video nadzor

26
Viša Poslovno Tehnička Škola Seminarski rad Tema:daljinsi video nadzor Student:: Branko Jelisavčić in 31/06 Užice 2007

Upload: srdjandrndare9903

Post on 27-Jun-2015

918 views

Category:

Documents


13 download

TRANSCRIPT

Page 1: Video Nadzor

Viša Poslovno Tehnička Škola

Seminarski rad

Tema:daljinsi video nadzor Seminarski rad

Tema:daljinsi video nadzor

Student:: Branko Jelisavčić in 31/06 Užice 2007

Page 2: Video Nadzor

UvodUvod

Analogni sistemi video-nadzora polako odlaze u istoriju. Postoje Analogni sistemi video-nadzora polako odlaze u istoriju. Postoje mnogi razlozi za to. Komplikovani su za korišćenje, skupi su za mnogi razlozi za to. Komplikovani su za korišćenje, skupi su za održavanje i nefleksibilni su. Tehnička rešenja th sistema održavanje i nefleksibilni su. Tehnička rešenja th sistema godinama se nisu menjali. Analogni signal iz video kamere godinama se nisu menjali. Analogni signal iz video kamere povezan je na jedan video procesorski uređaj. Sva oprema je povezan je na jedan video procesorski uređaj. Sva oprema je centralizovana u kontrolnoj sobi u kojoj je nekoliko monitora, centralizovana u kontrolnoj sobi u kojoj je nekoliko monitora, videorekordera i sl. Takav kocept rešenja nije menjan godinama videorekordera i sl. Takav kocept rešenja nije menjan godinama i zadovoljavao je samo kod rešenja sa malim brojem kamera. i zadovoljavao je samo kod rešenja sa malim brojem kamera. Uvođenjem optike rešavao se samo jedan problem – problem Uvođenjem optike rešavao se samo jedan problem – problem udaljenosti kamera od mesta nadzora. Uzimajući u obzir udaljenosti kamera od mesta nadzora. Uzimajući u obzir današnje zahteve, gde različite službe i osobe žele sa više današnje zahteve, gde različite službe i osobe žele sa više mesta da prate šta snimaju kamere, a sa druge strane sve veća mesta da prate šta snimaju kamere, a sa druge strane sve veća primena i razvoj računarske mreže doveli su do gotovo primena i razvoj računarske mreže doveli su do gotovo potpunog potiskivanja analognog sistema video nadzora. potpunog potiskivanja analognog sistema video nadzora. Današnji moderni, digitalni mrežni video sistemi rešavaju Današnji moderni, digitalni mrežni video sistemi rešavaju mnoge probleme a i efikasniji su i jeftiniji. Kontrolna soba se mnoge probleme a i efikasniji su i jeftiniji. Kontrolna soba se može smestiti bilo gde (u svaku službu) i bilo kada, jer za njeno može smestiti bilo gde (u svaku službu) i bilo kada, jer za njeno funkcionisanje je potreban samo mrežni kabl i računar.funkcionisanje je potreban samo mrežni kabl i računar.

Page 3: Video Nadzor

Koncept video nadzora, baziran na računarskim mrežama daje Koncept video nadzora, baziran na računarskim mrežama daje veliku efikasnost, drastično smanjuje ukupnu cenu sistema veliku efikasnost, drastično smanjuje ukupnu cenu sistema video nadzora (u odnosu na analogni sistem), jer se već video nadzora (u odnosu na analogni sistem), jer se već postojeća računarska mreža koristi za prenos video (i audio) postojeća računarska mreža koristi za prenos video (i audio) signala. Kvalitet snimljene slike je bitno bolji nego kod signala. Kvalitet snimljene slike je bitno bolji nego kod analognog sistema, presnimavanje (kopiranje) je bez gubitka analognog sistema, presnimavanje (kopiranje) je bez gubitka

