ili cinkovne prevlake, a kod katodne zaštite mjerenja elektrokemijskog potencijala.

POPIS TEHNIČKIH PROPISA I NORMI:- primjenjuje se popis objavljen u Tehničkom propisu za čelične konstrukcije (NN 112/2008), Tehničkom propisu o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za čelične konstrukcije (NN 125/2010) I (NN 073/2012), te EU direktiva 31989L0106 Council Directive 89/106/EEC of 21 December 1988 on the approximation of laws, regulations and administrative provisions of the Member States relating to construction products .

OBRTNIČKI RADOVI :

SOBOSLIKARSKO LIČILAČKI RADOVI

Prilikom izvođenja soboslikarsko ličilačkih radova izvoditelj radova ima se u svemu pridržavati tehničkih uvjeta za izvođenje ličilačkh radova (HRN U.F2.012.) i tehničkih uvjeta za izvođenje soboslikarskih radova (HRN U.F2.013.).

Na temelju primjenjenog materijala ličilački radovi izvode se: osnovnim premazima tvorničke izrade (bezuljna sredstva), uljanim bojama, specijalnim disperzijskim bojama, sintetičkim bojama, uljenim ili sintetičkim nitro lakovima i višekomponentnim i bitumenskim lakovima. Materijali koji nisu obuhvaćeni standardima izrade i primjene moraju imati uvjerenje o kvaliteti i vezu s pripadajućim

standardom. Za sve premaze potrebno je upotrebiti boje s pigmentima otpornim na svjetlost (postojanim na svjetlost). Sve materijale koji se primjenjuju na građevini izvoditi prema uputi proizvođača. Za svaku brstu bojenja izvoditelj radova dužan je izraditi po tri uzorka odgovarajućeg tona i tehnike izrade. Za sve vrste radova, podloga mora po pravilu biti očišćena od prašine i drugih nečistoća smole, ulja, masti, morta i slično. Na temelju primjenjenog materijala soboslikarski radovi izvode se: krečnim bojama, posnim bojama, emulzijskim bojama, disperzijskim bojama, bojama na bazi sintetičkih smola rastvorenih u organskim otapalima, plastičnim mortovima (mješavina sintetičkih smola, krečnog agregata i pigmenata). Materijali koji nisu obuhvaćeni standardima izrade i primjene moraju imati uvjerenje o kvaliteti i vezu s pripadajućim standardom. Kvalitet izrade soboslikarsko ličilačkih radova mora biti visok, boje ujednačenog inteziteta, bez tragova četke ili valjka, jednolike potpune pokrivenosti podloge s čvrstom prionljivošću uz podlogu.

Norme za materijale: HRN EN 1062-1:2005 – Boje i lakovi -- Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za vanjske zidove i beton -- 1. dio: Razredba (EN 1062-1:2004); HRN EN 13300:2002 – Boje i lakovi -- Prekrivni materijali i prekrivna sredstva za unutarnje zidove i stropove, razrjedivi vodom -- Razredba (EN 13300:2001)

GIPSKARTONSKI RADOVI

Elementi u svemu moraju zadovoljavati slijedeće norme:

Usklađene europske norme u okviru Direktive 89/106/EEZ i njezinih dopuna

HRN EN 520:2006 – Gipsane ploče -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 520:2004)

HRN EN 12859:2008 Gipsani blokovi -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 12859:2008)

HRN EN 12860:2002 – Ljepila na osnovi gipsa za gipsane blokove - Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 12860:2001)

HRN EN 12860/AC:2003 – Ljepila na osnovi gipsa za gipsane blokove -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 12860:2001/AC:2002)

HRN EN 13279-1:2008 – Veziva i žbuke na osnovi gipsa -- 1. dio: Definicije i zahtjevi (EN 13279-1:2008)

HRN EN 13658-1:2006 – Metalni profili i nosači za žbuku -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode -- 1. dio: Unutarnje žbuke (EN 13658-1:2005)

HRN EN 13658-2:2006 – Metalni profili i nosači za žbuku -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode -- 2. dio: Vanjske žbuke (EN 13658-2:2005)

HRN EN 13815:2008 – Oblikovni elementi od vlaknom ojačanog gipsa -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 13815:2006)

HRN EN 13915:2008 – Predgotovljeni zidni paneli od gipsanih ploča s jezgrom iz kartonskog saća -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 13915:2007)

HRN EN 13950:2008 – Gipsane kompozitne ploče za toplinsku i zvučnu izolaciju -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 13950:2005)

HRN EN 13963:2007 – Materijal za obradbu i zaglađivanje spojeva gipsanih ploča -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 13963:2005+AC:2006)

HRN EN 14190:2008 – Dodatno obrađene gipsane ploče -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14190:2005)

HRN EN 14195:2007 – Metalni profili potkonstrukcija za sustave s gipsanim pločama -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14195:2005+AC:2006)

HRN EN 14209:2008 – Predgotovljeni gipsani elementi -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14209:2005)

HRN EN 14246:2006 – Gipsani elementi za spuštene stropove -- Definicije, zahtjevi i postupci ispitivanja (EN 14246:2006)

HRN EN 14246:2006/Ispr.1:2008 – Gipsani elementi za spuštene stropove -- Definicije, zahtjevi i postupci ispitivanja (EN 14246:2006/AC:2007)

HRN EN 14353:2008 – Pomoćni i dodatni metalni profili za uporabu s gipsanim pločama -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14353:2007)

HRN EN 14496:2008 – Ljepila na osnovi gipsa za toplinsko/zvučno izolacijske kompozitne panele i gipsane ploče -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14496:2005)

HRN EN 14566:2008 - Mehanička spajala za sustave s gipsanim pločama -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14566:2008)

HRN EN 15283-1:2008 – Gipsane ploče s vlaknastim ojačanjem -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode -- 1. dio: Gipsane ploče s ojačanjem iz armaturnog vala (EN 15283-1:2008)

HRN EN 15283-2:2008 – Gipsane ploče s vlaknastim ojačanjem -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode -- 2. dio: Gipsanovlaknaste ploče (EN 15283-2:2008)

ALUMINIJSKA BRAVARIJA

Sve radove na aluminijskoj bravariji izvesti tako da u toku eksploatacije trajno osiguravaju zaštitu od oborina, odvođenje atmosferilija, toplinsku i zvučnu zaštitu, prirodno danje osvjetljenje, ventilaciju prostora, stabilnost svih ugrađenih elemenata te sigurnost od prodora neovlaštenih osoba. Prozore i vrata izvoditi prema Tehničkim propisima za prozore i vrata NN 69/06.

Ukoliko se izvodi radionička izrada elemenata izvoditelj radova je obvezan dostaviti projektantu radioničke nacrte i ugradbene detalje na suglasnost. Sve građevinske otvore na zgradi predviđene zatvaranjem alumi¬nijskim bravarskim elementima izvoditelj radova je dužan pre¬kontrolirati na građevini i uzete mjere uskladiti s shemama bravarije. Sva vanjska aluminijska bravarija mora biti brtvljena od protiv prodora kiše i prašine pri opterećenju vjetra od najmanje 55 kg/m2. Cjelokupna aluminijska bravarija predaje se kompletna u stanju potpune gotovosti za pravilno funkcioniranje prema namjeni, prozori i vrata opremljeni odgovarajućim pripadnim okovom ovisno o namjeni otvora. Ugradba na građevini predviđena je suhim postupkom sa metalnim slijepim okvirima, uz brtvljenje spojeva uz konstrukciju purpen masom i silikonskim kitom. Kvalitet materijala i izvedbe temeljiti na slijedećim njemačkim standardima :

- DIN 1748 - prešani profili iz aluminija; DIN 1783 - limovi i lamele iz aluminija; DIN 4113 - aluminij u visokogradnji; DIN 17611- anodno oksidirani prešani profili iz aluminija za građevinarstvo; DIN 17612- anodno oksidirani dijelovi iz limova i traka iz aluminija za

građevinarstvo; DIN 18201- mjere tolerance u visokogradnji ; DIN 1055 - pretpostavljena opterećenja vjetrom

Norme: HRN EN 179:2008 – Građevni okovi -- Naprave izlaza za nuždu s kvakom ili pritisnom pločom za upotrebu na evakuacijskim putovima -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 179:2008); HRN EN 1125:2008 – Građevni okovi -- Dijelovi izlaza za nuždu s pritisnom šipkom za upotrebu na evakuacijskim putovima -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1125:2008); HRN EN 1154:2008 – Građevni okovi -- Naprave za kontrolirano zatvaranje vrata -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1154:1996+A1:2002+AC:2006); HRN EN 1155:2008 – Građevni okovi -- Električki pogonjene naprave koje zadržavaju okretna vrata u otvorenome položaju -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1155:1997+A1:2002+AC:2006); HRN EN 1158:2008 – Građevni okovi -- Naprave za upravljanje vratima -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1158:1997+A1:2002+AC:2006); HRN EN 1935:2003 – Građevni okovi -- Jednoosovinske šarke -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1935:2002); HRN EN 1935/AC:2005 – Građevni okovi -- Jednoosovinske šarke -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1935:2002/AC:2003); HRN EN 12209:2008 – Građevni okovi -- Brave i zasuni -- Mehaničke brave, zasuni i pločice za zaključavanje -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 12209:2003+AC:2005); HRN EN 13241-1:2008 – Industrijska, komercijalna, garažna i ostala ulazna vrata -- Norma za proizvod -- 1. dio: Proizvodi bez otpornosti na vatru ili svojstva kontrole dima (EN 13241-1:2003); Aluminijski profili trebaju biti izrađeni iz aluminijske legure Al Mg Si 0.5 čvrstoće F 22 do 26 kg/mm2.

Profile za brtvljenje i ustakljenje izraditi od plastične mase elastično postojane na promjenu temperature od -40oC do + 110oC tvrdoće oko 60 Sh. Svi elementi moraju biti dimenzionirani tako da sigurno prihvaćaju poznata opterećenja od vjetra i funkcije elemenata. Sile koje se pojavljuju prenose se ugradbenim vezama na kon¬strukciju zgrade. Računski progib dozvoljen u području stakla iznosi manje od 1/300 slobodne dužine elementa, odnosno ne prelazi 8 mm pret¬postavljenog opterećenja prema DIN-u 1055. Uglovni spojevi trebaju biti izvedeni besprijekorno glede izgleda i načina spajanja. Potrebno je izvesti dodatno brtvljenje spojeva na mjestima koja su naročito osjetljiva. Dosjedne brtve izvesti s tri repića i izvesti ih iz neprozirnih plastičnih profila otpornih na starenje te zavarenih na uglovi¬ma. Oticanje vode i kondenzata pokriti, utor za staklo odvodnja¬vati. Sve dijelove okova potrebno je "sakriti", a izvesti ih iz podesnih materijala otpornih protiv korozije, kao što su plas¬tika, tvrdi aluminij, pocinčani čelik i sl. Prozorsko vratne elemente s otklopno zaokretnim krilima opremi¬ti okovom koji je upravljanje jednoručno, odnosno okovom kojim se jednim zaokretom upravlja sa svim načinom otvaranja. Dodatnim škarama sprečava se oštećenje kod pogrešnog rukovanja. Sve profile i limove iz aluminija zaštititi površinski anodnom oksidacijom u matiranoj izvedbi s monimalnom debljinom sloja od 18 mikrona. Kvalitet zaštitnog sloja treba odgovarati zahtjevima DIN stand¬arda 17611, odnosno 17612. Tvrdoća slojeva odgovara opterećenjima građevinskih dijelova.Okove iz aluminija eloksirati tvornički u debljini sloja od 8 mikrona. Čelični okov presvući cinkom od 60 gr/m2. Čelične nosive okvire i druge podkonstrukcije iz čelika potreb¬no je zaštititi premazom naliča temeljne boje kao i finalnim lakiranjem. Ustakljenje vršiti putem plastičnih profila bez staklarskog kita. Staklo se ulaže u plastični profil po podlaganju drvenih pločica. Plastične profile izvana na uglovima zavariti. Odgovarajući provrti u plastičnom utoru za staklo trebaju omogućiti ispravan odtok kondenzne vode van konstrukcije. Kontrolu konstrukcije i proizvodnju potrebno je stalno kotroli¬rati a vrijednosti trebaju ležati prosječno ispd 0.5 Nm3/hm. Koeficijent prolaza topline (u) u području aluminijskog okvira prema građ.fizici zgrade no ne ispod 4.5 - 5 kcal/m2hC.

Napomene : ukoliko nije drugačije određeno izvesti kompletno ustakljenje prema opisima iz troškovnika, izvesti kompletan okov iako nije specificiran u troškovniku i shemama na svim elementima na otvaranje izvesti brtve i okapnice brtviti sve spojeve sa zidom i stropom, vanjski profili

za ostakljenje su sa prekinutim toplinskim mostom boja plastifikacije ili eloksaže se određuje naknadno, a određuje ju projektant, te mora biti bez mrlja i nijansi eventualne nejasnoće riješiti s projektantom, a moguće izmjene samo uz suglasnost projektanta. Ponuđač je u ponudi dužan obuhvatiti : osnovni i pomoćni materijal sve predradnje i pripreme za izvedbu izradu u radionici prijevoz na objekt prijenos do mjesta montaže dubljenje zida ili poda za ugradbu ugradbu brtvljenje na svim elementima za otvaranje brtvljenje na spojevima sa zidom Radove treba izvesti prema slijedećoj dokumentaciji : shemi stavke i odgovarajućem troškovničkom opisu uzetim mjerama na objektu radioničkim nacrtima i detaljima izrađenim po izvođaču, a odobrenim od strane projektanta

VATROOTPORNA VRATA I STIJENE T30, T60, T90

Za navedene radove vrijede svi navedeni zahtjevi u aluminijskim i bravarskim radovima. Prozore i vrata izvoditi prema Tehničkim propisima za prozore i vrata NN 069/2006. Osim navedenog :

Vatrootporna vrata i stijene moraju ugrađene u zidove sprečavati prijenos požara u određenom vremenskom periodu. Staklo koje se ugrađuje u navedene stavke mora odgovarati klasi F HRN DIN 4102. Obavezna ugradba mehanizma za automatsko zatvaranje, čija se ispravnost mora provjeravati najmanje jednom u dva mjeseca, odnosno najmanje jednom godišnje od strane ovlaštene pravne osobe. O navedenom je potrebno voditi provjeru. Sva navedena vrata moraju biti atestirana. Kvake za vrata moraju biti protupožarne ( DIN 18250 ) završna obrada i boja dogovorena s projektantom. Završna obrada stavki plastifikacija u tonu prema odredbi projektanta. Sve detalje ugradbe i izgleda treba prije proizvodnje usuglasiti sa projektantom.

Proizvodne mjere moraju biti uzete s građevine. Vrata moraju imati atest izdan od ovlaštene ustanove o potpunoj klasifikaciji – obostranoj otpornosti protiv požara. Prije izrade detalja potrebno je eventualne nejasnoće riješiti sa projektantom. Detalje riješiti u skladu s troškovnikom, shemama ,mjerama uzetim na gradilištu , a uz odobrenje projektanta. Ponuđač je dužan obuhvatiti osnovni i pomoćni materijal sve predradnje i pripreme za izvedbu izradu u radionici, prijevoz na objekt prijenos do mjesta montaže dubljenje zida ili poda za ugradbu ugradbu brtvljenje na svim elementima za otvaranje brtvljenje na spojevima sa zidom.

STAKLARSKI RADOVI

Prilikom izvođenja staklarskih radova izvoditelj radova ima se pridržavati pravila struke za predmetne radove. Staklo se ulaže u predviđene utore bravarskih ili stolarskih okvira putem plastičnih profila, metalnim ili stolarskim profi¬lima uz brtvljenje silikonskim kitom, ili potkitavanjem stak¬larskim kitom.

Staklo mora odgovarati uvjetima slijedećih standarda :

HRN EN 572-9:2005 – Staklo u graditeljstvu -- Proizvodi od osnovnog natrij-kalcij-silikatnog stakla -- 9. dio: Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 572-9:2004); HRN EN 1036-2:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Zrcala od srebrom presvučenog float stakla za unutarnju upotrebu -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti/norma za proizvod (EN 1036-2:2008);

HRN EN 1096-4:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Staklo s premazom -- 4. dio: Vrednovanje sukladnosti/norma za proizvod (EN 1096-4:2004); HRN EN 1279-5:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Izolacijsko staklo -- 5. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 1279-5:2005+A1:2008) ; HRN EN 1748-1-2:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Specijalni osnovni proizvodi -- Borosilikatna stakla -- Dio 1-2: Vrednovanje sukladnosti/norma za proizvod (EN 1748-1-2:2004) ; HRN EN 1748-2-2:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Specijalni osnovni proizvodi -- Staklo-keramika -- Dio 2-2: Vrednovanje

sukladnosti/norma za proizvod (EN 1748-2-2:2004) ; HRN EN 1863-2:2006 – Staklo u graditeljstvu -- Toplinski ojačano natrijkalcijevo silikatno staklo -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 1863-2:2004) ; HRN EN 12150-2:2006 – Staklo u graditeljstvu -- Termički kaljeno natrijkalcijevo silikatno staklo -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 12150-2:2004); HRN EN 12337-2:2006 – Staklo u graditeljstvu -- Kemijski ojačano natrijkalcijevo silikatno staklo -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 12337-2:2004)

HRN EN 13024-2:2008 – Glass in building -- Thermally toughened borosilicate safety glass -- Part 2: Evaluation of conformity/ Product standard (EN 13024-2:2004) ; HRN EN 14178-2:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Osnovni zemnoalkalijski, silikatni, stakleni proizvodi -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 14178-2:2004) ; HRN EN 14179-2:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Toplinski prožeto, termički kaljeno, natrij kalcij silikatno, sigurnosno staklo -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti /norma za proizvod (EN 14179-2:2005); HRN EN 14321-2:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Termički kaljeno, zemnoalkalijsko, silikatno, sigurnosno staklo -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti/norma za proizvod (EN 14321-2:2005) ; HRN EN 14449:2005 – Staklo u graditeljstvu -- Višeslojno staklo i višeslojno sigurnosno staklo -- Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 14449:2005) ; HRN EN 14449:2005/Ispr.1:2008 – Staklo u graditeljstvu -- Višeslojno staklo i višeslojno sigurnosno staklo -- Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 14449:2005/AC:2005) ; - HRN B.E1.011. - ravno vučeno staklo ; HRN B.E1.050. - ravno ljevano staklo, brazdasto i ornament staklo

Prilikom izvođenja radova sa sigurnosnim staklom potrebno se pridžavati propisa i uvjeta koja daje proizvođač stakla.

Treba izvjegavati ili uopće ne ugrađivati stakla na kojima su vidljive pogreške nastale u toku proizvodnje (iskrivljenost slike, mjehurići, tragovi izvlačenja i sl.). Izo staklo treba biti kvalitetno, bez propuštanja unutrašnjeg sloja, pravilno brtvljeno i spajano u cjelinu.

RADOVI NA SPUŠTENOM STROPU

Prilikom izvođenja radova na spuštenim stropovima izvoditelj radova ima se pridržavati pravila struke za predmetne radove. Sav materijal koji se upotrebljava u radovima mora odgovarati u pogledu kakvoće i mjera postojećim standardima. Aluminijske legure, ljevani blokovi namjenjeni daljnjoj preradi gnječenjem moraju udovoljavati HRN C.C1.101. Aluminij i aluminijske legure za gnječenje moraju udovoljavati HRN C.C2.100. Ispitivanje aluminija vrši se prema HRN C.T7.220 - 241. Elementi spuštenog stropa moraju udovoljavati uvjetima HRN U.J1.001. te 010., 020., 040., 110., 172., 180. i 200. glede zaštite od požara. Sekundarna nosiva podkonstrukcija mora biti učvršćena, stabilna i kruta te mora osiguravati trajnost i sigurnost ovješenja. Za elemente gipsanog spuštenog stropa sustava knauf ili owa pridražavati se detalja ugradbe proizvođača uz obvezatnu dostavu atestne dokumentacije o kvaliteti i požarnim karakteristikama. Sustav ovješenja gipsanih ploča i detalji ugradbe prepuštaju se izvoditelju radova uz prethodno dobivenu suglasnost nadzornog inženjera ili investitora. Otvore elektroinstalacije rasvjete ili ventilacije u elementima spuštenog stropa izvoditelj radova dužan je izvesti dogovorno s drugim izvoditeljima. Gipsane ploče spuštenog stropa moraju biti prema projektnoj dokumentaciji, ugrađene čiste i neoštećene, pravilnog dosjeda u ležajevima.

Norme za spuštene stropove:

HRN EN 13964:2007 – Ovješeni stropovi -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 13964:2004+A1:2006)

HRN EN 14716:2008 – Stretched ceilings -- Requirements and test methods (EN 14716:2004)

HRN EN 14246:2006 – Gipsani elementi za spuštene stropove -- Definicije, zahtjevi i postupci ispitivanja (EN 14246:2006)

HRN EN 14246:2006/Ispr.1:2008 – Gipsani elementi za spuštene stropove -- Definicije, zahtjevi i postupci ispitivanja (EN14246:2006/AC:2007)

2. VODOVOD I KANALIZACIJA

OPĆI I TEHNIČKI UVJETI

Projektirana instalacija izvodi se prema projektnoj dokumentaciji čiji je prilog i ovaj programSastavni dijelovi projektne dokumentacije su:

o tehnički opiso tehnički proračuno prikaz primjenjenih mjera zaštite na radu i zaštite od požarao priloženi nacrti

Na osnovu ovog projekta investitor može zaključiti ugovor o isporuci i montažu uređaja pod uobičajnim uvjetima za ovu vrstu uređaja, samo s izvoditeljem koji je registriran za izradu i montažu projektirane instalacije.Ugovor za izradu, montažu instalacija sklapa se na temelju troškovnika. U cijenama troškovnika izvoditelj radova je dužan ponuditi izvedbu kompletne instalacije, a prema opisu u troškovniku, crtežima, tehničkom opisu te ovom programu.Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad izvedbom ugovorenih radova.Investitor je dužan, prije početka radova, dostaviti ugovorenom izvoditelju imena osoba ovlaštenih za obavljanje nadzora nad izvedbom.Prije početka radova izvoditelj je dužan izvršiti pregled građevine te upozoriti investitora na eventualna odstupanja od projekta od stvarnog stanja građevine. Ukoliko izvoditelj radova kod pregleda ustanovi da dio projekta ne odgovara ili smatra da projektirano rješenje funkcionalno neće zadovoljiti, dužan je o tome pismeno izvijestiti investitora.Mjenjanje projekta od strane izvoditelja, bez pismenog odobrenja investitora, nije dozvoljeno. Preporuča se investitoru da se za svaku eventualnu promjenu savjetuje s projektantom, jer u slučaju da izvoditelj radova izvrši samostalno izmjenu projekta, projektant se neće smatrati odgovornim za eventualno nepravilno funkcioniranje izvedene instalacije.Tijekom izvođenja radova izvoditečlj je dužan imenovati voditelja građenja, koji je dužan surađivati sa stručnim službama investitora.Ukoliko se odstupi od odobrenih nacrta izvoditelj radova je dužan dostaviti investitoru, nakon dovršenja radova, dokumentaciju izvedenog stanja instalacije.Izvoditelj radova je dužan za vrijeme izvođenja radova voditi građevinsku knjigu, te dnevnik radova u koji se svakodnevno upisuju i po potrebi ucrtavaju svi podaci o obavljenim radovima na montaži instalacija, stanje na gradilištu te osoblju na montaži. U dnevnik montaže nadzorna služba i investitor upisuju sve primjedbe na izvođenje radova te sve eventualne izmjene u odnosu na projekt. Izvoditelj radova dužan je kod primopredaje uređaja investitoru dati upute za rukovanje i održavanje uređaja, te sve potrebne ateste o ugrađenom materijalu, armaturi i uređajima, kvaliteti izrade i te rezultate probnih ispitivanja instalacija i posuda pod tlakom.Na zahtjev investitora izvoditelj radova dužan je obučiti radnike investitora za rukovanje uređajima, što je trošak investitora.Izvoditelj radova mora se prilagoditi zahtjevima investitora pri etapnoj gradnji.Ovi opći uvjeti obvezno moraju biti sastavni dio ugovora između investitora izvoditelja radova.

KVALITETA UGRAĐENOG MATERIJALA, OPREME I RADOVA

Sav materijal koji se upotrebljava kod izvođenja postrojenja mora odgovarati postojećim propisima. Svi radovi moraju biti stručno i kvalitetno izvedeni. Za sve dijelove opreme, za koji je to potrebno, izvoditelj radova je dužan priložiti tvorničke ateste o kvaliteti.Sva armatura, mjerni instrumenti, a naročito sigurnosni elementi postrojenja moraju besprijekorno funkcionirati i u radu biti sigurni.Cijevnu mrežu treba postaviti tako da je omogućeno širenje sustavom samokompenzacije.

ISPITIVANJE IZVEDENIH RADOVA

Ispitivanje izvedenih radova.

Nakon izvedenih radova po ovom projektu treba:

Obveze naručitelja: - zatražiti tehnički pregled radova u svrhu utvrđivanja ispravnosti,- snositi troškove tehničkog pregleda,- izdati rješenje osobi koja će primiti izvedene radove s obvezom obuke

prilikom primanja,- ako se bez pismene dozvole izvođača upotrijebi i koristi izvedenu

instalaciju prije tehničkog pregleda smatra se da je time naručilac preuzeo kvalitativno i kvantitativno u punom opsegu cjelokupnu izvedenu instalaciju.

Obveze izvršitelja: - dostaviti sve garantne listove, ateste i certifikate ugrađenih materijala i opreme, zajedno sa svim uputstvima za upotrebu i održavanje izvedene instalacije prije tehničkog pregleda,

- provesti tlačnu probu instalacija,- obučiti osobu koja će upravljati uređajem,- poslije tehničkog pregleda obaviti primopredaju instalacije obaviti u što

kraćem roku,- za kvalitetu izvedenih radova izvođač jamči dvije godine od dana

izvršenog tehničkog prijema, a za ugrađenu opremu prema garantnom listu proizvođača, a minimalno 6 mjeseci od dana obavljenog tehničkog pregleda.

- u garantnom roku izvođač o svom trošku uklanja sve nedostatke nastale nesolidnom izvedbom ili upotrebom nekvalitetnog materijala.,

- izvođač ne odgovara za kvarove nastale nasilnim oštećenjem ili nestručnim korištenjem izvedene instalacije,

- izraditi projektnu dokumentaciju izvedenog stanja,- predati zapisnik o ispitivanju na čvrstoću,- predati zapisnik o ispitivanju plinonepropusnost,- predati zapisnik o vizualnom pregledu,- predati zapisnik o funkcionalnom ispitivanju,- predati dokumente o prvom puštanju u pogon,

Obveze nadzornog org.: - vizualno pregledati instalaciju i ustanoviti jesu li svi dijelovi izvedeni po projektu,

- pregledati ugrađenu opremu i konstatirati da su svi ugrađeni dijelovi novi i atestirani,

- biti nazočan kod tlačne i funkcionalne probe do njene uspješnosti- dati odobrenje za upotrebu izvedene instalacije

primopredaja radova između izvođača i naručioca obuhvaća utvrđivanje opsega izvedenih radova, te njihov okončani obračun.

VODOVODNI RADOVI

Vodovodne cijevi i armature moraju biti izvedeni prema važećim standardima.Sav materijal za vodovodne radove mora biti preuzet od proizvođača komisijski i zapisnički.

Materijali koji ne odgovaraju zahtjevanim uvjetima ne smiju se preuzeti i ugraditi, nego ga treba na trošak proizvođača zamijeniti.

Ekoplastične cijevi za vodovodnu instalaciju unutar objekta potrebno je prije ugradbe pregledati, očistiti, zaštititi dekorodal trakom ili pustenim trakama, ovisno o ugradnji u pod ili u zidove objekta.

Ispitivanje cjevovoda se vrši prema važećim propisima, dezinfekcijom vodovodne mreže, ispiranje i bakteriološki atest o ispravnosti vode za piće dobavljen od ovlaštene zdravstvene ustanove za tu vrstu radova.

Cjelokupna vodovodna mreža mora biti izvedena prema važećim propisima i standardima i po završetku ispitana na ispitni tlak od 13 - 15 bara, ovisno o vrsti cijevi u prisustvu predstavnika mjesnog vodovoda i nadzornog inženjera, te o tome sastaviti zapisnik o izvršenoj tlačnoj probi i izdaje dozvola za upotrebu cjevovoda.

KANALSKI RADOVI

Kanalske cijevi, te stupaljke i poklopci za kontrolna okna moraju biti izvedeni prema važećim propisima i standardima.

Materijal koji ne odgovara uvjetima ne smije se preuzeti i ugraditi, nego ga treba o trošak proizvođača zamijeniti.

Utovar, prijevoz, istovar te spuštanje u rov kanalskih cijevi na mjestu ugradnje mora se vršiti na takav način da ne dođe do nikakovog oštećenja, na što treba obratiti naročitu pažnju.

Prije ugradnje treba svaku kanalsku cijev pažljivo pregledati i kontrolirati njezinu ispravnost. Prije polaganja cijevi mora se instrumentom kontrolirati izrađena posteljica, te prema potrebi izvršiti korekcije, a u skladu s kotama i padovima kanala.

Kanalske cijevi se polažu na pješčanu posteljicu, ovisno o opterečenju i vrsti cijevi.

Spajanja cijevi treba vršiti točno prema uputstvima proizvođača kanalskih cijevi, a izvedeni kanal treba ispitati na vodonepropusnost prema važećim propisima.

Zbog visokih podzemnih voda kompletnu internu vanjsku odvodnju izvesti cijevima povećane fleksibilnosti i obodne krutosti, minimalno SN 8kN/m2 ( preporuća se SN 16). Pogonska hrapavost cijevi mora biti najmanje kb = 0,25 (mm).Cijevi je potrebno sidriti betonom u širini rova, dužine 30 cm, 10 cm ispod cijevi i 10 cm iznad tjemene cijevi. Sidrenja izvesti najmanje na svakom spoju cijevi. Zbog sprečavanja ispiranja pješćane podloge za cijevi, ugraditi po cijeloj dužini nasipa geotekstil.Za vrijeme ispitivanja cijevi moraju biti nezatrpane u suhom rovu. Punjenje vodom izvodi se postepeno počevši od najniže točke, puni se tako dugo dok se zidovi ne napune vodom ( optimalno punjenje najmanje 24 sata). Slijedi ispitivanje vodonepropusnosti na pritisak 0,5 bara iznad tjemena kanala.

Pritisak se mjeri na najnižoj točci u trajanju od 15 min. U toku ispitivanja pritisak treba biti konstantan, dok se mjeri količina vode koja se dodaje radi održavanja konstantnog pritiska. Gubici u toku probe od 15 min. određuju se po m2 namočene površine kanala. Kanal je nepropusan ako gubici vode u l/m3 ne prelaze vrijednosti date u standardu HRN 4033.

Nakon uspješno provedenog ispitivanja na vodonepropusnost treba prići konačnom zatrpavanju spojeva, koje se izvodi također u slojevima od 30 cm uz čvrsto nabijanje lakim ili srednjim strojevima za nabijanje ( nabijanje udarnim sredstvima nije dozvoljeno ) do potrebne zbijenosti.

3. STROJARSKE INSTALACIJE

Općenito

Kod izrade dokumentacije primijenjena su tehnička rješenja koja osiguravaju svojstva bitna za postrojenje, a to su: pouzdanost, mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, zaštita od ugrožavanja ljudi, zaštita korisnika od povreda, zaštita od buke, toplinska zaštita i ušteda energije, usklađenost sa važećim standardima i propisima. Izmjena specificirane opreme nije moguća bez odobrenja projektanta.Opći uvjeti reguliraju i specificiraju prava, dužnosti i obaveze investitora, izvođača, nadzor i projektanta obuhvaćeno ovom projektnom dokumentacijom; izbor nabavu i izradu opreme specificirane opreme u troškovniku; montažu ispitivanje i preuzimanje projektiranog postrojenja i instalacije; garanciju za kvalitetu i funkcionalnost postrojenja ili instalacije. Stavke iz ovih općih uvjeta treba dosljedno primjenjivati osim ako nije drugačije precizirano ugovorom između investitora i izvođača radova, ili ako nije drugačije regulirano zakonom.



UgovaranjeZaključivanjem ugovora o izvođenju postrojenja ili instalacije po ovoj projektnoj dokumentaciji, izvođač radova usvaja sve točke ovih općih uvjeta kao i tehničkih uvjeta koji su dio ove dokumentacije i isti se tretiraju kao dio ugovora o izvođenju radova.

Projektirana instalacijaIzvodi se prema projektnoj dokumentaciji, čiji je prilog program kontrole i osiguranja kakvoće. Sastavni dio projektne dokumentacije su: tehnički opis, proračun, program kontrole i priloženi nacrti.

Materijali i uređajiSvi materijali, uređaji i strojevi koji se ugrađuju u sklopu instalacija moraju imati ateste i certifikate proizvođača. Ukoliko se ugrađuje postojeća oprema, ona se mora ispitati po ovlaštenoj organizaciji koja je registrirana za ispitivanje kontrole kakvoće uz priloženi ispitni protokol. Sav materijal dužan je dobaviti izvođač prema specifikaciji iz projektne dokumentacije, a u skladu sa važećim zakonskim propisima.

IzvoditeljIzvoditelj instalacija i monter trebaju biti registrirani za takovu djelatnost odnosno kvalificirani za obavljanje predviđene djelatnosti. Obaveza izvoditelja je imenovati rukovodioca radova prije početka radova i o tome pismeno obavijestiti naručioca. Obaveza izvoditelja je svakodnevno vođenje montažnog dnevnika, te davanje istoga na svakodnevni uvid nadzornoj službi. Po završetku radova izvoditelj mora pismeno dostaviti obavijest naručiocu ili nadzornoj službi. Prilikom izvođenja radova

izvođač se dužan pridržavati zakona zaštite na radu, zakona zaštite od požara i ostalih, a posebno prilikom izvođenja radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i sličnih tehnika rada (NN 44/88; 58/93). Izvođač radova je prije izvođenja radova dužan pregledati projekte i gradilište, te dati eventualne primjedbe na tehničko rješenje, te usuglasiti izvođenje s investitorom i projektantom.Oprema za provođenje mjera zaštite na radu sastavni je dio cijene montaže. Oprema i materijali koji se ugrađuju trebaju biti novi s ovjerenim atestima proizvođača. Sva spajanja zavarivanjem mora izvesti zavarivač s atestom.

NaručiteljNaručitelj radova treba radove povjeriti registriranim firmama za obavljanje takve vrste djelatnosti. Naručitelj treba organizirati nadzornu službu za stalni nadzor nad izvedbom u pogledu kakvoće, kvantitete radova, te rješavanje problema na gradilištu.

Nadzorni organMože biti samo osoba koja odgovara uvjetima iz Zakona o građenju i treba redovno pratiti dnevnik o izvršenim radovima. Naručitelj treba odrediti osobu kojoj će se izvedeni radovi predati na uporabu. Osoba mora biti dovoljno stručna da prihvati izvedene radove.

Ispitivanje izvedenih radovaNakon izvedenih radova po ovom projektu treba:

Obveze naručitelja: - zatražiti tehnički pregled radova u svrhu utvrđivanja ispravnosti - snositi troškove tehničkog pregleda,- izdati rješenje osobi koja će primiti izvedene radove s obvezom obuke














4. ELEKTRO INSTALACIJE

Kod izvedbe električnih instalacija na objektu primijeniti materijale, uređaje i tehničku opremu odgovarajuće kvalitete. Svaka električna instalacija mora u toku postavljanja i/ili kad je završena, ali prije predaje korisniku biti pregledana i ispitana u skladu s odredbama:

" Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije ",(NN 5/10). Pri provjeri i ispitivanju električnih instalacija moraju se poduzeti mjere za sigurnost i zaštitu od oštećenja električne i druge opreme, Ako se električna instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je izmijenjena električna instalacija u skladu s odredbama Propisa . Da bi se utvrdilo da je stalno povezana električna oprema suglasna sa HRN standardima, određena i postavljena prema Propisu vrši se:

Provjera pregledom Električna instalacija pregleda se kad je isključena, a pregled obuhvaća provjeru:

1. Zaštite od električnog udara, uključujući mjerenje razmaka kod zaštite zaprekama ili kućištima, pregradama ili postavljanjem opreme izvan dohvata ruke;2. Zaštitnih mjera od širenja vatre i od toplinskih utjecaja vodiča prema trajno dopuštenim vrijednostima struje i dopuštenom padu napona (ako nije izvršena revizija projekta);

3. Izbora i podešenosti zaštitnih uređaja i uređaja za nadzor i zaštitu.4. Ispravnosti postavljanja odgovarajućih sklopnih uređaja u pogledu razdjelnog (rastavnog) razmaka;

5. Izbora opreme i zaštitnih mjera prema vanjskim utjecajima; 6. Raspoznavanje neutralnog i zaštitnog vodiča; 7. Postojanja shema, pločica s upozorenjima ili sličnim informacijama 8. Raspoznavanje strujnih krugova, osigurača, sklopki, stezaljki i druge opreme; 9. Spajanje vodiča;

10. Pristupačnosti i raspoloživosti prostora za rad i održavanje

ISPITIVANJA

Opća ispitivanja moraju se izvesti ovim redom:

1. Neprekidnost zaštitnog vodiča te glavnog i dodatnog vodiča za izjednačavanje potencijala; 2. Izolacijski otpor električne instalacije; 3. Zaštita električnim odvajanjem strujnih krugova; 4. Funkcionalnost

Ako se pri ispitivanju iskaže neusklađenost s odgovarajućim odredbama Propisa, ispitivanja se moraju ponoviti nakon ispravljanja greške.- Neprekidnost zaštitnog vodiča i vodiča za izjednačenje potencijala ispituje se mjerenjem električnog otpora, naponom od 4V do 24V istosmj. ili izmjenične struje s najmanjom strujom od 0,2A .- Električni izolacijski otpor električne instalacije mora se mjeriti:

1. Između vodiča pod naponom, uzimajući dva po dva (mjerenje se obavlja tokom postavljanja prije povezivanje opreme);2. između svakog vodiča pod naponom i zemlje (fazni vodiči i neutralni vodič mogu se spojiti zajedno).

U TN-C sistemu PEN vodič ne smatra se vodičem pod naponom. Mjerenja se obavljaju istosmjernom strujom.Kad strujni krug sadrži elektroničke uređaje, mjerenja se obavljaju samo između faznoga i neutralnog vodiča koji su spojeni zajedno sa zemljom. Bez spajanja vodiča pod naponom

Program kontrole i osiguranja kvalitete Sastavni dio projektne dokumentacije su:- program kontrole i osiguranja kvalitete,- tehnički opis,- opći, tehnički i tehnološki uvjeti za radove i projektiranu opremu,- priloženi nacrti.

1. Sav materijal za izvedbu predmetne instalacije dužan je dobaviti izvoditelj prema specifikaciji materijala u projektnoj dokumentaciji.

2. Za svu ugrađenu opremu i materijal moraju se dostaviti Certifikati i Uvjerenja o kakvoći, kojim se dokazuje kvaliteta ugrađenog materijala.

3. Naručitelj je obvezan osigurati stalni stručni nadzor nad izvedbom ugovorenih radova.4. Naručitelj je obvezan prije početka radova dostaviti izvoditelju imena ovlaštenih osoba za

obavljanje nadzora.5. Izvoditelj je obvezan imenovati svojeg predstavnika - rukovoditelja radova i o tome pismeno

izvijestiti naručitelja.6. Izvoditelj se obvezuje da će redovito upisivati u montažni dnevnik sve potrebne podatke, koje

je obvezan upisivati i da će osobi ovlaštenoj za nadzor omogućiti svakodnevno uvid u montažni dnevnik.

7. Svi radovi vezani za predmetnu instalaciju moraju biti stručno i kvalitetni izvedeni, točno prema nacrtima i opisu.

8. Cijela instalacija mora biti izvedena propisno, o čemu izvoditelj jamči odgovarajućim atestima i uvjerenjima.

9. Po završetku ugovorenih radova, a prije početka korištenja odnosno stavljanja u pogon instalacije, naručitelj je obvezan zatražiti tehnički pregled izvedenih radova u svrhu utvrđivanja tehničke ispravnosti.

10. Za kvalitetu izvedenih radova izvoditelj jamči godinu dana od dana izvršenog tehničkog prijema, a za ugrađenu opremu prema jamstvenom listu proizvođača.

11. Izvoditelj radova ne odgovara za kvarove nastale nasilnim oštećenjem ili nestručnim korištenjem izvedene instalacije.

OPĆI I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI - Investitor sklapa s izvođačem radova ugovor na osnovu važećih zakonskih propisa, odabranog

projekta, proračuna i troškovnika i tehničkih uvjeta koji se nalaze u sklopu projekta. - Ponuđena suma je obavezna za izvođača. Povećanje može nastati samo kao višak rada, koji

pismeno naređuje i odobrava nadzorni inženjer investitora. - Po ustupanju poslova izvođač je dužan pregledati gradilište i utvrditi stanje građevinskih

radova.Uočene nedostatke prijavit će investitoru te će s njim, nadzorni inženjer i projektant postići sporazum o radovima ili eventualnim izmjenama. Izvođenju se ne smije pristupiti bez građevinske dozvole koju pribavlja investitor.

- Izvođač odgovara za uredno izvršenje poslova pridržavajući se važećih propisa za ovu granu djelatnosti odobrenog projekta.

- Garantni rok za kvalitetu montažnih radova je najmanje 2 godine od dana prijema gotovog posla od strane komisije odnosno naručioca. Za ugrađenu opremu vrijedi garancija proizvođača. Za

vrijeme garantnog roka izvođač je dužan o svom trošku otkloniti nedostatke uslijed loše izvedenih radova ili lošeg materijala.Ako se ovo ne učini u određenom roku investitor ih otklanja sam ili preko drugog poduzeća, a troškove ili štetu zakonskim putem nadoknađuje od izvođača.

- Izvođač je odgovoran za kvalitetu montažnih radova i ugrađenog materijala kako su radovi izvođeni po odobrenom projektu, odnosno odobrenim izmjenama. Ukoliko izvođač izvrši izmjene bez suglasnosti projektanta i nadzornog organa, snosi odgovornost za nepravilno funkcioniranje instalacija.

- Ako se pri zidanju odnosno kod građevinskih radova upotrebljavaju materijali koji štetno djeluju na dijelove instalacije, izvođač će u sporazumu s izvođačem građevinskih radova i nadzornim inženjerom poduzeti mjere u svezi osiguranja.

- Najmanje 15 dana prije završetka instalacije investitor sporazumno s izvođačem radova podnosi nadležnoj građevinskoj inspekciji zahtjev za obrazovanje komisije za tehnički pregled i prijem instalacije. Konačna primopredaja između izvođača radova i investitora naručioca izvršava se nakon rješenja o prijemu od strane komisije.

Na osnovu odobrenog projekta investitor može pristupiti raspisivanju licitacije i prikupljanju pismenih ponuda, u cilju zaključivanja ugovora za izradu instalacije.