kvaliteta slike, pretraživanjekvaliteta slike, pretraživanje je brzo i jednostavno (po kameri, je brzo i jednostavno (po kameri, vremenu, događaju,...) a moderni algoritmi rada takvih vremenu, događaju,...) a moderni algoritmi rada takvih sistema omogućuju i smanjenje broja zaposlenih na sistema omogućuju i smanjenje broja zaposlenih na obezbeđenju, na praćenju proizvodnje rada...Osim toga obezbeđenju, na praćenju proizvodnje rada...Osim toga osoblju koje radi na obezbeđenju umnogome olakšava rad. osoblju koje radi na obezbeđenju umnogome olakšava rad. Npr. kod sistema sa više desetina kamera, većina slika su Npr. kod sistema sa više desetina kamera, većina slika su nebitne informacije. Automatsko preusmeravanje slike na nebitne informacije. Automatsko preusmeravanje slike na monitor (uz mogućnost zvučnog signala) i uključivanje kamere monitor (uz mogućnost zvučnog signala) i uključivanje kamere s obzirom na unapred definisani događaj (npr. otvaranje vrata, s obzirom na unapred definisani događaj (npr. otvaranje vrata, prozora, pokret, vatra, dim, vlaga, zaustavljana mašina, prozora, pokret, vatra, dim, vlaga, zaustavljana mašina, zaustavljena traka...) osobama odgovornim za sigurnost zaustavljena traka...) osobama odgovornim za sigurnost odmah daje informaciju da se nešto dešava i pokazuje im o odmah daje informaciju da se nešto dešava i pokazuje im o čemu se radičemu se radi

Page 4: Video Nadzor

Glavne osobine digitalnih sistema video nadzora preko mreže:Glavne osobine digitalnih sistema video nadzora preko mreže:

- istovremeni nadzor, snimanje i pregledanje snimljenog materijala - istovremeni nadzor, snimanje i pregledanje snimljenog materijala - brz pristup bilo kojoj kameri, bilo kada, bez obzira na udaljenost, bez - brz pristup bilo kojoj kameri, bilo kada, bez obzira na udaljenost, bez

obzira da li obzira da li još neko koristi istu kameru i bez obzira na lokaciju korisnika još neko koristi istu kameru i bez obzira na lokaciju korisnika - "kontrolana soba" nalazi se svuda i stalno - "kontrolana soba" nalazi se svuda i stalno - pristup određenim informacijama i nivoima se reguliše preko lozinke - pristup određenim informacijama i nivoima se reguliše preko lozinke - lako i jeftino unapređenje sistema - lako i jeftino unapređenje sistema - odličan kvalitet snimljenog materijala - odličan kvalitet snimljenog materijala - jednostavno snimanje kopija na udaljenim lokacijama (sigurnost - jednostavno snimanje kopija na udaljenim lokacijama (sigurnost

podataka) podataka) - na svakoj slici se nalazi naziv lokacije, datum i vreme - na svakoj slici se nalazi naziv lokacije, datum i vreme - lako i jednostavno štampanje bilo koje slike na papir - lako i jednostavno štampanje bilo koje slike na papir - napredni algoritmi kontrole (pred alarmno snimanje, maskiranje - napredni algoritmi kontrole (pred alarmno snimanje, maskiranje

određenih određenih područja, automatsko snimanje...)područja, automatsko snimanje...) napredno i brzo pretraživanje baze snimljenog video materijala (po napredno i brzo pretraživanje baze snimljenog video materijala (po

lokaciji, lokaciji, datumu, vremenu, alarmnom događaju...)datumu, vremenu, alarmnom događaju...)

Page 5: Video Nadzor

Izgradnjom samo jedne mreže (LAN, WAN, itd.) značajno se Izgradnjom samo jedne mreže (LAN, WAN, itd.) značajno se štede sredstva, jer se ista mreža koristi i za podatke i za video-štede sredstva, jer se ista mreža koristi i za podatke i za video-nadzor .nadzor .Pristup mreži preko različitih komunikacionih medijuma (GSM, Pristup mreži preko različitih komunikacionih medijuma (GSM, GPRS, Internet, ADSL, ISDN, obična telefonska linija) ovlašćenim GPRS, Internet, ADSL, ISDN, obična telefonska linija) ovlašćenim korisnicima pruža i mogućnost daljinskog nadgledanja i kontrolu korisnicima pruža i mogućnost daljinskog nadgledanja i kontrolu radnog procesa kao i procesa proizvodnje, bez obzira na njihovu radnog procesa kao i procesa proizvodnje, bez obzira na njihovu fizičku lokaciju.fizičku lokaciju.Dakle moderni digitalni sistemi su višestruko efikasniji i Dakle moderni digitalni sistemi su višestruko efikasniji i fleksibilniji od uobičajenih analognih sistema video-nadzora. fleksibilniji od uobičajenih analognih sistema video-nadzora. Ukupna cena digitalnih sistema video-nadzora je višestruko niža Ukupna cena digitalnih sistema video-nadzora je višestruko niža od neefikasnih i nefleksibilnih analognih sistema.od neefikasnih i nefleksibilnih analognih sistema.