Kao baza za podnošenje ponuda, odnosno za sklapanje ugovora služi ovaj projekt. Svi ponuđači moraju dobiti projekt na uvid, kao i prepisanu specifikaciju u koju će ponuđači unositi svoje cijene. Svi primjerci specifikacija koji se daju ponuđačima moraju biti identične kako bi svi ponudili iste radove u istim količinama i iste kvalitete. U ponudi mora biti obuhvaćen sav potreban materijal odgovarajuće kvalitete, sav transport materijala, kako vanjski tako i unutrašnji na samom gradilištu, te svi putni i transportni troškovi za radnu snagu i cjelokupni rad na izvođenju instalacija uključujući prethodne i završne radove. Ponuda treba obuhvatiti sve troškove oko realizacije projekta, do puštanja instalacija u radni pogon i do preuzimanja istih od strane komisije za tehnički prijem, odnosno do kolaudacije. Pogođena suma je obavezna za izvoditelja. Povećanje pogodbene cijene može nastupiti samo u slučaju da se pojavi potreba za više izvedbenih radova ili naknadnim radovima i to samo uz prethodno odobrenje nadzornog organa, koji se u svemu ima pridržavati postojećih propisa koji reguliraju ovu materiju. Rok za izradu instalacija daje ponuđač u svojoj ponudi, pošto je to jedan od elemenata koji utječu na odabir najpovoljnijeg ponuđača, a kasnije se taj rok precizira ugovorom. Ugovorom se preciziraju i penali koje izvođač plaća investitoru u slučaju prekoračenja ugovorenog roka. Izvođač radova je dužan prije početka radova detaljno pregledati projektnu dokumentaciju i staviti na nju eventualne primjedbe. Ukoliko pronađe nepravilnosti mora ih, kao i svoje prijedloge za bolja rješenja dati investitoru na vrijeme, kako ne bi trpio ugovoreni rok završetka radova.Izvoditelj radova je dužan prije narudžbe materijala i prije početka radova izaći na gradilište, pregledati ga i utvrditi stanje građevinskih radova, te na licu mjesta prekontrolirati projekt, sve mjere, kote i količine iznesene u ovom projektu, a naročito u odnosu na već izvedeni građevinski objekt, te o svim neusklađenostima izvijestiti investitora. U slučaju nekih izmjena na terenu ili na objektu, ili ako to doprinosi racionalnijem radu instalacije odnosno smanjenju investicije, može izvoditelj s dovoljno obrazloženja tražiti da se projekt upotpuni ili prilagodi postojećem stanju. Projekt može izmijeniti samo ako od investitora ishodi odobrenje izmjene. U slučaju navedenih izmjena izvoditelj preuzima odgovornost za prerađeni projekt, a u slučaju da se predložene izmjene ne usvoje, izvoditelj je dužan izvesti instalacije prema projektu. Radovi ne smiju početi bez građevinske dozvole koju pribavlja investitor. Garantni rok za kvalitetu montažnih radova treba utanačiti prema zakonskim propisima, a za ugrađenu opremu garantni rok se određuje prema garanciji proizvođača opreme, računajući od dana tehničkog prijema instalacije. Svaki kvar koji se dogodi na instalaciji u garantnom roku, a prouzročen je isporukom lošeg materijala ili nesolidnom izradom, dužan je izvoditelj na zahtjev investitora otkloniti o svom trošku. Ukoliko tako ne postupi, investitor ima pravo pozvati drugog izvođača da otkloni kvar i da mu isplati, a naplatu svojih troškova izvrši iz cjelokupne imovine prvog izvođača.Sav upotrijebljeni materijal mora biti nov, propisane kvalitete s odgovarajućim atestima. Sav materijal i opremu, ukoliko nisu ispitani kod proizvođača ili o tome ne postoji dokumentacija, mora ispitati izvoditelj radova prije nego ih ugradi i o tome sastaviti dokumentaciju.

Ukoliko investitor bude raspolagao nekim materijalom i bude li ga dao izvoditelju za tu instalaciju, izvoditelj je dužan sav taj materijal pregledati i neispravan odbaciti.Ugraditi se može samo ispravan materijal, bilo da ga daje investitor ili izvoditelj. Za ugrađivanje ispravnog materijala izvoditelj snosi punu odgovornost i snositi će sve eventualne troškove oko demontaže neispravnog i ponovne montaže ispravnog materijala.Izvoditelj izvodi instalaciju u svemu prema odobrenom projektu i s materijalom predviđenim ovim projektom, te odgovara za ispravno funkcioniranje instalacije.Samovoljno mijenjanje projekta od strane izvoditelja nije dozvoljeno.Za manje izmjene u odnosu na usvojeni projekt, tj. takve izmjene koje ga funkcionalno ne mijenjaju ili ne zahtijevaju znatnije povećanje investicije, dovoljna je samo suglasnost projektanta.Ukoliko se ukaže potreba za većim izmjenama projekta, onda se projekt mora uputiti na ponovno odobrenje. Radovi montaže predviđeni ovim projektom se mogu povjeriti samo izvoditelju registriranom za tu vrstu poslova i koji raspolaže kvalificiranom radnom snagom za obavljanje montažno-instalacijskih poslova na projektom predviđenim instalacijama.

PRIKAZ TEHNIčKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILAZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA

Na temelju Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09) čl.93 Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93. br.58/93; 35/05; 107/07, čl. 14.;92/10) dajemo slijedeći prikaz primjenjenih propisi i tehničkih rješenja za primjenu Pravila zaštite na radu i zaštite od požara:

PRIMJENJI PROPISI

- Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09)- Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93. br.58/93; 35/05; 107/07, čl. 14.;92/10)- Pravilnik o sustavima za dojavu požara – 56/99- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata - 100/99- Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije NN 5/10- Zakon o prostornom uređenju NN 153/13- Zakon o gradnji NN 153/13- Zakon o arh.i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prost.uređenju i gradnji NN 152/08,49/11,25/13.- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti

NN 78/13- Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/10,111/10,55/12- Zakon o normizaciji - 163/03,- Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore - 6/84,- Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih

prema požaru - preuzet temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji NN br. 55/96,- Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima – 93/08- Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica

– preuzet temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji NN br. 55/96,- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevine (N.N. br. 87/08, NN 33/10)- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta - preuzet temeljem članka 53.

stavak Zakona o normizaciji NN br. 55/96,- Propisi o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja,(HRN, br.19/68).- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih trafo stanica

(HRN, br. 13/78)- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (SL.list br., 62/73)- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona (HRN, br.

7/71, i 44/76)- Hrvatske norme IEC 62305,2008, HRN IEC 61024-1, HRN iec 61024-1-1 1977),Izmjene i dopune

HRN 033/2010.

- Svjetlo i rasvjeta, (HRN EN 12464)- Standardi sa savitljive cijevi u betonu prema IEC 614-1 i IEC 614-2-4.- Razvodni ormari prema DIN IEC 6004-2-1.- Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)- Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04)- Pravilnik o standardima za zaštitu telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja

elektrtoenerget.postrojenja (HRN, br.68/88).- Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (Narodne novine, broj 14/06 - izuzev članaka 29. do

49. i poglavlja VII.)- Zakon o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 73/08 - poglavlja: I Opće odredbe, IV Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema, VIII Tržišno natjecanje: Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, Pristup i međupovezivanje, X. - Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada

Narodne novine, broj 155/09 -Glave: I Područje primjene, II Značenje pojmova, III Značenje kratica i simbola, IV Opći zahtjevi, XVII Ispitivanje – Opći zahtjevi (članci 116.-118.), XVIII Dokumentacija –

Opći zahtjevi, Glavni projekt, Izvedbeni projekt, Jamstva, XIX Tehnički pregled- Pravilnik za zaštitu od groma (Službeni list br.:13/68),- Zaštita objekata od munje (Hrvatske norme HRN IEC 61024-1, HRN IEC 61024-1-1, 1997). Sustav gromobranske zaštite projektirati u skladu s uobičajenom i dobrom tehničkom praksom preuzimajući one tehničke kriterije iz pojedinih pravilnika, standarada ili normi koji su zahtjevniji, i primjereniji stupnju tehnološkog razvoja, a prema:- Pravilnik za zaštitu od groma (NN-Službeni list br.:13/68),- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/2008)- Zaštita objekata od munje (Hrvatske norme HRN IEC 62305, 2008)- Pravilnik o zaštiti od požara ugost. objekata (“Nar. Novine” br. 100, Listopad 99)

.Zaštita od indirektnog dodira napona izvedena je TN C sustavom za priključak i sustavom TN-S i ZUDS u sanitarnim prostorima. Sva instalacija provedena je sistemom tro odnosno četvero i peterožilnih kabela, gdje se treća, odnosno četvrta ili peta žila na jednom kraju spaja na zaštitni kontakt šuko utičnice ili vijak za uzemljenje na elektičnoj opremi a na drugom kraju na zaštitnu sabirnicu u razdjelniku. Izolacija zaštitnog nultog i faznog vodiča u instalaciji mora biti obojena prema propisima HRN,standarda N.CO.010/70. Predviđen je uzemljivač u kompletnom temelju objekta traka Fe/Zn 40x4 mm spojena sa armaturom u temelju. Energetski kabeli do glavnih razdjelnih ormara u objektu položit će se dijelom u energetski kanalal, a dijelom u alkaten cijevi postavljene u zemlju (prolaz ispod prometnice). Cijevi trebaju biti otvorene tj. sa mogućnošću odvoda topline.Zaštitna i nulta sabirnica su galvanski spojene u glavnom razdjelnom ormaru, a odvojene u razdjelnicima odakle se napajaju sanitarni prostori, koji se štite zaštitnim strujnim sklopkama ZUDS (RDC) 25/0,03A. Izolacija zaštitnog vodiča u instalaciji (strujnim krugovima) mora biti obojena zeleno-žutom bojom, a u razdjelniku treba zaštitni i neutralni vodič biti pregledno spojeni na odgovarajuću sabirbicu tako da se mogu po potrebi pojedinačno isključiti. Mjerenje električne energije predviđeno je SN (srednjem naponu u prostoru trafo stanice)Razmak između vođenja instalacija jake i slabe struje treba biti najmanje 20 cm.U razdjelnicima treba na vidljivom i dostupnom mjestu izvesti vijak za uzemljenje i spojiti ga na zaštitnu sabirnicu. Također treba i vrata razdjelnika spojiti sa kućištem savtljivim bakrenim vodičem presjeka 16 mm2.Građevina je podjeljena u više protupožarnih sektora koji su određeni protupožrnim eleboratom. Prolaz kabela između protupožarnih zona, treba brtviti vatrootpornim aestiranim materijalima. Glavni razvodni ormari GRO je ujedno i niskonaponski razvod postavljen je na katu. Uz glavne razvodne ormare predviđa se i automatski uređaj za kompenzaciju.Prostor glavnih razdjelnih ormara hladi se prirodnom ventilacijom. U razdjelnicima treba na vidljivom i dostupnom mjestu izvesti vijak za uzemljenje i spojiti ga na zaštitnu sabirnicu. Također treba i vrata razdjelnika spojiti sa kućištem savtljivim bakrenim vodičem presjeka 16 mm2.

U cijeloj građevini predviđena je ventilacija i klimatizacija na čijim se kanalima između protupožarnih zona postavljaju protupožarne zaklopke.Uslijed prorade vatrodojavne centrale zatvaraju se zaklopke i isključuje se ventilacija i klimatizacija.Ponovno podizanje zaklopki moguće je sa pripadajućeg razdjelnika dotične klima komore. U cijelom prostoru su predviđene panik svjetiljke sa vlastitim rezevnim napajanjem.Na tim svjetiljakama postavit će se smjerovi kretanja i obavještenja. U projektu su primjenjene tehničke zaštitne mjere od požara odredbe čl. 128. Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl list 53/58), koji se primjenjuje temeljem čl.53. Zakona o normizaciji (NN br.55/96) koje su razrađene po članovima 128-141 prema pojedinim kategorijama vanjskih utjecajau različitim upotrebama koje su definirane u standardu JUS N.B2.730 a odnose se na čl. 5.4. Razred BD3 mogučnosti evakuacije u slučaju hitnosti evakuacije iz objekta.Na mjestima ugradnje ručnih javljača predviđene je i svjetiljka sigurnosne rasvjete što se određuje Čl. 38.5 U sanitarnim prostorima predviđeno je izjednačenje potencijala preko kutije smještene 30 cm od kote gotovog poda. Do kutije se dovodi vodič P 6 mm2, a od kutije do metalnih masa položit će se vodič P 4 mm2.U slučaju aktiviranja alarma vatrodojave preko vatrodojavne centrale uključit će se alarmno zvučni uređaji po objektu, isključit će ventilaciju i zatvoriti protupožarne zaklopke prema projektiranom redoslijedu.Za zaštitu od munje predviđena je instalacija zaštite od munje. Kao zaštita od munje na krovu objekta munje na krov objekta na odgovarajuče potpore postavit če se traka Fe/Zn 20x3 mm koja čini klasičan Faradeyev kavez.Kao uzemljivač koristiti će se pocinčana traka Fe/Zn 40 x 4 mm mostavljena u zemlju ispod temelja objekta. Međusobna spajanja izvesti križnim spojnicama. Sve veće metalne mase unutar objekta, na krovu kao i na objektu vezati na gromobransku instalaciju. Spojeve izvesti zavarivanjem ili tvrdim lemom. Ostale metalne mase u objektu će preko sistema zaštite od previsokog dodirnog napona u objektu biti povezane na gromobransku instalaciju što je u skladu s TP. Ovim povezivanjem na zajedničko uzemljenje postiže se izjednačavanje potencijala.

U eksploataciji instalacije zaštite od munje treba da ispuni slijejedeće uvjete:- električnu sigurnost- mehaničku čvrstoču- otpornost protiv korozije- nezagrijavanje gromobranskih vodova- ekenomičnost i estetiku Kao odvodi koji spajaju gromobransku hvataljku s temeljnim uzemljivačem postavit će unutar armirano betonskih strupova traka Fe/Zn 25x4 mm. Mjerni spoj izvesti na krovu. Na glavnom razvodnom ormaru postavit će se odvodnici prenapona za zaštitu uređaja od prenapona, u objektu. Kao glavne sklopke na glavnim razvodnim ormarima predviđeni su automatski prekidači koji se u slučaju potrebe može isključiti daljinski tipkalima postavljenim pored izlaza iz objekta.

NADZOR I ODRŽAVANJE INSTALACIJE ZAŠTITE OD MUNJE

Održavanje sustava zaštite za zaštitu od groma je bezuvjetno potrebno provoditi, jer pojedini njegovi sastavni dijelovi mogu tijekom vremena zbog; korozije, vremenskih nepogoda, mehaničkih oštećenja i udara groma izgubiti svoju djelotvornost. Mehaničke i električke značajke sustava za zaštitu od groma moraju biti sačuvane za vrijeme njegovog cijelog pogonskog trajanja. Nadzor, pregled i ispitivanje sustava gromobranske instalacije provesti prema: Pravilniku za zaštitu od groma (Službeni list br.:13/68), Zaštita objekata od munje (Hrvatske norme HRN IEC 61024-1, HRN IEC 61024-1-1, 1997

5. TRAFO STANICA

Gradnja transformatorske stanice

Tijekom gradnje objekta (nabavka opreme, izgradnja, puštanje u pogon) vrše se ispitivanja i mjerenja kako bi se dokazala kvaliteta ugrađenih elemenata odnosno izvedenih radova. Tijekom izvedbe treba se poštivati naputke proizvođača za montažu opreme i zahtjeve određene ovim projektom.

Preuzimanje opreme

Pri isporuci opreme za transformatorsku stanicu dostavljaju se potvrde o kvaliteti isporučene opreme, odnosno atesti i ispitno izvješće pojedinačnih ispitivanja, kojima se dokazuje da je oprema izrađena i ispitana sukladno važećim standardima.

Transformatori

HRN HD 538 S1:2008 – Trofazni suhi distributivni transformatori 50 Hz, od 100 kVA do 2500 kVA za najviši napon opreme koji ne prelazi 36 kV

IEC 60905 – Loading guide for dry-type power transformers

Srednjonaponski sklopni blokovi

HRN EN 60071-1 – Usklađivanje izolacije – 1. dio: Definicije, načela i pravilaHRN EN 60529 – Stupnjevi zaštite osigurani kućištima (IP code)HRN EN 60265-1 , Visokonaponske sklopke – 1. dio: Sklopke za nazivne napone iznad 1kV i ispod 52kVHRN EN 60282-1: Visokonaponski osigurači – 1. dio: Osigurači za ograničavanje struje HRN EN 60255, Električni releji (IEC 60255; EN 60255)HRN EN 62271-200 – Visokonaponska sklopna aparatura – 200. dio: Sklopna aparatura izmjenične struje s metalnim plaštem za nazivne napone iznad 1kV do uključujući 52kVHRN EN 62271-102 Visokonaponska sklopna aparatura – 102. dio: Visokonaponski rastavljači i zemljospojniciIEC 60376 - Specification of tehnical grade sulfur hexafluoride (SF6) for use in electrical equipmentHRN HD 636 S1: Visokonaponski osigurači – 2. dio:Ispušni osiguračiBilten HEP br. 138 – Granska norma: N 012.06, Klasifikacijski broj 4.38/04HRN EN 61243-5:2008 „Rad pod naponom – Indikatori napona –Dio 5:Sustavi indikacije napona (VDS).

Niskonaponski sklopni blokovi

HRN EN 60439-1 Niskonaponski sklopni blokovi -- 1. dio: Tipski ispitani i djelomično tipski ispitani sklopni blokovi (IEC 60439-1:1999; EN 60439-1:1999)HRN EN 60439-2, Niskonaponski sklopni blokovi -- 2. dio: Posebni zahtjevi za sabirničke kanalne razvode (IEC 60439-2:2000; EN 60439-2:2000)HRN EN 60947-1, Niskonaponska sklopna aparatura -- 1. dio: Opća pravila (IEC 60947-1:1999/am1:2000; EN 60947-1:1999/A1:2000)HRN EN 60947-2, Niskonaponska sklopna aparatura -- 2. dio: Prekidači (IEC 60947-2:2003; EN

60947-2:2003)

Građevinski dio transformatorske stanice

HRN U.M1.051 - Beton - Kontrola proizvodnje u tvornicama betona za beton kat. BII DIN 1048Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton (Sl. list 11/87)

Osim toga izdaju se:rezultati ispitivanja uzoraka betonauvjerenje o kvaliteti armaturedokaz kvaliteta armirano betonskih elemenatadokaz kvalitete materijala bravarijeizjava o galvanskoj povezanosti masa kućišta trafostanice

Puštanje u pogon

Nakon izgradnje (rekonstrukcije) građevine, a prije puštanja u pogon, potrebno je obaviti određene preglede i ispitivanja i o njima izdati izvješće

Izvješće o funkcionalnom ispitivanju zaštite energetskog transformatora u skladu sa točkom f/ HRN HD 637 S1 Izvješće o funkcionalnom ispitivanju električne opreme i dijelova postrojenja (tč. e/ HRN HD 637 S1).Izvješće o mjerenju otpora pogonskog i zaštitnog uzemljenja transformatorske stanice (tč.9.6. HRN HD 637 S1). Zapisnik o ispitivanju srednjenaponskog kabela za vezu energetski trafo - trafo polje, prema članku. 30. HRN N.C5.235 - Ispitivanje energetskog kabela za nazivne napone od 1 kV do 35 kV.Ispitivanje plašta srednjenaponskog kabela za vezu energetski trafo - trafo polje nakon polaganja - prema VDE 0298, Teil 1/11.82).Izvještaj o ispitivanju dielektrične čvrstoće izolacije namota.Snimak uzemljivača trafostanice.

Dužnosti izvođača

Kod rekonstrukcije pravovremeno zatražiti od distributera iskopčavanje predmetne TS te rekonstrukciju terminski vršiti tako da potrošači ne budu bez struje više od 12 sati.Kod gradnje TS pribaviti parcelacijski elaborat i nacrt iskolčenja te osigurati iskolčenje parcele po ovlaštenoj osobi,postupati u svemu prema suglasnostima i posebnim uvjetima komunalnih i ostalih poduzeća i institucija, a naročito:prije početka radova utvrditi točan položaj ostalih komunalnih instalacija,prije početka gradnje naručiti iskolčenje, nadzor i sl. od svih komunalnih poduzeća, kao i od ostalih relevantnih organizacija, koje su to izričito tražile u svojim suglasnostima odnosno posebnim uvjetima,prije početka radova utvrditi točnu kotu uređenog terena (projektant cesta ili okoliša).upoznati se sa suglasnostima i posebnim uvjetima komunalnih i ostalih poduzeća, organizacija i ustanova te po istima postupiti u okvirima koji se odnose na objekt i parcelu TS (navedeni dokumenti sastavni su dio lokacijske dozvole i nalaze se uvezani u projektu SN priključka.

6. VATRODOJAVA I PLINODOJAVA

Kod izvedbe električnih instalacija na objektu primijeniti materijale, uređaje i tehničku opremu odgovarajuće kvalitete. Svaka električna instalacija mora u toku postavljanja i/ili kad je završena, ali prije predaje korisniku biti pregledana i ispitana u skladu s odredbama:

" Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije ",(NN 5/10). Pri provjeri i ispitivanju električnih instalacija moraju se poduzeti mjere za sigurnost i zaštitu od oštećenja električne i druge opreme, Ako se električna instalacija mijenja, mora se provjeriti i ispitati da li je izmijenjena električna instalacija u skladu s odredbama Propisa . Da bi se utvrdilo da je stalno povezana električna oprema suglasna sa HRN standardima, određena i postavljena prema Propisu vrši se:

Provjera pregledom Električna instalacija pregleda se kad je isključena, a pregled obuhvaća provjeru:

1. Zaštite od električnog udara, uključujući mjerenje razmaka kod zaštite zaprekama ili kućištima, pregradama ili postavljanjem opreme izvan dohvata ruke;2. Zaštitnih mjera od širenja vatre i od toplinskih utjecaja vodiča prema trajno dopuštenim vrijednostima struje i dopuštenom padu napona (ako nije izvršena revizija projekta);

3. Izbora i podešenosti zaštitnih uređaja i uređaja za nadzor i zaštitu.4. Ispravnosti postavljanja odgovarajućih sklopnih uređaja u pogledu razdjelnog (rastavnog) razmaka;

5. Izbora opreme i zaštitnih mjera prema vanjskim utjecajima; 6. Raspoznavanje neutralnog i zaštitnog vodiča; 7. Postojanja shema, pločica s upozorenjima ili sličnim informacijama 8. Raspoznavanje strujnih krugova, osigurača, sklopki, stezaljki i druge opreme; 9. Spajanje vodiča;

10. Pristupačnosti i raspoloživosti prostora za rad i održavanje

ISPITIVANJA

Opća ispitivanja moraju se izvesti ovim redom:

1. Neprekidnost zaštitnog vodiča te glavnog i dodatnog vodiča za izjednačavanje potencijala; 2. Izolacijski otpor električne instalacije; 3. Zaštita električnim odvajanjem strujnih krugova; 4. Funkcionalnost

Ako se pri ispitivanju iskaže neusklađenost s odgovarajućim odredbama Propisa, ispitivanja se moraju ponoviti nakon ispravljanja greške.- Neprekidnost zaštitnog vodiča i vodiča za izjednačenje potencijala ispituje se mjerenjem električnog otpora, naponom od 4V do 24V istosmj. ili izmjenične struje s najmanjom strujom od 0,2A .- Električni izolacijski otpor električne instalacije mora se mjeriti:

1. Između vodiča pod naponom, uzimajući dva po dva (mjerenje se obavlja tokom postavljanja prije povezivanje opreme);

2. između svakog vodiča pod naponom i zemlje (fazni vodiči i neutralni vodič mogu se spojiti zajedno).

U TN-C sistemu PEN vodič ne smatra se vodičem pod naponom. Mjerenja se obavljaju istosmjernom strujom.Kad strujni krug sadrži elektroničke uređaje, mjerenja se obavljaju samo između faznoga i neutralnog vodiča koji su spojeni zajedno sa zemljom. Bez spajanja vodiča pod naponom

Program kontrole i osiguranja kvalitete

Sastavni dio projektne dokumentacije su:

- program kontrole i osiguranja kvalitete,- tehnički opis,- opći, tehnički i tehnološki uvjeti za radove i projektiranu opremu,- priloženi nacrti.

12. Sav materijal za izvedbu predmetne instalacije dužan je dobaviti izvoditelj prema specifikaciji materijala u projektnoj dokumentaciji.

13. Za svu ugrađenu opremu i materijal moraju se dostaviti Certifikati i Uvjerenja o kakvoći, kojim se dokazuje kvaliteta ugrađenog materijala.

14. Naručitelj je obvezan osigurati stalni stručni nadzor nad izvedbom ugovorenih radova.15. Naručitelj je obvezan prije početka radova dostaviti izvoditelju imena ovlaštenih osoba za

obavljanje nadzora.16. Izvoditelj je obvezan imenovati svojeg predstavnika - rukovoditelja radova i o tome pismeno

izvijestiti naručitelja.17. Izvoditelj se obvezuje da će redovito upisivati u montažni dnevnik sve potrebne podatke, koje

je obvezan upisivati i da će osobi ovlaštenoj za nadzor omogućiti svakodnevno uvid u montažni dnevnik.

18. Svi radovi vezani za predmetnu instalaciju moraju biti stručno i kvalitetni izvedeni, točno prema nacrtima i opisu.

19. Cijela instalacija mora biti izvedena propisno, o čemu izvoditelj jamči odgovarajućim atestima i uvjerenjima.

20. Po završetku ugovorenih radova, a prije početka korištenja odnosno stavljanja u pogon instalacije, naručitelj je obvezan zatražiti tehnički pregled izvedenih radova u svrhu utvrđivanja tehničke ispravnosti.

21. Za kvalitetu izvedenih radova izvoditelj jamči godinu dana od dana izvršenog tehničkog prijema, a za ugrađenu opremu prema jamstvenom listu proizvođača.

22. Izvoditelj radova ne odgovara za kvarove nastale nasilnim oštećenjem ili nestručnim korištenjem izvedene instalacije.

OPĆI I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI - Investitor sklapa s izvođačem radova ugovor na osnovu važećih zakonskih propisa, odabranog

projekta, proračuna i troškovnika i tehničkih uvjeta koji se nalaze u sklopu projekta. - Ponuđena suma je obavezna za izvođača. Povećanje može nastati samo kao višak rada, koji

pismeno naređuje i odobrava nadzorni inženjer investitora. - Po ustupanju poslova izvođač je dužan pregledati gradilište i utvrditi stanje građevinskih

radova.Uočene nedostatke prijavit će investitoru te će s njim, nadzorni inženjer i projektant postići sporazum o radovima ili eventualnim izmjenama. Izvođenju se ne smije pristupiti bez građevinske dozvole koju pribavlja investitor.

- Izvođač odgovara za uredno izvršenje poslova pridržavajući se važećih propisa za ovu granu djelatnosti odobrenog projekta.

- Garantni rok za kvalitetu montažnih radova je najmanje 2 godine od dana prijema gotovog posla od strane komisije odnosno naručioca. Za ugrađenu opremu vrijedi garancija proizvođača. Za

vrijeme garantnog roka izvođač je dužan o svom trošku otkloniti nedostatke uslijed loše izvedenih radova ili lošeg materijala.Ako se ovo ne učini u određenom roku investitor ih otklanja sam ili preko drugog poduzeća, a troškove ili štetu zakonskim putem nadoknađuje od izvođača.

- Izvođač je odgovoran za kvalitetu montažnih radova i ugrađenog materijala kako su radovi izvođeni po odobrenom projektu, odnosno odobrenim izmjenama. Ukoliko izvođač izvrši izmjene bez suglasnosti projektanta i nadzornog organa, snosi odgovornost za nepravilno funkcioniranje instalacija.

- Ako se pri zidanju odnosno kod građevinskih radova upotrebljavaju materijali koji štetno djeluju na dijelove instalacije, izvođač će u sporazumu s izvođačem građevinskih radova i nadzornim inženjerom poduzeti mjere u svezi osiguranja.

- Najmanje 15 dana prije završetka instalacije investitor sporazumno s izvođačem radova podnosi nadležnoj građevinskoj inspekciji zahtjev za obrazovanje komisije za tehnički pregled i prijem instalacije. Konačna primopredaja između izvođača radova i investitora naručioca izvršava se nakon rješenja o prijemu od strane komisije.

Na osnovu odobrenog projekta investitor može pristupiti raspisivanju licitacije i prikupljanju pismenih ponuda, u cilju zaključivanja ugovora za izradu instalacije.

Kao baza za podnošenje ponuda, odnosno za sklapanje ugovora služi ovaj projekt. Svi ponuđači moraju dobiti projekt na uvid, kao i prepisanu specifikaciju u koju će ponuđači unositi svoje cijene. Svi primjerci specifikacija koji se daju ponuđačima moraju biti identične kako bi svi ponudili iste radove u istim količinama i iste kvalitete. U ponudi mora biti obuhvaćen sav potreban materijal odgovarajuće kvalitete, sav transport materijala, kako vanjski tako i unutrašnji na samom gradilištu, te svi putni i transportni troškovi za radnu snagu i cjelokupni rad na izvođenju instalacija uključujući prethodne i završne radove. Ponuda treba obuhvatiti sve troškove oko realizacije projekta, do puštanja instalacija u radni pogon i do preuzimanja istih od strane komisije za tehnički prijem, odnosno do kolaudacije. Pogođena suma je obavezna za izvoditelja. Povećanje pogodbene cijene može nastupiti samo u slučaju da se pojavi potreba za više izvedbenih radova ili naknadnim radovima i to samo uz prethodno odobrenje nadzornog organa, koji se u svemu ima pridržavati postojećih propisa koji reguliraju ovu materiju. Rok za izradu instalacija daje ponuđač u svojoj ponudi, pošto je to jedan od elemenata koji utječu na odabir najpovoljnijeg ponuđača, a kasnije se taj rok precizira ugovorom. Ugovorom se preciziraju i penali koje izvođač plaća investitoru u slučaju prekoračenja ugovorenog roka. Izvođač radova je dužan prije početka radova detaljno pregledati projektnu dokumentaciju i staviti na nju eventualne primjedbe. Ukoliko pronađe nepravilnosti mora ih, kao i svoje prijedloge za bolja rješenja dati investitoru na vrijeme, kako ne bi trpio ugovoreni rok završetka radova.Izvoditelj radova je dužan prije narudžbe materijala i prije početka radova izaći na gradilište, pregledati ga i utvrditi stanje građevinskih radova, te na licu mjesta prekontrolirati projekt, sve mjere, kote i količine iznesene u ovom projektu, a naročito u odnosu na već izvedeni građevinski objekt, te o svim neusklađenostima izvijestiti investitora. U slučaju nekih izmjena na terenu ili na objektu, ili ako to doprinosi racionalnijem radu instalacije odnosno smanjenju investicije, može izvoditelj s dovoljno obrazloženja tražiti da se projekt upotpuni ili prilagodi postojećem stanju. Projekt može izmijeniti samo ako od investitora ishodi odobrenje izmjene. U slučaju navedenih izmjena izvoditelj preuzima odgovornost za prerađeni projekt, a u slučaju da se predložene izmjene ne usvoje, izvoditelj je dužan izvesti instalacije prema projektu. Radovi ne smiju početi bez građevinske dozvole koju pribavlja investitor. Garantni rok za kvalitetu montažnih radova treba utanačiti prema zakonskim propisima, a za ugrađenu opremu garantni rok se određuje prema garanciji proizvođača opreme, računajući od dana tehničkog prijema instalacije. Svaki kvar koji se dogodi na instalaciji u garantnom roku, a prouzročen je isporukom lošeg materijala ili nesolidnom izradom, dužan je izvoditelj na zahtjev investitora otkloniti o svom trošku. Ukoliko tako ne postupi, investitor ima pravo pozvati drugog izvođača da otkloni kvar i da mu isplati, a naplatu svojih troškova izvrši iz cjelokupne imovine prvog izvođača.Sav upotrijebljeni materijal mora biti nov, propisane kvalitete s odgovarajućim atestima. Sav materijal i opremu, ukoliko nisu ispitani kod proizvođača ili o tome ne postoji dokumentacija, mora ispitati izvoditelj radova prije nego ih ugradi i o tome sastaviti dokumentaciju.

Ukoliko investitor bude raspolagao nekim materijalom i bude li ga dao izvoditelju za tu instalaciju, izvoditelj je dužan sav taj materijal pregledati i neispravan odbaciti.Ugraditi se može samo ispravan materijal, bilo da ga daje investitor ili izvoditelj. Za ugrađivanje ispravnog materijala izvoditelj snosi punu odgovornost i snositi će sve eventualne troškove oko demontaže neispravnog i ponovne montaže ispravnog materijala.Izvoditelj izvodi instalaciju u svemu prema odobrenom projektu i s materijalom predviđenim ovim projektom, te odgovara za ispravno funkcioniranje instalacije.Samovoljno mijenjanje projekta od strane izvoditelja nije dozvoljeno.Za manje izmjene u odnosu na usvojeni projekt, tj. takve izmjene koje ga funkcionalno ne mijenjaju ili ne zahtijevaju znatnije povećanje investicije, dovoljna je samo suglasnost projektanta.Ukoliko se ukaže potreba za većim izmjenama projekta, onda se projekt mora uputiti na ponovno odobrenje. Radovi montaže predviđeni ovim projektom se mogu povjeriti samo izvoditelju registriranom za tu vrstu poslova i koji raspolaže kvalificiranom radnom snagom za obavljanje montažno-instalacijskih poslova na projektom predviđenim instalacijama.

PRIKAZ TEHNIčKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILAZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA

Na temelju Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09) čl.93 Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93. br.58/93; 35/05; 107/07, čl. 14.;92/10) dajemo slijedeći prikaz primjenjenih propisi i tehničkih rješenja za primjenu Pravila zaštite na radu i zaštite od požara:

Primjenjeni propisi

- Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09)- Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93. br.58/93; 35/05; 107/07, čl. 14.;92/10)- Pravilnik o sustavima za dojavu požara – 56/99- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata - 100/99- Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije NN 5/10- Zakon o prostornom uređenju NN 153/13- Zakon o gradnji NN 153/13- Zakon o arh.i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prost.uređenju i gradnji NN 152/08,49/11,25/13.- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti

NN 78/13- Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/10,111/10,55/12- Zakon o normizaciji - 163/03,- Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore - 6/84,- Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih

prema požaru - preuzet temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji NN br. 55/96,- Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima – 93/08- Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica

– preuzet temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o normizaciji NN br. 55/96,- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevine (N.N. br. 87/08, NN 33/10)- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta - preuzet temeljem članka 53.

stavak Zakona o normizaciji NN br. 55/96,- Propisi o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja,(HRN, br.19/68).- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih trafo stanica

(HRN, br. 13/78)- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (SL.list br., 62/73)- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona (HRN, br.

7/71, i 44/76)

- Hrvatske norme IEC 62305,2008, HRN IEC 61024-1, HRN iec 61024-1-1 1977),Izmjene i dopune HRN 033/2010.

- Svjetlo i rasvjeta, (HRN EN 12464)- Standardi sa savitljive cijevi u betonu prema IEC 614-1 i IEC 614-2-4.- Razvodni ormari prema DIN IEC 6004-2-1.- Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)- Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04)- Pravilnik o standardima za zaštitu telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja

elektrtoenerget.postrojenja (HRN, br.68/88).- Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (Narodne novine, broj 14/06 - izuzev članaka 29. do

49. i poglavlja VII.)- Zakon o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 73/08 - poglavlja: I Opće odredbe, IV Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema, VIII Tržišno natjecanje: Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, Pristup i međupovezivanje, X. - Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada

Narodne novine, broj 155/09 -Glave: I Područje primjene, II Značenje pojmova, III Značenje kratica i simbola, IV Opći zahtjevi, XVII Ispitivanje – Opći zahtjevi (članci 116.-118.), XVIII Dokumentacija –

Opći zahtjevi, Glavni projekt, Izvedbeni projekt, Jamstva, XIX Tehnički pregled- Pravilnik za zaštitu od groma (Službeni list br.:13/68),- Zaštita objekata od munje (Hrvatske norme HRN IEC 61024-1, HRN IEC 61024-1-1, 1997). Sustav gromobranske zaštite projektirati u skladu s uobičajenom i dobrom tehničkom praksom preuzimajući one tehničke kriterije iz pojedinih pravilnika, standarada ili normi koji su zahtjevniji, i primjereniji stupnju tehnološkog razvoja, a prema:- Pravilnik za zaštitu od groma (NN-Službeni list br.:13/68),- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/2008)- Zaštita objekata od munje (Hrvatske norme HRN IEC 62305, 2008)- Pravilnik o zaštiti od požara ugost. objekata (“Nar. Novine” br. 100, Listopad 99)

Zaštita od indirektnog dodira napona izvedena je TN C sustavom za priključak i sustavom TN-S i ZUDS u sanitarnim prostorima. Sva instalacija provedena je sistemom tro odnosno četvero i peterožilnih kabela, gdje se treća, odnosno četvrta ili peta žila na jednom kraju spaja na zaštitni kontakt šuko utičnice ili vijak za uzemljenje na elektičnoj opremi a na drugom kraju na zaštitnu sabirnicu u razdjelniku. Izolacija zaštitnog nultog i faznog vodiča u instalaciji mora biti obojena prema propisima HRN,standarda N.CO.010/70. Predviđen je uzemljivač u kompletnom temelju objekta traka Fe/Zn 40x4 mm spojena sa armaturom u temelju. Energetski kabeli do glavnih razdjelnih ormara u objektu položit će se dijelom u energetski kanalal, a dijelom u alkaten cijevi postavljene u zemlju (prolaz ispod prometnice). Cijevi trebaju biti otvorene tj. sa mogućnošću odvoda topline.Zaštitna i nulta sabirnica su galvanski spojene u glavnom razdjelnom ormaru, a odvojene u razdjelnicima odakle se napajaju sanitarni prostori, koji se štite zaštitnim strujnim sklopkama ZUDS (RDC) 25/0,03A. Izolacija zaštitnog vodiča u instalaciji (strujnim krugovima) mora biti obojena zeleno-žutom bojom, a u razdjelniku treba zaštitni i neutralni vodič biti pregledno spojeni na odgovarajuću sabirbicu tako da se mogu po potrebi pojedinačno isključiti. Mjerenje električne energije predviđeno je SN ( srednjem naponu u trafo stanici)Razmak između vođenja instalacija jake i slabe struje treba biti najmanje 20 cm.U razdjelnicima treba na vidljivom i dostupnom mjestu izvesti vijak za uzemljenje i spojiti ga na zaštitnu sabirnicu. Također treba i vrata razdjelnika spojiti sa kućištem savtljivim bakrenim vodičem presjeka 16 mm2.Građevina je podjeljena u više protupožarnih sektora koji su određeni protupožrnim eleboratom. Prolaz kabela između protupožarnih zona, treba brtviti vatrootpornim aestiranim materijalima. Glavni razvodni ormari GRO postavljen je na katu. Uz glavni razvodni ormar predviđa se i automatski uređaj za kompenzaciju.Prostor glavnih razdjelnih ormara hladi se prirodnom ventilacijom.

U razdjelnicima treba na vidljivom i dostupnom mjestu izvesti vijak za uzemljenje i spojiti ga na zaštitnu sabirnicu. Također treba i vrata razdjelnika spojiti sa kućištem savtljivim bakrenim vodičem presjeka 16 mm2.U cijeloj građevini predviđena je ventilacija i klimatizacija na čijim se kanalima između protupožarnih zona postavljaju protupožarne zaklopke.Uslijed prorade vatrodojavne centrale zatvaraju se zaklopke i isključuje se ventilacija i klimatizacija.Ponovno podizanje zaklopki moguće je sa pripadajućeg razdjelnika dotične klima komore. U cijelom prostoru su predviđene panik svjetiljke sa vlastitim rezevnim napajanjem.Na tim svjetiljakama postavit će se smjerovi kretanja i obavještenja. U projektu su primjenjene tehničke zaštitne mjere od požara odredbe čl. 128. Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl list 53/58), koji se primjenjuje temeljem čl.53. Zakona o normizaciji (NN br.55/96) koje su razrađene po članovima 128-141 prema pojedinim kategorijama vanjskih utjecajau različitim upotrebama koje su definirane u standardu JUS N.B2.730 a odnose se na čl. 5.4. Razred BD3 mogučnosti evakuacije u slučaju hitnosti evakuacije iz objekta.Na mjestima ugradnje ručnih javljača predviđene je i svjetiljka sigurnosne rasvjete što se određuje Čl. 38.5 U sanitarnim prostorima predviđeno je izjednačenje potencijala preko kutije smještene 30 cm od kote gotovog poda. Do kutije se dovodi vodič P 6 mm2, a od kutije do metalnih masa položit će se vodič P 4 mm2.U objektu je predviđena automatska i ručna dojava požara. Predviđena je centrala sa adresabilnim automatskim javljačima ugrađenim na stropu i u spuštenom stropu i ručnim javljačima ugrađenim na izlazima iz objekta i evakuacionim putovima.Sustav je predviđen sa optičko dimnim, termodiferencijalnim i ručnim javljačima požara. Automatski javljači raspoređeni su po prostorijama objekta, tako da svaki termodiferencijalni javljač pokriva područje od max. 20-30 m2, a svaki optički javljač područje od max. 30-80m2, a sve ovisno o visini prostora i mjestu postavljanja javljača. Spajanje javljača sa centralom predviđen je negorivim kabelima tip JBH(st)H 2x0.8mm2,Automatski javljači postavljeni su u svim prostorijama osim u sanitarne prostore i kabelske kanale koji nisu dostupni osoblju i koji su vatrootporno zatvoreni prema drugim prostorima. Predviđeni su po svim hodnicima, te svim pomoćnim prostorijama, u prostoru iznad spuštenih stropova i na nadstrešnicama ako one imaju bilo kakve instalacije. Ručni javljači postavljaju se na evakuacionim putovima i na izlazima iz objekta. Visina ugradnje 1.4 met od kote gotovog poda. Međusobna udaljenost između ručnih javljača po propisima ja 30 m.Signal se prosljeđuje na protupožarne zaklopke i na sustav ventilacije koji se isključuje.Ukoliko nema stalnog dežurstva u objektu signal aktiviranja vatrodojavne centrale potrebno je proslijedit preko telefonskog pozivnika nadležnoj zaštitarskoj službi s kojom investitor sklopi ugovor.U slučaju aktivacije vatrodojavne centrale predviđeno je aktiviranje protupožarnih zaklopki i isključivanje sustava ventilacije.Pored vatrodojavne centrale postavlja se plan uzbunjivanja, plan evakuacije i uputstva što treba napraviti prije početka gašenja požara.Predviđeno je da sistem ima vlastito rezervno napajanje za razdoblje od 30 sati.Na jednu liniju može se staviti max 128 javljača. Paralelni javljači se ne broje. Maksimalna površina pokrivanja jedne linije 6.000m2 . Jedna linija može pokrivati više zona. Kabele instalacije vatrodojave voditi odvojeno od kabela jake struje. Crvene bljeskalice i alarmne sirene su predviđene za evakuacijsku signalizaciju u hitnim situacijama.U slučaju aktiviranja alarma vatrodojave preko vatrodojavne centrale uključit će se alarmno zvučni uređaji po objektu, isključit će ventilaciju i zatvoriti protupožarne zaklopke prema projektiranom redoslijedu.Za zaštitu od munje predviđena je instalacija zaštite od munje. Kao zaštita od munje na krovu objekta munje na krov objekta na odgovarajuče potpore postavit če se traka Fe/Zn 20x3 mm koja čini klasičan Faradeyev kavez.Kao uzemljivač koristiti će se pocinčana traka Fe/Zn 40 x 4 mm mostavljena u zemlju ispod temelja objekta. Međusobna spajanja izvesti križnim spojnicama. Sve veće metalne mase unutar objekta, na krovu kao i na objektu vezati na gromobransku instalaciju. Spojeve izvesti zavarivanjem ili tvrdim lemom.

Ostale metalne mase u objektu će preko sistema zaštite od previsokog dodirnog napona u objektu biti povezane na gromobransku instalaciju što je u skladu s TP. Ovim povezivanjem na zajedničko uzemljenje postiže se izjednačavanje potencijala.

U eksploataciji instalacije zaštite od munje treba da ispuni slijejedeće uvjete:- električnu sigurnost- mehaničku čvrstoču- otpornost protiv korozije- nezagrijavanje gromobranskih vodova- ekenomičnost i estetiku Kao odvodi koji spajaju gromobransku hvataljku s temeljnim uzemljivačem postavit će unutar armirano betonskih strupova traka Fe/Zn 25x4 mm. Mjerni spoj izvesti na krovu. Na glavnom razvodnom ormaru postavit će se odvodnici prenapona za zaštitu uređaja od prenapona, u objektu. Kao glavne sklopke na glavnim razvodnim ormarima predviđeni su automatski prekidači koji se u slučaju potrebe može isključiti daljinski tipkalima postavljenim pored izlaza iz objekta.