Page 6: Video Nadzor

Video nadzor preko mreže – Osnovni pojmoviVideo nadzor preko mreže – Osnovni pojmovi

Principjelna šema realizacije video nadzoraPrincipjelna šema realizacije video nadzora

Dajem principjelnu šemu realizacije video-nadzora preko računarske mreže.Dajem principjelnu šemu realizacije video-nadzora preko računarske mreže.

Kao što vidimo iz šeme, potrebne su nam kamere i video-server. I ništa više. Naravno i računarska mreža na koju ćemo priključiti video-server

Page 7: Video Nadzor

Koliko to košta?Koliko to košta?

Cena zavisi od projekta, tipu digitalnog servera, vrsti i lokaciji kamera. Sagledavajući Cena zavisi od projekta, tipu digitalnog servera, vrsti i lokaciji kamera. Sagledavajući sve sve

osobine (koje se mogu porediti) digitalni sistemi su jeftiniji od klasičnih analognih. osobine (koje se mogu porediti) digitalni sistemi su jeftiniji od klasičnih analognih. Naravno, tu su i osobine koje analogni sistemu uopšte nemajuNaravno, tu su i osobine koje analogni sistemu uopšte nemaju

Šta je video-serever?

Video-server je "stand alone" (samostalan) uređaj za lokalni i daljinski video nadzor, snimanje i alarmiranje. To nije PC računar i nema Windowse. Radi se o kompletnom rešenju i visoko specijalizovanom hardveru i RTOS-u (real time operating system).

Page 8: Video Nadzor

Postoje ulazi za alarme na koje se povezuju različiti senzori (pokreta, Postoje ulazi za alarme na koje se povezuju različiti senzori (pokreta, vrata/prozor, dim, vatra, ugljen-monoksid, voda, lom stakla, alarmi iz vrata/prozor, dim, vatra, ugljen-monoksid, voda, lom stakla, alarmi iz proizvodnje, itd.) Uređaji imaju ulaze i za releje kojima se upravlja sa proizvodnje, itd.) Uređaji imaju ulaze i za releje kojima se upravlja sa udaljene lokacije (za uključivanje i isključivanje drugih uređaja, npr. udaljene lokacije (za uključivanje i isključivanje drugih uređaja, npr. svetlo, električne brave...) Uređaji imaju mogućnost telemetrije i svetlo, električne brave...) Uređaji imaju mogućnost telemetrije i daljinsko upravljanje sa kamerama. Tu je i web-server za slanje daljinsko upravljanje sa kamerama. Tu je i web-server za slanje podataka preko lokalne i internet mreže. Tu je i hard disk, za podataka preko lokalne i internet mreže. Tu je i hard disk, za snimanje podataka od nekoliko dana do nekoliko meseci. Video-snimanje podataka od nekoliko dana do nekoliko meseci. Video-serveri su spremni za tehnologije koje nam dolaze (UMTS, Gigabit serveri su spremni za tehnologije koje nam dolaze (UMTS, Gigabit Ethernet, Brze Bežične Mreže) bez ikakvih dodatnih investicijaEthernet, Brze Bežične Mreže) bez ikakvih dodatnih investicija

Princip rada video-servera

Video-server pretvara dolazni analogni signal sa kamera u digitalni, vrši njegovu kompresiju, pretvra ga u IP pakete koje šalje preko LAN priključka u lokalnu mrežu. Na taj način svaki računar u mreži ima pristup svim opcijama (naravno uz softver koji je besplatan i uz poznavanje lozinke za pristup uređaju.)

Page 9: Video Nadzor

Instalacija softveraInstalacija softvera

Instalacija softvera na računar na kojem se želi pratiti Instalacija softvera na računar na kojem se želi pratiti video-nadzor je krajnje jednostavna. "Pozove" se server, video-nadzor je krajnje jednostavna. "Pozove" se server, otkuca šifra i server će program koji je smešten u njemu otkuca šifra i server će program koji je smešten u njemu automatski instalirati na Vaš računar.automatski instalirati na Vaš računar.

Page 10: Video Nadzor

Zašto video-server od proizvođača "Dedicated micros"?Zašto video-server od proizvođača "Dedicated micros"?