Sukladno članku 34. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99), postupak dežurnog osoblja u slučaju požarnog alarma na centrali dojave požara je kako slijedi:

1. U slučaju pojave požarnog alarma od strane automatskih javljača požara centrala daje signal preduzbune (interni zvučni alarm).

2. Nakon prihvaćanja požarnog alarma isključuje se zvučni alarm same centrale.3. Dežurna osoba se upućuje na dojavljeno mjesto požara te upoznaje se sa situacijom.3. Na mjestu dojave požara donosi odluku o vrsti požara:

a) mali požar ilib) veliki požar.

4. U slučaju malog požara, dežurno osoblje samo gasi požar te po prestanku požarne opasnosti poništava požarni alarm i vraća centralu dojave požara u normalno stanje.

5. U slučaju velikog požara, dežurno osoblje aktivira požarnu uzbunu aktiviranje najbližeg ručnog javljača požara (uključuje se alarmno ozvučenje, vrši se zatvaranje PP zaklopki i isključenje sustava ventilacije, aktivira se požarni program dizala) i obavještava vatrogasnu jedinicu na nastalu požarnu opasnost

6. Telefonom provjerava dali su vatrgosci primili poziv za intervenciju7. Po dolasku vatrogasaca, na izričit zahtjev odgovorne osobe, isključuje električnu energiju.8. Po prestanku opasnosti vraća vatrodojavnu centralu u normalno stanje.Plan uzbunjivanja u objektu utoliko je pojednostavljen što postoji mogućnost provjere požarnog alarma i noću i danju zbog prisutnosti dežurnog osoblja od 0 do 24 sata neprekidno te se planovi uzbunjivanja za noć i dan ne razlikuju.Stanje požarne uzbune nastupa automatski i ukoliko dođe do pojave alarma ručnog javljača požara, jer se to smatra sigurnim požarom.Stanje požarne uzbune uzrokuje, pod djelovanjem centrale dojave požara, slijedeće postupke:- alarmiranje sirena i bljeskalica raspoređenih po objektu i dojava prema točno utvrđenom

protokolu,- zatvaranje PP zaklopki,- isključenje sustava ventilacije,Na priloženoj shemi plana uzbunjivanja su vidljivi svi prije opisani postupci. Detaljan opis postupaka i zadataka dežurnih zaposlenika je definiran internim pravilnikom o protupožarnoj zaštiti korisnika objekta.Sastavni dio sustava za dojavu požara čine:- plan sustava za dojavu požara- plan uzbunjivanja- knjiga održavanja- upute za rukovanje i održavanje

Nakon završetka svih radova instalaciju pregledati i o tome izdati atest uključivo i izrada potrebne dokumentacije za pravilan rad i održavanje sustava uključivo i osposobljavanjeosoblja za rad.

7. PLINSKE INSTALACIJE

Općenito

Kod izrade dokumentacije primijenjena su tehnička rješenja koja osiguravaju svojstva bitna za postrojenje, a to su: pouzdanost, mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, zaštita od ugrožavanja ljudi, zaštita korisnika od povreda, zaštita od buke, toplinska zaštita i ušteda energije, usklađenost sa važećim standardima i propisima. Izmjena specificirane opreme nije moguća bez odobrenja projektanta.Opći uvjeti reguliraju i specificiraju prava, dužnosti i obaveze investitora, izvođača, nadzor i projektanta obuhvaćeno ovom projektnom dokumentacijom; izbor nabavu i izradu opreme specificirane opreme u troškovniku; montažu ispitivanje i preuzimanje projektiranog postrojenja i instalacije; garanciju za kvalitetu i funkcionalnost postrojenja ili instalacije. Stavke iz ovih općih uvjeta treba dosljedno primjenjivati osim ako nije drugačije precizirano ugovorom između investitora i izvođača radova, ili ako nije drugačije regulirano zakonom.



UgovaranjeZaključivanjem ugovora o izvođenju postrojenja ili instalacije po ovoj projektnoj dokumentaciji, izvođač radova usvaja sve točke ovih općih uvjeta kao i tehničkih uvjeta koji su dio ove dokumentacije i isti se tretiraju kao dio ugovora o izvođenju radova.

Projektirana instalacijaIzvodi se prema projektnoj dokumentaciji, čiji je prilog program kontrole i osiguranja kakvoće. Sastavni dio projektne dokumentacije su: tehnički opis, proračun, program kontrole i priloženi nacrti.

Materijali i uređajiSvi materijali, uređaji i strojevi koji se ugrađuju u sklopu instalacija moraju imati ateste i certifikate proizvođača. Ukoliko se ugrađuje postojeća oprema, ona se mora ispitati po ovlaštenoj organizaciji koja je registrirana za ispitivanje kontrole kakvoće uz priloženi ispitni protokol. Sav materijal dužan je dobaviti izvođač prema specifikaciji iz projektne dokumentacije, a u skladu sa važećim zakonskim propisima.

IzvoditeljIzvoditelj instalacija i monter trebaju biti registrirani za takovu djelatnost odnosno kvalificirani za obavljanje predviđene djelatnosti. Obaveza izvoditelja je imenovati rukovodioca radova prije početka radova i o tome pismeno obavijestiti naručioca. Obaveza izvoditelja je svakodnevno vođenje

montažnog dnevnika, te davanje istoga na svakodnevni uvid nadzornoj službi. Po završetku radova izvoditelj mora pismeno dostaviti obavijest naručiocu ili nadzornoj službi. Prilikom izvođenja radova izvođač se dužan pridržavati zakona zaštite na radu, zakona zaštite od požara i ostalih, a posebno prilikom izvođenja radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i sličnih tehnika rada (NN 44/88; 58/93). Izvođač radova je prije izvođenja radova dužan pregledati projekte i gradilište, te dati eventualne primjedbe na tehničko rješenje, te usuglasiti izvođenje s investitorom i projektantom.Oprema za provođenje mjera zaštite na radu sastavni je dio cijene montaže. Oprema i materijali koji se ugrađuju trebaju biti novi s ovjerenim atestima proizvođača. Sva spajanja zavarivanjem mora izvesti zavarivač s atestom.

NaručiteljNaručitelj radova treba radove povjeriti registriranim firmama za obavljanje takve vrste djelatnosti. Naručitelj treba organizirati nadzornu službu za stalni nadzor nad izvedbom u pogledu kakvoće, kvantitete radova, te rješavanje problema na gradilištu.

Nadzorni organMože biti samo osoba koja odgovara uvjetima iz Zakona o građenju i treba redovno pratiti dnevnik o izvršenim radovima. Naručitelj treba odrediti osobu kojoj će se izvedeni radovi predati na uporabu. Osoba mora biti dovoljno stručna da prihvati izvedene radove.

Ispitivanje izvedenih radovaNakon izvedenih radova po ovom projektu treba:

Obveze naručitelja: - zatražiti tehnički pregled radova u svrhu utvrđivanja ispravnosti - snositi troškove tehničkog pregleda,- izdati rješenje osobi koja će primiti izvedene radove s obvezom obuke














OPĆI I TEHNIČKI UVJETI

- Projektirana instalacija izvodi se prema projektnoj dokumentaciji čiji je prilog i ovaj program

- Sastavni dijelovi projektne dokumentacije su:o tehnički opiso tehnički proračuno prikaz primjenjenih mjera zaštite na radu i zaštite od požarao priloženi nacrti

- Na osnovu ovog projekta investitor može zaključiti ugovor o isporuci i montaži uređaja pod uobičajnim uvjetima za ovu vrstu uređaja, samo s izvoditeljem koji je registriran za izradu i montažu projektirane instalacije.

- Ugovor za izradu, montažu instalacija sklapa se na temelju troškovnika. U cijenama troškovnika izvoditelj radova je dužan ponuditi izvedbu kompletne instalacije, a prema opisu u troškovniku, crtežima, tehničkom opisu te ovom programu.

- Investitor je dužan osigurati stalni nadzor nad izvedbom ugovorenih radova.- Investitor je dužan, prije početka radova, dostaviti ugovorenom izvoditelju imena osoba

ovlaštenih za obavljanje nadzora nad izvedbom.- Prije početka radova izvoditelj je dužan izvršiti pregled građevine te upozoriti

investitora na eventualna odstupanja od projekta od stvarnog stanja građevine. Ukoliko izvoditelj radova kod pregleda ustanovi da dio projekta ne odgovara ili smatra da projektirano rješenje funkcionalno neće zadovoljiti, dužan je o tome pismeno izvijestiti investitora.

- Mjenjanje projekta od strane izvoditelja, bez pismenog odobrenja investitora, nije dozvoljeno. Preporuča se investitoru da se za svaku eventualnu promjenu savjetuje s projektantom, jer u slučaju da izvoditelj radova izvrši samostalno izmjenu projekta, projektant se neće smatrati odgovornim za eventualno nepravilno funkcioniranje izvedene instalacije.

- Tijekom izvođenja radova izvoditečlj je dužan imenovati voditelja građenja, koji je dužan surađivati sa stručnim službama investitora.

- Ukoliko se odstupi od odobrenih nacrta izvoditelj radova je dužandostaviti investitoru, nakon dovršenja radova, dokumentaciju izvedenog stanja instalacije.

- Izvoditelj radova je dužan za vrijeme izvođenja radova voditi građevinsku knjigu, te dnevnik radova u koji se svakodnevno upisuju i po potrebi ucrtavaju svi podaci o obavljenim radovima na montaži instalacija, stanje na gradilištu te osoblju na montaži. U dnevnik montaže nadzorna služba i investitor upisuju sve primjedbe na izvođenje radova te sve eventualne izmjene u odnosu na projekt.

- Izvoditlj radova dužan je kod primopredaje uređaja investitoru dati upute za rukovanje i održavanje uređaja, te sve potrebne ateste o ugrađenom materijalu, armaturi i uređajima, kvaliteti izrade i te rezultate probnih ispitivanja instalacija i posuda pod tlakom.

- Na zahtjev investitora izvoditelj radova dužan je obučiti radnike investitora za rukovanje uređajima, što je trošak investitora.

- Izvoditelj radova mora se prilagoditi zahtjevima investitora pri etapnoj gradnji.- Ovi opći uvjeti obvezno moraju biti sastavni dio ugovora između investitora i izvoditelja

radova.

PLINSKA INSTALCIJA

MATERIJALI I MONTAŽA PLINSKE INSTALACIJE

KVALITETA MATERIJALA I OPREMEUgrađeni materijali moraju biti ispravni i kvalitetni. Kvaliteta ugrađenih materijala dokazuje se odgovarajućim certifikatima. Svi elementi, dijelovi i oprema cjevovoda moraju odgovarati zahtjevima navedenim u specifikaciji materijala.

SPAJANJE MATERIJALA I OPREMEČelične cijevi međusobno se spajaju zavarivanjem elektrolučnim ili autogenim postupkom u skladu s normama i pravilima struke. Cijevi i fazonski komadi koji se ugrađuju zavarivanjem moraju biti od materijala s garantiranim mehaničkim osobinama, kao i garantiranim svojstvima za elektrolučno i autogeno zavarivanje.Navojno se smiju spajati elementi cjevovoda do NO 50 izvan zemlje i zida. Kao brtveno sredstvo služi češljana lanena kudelja natopljena odgovarajućom grafitnom masti izrađenom i ispitanom prema DIN 3536 (kao npr. Staburags N 32) ili traka za brtvljenje izrađena prema DIN 30660 (kao npr. Paraliq PM 35).Polietilenske cijevi i fitinzi međusobno se spajaju fuzijom pomoću topline odgovarajućim elektrospojnicama. Pri utvrđivanju metode spajanja treba se pridržavati uputa proizvođača.Preporučljiva temperatura zraka prilikom spajanja polietilenskih cijevi je između 10C i 20C.Kod nepovoljnih vremenskih uvjeta (npr. u vrijeme kišnih ili hladnih dana kod temperatura oko 0C i nižih ili pri visokim temperaturama iznad 25C), radovi zavarivanja se ne smiju izvoditi ili ih treba izvoditi samo uz primjenu posebnih mjera koje omogućavaju izvođenje besprijekornog zavara. U mjere zaštite spadaju: primjena šatora za vrijeme kiše, predgrijavanja cijevi kod niskih temperatura, hlađenje cijevi prije zatrpavanja ili spajanja sekcija kod visokih vanjskih temperatura itd.Polietilenske cijevi mogu se prilikom polaganja savijati s tim da minimalni radijus savijanja nije veći od navedenog.

Temperatura C Radijus savijanja 20 20 d 10 35 d 0 50 d

Polietilenske cijevi i fazonski komadi međusobno se spajaju elektrospojnicama.

ANTIKOROZIVNA ZAŠTITAAntikorozivna zaštita cjevovoda rješava se sukladno Pravilniku o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije Sl. list 32/70.Cjevovod i oprema prije nanošenja zaštitnog sredstva trebaju biti odmašćeni i mehanički očišćeni od korozije s potpunim uklanjanjem rđe do stupnja čistoće St 3 i otprašeni.Svi metalni dijelovi cjevovoda izvedeni van zemlje moraju biti nakon odmaščivanja i sušenja zaštićeni s dva premaza temeljnom bojom debljine 40-50 m. i s dva završna sloja žute boje RAL 1021 prema DIN 2403 debljine svakog sloja 30 m.Svi metalni dijelovi cjevovoda ukopani u zemlju moraju biti izolirani odgovarajućim izolacijskim materijalima. Minimalni preklop izolacije mora biti 50%, a na prolazima plinske cijevi kroz zaštitnu cijev 100%.

Otkrivene pogreške u izolaciji moraju se popraviti izolacijskim materijalom koji odgovara materijalu upotrebljenom za tu izolaciju.Cjevovod i armatura koji se ugrađuju podzemno moraju biti odmašćeni, očišćeni od korozije i antikorozivno zaštićeni odgovarajućim izolacijskim materijalima. Osobito pažljivo treba popraviti izolaciju na mjestima oštećenim kod prespajanja. Zaštititi se moraju i sve čelične zaštitne cijevi. Antikorozivna zaštita svih vijaka u zemlji radi se zaštitnim anodama (protektor kapicama).

UVJETI MONTAŽEPolietilenske i čelične cijevi, uključivo fazonske komade, armaturu i spojeve, potrebno je izraditi i ugraditi bez naprezanja materijala prilikom izvođenja, tako da u propisanom radu izdrže nastupajuća naprezanja. Pri tome treba uvažavati upute za montažu dobivene od proizvođača opreme.Kod izvođenja kućnog priključka treba voditi računa o udaljenosti od ostalih komunalnih instalacija i objekata.Tamo gdje plinska cijev prolazi uz ostale komunalne instalacije ili se križa s ostalim komunalnim instalacijama, na udaljenosti manjoj od propisane treba se izvesti odgovarajuća zaštita sa zaštitnim cijevima prema pravilima struke. Zaštitne cijevi mogu biti obična mehanička zaštita (u blizini vodovodnih ili električnih instalacija) ili zaštita od eventualnog izlaza plina i ulaska u druge komunalne instalacije (plinovod ispod kanalizacije ili uz kanalizacijsko okno).Prodori kroz zidove izvode se u zaštitnim cijevima koje su za dva nazivna promjera veće od plinske cijevi. Zaštitna cijev sprječava dodir plinske cijevi s materijalima za površinsku obradu zida. Međuprostor se brtvi trajno elastičnim sredstvom čime se postiže plinonepropusnost i osigurava toplinska dilatacija cijevi.Razmak oslonaca za cijevi treba biti takav da ne dođe do nedozvoljenog progiba cijevi.

Maksimalni razmak oslonaca za cijevi

NO (mm) 20 25 L (m) 3,0 3,5

ISPITIVANJEIspitivanje čvrstoće i nepropusnosti kućnog priključka treba izvesti zrakom ili inertnim plinom, a postupak ispitivanja je mjerenjem tlaka prema DVGW G 469. Prije ispitivanja izvedena instalacija mora biti vizualno prekontrolirana i moraju biti predočeni dokazi o kvaliteti materijala i zavarivanja. Tijekom niže navedenih ispitivanja ne smije doći do promjene tlaka. Za vrijeme ispitivanja glavni zaporni organi moraju na sebi imati blindirane krajeve i moraju biti u otvorenom položaju. Ispitni tlak je 6,0 bar, a vrijeme ispitivanja kod postupka B3 za kućni priključak iznosi 1 sat. Ispitni instrument mora biti klase 0,6 mjernog područja 30% višeg od ispitnog tlaka.Ispitivanje čvrstoće i nepropusnosti unutarnje plinske instalacije treba izvesti zrakom ili inertnim plinom, a postupak ispitivanja je mjerenjem tlaka prema DVGW G 469. Prije ispitivanja izvedena instalacija mora biti vizualno prekontrolirana i moraju biti predočeni dokazi o kvaliteti materijala. Ispitni tlak je 1,0 bar. Nakon stabilizacije temperature ispitni tlak ne smije pasti za ispitno vrijeme od 10 minuta. Ispitni instrument mora biti klase 0,6 mjernog područja 30% višeg od ispitnog tlaka.Neposredno prije puštanja plina u instalaciju potrebno je izvršiti glavno ispitivanje zrakom ili inertnim plinom pri tlaku od 110 mbar. Tijekom ispitnog vremena od 10 minuta, nakon stabilizacije temperature, ne smije biti vidljivog pada tlaka. Instrument mora imati skalu na kojoj se može očitati razlika tlaka 0,1 mbar.

Nakon izvedbe radova po ovom projektu treba:

OBVEZE INVESTITORA1. Izdati rješenje osobi koja će primiti izvedene radove s obvezom obuke

prilikom primanja2. Ishoditi suglasnost lokalnog distributera. na projektnu dokumentaciju čiji je sastavni dio i projekt centralnog grijanja

3. Ishoditi suglasnost nadležne dimnjačarske službe na dimnjake

OBVEZE IZVRŠITELJA1. Izvršiti obuku osobe koja će upravljati uređajem2. Izvršiti funkcionalnu probu svih instalacija te obaviti puštanje u rad svih uređaja

u prisustvu stručnih i ovlaštenih servisera3. Izvršiti tlačno ispitivanje cjevovoda grijanja vodom na 5 bar u trajanju 12 sati. 4. Ispitivanje učina ventilacije od strane ovlaštene ustanove.5. Sva ispitivanja potkrijepiti atestima a za opremu i radove izdati garantne listove.

OBVEZE NADZORNOG INŽENJERA1. Izvršiti vizualan pregled sve instalacije i ustanoviti da li su svi dijelovi izvedeni po

projektu 2. Izvršiti pregled ugrađene opreme i konstatirati da su svi ugrađeni dijelovi novi i

atestirani te da posjeduju proizvođačke ateste.3. Prisustvovati tlačnim i funkcionalnim probama do njenih uspješnosti.4. Izvršiti količinski obračun.5. Konačnim izvješćem o gotovosti radova potvrditi gore navedeno.

KVALITETA OSTALOG UGRAĐENOG MATERIJALA, OPREME I RADOVA

Sav materijal koji se upotrebljava kod izvođenja postrojenja mora odgovarati postojećim propisima. Svi radovi moraju biti stručno i kvalitetno izvedeni. Za sve dijelove opreme, za koji je to potrebno, izvoditelj radova je dužan priložiti tvorničke ateste o kvaliteti.Sva armatura, mjerni instrumenti, a naročito sigurnosni elementi postrojenja moraju besprijekorno funkcionirati i u radu biti sigurni.Cijevnu mrežu treba postaviti tako da je omogućeno širenje sustavomsamokompenzacije.

ISPITIVANJE IZVEDENIH RADOVA

Ispitivanje izvedenih radova.

Nakon izvedenih radova po ovom projektu treba:

Obveze naručitelja: - zatražiti tehnički pregled radova u svrhu utvrđivanja ispravnosti ,- snositi troškove tehničkog pregleda,- izdati rješenje osobi koja će primiti izvedene radove s obvezom obuke





kraćem roku,

- za kvalitetu izvedenih radova izvođač jamči dvije godine od dana izvršenog tehničkog prijema, a za ugrađenu opremu prema garantnom listu proizvođača, a minimalno 6 mjeseci od dana obavljenog tehničkog pregleda.








Kontrola i ispitivanje plinovoda u toku eksploatacije, a koje osigurava distributer plina

U toku eksploatacije i kod prvog puštanja plinovoda u pogon distributer plina treba izvršiti slijedeća ispitivanja i kontrole. Prethodno ispitivanje prije premazivanja s predtlakom od 1 bar, nakon izjednačenja temperature tlak u toku 10 minuta ne smije pasti. Glavno ispitivanje nepropusnosti plinovoda obavlja se tlačnom probom zrakom na 110 mbar-a , a ispitni tlak ne smije pasti u roku od 10 minuta. Ispitivanju su prisutni izvođač radova, nadzorni inženjer i predstavnik distributera. Tijekom ove probe bilježi se pad tlaka u određenim vremenskim razmacima i sastavlja se zapisnik koji ovjeravaju predstavnici distributera, nadzorni inženjer i izvođač. Izvođač je dužan osigurati slijedeće navedene ateste i provesti ispitivanja, te se u svemu pridržavati važećih propisa i standarda.- atest za čelični dio plinovoda iz materijala sa garantiranim mehaničkim svojstvima

i garantiranim svojstvima prema standardu HRN C.B5.225,- atest za zasune prema standardu HRN M.C5.640,- atesti varioca za PE cijevi i za Če cijevi,- zapisnik o tlačnom ispitivanju plinovoda,- ispitivanje i izrada atesta za antikorozivnu izolaciju

8. PROMETNICE

ZEMLJANI RADOVI

Teren na kojem će se graditi prometnice je travnata površina, stoga je potrebno izvršiti skidanje humusa, potreban iskop i nasipavanje.

Zemljanim radovima obuhvaćen je široki iskop do kote posteljice, uređenje posteljice sa osiguranom odvodnjom u svakom trenutku, kao i izradu eventualno potrebnog nasipa od podobnog materijala iz iskopa ili dovezenog šljunčanog materijala i izrada potrebnih iskopa za instalacije.

Svi iskopi trebaju biti pravilno izvedeni i odsječeni bez izbočina i nervnina, a dno planirano s točnošću +/- 1 cm i zaštićeni podupiranjem zbog sprečavanja zarušavanja i po potrebni ograđeni zbog opasnosti od pada.

Teren na mjestu objekta treba prethodno ispitivati, zatim naložiti objekt, a paralelno uglaviti i početnu i stalnu visinsku točku. Sve iskope izvesti točno prema projektu. Predviđenu kategoriju zemlje označenu stavkom troškovnika treba provjeriti. Ukoliko ne odgovara, rukovoditelj gradilišta i nadzorni inženjer trebaju ustanoviti zatećenu kategoriju prema opisu u građevinskim normama, a svoj zaključak konstatirati upisom u gradilišni dnevnik. Zatrpavanje kamenim materijalom treba vršiti u slojevima do 30 cm, a svaki sloj treba nabijati tako da se postigne maksimalna zbijenost. Nakon završetka gradnje treba izvršiti grubo planiranje terena, te ukloniti sve nepotrebno s gradilišta.

Jedinična cijena za svaku pojedinu stavku troškovnika treba sadržavati sljedeće:- sav potreban rad za dotičnu stavku,- sva potrebna rezupiranja, podupiranja i sl.,- nalaganje objekta i temelja,- sva potrebna planiranja,- nabijanje nasipa,- pravilno zasijecanje stranica i dna iskopa, jer se nepotrebni, nekontrolirani i slučajni prekopi neće priznati, a njihova sanacija će se vršiti stručno uz stalnu prisutnost nadzorne službe, te ispitivanjem projektom predviđene nosivosti na teret izvođača,- ispod temelja sanacija se vrši mršavim betonom,- osigurati stalno otjecanje oborinske vode s dna iskopa na svim mjestima gdje za to ne postoje prirodne ili tehničke mogućnosti,- crpljenje atmosferske vode.Pod terminom atmosferske vode podrazumijeva se sva voda koja se nalazi iznad ispitanog nivoa podzemne vode, uključivo i procjedna voda koja klizi nepropusnim slojevima terena. Crpljenje podzemne vode ne treba uzimati u obzir kod kalkulacije jediničnih cijena jer će one u slučaju temeljenja ispod nivoa podzemne vode biti definirane tehničkim rješenjem temeljenja i opisom u stavci troškovnika:- svi odvozi preostalih količina otpadnog materijala i smeća s gradilišta na gradsku planirku,- svi potrebni agregati i sav materijal i rad za eventualno teži teren.Stavke zemljanih radova obraćunavaju se u sraslom ili zbijenom stanju po kubičnom metru. Transport preostalog materijala na planirku obračunava se po kubičnom metru u rastresitom stanju, a stavka obuhvaća i grubo planiranje na planirki.

Kontrolna ispitivanja

Izvođač radova je dužan obavljati (osigurati) tekuću kontrolu dimenzija u tijeku rada koji u svemu

moraju odgovarati dimenzijama iz projekta. Detaljna kontrola obavlja se pri preuzimanju završnog sloja nasipa (posteljice) mjerenjem od osiguranih, iskolčenih točaka osovine ceste po horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.

Kontrolna ispitivanja obuhvaćaju:a) određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz),b) određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ф 30 cm najmanje na svakih 500 m2 uređenog temeljnog tla,c) ispitivanje granulometrijskog sastava nasipnog mat. najmanje na svakih 20 m3 izvedenog nasipa,d) određivanje modula stiš1jivosti kružnom pločom 30 cm najmanje na svakih 500 m2 izvedene i uređene posteljice.Sve gotove površine trupa ceste moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera, s potrebnim uzdužnim padovima, poprečnim nagibima i zadovaoljavajućim ravnostima. Ako radovi nisu kvalitetni, nadzorni će inženjer obustaviti radove i zahtjevati da se nedostaci poprave na trošak izvodača.

RUŠENJE UMJETNIH OBJEKATA

Ovaj rad obuhvaća vađenje i demontiranje prometnih znakova, reklamnih ploča i ostale prometne opreme, rušenje zidova, rušenje postojećih kolničkih konstrukacija i postojećih propusta, uklanjanje rubnjaka, rušenje i premiještanje metalnih, drvenih i kamenih ograda, skidanje i premještanje starih ili izradu i postavljanje novih ulaza (vrata), rušenje napuštenih dotrajalih zgrada i drugih objakata od kojih se materijala osim za izradu nasipa, ne može upotreijebiti za druge namjene.

Vrsta i količina opisanih radova predviđene su projektom ili ih određuje nadzoni inženjer.

U ovaj rad ne ulazi uklanjanje i premještanje komunalnih instalacija kao štu su: nadzemni i podzemni vodovi električne energije, plinovodi, telefonski vodovi, toplovodi, vodovodi, kanalizacija i druge instalacije koje treba ukloniti ili premjestiti.

Zidove treba rušiti tako da se ne izazove šteta na susjednim objektima i posjedima.

Postojeće kolničke konstrukcije treba rušiti tako da teren nakon rušenja bude sposoban za funkcionalnu upotrebu, koja se predviđa projektom, odnosno odredbom nadzorog inženjera.

Vađenje i demntiranje prometnih znakova, reklamnih ploča, čeličnih odbojnika i druge prometne opreme na cesti treba obaviti tako, da se svi sastavni dijelovi sačuvaju neoštećeni i da ih je moguće opet upotrijebiti.

NORME I TEHNIČKI PROPISI

HRN U.B1.010/79 Geomehanička ispitivanja ,Uzimanje uzoraka

HRN U.B1.012/79 Geomehanička ispitivanja ,Određivanje vlažnosti tla

HRN U.B1.014/68 Geomehanička ispitivanja ,Određivanje zapreminske mase materijala tla bez pora

HRN U.B1.016/68 Geomehanička ispitivanja,Određivanje zapreminske težine tla

HRN U.B1.018/80 Geomehanička ispitivanja,Određivanje granulometrijskog sastava

HRN U.B1.020/80 Geomehanička ispitivanja,Određivanje granica tečenja i valjanja tla

HRN U.B1.022/68 Geomehanička ispitivanja,Određivanje promjena zapremine tla

HRN U.B1.024/68 Geomehanička ispitivanja,Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla

HRN U.B1.030/68 Geomehanička ispitivanja,Određivanje pritisne čvrstoće tla

HRN U.B1.038/68 Geomehanička ispitivanja,Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U.B1.042/69 Geomehanička ispitivanja,Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti

HRN U.B1.046/68 Geomehanička ispitivanja,Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

HRN U.B1.048/68 Geomehanička ispitivanja,Određivanje optimalnog sadržaja vode cementom stabiliziranog tla

HRN U.B1.050/69 Geomehanička ispitivanja,Ispitivanje otpornosti cementom stabiliziranog tla prema mrazu

HRN B.C1.011/82 Portland cement.Portland cementi sa dodacima. Metalurški cement. Pucolanski cementi.

HRN B.C1.012/79 Cement.Način isporuke, pakovanja, smještaja i uzimanja. uzoraka

HRN B.C1.020/81 Građevinsko vapno.Vrste, namjena i uvjeti kakvoće.

HRN B.C8.042/81 Građevinsko vapno.Metode fizičko-mehaničkih ispitivanja

HRN U.E1.010/81 Projektiranje i gradnja cesta,Zemljani radovi na izgradnji cesta-Tehnički uvjeti za izvršenje

HRN U.E8.010/81 Projektiranje i gradnja cesta,Nosivost i ravnost na nivou posteljice

HRN U.E9.024/80 Izrada nosivih slojeva kolničkih konstrukcija cesta od materijala stabiliziranog cementom i sličnim hidauličnim vezivima -Tehnički uvjeti za izradu

HRN U.E9.026/82 Projektiranje i građenje cesta,Izrada stabiliziranog tla vapnom i izrada nosivih slojeva za ceste od materijala stabiliziranog vapnom -Tehnički uvjeti za izradu

HRN EN 918:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Ispitivanje dinamičkim probijanjem

HRN EN 963:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Uzorkovanje i priprema ispitnih uzoraka

HRN EN 964-1:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Određivanje debljine pri određenom tlaku-1. dio: Jednoslojni

HRN EN 965:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Određivanje mase po jedinici površine

HRN EN ISO 10319:2001 Geotekstili -Vlačno ispitivanje na širokim trakama

HRN EN ISO 11058:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Određivanje vodopropusnosti okomito na ravninu, bez opterećenja

HRN EN ISO 12236:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Ispitivanje statičkim probijanjem(CBR ispitivanje)

HRN EN ISO 12956:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Određivanje karakteristične veličine otvora

HRN EN ISO 12958:2001 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi-Određivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini

KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

Prije početka radova na zbijanju posteljice, potrebno je izvršiti ispitivanje vlažnosti i podobnosti tla.

Potrebno je ispitati optimalnu vlažnosti ili 97% Proctorovog pokusa, a s obziroma na vrstu tla odrediti odgovarajuća sredstva za zbijanje (ježevi, statički valjci i sl.). Zbijenost treba ispitati kružnom pločom promjera 30 cm, dok se ne postigne traženi modul zbijensoti.

Ukoliko se na planumu ustanove dijelovi koji nisu pogodni za zbijanje posteljice, potrebno je taj sloj skinuti.

Ukoliko se ustanove dijelovi sa organskim primjesama, potrebno je izvršitit zamjenu materijala, a ukoliko se ustanove dijelovi sa većom vlažnosti od optimalne, treba izvršiti prosušivanje do potrebne vlažnosti.

Za ovaj sloj treba u cijelosti primjeniti propise HRN U.E9 020 i HRN U.E9.021.

NEVEZANI MEHANIČKI ZBIJENI NOSIVI SLOJ OD KAMENOG MATERIJALA

Šljunak koji će se upotrijebiti za izradu podloge treba biti podrijetlom iz odabranih nalazišta, te treba posjedovati atest da isti zadovoljava u pogledu petrografskog sastava, čistoće, granulometrijskog sastava i podestosti za zbijanje u kompaktunu i stabilnu podlogu.

Nakon zbijanja ovog sloja potrebno je ispitati modul zbijenosti kružnom pločom promjera 30 cm prema HRN U.B1.046, te usanoviti da li je postignut traženi modul zbijenosti, te da li priređena podloga odgovara, u pogledu projektiranih poprečnih i uzdužnih nagiba, debljine sloja i ravnosti površina.

Nosivi sloj kolničke konstrukcije potrebno je izraditi od šljunka. Šljunak za izradu ovog sloja treba posjedovati atest da zadovoljava kriterije u pogledu petrografskog sastava, čistoće (HRN U.B1.024), granulometrijskog sastava (HRN U.B1.018), pogodnosti za zbijanje (HNR U.B1.042).

Ovaj sloj potrebno je izvoditi navoženjem materijala i njegovim razastiranjem u jednoličnom sloju debljine cca 20 cm. Prije sabijanja i u njegovom toku, potrebno je regulirati vlažnost materijala tako da bude u optimalnim granicama. Sabijanje počinje nakon završenog planiranja i profiliranja, vibracijskim sredstvima. Sabijanje treba obavljati pažljivo preko cijele površine sloja.

Sva mjesta koja eventualno nisu dostupna slojevima za sabijanje, treba zbiti u skladu s traženim zahtjveima, drugim sredstvima.

Kontrola kvalitete ovog sloja obuhvaća:

1. atestiranje materijala2. određivanje tehnologije ugradnje na probnoj dionici3. kontrolna ispitivanja tijekom rada4. tekuća ispitivanja tijekom rada.

Nakon zbijanja svakog sloja potrebno je ispitati modul zbijenosti kružnom pločom promjera 30 cm prema HRN U.B1.046.


HRN U.B1.010:1970 Geomehanička ispitivanja - Uzimanje uzorakaHRN U.B1.012:1970 Geomehanička ispitivanja - Određivanje vlažnosti tlaHRN U.B1.014:1968 Geomehanička ispitivanja - Određivanje specifične mase

tlaHRN U.B1.016:1968 Geomehanička ispitivanja - Određivanje zapreminske

mase tlaHRN U.B1.018:1980 Geomehanička ispitivanja - Određivanje

granulometrijskog sastavaHRN U.B1.030:1968 Geomehanička ispitivanja - Određivanje pritisne čvrstoće

tlaHRN U.B1.038:1968 Geomehanička ispitivanja - Određivanje optimalnog

sadržaja vodeHRN U.B1.042:1969 Geomehanička ispitivanja - Određivanje kalifornijskog

indeksa nosivostiHRN U.B1.04:1968 Geomehanička ispitivanja - Određivanje modula

stišljivosti metodom kružne pločeHRN U.B1.048:1968 Geomehanička ispitivanja - Određivanje optimalnog

sadržaja vode cementom stabiliziranog tlaHRN U.B1.050:1969 Geomehanička ispitivanja - Ispitivanje otpornosti

cementom stabiliziranog tla prema mrazuHRN B.B8.003:1986. Prirodni kamen - Ispitivanje mineraloško-petrografskog

sastavaHRN B.B8.031:1982 Kameni agregat - Određivanje zapreminske mase i

upijanje vodeHRN B.B8.034:1986 Kameni agregat - Određivanje postotka lakih čestica u

agregatuHRN B.B8.037:1986 Kameni agregat - Određivanje slabih zrnaHRN B.B8.039:1982 Ispitivanje pijeska za građevinske svrhe - Približno

određivanje zagađenosti organskim tvarima (kolorimetrijska metoda)

HRN B.B8.044:1982 Prirodni i drobljeni agregati - Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrijevim sulfatom

HRN B.B8.045:1978 Ispitivanje prirodnog kamena - Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata strojem “Los Angeles”

HRN B.B8.048:1984 Kameni agregat - Određivanje oblika metodom kljunasto mjerila

HRN U.E9.024:1980 Izrada nosivih slojeva kolničkih konstrukcija cesta od materijala stabiliziranih cementom i sličnim hidrauličnim vezivima - Tehnički uvjeti

HRN B.B0.001:1984 Prirodni kamen. Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata

HRN B.B3.045:1978 Kameno brašno za ugljikovodične mješavine. Tehnički uvjeti

HRN B.B3.100:1983 Kameni agregat. Frakcionirani kameni agregat za beton i asfalt. Osnovni uvjeti kakvoće

ASFALT BETONSKA KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

Po završnom (ispitivanom i nabijenom) nosivom sloju od kamenog materijala polaže se sloj bitumeniziranog šljunka debljine 8 cm, koji se ugrađuje u jednom sloju. Način izrade ovog sloja po vrućem postupku mora u pogledu sastava mješavine, veziva, kvalitete i kontrole u svemu odgovarati uvjetima propisanim u Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama.

BNS je bitumenizirani nosivi sloj izveden od asfaltne mješavine najveće nazivne veličine zrna 16, 22 ili 32 mm, sastavljene prema načelu najgušćega pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu nosivih asfaltnih slojeva kolničke konstrukcije.

Podloga koja se prska bitumenskom emulzijom, mora biti suha ili prirodno vlažna. Površinu obrađenu bitumenskom emulzijom ili bitumenom potrebno je zaštititi od gradilišnog prometa. Polaganje asfalta može započeti tek nakon što se bitumenska emulzija “razbije”, odnosno iz emulzije ispari sva voda.

Na ovaj sloj se polaže sloj asfalt-betona debljine 4 cm kao habajući sloj. Način izrade ovog sloja po vrućem postupku mora u pogledu sastava mješavine, kontrole i kvalitete odgovarati uvjetima propisanim u Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama.

HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je sastavljena po načelu najgušćeg pakiranja zrna.

Polaganje asfaltne mješavine na podlogu od asfaltnog sloja može započeti kada je podloga očišćena, suha i poprskana bitumenskom emulzijom. Prskanje mora započeti najmanje 3 sata prije polaganja asfalta, kako bi voda isparila i bitumenski se dio vezao za podlogu.

Asfaltna se mješavina u pravilu ugrađuje strojno, pomoću asfaltnog finišera na način da se osigura kontinuirana ugradba, bez zastoja. Asfaltni finišeri moraju omogućiti postizanje jednolikog stupnja pretkomprimacije, i to najmanje 88% u odnosu na optimalnu prostornu masu asfaltne mješavine.

Ako se asfaltna mješavina ugrađuje s pomoću dva ili više finišera, finišeri smiju biti uzdužno razmaknuti najviše do 30 m kako bi se omogućilo vruće spajanje rubova i moraju imati jednake radne karakteristike, tako da se sloj na cijeloj širini može ugraditi jednoliko s obzirom na stupanj zbijenosti i teksturu površine.

Kada projektom nisu predviđene rubne trake i rigoli, asfaltni slojevi kolnika moraju se polagati tako da je rub svakog sloja u odnosu na prethodni pod kutom od približno 45o.

Ako zbog zastoja u dopremi ili proizvodnji dođe do zastoja u ugradnji asfaltne mješavine, tako da temperatura padne ispod najniže dopuštene (tablica 6-00-18), mora se prekinuti s daljnjom ugradnjom. Na tom se mjestu treba izvesti pravilan poprečni radni spoj.

Na usponima se asfaltna mješavina razastire tako da je smjer kretanja finišera od niže prema višoj potpoglavlju.

Na površinama gdje ugrađivanje finišerom nije moguće, asfaltna se mješavina može, uz odobrenje nadzornog inženjera, razastirati ručno, uz uvjet da se postigne propisana kakvoća izvedenog asfaltnog sloja.

Osim propisanom tekućom kontrolom, potrebno je i vizualno pratiti kakvoću izvedenog sloja i odmah otklanjati moguće grube neispravnosti (npr. izrazita segregacija, izrazita promjena debljine ili visine sloja i sl.).

Razastrta asfaltna mješavina valja se optimalnim brojem valjaka po broju i vrsti. Izvođač radova obvezan je od nadzornog inženjera zatražiti suglasnost o predloženoj garnituri valjaka i režimu valjanja.Valjci s gumenim kotačima moraju imati sve kotače istih dimenzija i promjera. Mora biti omogućeno podešavanje tlaka u gumenim kotačima radi djelotvornije prilagodbe vrsti i debljini asfaltnog sloja.

Standardni valjci s vibracijskim djelovanjem imaju u odnosu na statičke valjke veliko dubinsko djelovanje. Najpovoljnije frekvencije određuju se ovisno o debljini sloja i vrsti asfaltne mješavine izradom pokusne dionice prema potpoglavlju 6-00.4.1 OTU.

Za ugradnju tankih asfaltnih slojeva koriste se i valjci s horizontalnim oscilacijama.Svi valjci s čeličnim plaštom moraju imati jednostavan funkcionalni uređaj koji omogućuje da plašt kotača bude jednolično obavijen filmom vode. Nije dopuštena upotreba naftnih derivata.Svi valjci, bez obzira na vrstu, moraju biti takvi da rade bez trzanja pri promjeni smjera kretanja, te da se njihovom vožnjom može ispravno upravljati.

Uzdužni spoj je paralelan s osi s ceste i u pravilu se izvodi kao vrući spoj. Poprečni radni spoj okomit je na os ceste. U pravilu su to radni spojevi načinjeni na mjestu prekida rada. Broj i duljina poprečnih i uzdužnih spojeva mora se svesti na najmanju mjeru, jer su spojevi potencijalno slaba mjesta u kolničkoj konstrukciji. Uzdužni i poprečni spojevi moraju se propisno izraditi i asfalt na spojevima mora imati približno istu gustoću i svojstva kao i na ostalim dijelovima površine.

Rubovi spojeva moraju biti vertikalno odrezani, a ako nisu moraju se zasijecati prije polaganja druge trake ( hladni uzdužni spojevi) ili u nastavku rada (poprečni spojevi) na mjestu pune debljine sloja.

Vertikalna površina na hladnim spojevima mora se dobro premazati vezivom kako bi se osigurala što bolja veza između prethodno i novopoloženog asfaltnog sloja. Spojevi se premazuju vrućim bitumenom ili nanošenjem odgovarajućih bitumenskih masa u količini od približno 50 g/m’za jedan centimetar debljine asfaltnog sloja. Kod višeslojnih asfaltnih kolnika spojevi se ne smiju preklapati, nego moraju biti razmaknuti za najmanje 150 mm. Uzdužni spoj završnog sloja mora se poklapati s osi ceste. U voznim se trakama ne smije raditi uzdužni radni spoj.

Izvođač treba provoditi vlastiti nadzor procesa proizvodnje asfaltnih mješavina, uključujući održavanje i umjeravanje mjernih uređaja na asfaltnom postrojenju sukladno zahtjevima norme EN 13108-10.Postrojenje za proizvodnju asfaltne mješavine mora biti tehnički opremljeno tako da može proizvoditi asfaltnu mješavinu kakvoće propisane ovim OTU i održavati stalnost sastava unutar dopuštenih odstupanja.Svi mjerni uređaji na asfaltnom postrojenju moraju biti umjereni najmanje jednom godišnje.Izvođač je obvezan zapise o umjeravanju dati na uvid nadzornom inženjeru.Sustav preddoziranja materijala mora osigurati ujednačen i kontroliran dotok kamenog materijala iz dovoljnog broja preddozatora.

Asfaltna mješavina prevozi se do gradilišta kamionima kiperima. Dno kamiona mora biti metalno ili obloženo metalom, čisto i bez nakupina prašine, blata ili nekog drugog materijala. Radi sprječavanja lijepljenja asfaltne mješavine, potrebno je poprskati dno i stranice sanduka kamiona odgovarajućim sredstvom. Nije dopušteno prskanje naftnim derivatima.Pri prijevozu se asfaltna mješavina mora na pogodan način učinkovito zaštititi od hlađenja, kiše i nečistoće bez obzira na vremenske uvjete.