Mogli bih da navodimo dosta vrhunskih performansi ovog Mogli bih da navodimo dosta vrhunskih performansi ovog video-servera: od toga da je odnos cena/performanse video-servera: od toga da je odnos cena/performanse ubedljivo najbolji od svih drugih svetskih proizvođača pa do ubedljivo najbolji od svih drugih svetskih proizvođača pa do toga da je to britanski proizvod, da je Britanija prva zemlja u toga da je to britanski proizvod, da je Britanija prva zemlja u svetu po broju kamera, po broju umreženih kamera.... svetu po broju kamera, po broju umreženih kamera....

navešćemo samo podatak da "Dedicated micros" pokriva 75 navešćemo samo podatak da "Dedicated micros" pokriva 75 % svetskog tržišta video-servera. Ako je 75 % svetske % svetskog tržišta video-servera. Ako je 75 % svetske populacije koje je izabralo video-server od ovog populacije koje je izabralo video-server od ovog

proizvođača pogrešilo, pogrešiti ćete i Vi pri izboruproizvođača pogrešilo, pogrešiti ćete i Vi pri izboru

Page 11: Video Nadzor

Modeli video-servera / snimača od firme "Dedicated micros"Modeli video-servera / snimača od firme "Dedicated micros"

a. Eco 4 a. Eco 4 b. D4 b. D4

c. Digital sprite c. Digital sprite d. BX2 d. BX2 e. DV-IPe. DV-IP

Model DV-IP je "isključivo" mrežni video-server. Kad kažemo "isključivo" mislimo na sledeće. Ostali modeli imaju i kompozitni izlaz, ostavila se mogućnost da ćemo dati video-server postaviti u "kontrolnu sobu" (portirska soba) i priključiti monitor na njega. Naravno na svim modelima postoji i mrežni priključak za mrežu. DV-IP je uređaj koji je "raskinuo" tradiciju da se uz njega povezuje klasičan monitor. Namenjen je isključivo mreži.

Page 12: Video Nadzor

Na osnovu svojih karakteristika, na osnovu vrlo povoljne cene u odnosu na Na osnovu svojih karakteristika, na osnovu vrlo povoljne cene u odnosu na ostale ostale uređaje, svojoj nameni da radi isključivo na mreži, naša preporuka je DV-IP. uređaje, svojoj nameni da radi isključivo na mreži, naša preporuka je DV-IP. Glavni Glavni "nedostatak" ovog uređaja je, ako imamo kontrolnu sobu (portirsku sobu) "nedostatak" ovog uređaja je, ako imamo kontrolnu sobu (portirsku sobu) moramo u moramo u nju postaviti umesto monitora – računar koji je prikačen na mreži. Najbolje je nju postaviti umesto monitora – računar koji je prikačen na mreži. Najbolje je da sada da sada pogledate uporedne karakteristike svih "Dedicated micros" pogledate uporedne karakteristike svih "Dedicated micros" video-servera/snimača koji su sastavni deo ovog dokumenta. Na taj način video-servera/snimača koji su sastavni deo ovog dokumenta. Na taj način uvidećete razliku između pojedinih uvidećete razliku između pojedinih modela a istovremeno se spremiti za upoznavanje sa osobinama DV-IP koje će modela a istovremeno se spremiti za upoznavanje sa osobinama DV-IP koje će biti biti izložene u daljem tekstu.izložene u daljem tekstu.

Šta je DV-IP?

•DV-IP je digitalni video-server. •Ima priključke za 4,9 ili 16 klasičnih kamera •Ima hard disk kapaciteta 40, 80, 160 ili 320 GB •Video snimak sa kamera se prati na bilo kom računaru u mrež

Page 13: Video Nadzor

Već smo ranije rekli kako se stavlja video-server u mrežu. DV-IP se povezuje Već smo ranije rekli kako se stavlja video-server u mrežu. DV-IP se povezuje na na računarsku mrežu, kao i svaki drugi video-server. Ponovimo još jednom: osim računarsku mrežu, kao i svaki drugi video-server. Ponovimo još jednom: osim video-video-servera nije nam potreban ni jedan dodatni uređaj (osim kamera, napajanja i servera nije nam potreban ni jedan dodatni uređaj (osim kamera, napajanja i računarske mreže). računarske mreže).