Polaganje asfaltnog sloja na nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog materijala

Asfaltna mješavina može se polagati samo na podlogu koja je ispitana i koju je preuzeo nadzorni inženjer. Vremenski razmak između ispitivanja podloge i ugradnje smije biti najviše 24 sata i za to vrijeme treba zabraniti gradilišni prijevoz po ispitanoj podlozi.Ako je podloga površinski oštećena zbog vremenskih nepogoda, ili iz bilo kojeg drugog razloga, mora se popraviti prije ugradnje asfaltne mješavine.

Asfaltna mješavina ugrađuje se samo u povoljnim vremenskim prilikama. Ugradnja asfaltne mješavine po kiši i na mokru podlogu nije dopuštena. Prilikom izrade habajućeg sloja temperatura podloge i zraka mora biti viša od 10oC, a pri ugradnji veznog i nosivog sloja viša od +5oC.U posebnim vremenskim uvjetima (npr. jak vjetar), nadzorni inženjer može obustaviti izradu asfaltnog sloja i pri temperaturama koje su više od minimalno propisanih, ako postoji opravdana sumnja da se pod takvim uvjetima asfaltna mješavina neće moći valjano ugraditi.

Za izradu asfaltnih slojeva na gradilištu su potrebni ovi strojevi:

finišer, garnitura valjaka sastavljena od: valjka na gumenim kotačima, ili kombiniranog valjka, vibracijskog valjka i valjka sa statičkim djelovanjem, autocisterna za gorivo, autocisterna za vodu, stroj za prskanje bitumenske emulzije, stroj za zagrijavanje radnih spojeva, motorni ispuhivač i motorna četka.

Asfaltna se mješavina u pravilu ugrađuje strojno, pomoću asfaltnog finišera na način da se osigura kontinuirana ugradba, bez zastoja. Asfaltni finišeri moraju omogućiti postizanje jednolikog stupnja pretkomprimacije, i to najmanje 88% u odnosu na optimalnu prostornu masu asfaltne mješavine.

Razastrta asfaltna mješavina valja se optimalnim brojem valjaka po broju i vrsti. Izvođač radova obvezan je od nadzornog inženjera zatražiti suglasnost o predloženoj garnituri valjaka i režimu valjanja.

Uzdužni spoj je paralelan s osi s ceste i u pravilu se izvodi kao vrući spoj.Poprečni radni spoj okomit je na os ceste. U pravilu su to radni spojevi načinjeni na mjestu prekida rada.

OSIGURANJE KAKVOĆE ASFALTERSKIH RADOVA

Pod osiguranjem kakvoće asfalterskih radova podrazumijeva se niz aktivnosti opisanih i definiranih u ovom potpoglavlju OTU, čiji je konačni cilj postizanje propisane kakvoće asfaltnih slojeva u kolničkoj konstrukciji, sukladno zahtjevima ovih OTU. Razlikuju se dvije vrste aktivnosti, i to:

prije početka izvođenja asfalterskih radova i tijekom izvođenja asfalterskih radova.

Aktivnosti prije početka izvođenja asfalterskih radova uključuju: prethodno ispitivanje upotrebljivosti materijala,

izradu prethodnog sastava asfaltne mješavine, izradu radnog sastava (dokazivanje proizvodnje), izradu pokusne dionice (dokazivanje ugradnje) i izradu Programa kontrole kakvoće materijala i radova.

Sve te aktivnosti obveza su izvođača radova, koji ih o svom trošku mora pravodobno provesti.O svakoj od navedenih aktivnosti izvođač treba izraditi zaseban dokument u dva primjerka i predati ga investitoru ili njegovom nadzornom inženjeru, koji će ga ovjeriti potpisom na prvoj stranici dokumenta. Jedan primjerak ovjerenog dokumenta vraća se izvođaču, a drugi primjerak se zadržava.

Ravnost izvedenog habajućeg sloja

Ocjena ravnosti habajućeg sloja donosi se na temelju utvrđene srednje vrijednosti indeksa IRI500 na mjernoj dionici duljine 500 m, koju sačinjava pet indeksa IRI100 određenih sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2, u okviru kontrolnih ispitivanja izvedenog asfaltnog sloja.

Ukoliko prosječna vrijednost indeksa IRI500 na dionici duljine od 500 m prelazi dopuštenu vrijednost za više od 0,1m/km, tada se ravnost na predmetnoj dionici mjeri u punoj duljini u dva uzdužna profila. Ako tako dobivena prosječna vrijednost indeksa IRI500 odstupa od propisane vrijednosti uvećane za 0,1m/km, izvođaču će ugovorena cijena biti umanjena prema tablici 6-00-25.

HABAJUĆI SLOJ OD ASFALTBETONA (HS-AB)

Proizvodnja, prijevoz i ugradnja asfaltne mješavine za habajući sloj (HS-AB) opisani su u potpoglavlju 6-00.3 OTU.

Aktivnosti prije početka asfalterskih radova s obzirom na prethodna ispitivinja upotrebljivosti materijala, izradu prethodnih i radnih sastava i izradu pokusne dionice, provode se sukladno potpogalvlju 6-00.4.1.

Ugrađeni habajući sloj HS-AB ocjenjuje i preuzima nadzorni inženjer na temelju rezultata provedenih tekućih i kontrolnih ispitivanja.

Udio bitumena određen na uzorcima asfaltne mješavine u okviru tekućih i kontrolnih ispitivanja mora zadovoljavati uvjete dane u potpoglavlju 6-00, u tablici 6-00-20 OTU.

Granulometrijski sastav kamene smjese određen na uzorcima asfaltne mješavine u okviru tekućih i kontrolnih ispitivanja, mora zadovoljavati uvjete dane u tablici 6-03-5 i u potpoglavlju 6-00, u tablici 6-00-21 OTU.

Fizičko-mehanička svojstva asfaltne mješavine određena na uzorcima asfaltne mješavine u okviru tekućih i kontrolnih ispitivanja, moraju zadovoljavati uvjete dane u potpoglavlju 6-03.3.2, u tablici 6-03-7 OTU.

Svojstva izvedenog asfaltnog sloja određena u okviru tekućih i kontrolnih ispitivanja, moraju zadovoljavati uvjete dane u potpoglavlju 6-03.3.3, u tablici 6-03-8, tablici 6-03-9, tablici 6-03.10, tablici 6-03.11 i tablici 6-03.13 OTU.

Sve ustanovljene manjkavosti prema navedenim zahtjevima izvođač će otkloniti.Svi troškovi otklanjanja ustanovljenih manjkavosti terete izvođača, uključujući i sva dodatna ispitivanja i mjerenja koje je potrebno provesti da se ustanovi kvaliteta sanacije.Za sve radove, koji ne zadovoljavaju propisane zahtjeve kakvoće, a Izvođač ih nije sanirao po zahtjevu nadzornog inženjera, izvođač nema pravo tražiti nikakvo plaćanje. NORME I TEHNIČKI PROPISI

HRN B.B0.001:1984 Prirodni kamen. Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata

HRN B.B3.045:1978 Kameno brašno za ugljikovodične mješavine. Tehnički uvjeti

HRN B.B3.100:1983 Kameni agregat. Frakcionirani kameni agregat za beton i asfalt. Osnovni uvjeti kakvoće

HRN B.B8.001:1982 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti na mrazu

HRN B.B8.002:1978 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti upotrebom otopine natrijevog sulfata

HRN B.B8.003:1986 Prirodni kamen. Ispitivanje mineraloško-petrografskog sastava

HRN B.B8.004:1986 Kameni agregat. Ispitivanje mineraloško-petrografskog sastava

HRN B.B8.010:1980 Ispitivanje prirodnog kamena. Određivanje upijanja vodeHRN B.B8.012:1987 Prirodni kamen. Određivanje tlačne čvrstoćeHRN B.B8.015:1984 Ispitivanje otpornosti prema habanju brušenjemHRN B.B8.029:1982 Kameni agregat. Određivanje granulometrijskog sastava

metodom suhog sijanjaHRN B.B8.031:1982 Kameni agregat. Određivanje prostorne mase i upijanja

vodeHRN B.B8.032:1980 Ispitivanje prirodnog kamena. Određivanje prostorne

mase s porama i šupljinama, prostorne mase bez pora i šupljina i koeficijent prostorne mase i poroznosti

HRN B.B8.036:1980 Kameni agregat. Određivanje količine sitnih čestica metodom mokrog sijanja

HRN B.B8.037:1986 Kameni agregat. Određivanje slabih zrnaHRN B.B8.038:1982 Prirodni i drobljeni kameni agregati. Određivanje udjela

gruda glineHRN B.B8.044:1982 Prirodni i drobljeni kameni agregati. Ispitivanje

postojanosti na mraz natrijevim sulfatomHRN B.B8.045:1978 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje prirodnog i

drobljenog agregata strojem “Los Angeles”HRN B.B8.048:1984 Kameni agregat. Određivanje oblika zrna metodom

kljunastog mjerilaHRN B.B8.080:1980 Punila od kalcijevog karbonata. Uzimanje i priprema

uzorkaHRN B.B8.101:1982 Ispitivanje kamenog brašna. Određivanje prostorne mase

punila bez šupljinaHRN B.B8.102:1982 Ispitivanje kamenog brašna. Određivanje udjela šupljina

punila u suhozbijenom stanjuHRN B.B8.103:1982 Ispitivanje kamenog brašna. Vanjski izgled kamenog

brašnaHRN B.B8.104:1982 Ispitivanje kameog brašna. Određivanje indeksa

otvrdnjavanjaHRN B.B8.105:1984 Ispitivanje kamenog brašna. Određivanje

granulometrijskog sastava

HRN B.B8.120:1988 Kameni agregat. Ispitivanje polirnosti drobljenog kamenog agregata

HRN B.H8.610:1980 Ispitivanje bitumena. Uzimanje uzorakaHRN B.H8.614: 1980 Ispitivanje bitumena. Indeks penetracijeHRN B.H8.615. 1980 Ispitivanje bitumena. Određivanje duktilnostiHRN B.H8.620: 1980 Ispitivanje bitumena. Određivanje dinamičke viskoznostiHRN B.H8.621: 1980 Ispitivanje bitumena. Određivanje kinematičke

viskoznostiHRN U.B1.012:1979 Geomehanička ispitivanja. Određivanje vlažnosti tlaHRN U.B1.018:1980 Geomehanička ispitivanja. Određivanje granulometrijskog

sastavaHRN U.B1.020:1980 Geomehanička ispitivanja. Određivanje granica tečenja i

valjanja tlaHRN U.B1.024:1968 Geomehanička ispitivanja. Određivanje udjela sagorljivih

i organskih materija tlaHRN U.B1.040:1968 Geomehanička ispitivanja. Određivanje ekvivalenta

pjeskovitih talaHRN U.C4.018.1984 Ispitivanje otpora klizanju habajućeg sloja kolničkih

konstrukcija. Metode mjerenjaHRN U.E4.014:1990 Projektiranje i građenje cesta. Izrada habajućih slojeva od

asfaltnih betona po vrućem postupku. Tehnički uvjetiHRN U.J5.600:1987 Toplotna tehnika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za

projektiranje i građenje zgradaHRN U.M3.010:1975 Bitumen za kolnike. Uvjeti kvaliteteHRN U.M3.020:1974 Bitumenske emulzije. Metode ispitivanjaHRN U:M3.022:1974. Anionske bitumenske emulzije za ceste. Uvjeti kvaliteteHRN U:M3.024:1974. Kationske bitumenske emulzije za ceste. Uvjeti kvaliteteHRN U.M3.095:1964 Mase za zalijevanje sastavaka na kolnicimaHRN U.M3.100:1961 Ispitivanje viskoznosti tekućih ugljikovodičnih veziva za

kolnikeHRN U.M8.082:1967. Ugljikovodične mješavine za zastore. Određivanje

prostorne mase mineralnih i asfaltnih mješavinaHRN U.M8.090:1966 Asfaltne mješavine za kolnike. Ispitivanje po MarshalluHRN U.M8.092: 1966 Asfaltne kolničke konstrukcije. Određivanje prostorne

mase uzoraka iz zastora i nosivih slojevaHRN U.M8.096:1987 Ugljikovodične mješavine za zastore. Ispitivanje

ponašanja pod vodomHRN U.M8.102:1967 Ugljikovodične mješavine za kolnike. Određivanje

granulometrijskog sastava mineralne mješavineHRN U.M8.104:1967 Ugljikovodične mješavine za kolnike. Ispitivanje dubine

utiskivanjaHRN U.M8.105:1984 Ugljikovodične mješavine za kolnike. Ispitivanje udjela

bitumena indirektnom metodom

BETONSKI RADOVI

Kontrola kakvoće betona

Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje građevnih proizvoda, ispitivanje građevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi određeni su u prilozima Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10.).

Kontrola proizvodnje betona

Tvornička kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi iz točke A.6. Priloga A Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme iz točke A.6. i Priloga A Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.


HRN EN 206-1:2006 Beton -- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

HRN 1128:2007 Beton – Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1

Kontrola kakvoće cementa

U prilogu C Tehničkog propisa za betonske konstrukcije propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za cement za primjenu u betonu, te način potvrđivanja njegove sukladnosti.


HRN CR 14245:2004 Smjernice za primjenu EN 197-2 »Vrednovanje sukladnosti« (CR 14245:2001)

HRN EN 197-1:2005Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata opće namjene (uključuje amandman A1:2004) (EN 197-1:2000+A1:2004) (EN 197-1:2000/A3:2007)

HRN EN 197-2:2004 Cement – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2000)

HRN EN 197-4: 2006 Cement – 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti metalurškog cemenata rane početne čvrstoće (EN 197-4:2004)

HRN EN 14216:2006 Cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti za posebne vrste cemenata vrlo niske topline hidratacije (EN 14216:2004)

HRN EN 14647:2006 Kalcijev aluminatni cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 14647:2005)

HRN EN 14647:2006/AC:2007

Kalcijev aluminatni cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 14647:2005/AC:2006)

Kontrola kakvoće armatureU prilogu B Tehničkog propisa za betonske konstrukcije propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za armaturu, čelik za armiranje i čelik za prednapinjanje koji se ugrađuju u betonsku konstrukciju.


HRN 1130-1:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 1. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda A

HRN 1130-2:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda B

HRN 1130-3:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 3. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda C

HRN 1130-4:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 4. dio: Tehnički uvjeti isporuke zavarenih mreža

HRN 1130-5:2008 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 5. dio: Tehnički uvjeti isporuke rešetkastih nosača

HRN EN 10080:2005 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – Općenito (EN 10080:2005)

nHRN EN 10138-1 Čelik za prednapinjanje – 1. dio: Opći zahtjevi (prEN 10138-1:2000)nHRN EN 10138-2 Čelik za prednapinjanje – 2. dio: Žica (prEN 10138-2:2000)

nHRN EN 10138-3 Čelik za prednapinjanje – 3. dio: Užad (prEN 10138-3:2000)nHRN EN 10138-4 Čelik za prednapinjanje – 4. dio: Šipke (prEN 10138-4:2000)HRN EN 10020: 1999 Definicije i razredba vrsta čelika (EN 10020:1988)

HRN EN 10025: 2002 Toplo valjani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika – Tehnički uvjeti isporuke (EN 10025:1990+A1:1993)

HRN EN 10027-1:2007 Sustavi označivanja za čelike – 1. dio: Nazivi čelika,(EN 10027:2005)HRN EN 10027-2:1999 Sustavi označivanja čelika – 2. dio: Brojčani sustav (EN 10027:1992)HRN EN 10079:2008 Definicija čeličnih proizvoda (EN 10079:2007)

HRN EN 523: 2004 Čelične cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje – Nazivlje, zahtjevi, kontrola kvalitete (EN 523:2003)

HRN EN ISO 17660-1:2008

Zavarivanje – Zavarivanje čelika za armiranje – 1. dio: Nosivi zavareni spojevi (ISO 17660-1:2006; EN ISO 17660-1:2006)

HRN EN ISO 17660-2:2008

Zavarivanje – Zavarivanje čelika za armiranje – 2. dio: Nenosivi zavareni spojevi (ISO 17660-2:2006; EN ISO 17660-2:2006)

HRN EN 287-1:2004 Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004)

HRN EN 287-1:2004/AC:2007

Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004/AC:2004)

HRN EN 287-1:2004/A2:2008

Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici (EN 287-1:2004/A2:2006)

HRN EN ISO 4063:2001

Zavarivanje i srodni postupci – Nomenklatura postupaka i referentni brojevi (ISO 4063:1998; EN ISO 4063:2000)

HRN EN 446:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje – Postupci injektiranja (EN 446:2007)

HRN EN 447:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje – Osnovni zahtjevi (EN 447:2007)

Kontrola kakvoće agregata

U prilogu D Tehničkog propisa za betonske konstrukcije propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za agregat za primjenu u betonu, te način potvrđivanja sukladnosti agregata.


HRN EN 12620:2008 Agregati za beton (EN 12620:2002)HRN EN

12620:2003/AC:2006Agregati za beton (EN 12620:2002/AC:2004)

HRN EN 13055-1:2003

Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002)

HRN EN

13055-1:2003/AC:2006

Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati

za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002/AC:2004)

HRN EN 206-1:2006 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

rpHRN CR 1901 Regionalne specifikacije i preporuke za izbjegavanje štetne alkalnosilikatne reakcije u betonu (CR 1901:2005)

Dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega

U prilogu E Tehničkog propisa za betonske konstrukcije propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za kemijski i mineralni dodatak betonu, kemijski dodatak mlaznom betonu i za dodatak mortu za injektiranje natega za primjenu u betonu iz Priloga »A« odnosno mortu za injektiranje natega iz Priloga »B« Propisa, te način potvrđivanja sukladnosti dodatka betonu i dodatka mortu za injektiranje.


HRN EN 934-1:2008 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 1. dio: Opći zahtjevi (EN 934-1:2008)

HRN EN 934-2:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 2. dio: Dodaci betonu – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje (EN 934-2:2001)

HRN EN 934-2:2004/A1:2004

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 2. dio: Dodaci betonu – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje (EN 934-2:2001/A1:2004)

HRN EN 934-2:2004/A2:2008

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 2. dio: Dodaci betonu – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje (EN 934-2:2001/A2:2005)

HRN EN 934-4:2004Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 4. dio: Dodaci mortu za injektiranje prednapetih kabela. Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje (EN 934-4:2001)

HRN EN 934-4:2004/A1:2005

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 4. dio: Dodaci mortu za injektiranje prednapetih kabela – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje (EN 934-4:2001/A1:2004)

HRN EN 934-5:2008 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 5. dio: Dodaci mlaznom betonu – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje (EN 934-5:2007)

HRN EN 934-6:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 6. dio: Uzorkovanje, kontrola sukladnosti i vrednovanje sukladnosti (EN 934-6:2001)

HRN EN 934-6:2004/A1:2008

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 6. dio: Uzorkovanje, kontrola sukladnosti i vrednovanje sukladnost (EN 934-6:2001/A1:2005)

HRN U.M1.035 Beton, Dodaci betonu – Kvaliteta i provjeravanje kvalitete

HRN EN 450-1:2008 Leteći pepeo za beton – 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 450-1:2005+A1:2007)

HRN EN 450-2:2005 Leteći pepeo za beton – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 450-2:2005)HRN EN 13263-1:2005

Silicijska prašina za beton – 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 13263-1:2005)

HRN EN 13263-2:2005 Silicijska prašina za beton – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 13263-2:2005)

HRN EN 12878:2005

Pigmenti za bojenje građevnih materijala na bazi cementa i/ili vapna – Specifikacije i metode ispitivanja (EN 12878:2005)

HRN EN 1008:2002Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacije za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002)

HRN EN 446:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje – Postupci injektiranja (EN 446:2007)

HRN EN 447:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje – Osnovni zahtjevi (EN

447:2007)

HRN EN 197-1:2005 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata opće namjene (uključuje amandman A1:2004) (EN 197-1:2000+A1:2004)

Voda

U prilogu F Tehničkog propisa za betonske konstrukcije propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za vodu za pripremu betona iz Priloga »A« odnosno pripremu morta za injektiranje prednapetih natega iz Priloga »B« ovoga Propisa (u daljnjem tekstu: voda) te način potvrđivanja prikladnosti vode.


HRN EN 1008:2002

Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002)

HRN EN 206-1:2006

Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)

HRN EN 197-1:2005

Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene (uključuje amandman A1:2004) (EN 197-1:2000+A1:2004)

Predgotovljeni betonski elementi

U prilogu G Tehničkog propisa za betonske konstrukcije propisuju se tehnička svojstva i drugi zahtjevi za predgotovljene betonske elemente.


HRN EN 13369:2004 Opća pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004)HRN EN 13369:2004/Ispr.1:2008

Opća pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004/AC:2007)

HRN EN 13369:2004/A1:2008

Opća pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004/A1:2006)

HRN EN 639:2005 Opći zahtjevi za betonske tlačne cijevi, uključujući spojeve i fitinge (EN 639:1994)

HRN EN 640:2005Armiranobetonske tlačne cijevi i betonske tlačne cijevi s jednoliko raspoređenom armaturom (bez unutarnje cijevi), uključujući spojeve i fitinge (EN 640:1994)

HRN EN 641:2005 Armiranobetonske tlačne cijevi s čeličnom unutarnjom cijevi, uključujući spojeve i fitinge (EN 641:1994)

HRN EN 642:2005Prednapete betonske tlačne cijevi s čeličnom unutarnjom cijevi ili bez nje, uključujući spojeve, fitinge i posebne zahtjeve za prednapeti čelik za cijevi (EN 642:1994)

HRN EN 1168:2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Ploče sa šupljinama (EN 1168:2005)

HRN EN 1338:2004 Betonski blokovi za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338:2003)

HRN EN 1338:2004/AC:2007

Betonski blokovi za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338:2003/AC:2006)

HRN EN 1339:2004 Betonske ploče za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339:2003)

HRN EN 1339:2004/AC:2007

Betonske ploče za popločivanje – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339:2003/AC:2006)

HRN EN 1340:2004 Betonski rubnjaci – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1340:2003)HRN EN 1340:2004/AC:2007 Betonski rubnjaci – Zahtjevi i ispitne metode (EN 1340:2003/AC:2006)

HRN EN 1916:2005 Betonske cijevi i oblikovni komadi, nearmirani, s čeličnim vlaknima i armirani (EN 1916:2002+AC:2003)

HRN EN 1916:2005/Ispr.1:2008

Betonske cijevi i oblikovni komadi, nearmirani, s čeličnim vlaknima i armirani (EN 1916:2002/AC:2008)

HRN EN 1917:2005 Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s čeličnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002+AC:2003)

HRN EN 1917:2005/Ispr.1:2008

Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s čeličnim vlaknima i armirana (EN 1917:2002/AC:2008)

HRN EN 12737:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Stajske podnice (EN 12737:2004)HRN EN 12794:2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Piloti za temeljenje (EN 12794:2005)HRN EN 12839:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Elementi za ograde (EN 12839:2001)HRN EN 12843:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Stupovi i motke (EN 12843:2004)

HRN EN 13198:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Namještaj za ulice i vrtove (EN 13198:2003)

HRN EN 13224:2004 Predgotovljeni betonski proizvodi – Rebrasti stropni elementi (EN 13224:2004)

HRN EN 13225:2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Linijski konstrukcijski elementi (EN 13225:2004)

HRN EN 13225:2005/Ispr.1:2008

Predgotovljeni betonski proizvodi – Linijski konstrukcijski elementi (EN 13225:2004/AC:2006)

HRN EN 13693:2005 Predgotovljeni betonski proizvodi – Posebni krovni elementi (EN 13693:2004)

HRN EN 13748-1:2004 Teraco pločice – 1. dio: Teraco pločice za unutrašnju uporabu (EN 13748-1:2004)

HRN EN 13748-1/AC:2007 Teraco pločice – 1. dio: Teraco pločice za unutrašnju uporabu (EN 13748-1:2004/AC:2005)

HRN EN 13748-2:2004 Teraco pločice – 2. dio: Teraco pločice za vanjsku uporabu (EN 13748-2:2004)

HRN DIN 4102-1:2000Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru – 1. dio: Građevni materijali – Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja (DIN 4102-1:1998 + Ispravak 1:1998)

Izvođenje i održavanje betonskih konstrukcija

U prilogu J Tehničkog propisa za betonske konstrukcije propisuju se tehnički i drugi zahtjevi i uvjeti za izvođenje betonskih konstrukcija, nadzorne radnje i kontrolni postupci na gradilištu betonskih konstrukcija te održavanje betonskih konstrukcija građevina.


HRN ENV 13670-1:2006 Izvedba betonskih konstrukcija – 1. dio: Općenito (ENV 13670-1:2000)

HRN U.M1.046:1984 Ispitivanje mostova pokusnim opterećenjem

HRN U.M1.047:1987

Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim opterećenjem i ispitivanje do sloma

HRN ISO 4866:1999Mehaničke vibracije i udari – Vibracije građevina – Smjernice za mjerenje vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na građevine (ISO 4866:1990+Dopuna 1:1994+Dopuna 2:1996)

HRN EN 13791:2007

Ocjena in-situ tlačne čvrstoće u konstrukcijama i predgotovljenim betonskim dijelovima (EN 13791:2007)

HRN ISO 15686-1:2002

Zgrade i druge građevine – Planiranje vijeka uporabe – 1. dio: Opća načela (ISO 15686-1:2000)

HRN ISO 15686-2:2002

Zgrade i druge građevine – Planiranje vijeka uporabe – 2. dio: Postupci predviđanja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2001)

HRN ISO 15686-3:2004

Zgrade i druge građevine – Planiranje vijeka uporabe – 3. dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava (ISO 15686-3:2002)

HRN EN 12504-1:2000

Ispitivanje betona u konstrukcijama – 1. dio: Izvađeni uzorci – Uzimanje, pregled i ispitivanje tlačne čvrstoće (EN 12504-1:2000)

HRN EN 12504-2:2001

Ispitivanje betona u konstrukcijama – 2.dio: Nerozorno ispitivanje – Određivanje indeksa sklerometra (EN 12504-2:2001)

HRN EN 12504-3:2005

Ispitivanje betona u konstrukcijama – 3. dio: Određivanje sile čupanja (pull-out) (EN 12504-3:2005)

HRN EN 12504-4:2004

Ispitivanje betona – 4. dio: Određivanje brzine ultrazvučnog impulsa (EN 12504-4:2004)

HRN EN 12390-1:2001

Ispitivanje očvrsloga betona – 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 12390-1:2000)

HRN EN 12390-1/AC:2005

Ispitivanje očvrsloga betona – 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 12390-1:2000/AC:2004)

HRN EN 12390-3:2002

Ispitivanje očvrsloga betona – 3. dio: Tlačna čvrstoća ispitnih uzoraka (EN 12390-3:2001)

ODVODNJA

Drenaže su podzemne građevine koje se koriste za prikupljanje i odvodnju procjednih voda iz kolničke konstrukcije i okolnog sraslog tla i podzemnih voda, u slučaju da trasa ceste presijeca kontaktne plohu vodopropusnog i vodonepropusnog sloja tla.

Rad obuhvaća strojni iskop materijala za drenažni rov, u “B” i “C”kategorijama tla u svemu prema odredbama potpoglavlja 2-05 ovih OTU-a i odredbama HRN U. S4. 062. Dno rova mora biti na dubini većoj od dubine smrzavanja tla, uređeno i isplanirano u zadani nagib i pad dna prema projektu. Na izravnano i uređeno dno rova ugrađuje se podloga od gline ili betona prema detaljima iz projekta.

Glina mora biti visoke plastičnosti, a ugrađuje se pri optimalnoj vlažnosti i zbija tako da stupanj zbijenosti iznosi najmanje Sz 95% od standardnog postupka po Proctoru. Betonska podloga se ugrađuje na uređenu podlogu prema projektu najniže klase C 20/25. Drenažne cijevi su tvornički proizvedene perforirane cijevi od betona, azbestcementa ili tvrdog PVC profila 10, 15 ili 20 cm.

Drenažne cijevi se polažu na preuzetu podlogu, oblažu se filtarskim slojem od šljunka ili tucanika krupnoće 8-63 mm, debljine sukladno odredbama HRN U. S4. 062. Ugradnja filtarskog kamenog sloja prema projektu izvodi se nakon ugradnje drenažne cijevi. Rov se iznad drenažnog sloja ispunjava zrnatim kamenim materijalom kakvoće i zbijenosti ovisno o uvjetima iz projekta.

Zrnati kameni materijal u rovu treba pažljivo zbiti da se ne oštete drenažne cijevi, a da materijal ipak bude dovoljno zbijen, kako ne bi došlo do naknadnih slijeganja. Način zbijanja odobrava nadzorni inženjer. Umjesto filtarskog kamenog sloja moguća je uporaba geotekstila u kombinaciji sa šljunkom prema detaljima iz projekta.

Površinska odvodnja je riješena uzdužnim i poprečnim nagibom prometnih površina i prihvatom vode u tipske cestovne slivnike od betonskih kanalizacionih cijevi 50 cm obloženih slojem betona marke C 16/20. Iz slivnika prikupljena voda odvodi se betonskim cijevima 150 mm. Cijevi se oblažu vodonepropusnim betonom. Priključak se izvodi na cca 0,80 m od terena u nagibu 1% prema revizionom oknu.

Za prihvat oborinskih voda izvodi se u kolniku kanalizacija (kao privremeno rješenje do izgradnje javnog kanala) od betonskih vodonepropusnih cijevi Φ 25 cm, obetonirane slojem betona C 16/20 debljine 10 cm.

Cijevi se polažu u iskopan, ručno poravnat rov širine 80 cm, na posteljicu od pijeska debljine 10 cm u projektiranom padu. Na lomovima trase kanalizacije i priključcima slivnika predviđena su reviziona okna veličine 100 x 60 cm sa stijenkama I dnom debljine 20 cm te armirano betonskom pokrovnom pločom 20 cm.

Slivnici se ugrađuju zadanih dimenzija na mjestima prema rasporedu iz projekta. Slivnici se ugrađuju u pripremljeni iskop zadanih dubina i zbijenosti tla. Rad na iskopu za slivnik izvodi se i obračunava prema potpoglavlju 4-04.1 i 4-04.2 OTU. Dno iskopa za slivnik mora u svemu odgovarati uvjetima i odredbama potpoglavlja 2-05 i 2-08 OTU-a. Slivnici se ugrađuju izvedbom jednostrane ili dvostrane oplate ili bez oplate, koristeći betonsku ili azbestcementnu cijev kao unutarnju oplatu. Slivnici se po pravilu ugrađuju kružnog presjeka 50 cm s dubinom taložnice 100-150 cm.

NORME I TEHNIČKI PROPISIU.B1.046:1968 Geomehanička ispitivanja. Određivanje modula stišljivosti

metodom kružne ploče.U.B1.012:1979 Geomehanička ispitivanja. Određivanje vlažnosti uzoraka tla.U.B1.016:1968 Geomehanička ispitivanja. Određivanje zapreminske težine tla.U.B1.038:1968 Geomehanička ispitivanja. Određivanje optimalnog sadržaja vode.U S4. 062:1990 Tipovi odvodnjavanja kolovoza i pribrežnih strana na putevima.B.B8.001:1982 Ispitivanje prirodnog kamena. Otpornost na utjecaj mraza.B.B8.013:1960 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti pod utjecajem

atmosferilija.

PROMETNA SIGNALIZACIJAOkomita prometna signalizacija projektirana je na način da veličinom i bojom odgovara za razinu prometa u gradskoj ulici. S tim u vezi određeni su oblici, veličine i boje prometnih znakova.

Prometne znakove treba izvesti s retroreflektivnom folijom «Engineering Grade» - klase I retrorefleksije, stabilnu na ultraljubičasto zračenje i koja je aplikacijom nanešena na Al podlogu znaka. Prometni znakovi moraju biti izrađeni od antikorozivnog aluminijskog lima kvalitete 99,5 % sadržaja aluminija. Debljina lima mora biti 2,0 mm, s ojačanjem okvira, što jamči kvalitetu i trajnost

prometnih znakova. Pozadina znaka mora biti premazana slojem termostabilne plastične sive boje. Na pozadini znaka mora biti trajna oznaka sa sadržajem – ime proizvođača, mjesec i godina ugradnje.

Vezni elementi moraju biti izrađeni od antikorozivnog materijala ili moraju imati antikorozivnu zaštitnu prevlaku (HRN. Z.S2.300). Pričvršćenje prometnih znakova mora biti izvedeno na način da s prednje strane znaka nema vidljivog mjesta pričvršćenja. Pri tome treba obratiti posebnu pozornost da se ne primjenjuju vijci i pločice od drugih tipova materijala (željezo i sl.) radi pojave elektrolize. Elementi za pričvršćenje moraju biti izvedeni tako da se onemogući okretanje prometnog znaka oko osi stupa.Prometni znakovi pričvršćuju se na Fe stupove promjera ø 63,5 mm i zaštićeni protiv korozije postupkom vrućeg cinčanja.

Prometni znakovi postavljaju se prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11). Prometni znak postavlja se na visinu 2,20 m od površine kolnika do donjeg ruba znaka, s desne strane kolnika.

Vodoravni otklon prometnog znaka prema osi ceste treba biti 3° u odnosu na smjer vožnje. Stup prometnog znaka, u pravilu, se postavlja najviše 2,0 m od kolničkog ruba. Vodoravni razmak između ruba kolnika i najbližeg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0,30 m.

Temelji stupova - nosača prometnih znakova moraju biti duboki min 70 cm, a na donjem dijelu stup mora imati sidreni vijak (anker) koji se ubetonira u beton klase C 16/20. Prometni znakovi na asfaltiranim površinama ugrađuju se bušenjem rupe za stup. Svi prometni znakovi moraju biti izvedeni u skladu s HRN.Z.S2.300-330.

Projektom su predviđene slijedeće osnovne veličine prometnih znakova:

znakovi opasnosti: duljina stranice jednakostraničnog trokuta znaka opasnosti na cestama širine kolnika 5,0 – 7,0 m I glavnim gradskim prometnicama – 90 cm

znakovi izričitih naredbi: promjer kruga znaka izričitih naredbi na cestama širine kolnika 5,0 – 7,0 m I glavnim gradskim prometnicama – 60 cm

znakovi obavijesti: promjer kruga znaka obavijsesti na cestama širine kolnika 5,0 – 7,0 m I glavnim gradskim prometnicama – 60 cm, veličina stranice znaka obavijesti oblika kvadranta na cestama širine kolnika 5,0 – 7,0 m I glavnim gradskim prometnicama – 60 cm, veličina stranica znaka obavijesti oblika pravokutnika na cestama širine kolnika 5,07 – 7,0 m I glavnim gradskim prometnicama 60*90 cm,

širina dopunske ploče postavljene uz znak ne smije biti veća od dužine one stranice znaka uz koji se dopunska ploča postavlja, a visina ne smije u pravilu iznositi više od polovice njezine dužine.

Prometni znakovi postavljaju se u skladu sa situacijskim nacrtom:

znakovi opasnosti se postavljaju izvan naselja na udaljenosti 150- 250 m ispred opasnog mjesta na cesti. Znakovi opasnosti mogu se postavljati I na udaljenosti manjoj od 150 m ispred opasnog mjesta na cesti, ako to zahtijevaju okolnosti na dijelu cest na kojemu se znak postavlja,

znakovi izričitih naredbi postavljaju se neposredno na mjesta na kojima za sudionike u prometu počinje obveza da se drže naredbe izražene prometnim znakom. Ako je zbog slabe preglednosti ceste ili zbog drugih razloga sigurnosti sudionike u prometu potrebno unaprijed obavijestiti o izričitoj naredbi, znak može biti postavljane I na odgovarajućoj udaljenosti od mjesta od kojega naredba vrijedi, sa dopunskom pločotom s naznakom udaljenosti od mjesta od kojega naredba vrijedi,

znakovi obavijesti postavljaju se tako da sudionicima u prometu daju prethodne obavijesti, obavjesti o prestrojavanju, obavijesti o skretanju, obavijesti o smjeru kretanja te da označe objekt, teren, ulicu ili dijelove ceste na koje se odnose.

Oznake na kolniku (horizontalna prometna signalizacija) trebaju biti izvedene u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (N.N. br.33/05, 64/05, 155/05, 14/11) i u skladu s HRN. U.S4. 221 -234 po kojima se izvode. Svojom izvedbom oznake na kolniku u potpunosti moraju odgovarati: «Tehničkim uvjetima za radove na izvedbi horizontalne signalizacije na cestama» (Hrvatske ceste 1993.), a služe za detaljno definiranje načina upotrebe kolničke površine. Boja mora imati retroreflektivna svojstva prema HRN. Z.S2.240, s odgovarajućim koeficijentom refleksije klase I. Koeficijent trenja mora biti isti kao i kolnika, s maksimalnim odstupanjem 5 % kod suhog, odnosno 10% kod mokrog kolnika. Prije početka bojenja podloga mora biti suha i čista zbog kvalitete prianjanja i zajamčene dugotrajnosti. Pri miješanju boje i reflektivnih staklenih zrnaca odnos mora iznositi 1 : 0.2 što garantira nivo potrebne refleksije. Potrebna količina boje i staklenih kuglica mora se automatski regulirati. Strojevi moraju biti tako podešeni da osiguravaju propisanu geometriju oznaka, te jednoliko nanošenje boje odnosno reflektirajućih staklenih kuglica.

Izvoditelj radova je obvezan prije početka radova na izvedbi horizontalne signalizacije dostaviti nadzornom inženjeru tehničke podatke o materijalu s kojim će izvesti radove i priložiti proizvođačke specifikacije materijala s uputama za primjenu.


HRN U.S4.201/80 Signalizacija na cestama. Latinično pismo normalne širine za prometne znakove. Oblik i veličine.

HRN U.S4.202/80 Signalizacija na cestama. Latinično usko pismo za prometne znakove. Oblik i veličine.

HRN U.S4.221/80 Oznake na kolniku. Uzdužne oznake. Definicije i podjela.HRN U.S4.222/80 Oznake na kolniku. Uzdužne oznake. Pune (neisprekidane) crte.HRN U.S4.223/80 Oznake na kolniku. Uzdužne oznake. Isprekidane crte.HRN U.S4.224/80 Oznake na kolniku. Uzdužne oznake. Dvostruke crte.HRN U.S4.225/80 Oznake na kolniku. Poprečne oznake. Crte zaustavljanja.HRN U.S4.226/80 Oznake na kolniku. Poprečne oznake. Kose i granične crte.HRN U.S4.227/80 Oznake na kolniku. Poprečne oznake. Pješački prijelazi.HRN U.S4.228/80 Oznake na kolniku. Poprečne oznake. Prijelazi biciklističke staze.HRN U.S4.229/80 Oznake na kolniku. Ostale oznake. Strelice.HRN U.S4.230/80 Oznake na kolniku. Ostale oznake. Plohe za usmjeravanje prometa.HRN U.S4.231/80 Oznake na kolniku. Ostale oznake. Crte usmjeravanja.HRN U.S4.232/80 Oznake na kolniku. Ostale oznake. Natpisi.HRN U.S4.233/80 Oznake na kolniku. Ostale oznake. Označavanje prometnih površina za

posebne namjene.HRN Z.S0.001/82 Sigurnosne boje i znakovi. Opće odredbe.HRN Z.S0.002/82 Sigurnosni znakovi. Znakovi zabrane.HRN Z.S0.003/82 Sigurnosni znakovi. Znakovi obveze.HRN Z.S0.004/82 Sigurnosni znakovi. Znakovi opasnosti.HRN Z.S0.005/82 Sigurnosni znakovi. Znakovi obavijesti koji se odnose na zaštitu i spašavanje.HRN Z.S0.010/82 Sigurnosne boje i znakovi. Kolorimetrijska i fotometrijska svojstva materijala.HRN Z.S2.235/82 Tehnička oprema javnih cesta. Smjerokazi.HRN Z.S2.236/82 Tehnička oprema javnih cesta. Oprema za usmjeravanje. Vertikalno

obilježavanje.HRN Z.S2.240/83 Oznake na kolniku. Boje za tankoslojne oznake na kolniku. Tehnički uvjeti.HRN Z.S2.301/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi opasnosti. Grafičko predstavljanje.HRN Z.S2.302/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi za reguliranje prednosti prolaza.

Grafičko predstavljanje.HRN Z.S2.303/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi za obilježavanje prijelaza ceste preko

pruge. Grafičko predstavljanje.

HRN Z.S2.304/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi zabrane odnosno ograničenja. Grafičko predstavljanje.

HRN Z.S2.305/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi obaveze. Grafičko predstavljanje.HRN Z.S2.306/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi obavijesti. Grafičko predstavljanje.HRN Z.S2.307/83 Prometni znakovi na cestama. Znakovi zaustavljanja i parkiranja. Grafičko

predstavljanje.HRN Z.S52.313/82 Prometni znakovi na cestama. Znakovi obavještenja za vođenje prometa u

zoni križanja.HRN Z.S52.314/82 Prometni znakovi na cestama. Smjerokazi i smjerokazne ploče. Oblik i mjere.HRN Z.S52.315/82 Prometni znakovi na cestama. Prometni znakovi za vođenje prometa na

autocestama i cestama s križanjima u više razina. Oblik i mjere.HRN.Z.52.316/82 Prometni znakovi na cestama. Potvrda smjera. Oblik i mjere.HRN Z.52.322/82 Prometni znakovi na cestama. Ploče za označavanje naziva ulica. Oblik i

mjere.HRN U.C4.018/84 Ispitivanje otpora klizanju habajućeg sloja kolničkih konstrukcija. Metode

mjerenja.HRN EN 12352:2000 en Oprema za regulaciju prometa - Upozoravajuće i sigurnosne

svjetlosne naprave. HRN EN 1436:2001 en Materijali za oznake na kolniku - Značajke nužne za korisnike ceste.HRN EN 1463-1:2001en Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajuće oznake na kolniku - 1.

dio: Svojstva, osnovni zahtjevi.HRN EN 1463-2:2001en Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajuće oznake na kolniku - 2.

dio: Ispitivanje na kolniku, osnovni zahtjevi.HRN EN 1790:2000 en Materijali za oznake na cesti - Unaprijed pripremljene cestovne oznake.HRN EN 1794-1:2001en Sredstva za smanjivanje buke prouzročene cestovnim prometom -

Neakustična svojstva - 1. dio: Mehanička svojstva i zahtjevi za stabilnošću.HRN EN 1794-2:2001en Sredstva za smanjivanje buke prouzročene cestovnim prometom -

Neakustična svojstva - 2. dio: Osnovni sigurnosni zahtjevi i utjecaj na okoliš.HRN EN 1824:2000 en Materijali za oznake na kolniku - Ispitna kola HRN EN 1871:2000 en Materijali za oznake na cesti - Fizička svojstva. HRN ENV 13563:2000enOprema za nadzor nad prometom - Detektori vozila.HRN 1114 Prometni znakovi - Tehnički uvjeti.HRN 1118 Prometni znakovi - Dopunske ploče - Oblikovanje znakova.HRN 1119 Prometni znakovi - Prometna oprema za ceste - Oblikovanje

prometne opreme za ceste.HRN 1120HRN 1121HRN 1122HRN 1123HRN 1124HRN 1125HRN 1126 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti za vođenje prometa - Oblikovanje znakova.HRN 1127 Prometni znakovi - Svjetlosni znakovi za označivanje prijelaza ceste preko

željezničke pruge - Oblikovanje znakova.HRN EN 12899-1Prometni znakovi - Učvršćeni, trajni vertikalni cestovni prometni znakovi - 1.

dio: Prometni znakovi.HRN EN 12966 Okomita prometna signalizacija - Promjenljiva prometna signalizacija.HRN EN 13422 Okomita signalizacija na cestama - Prenosivi prometni znakovi - Stošci i

cilindri.HRN 1115 Prometni znakovi - Znakovi opasnosti - Oblikovanje znakova. HRN 1116 Prometni znakovi - Znakovi izričitih naredaba - Oblikovanje znakova.HRN 1117 Prometni znakovi - Znakovi obavijesti - Oblikovanje znakova.

Samobor; 30.09.2014.

· web viewako dođe do isporuke nesukladnog građevnog proizvoda proizvođač, ovlašteni...

Documents