Mesto DV-IP u mreži

OSNOVNE OSOBINE DV-IP-a

Page 14: Video Nadzor

Slika se posmatra uživo sa kamera. Broj slika u sekundi koje uređaj može Slika se posmatra uživo sa kamera. Broj slika u sekundi koje uređaj može procesirati je procesirati je 50. Da bih stvorili sliku, koja će izgledati kao u realnom režimu, potrebno je 50. Da bih stvorili sliku, koja će izgledati kao u realnom režimu, potrebno je obraditi 25 obraditi 25 slika. Ako na uređaj priključimo max. broj kamera od 16, dobićemo slika. Ako na uređaj priključimo max. broj kamera od 16, dobićemo 50/16=3.125 slika u 50/16=3.125 slika u sekundi po kameri. To je sasvim dovoljno za sisteme tehničke zaštite. U sekundi po kameri. To je sasvim dovoljno za sisteme tehničke zaštite. U budućnosti budućnosti očekujemo da se dostigne da sa svih 16 kamera imamo realnu sliku. Jedini očekujemo da se dostigne da sa svih 16 kamera imamo realnu sliku. Jedini proizvođačproizvođačkoji je to dostigao je "Pelco", koji je izložio uređaj na sajmu u Birmingenu, maja koji je to dostigao je "Pelco", koji je izložio uređaj na sajmu u Birmingenu, maja 2004. 2004. godine, koji je u stanju da procesira 16 kamera u realnom režimu. Treba godine, koji je u stanju da procesira 16 kamera u realnom režimu. Treba napomenuti da napomenuti da su proizvodi "Pelc-a" postavljeni od "Bele kuće" do američkih nosača aviona i su proizvodi "Pelc-a" postavljeni od "Bele kuće" do američkih nosača aviona i da je cena da je cena znatno viša od ostalih videoservera u tom rangu. Ako ste zainteresovani za znatno viša od ostalih videoservera u tom rangu. Ako ste zainteresovani za potpunije potpunije karakteristike proizvoda "Pelco", kao i cene – kontaktirajte nas. Isto tako treba karakteristike proizvoda "Pelco", kao i cene – kontaktirajte nas. Isto tako treba imati na imati na umu da treba fajl veličine 25x16x(veličina slike) preneti preko računarske umu da treba fajl veličine 25x16x(veličina slike) preneti preko računarske mreže u jednoj mreže u jednoj sekundi. Kalkulator proračuna potrebnog kapaciteta hard diska.sekundi. Kalkulator proračuna potrebnog kapaciteta hard diska.

Posmatranje slike uživo

Načini posmatranja slike

Sliku na monitoru računara možemo posmatrati sa jedne kamere, sa 4,9,16 kamera istovremeno, možemo posmatrati sekvencijalno. Ti je i setovanje da se slika na monitoru pojavi automatski sa one kamere gde se nešto dešava u njenom vidnom polju...

Page 15: Video Nadzor

Kod analogne tehnike snimanja imali smo trake, koje smo morali da menjamo Kod analogne tehnike snimanja imali smo trake, koje smo morali da menjamo svaka 24 svaka 24 časa. Trake smo čuvali najčeće 15 dana, i onda smo ih presnimavali. Svakim časa. Trake smo čuvali najčeće 15 dana, i onda smo ih presnimavali. Svakim presnimavanjem gubili smo kvalitet. Pretraživanje snimljenog materijala je bilo presnimavanjem gubili smo kvalitet. Pretraživanje snimljenog materijala je bilo dugo i dugo i zamorno. Trajalo je satima, a najčeće i danima. Kod digitalne tehnike, zamorno. Trajalo je satima, a najčeće i danima. Kod digitalne tehnike, pretraživanje je pretraživanje je trenutno. Imamo izbor pretraživanja po sledećim kriterijumima: trenutno. Imamo izbor pretraživanja po sledećim kriterijumima: • vremenu: ukucamo datum, sat, minut i sekundu i naravno kameru i trenutno • vremenu: ukucamo datum, sat, minut i sekundu i naravno kameru i trenutno vidimo vidimo šta je kamera snimila tog trenutka. šta je kamera snimila tog trenutka. • VMD alarmu: pregledamo snimke samo kada je neko ušao u vidno polje • VMD alarmu: pregledamo snimke samo kada je neko ušao u vidno polje kamere kamere • definisanom alarmu: pregledamo snimke samo po unapred definisanom • definisanom alarmu: pregledamo snimke samo po unapred definisanom alarmu, alarmu, odnosno događaju: Kad je neko ušao na vrata, kad je neko uzeo sa stola odnosno događaju: Kad je neko ušao na vrata, kad je neko uzeo sa stola markirani markirani objekat, kad se upalilo svetlo, kad je mašina stala, kad je traka stala, kad se objekat, kad se upalilo svetlo, kad je mašina stala, kad je traka stala, kad se pojavio dim, kad se pojavio ugljen monoksid, kad se čuo pucanj, kad se desio pojavio dim, kad se pojavio ugljen monoksid, kad se čuo pucanj, kad se desio lom lom stakla, kad se... primera je bezbroj. Na ekranu imamo listu događaja. Izborom stakla, kad se... primera je bezbroj. Na ekranu imamo listu događaja. Izborom određenog događaja videćemo šta je kamera snimila na toj lokaciji. Sledeća određenog događaja videćemo šta je kamera snimila na toj lokaciji. Sledeća slika slika prikazuje spisak alarma koji su se desili, sa koje kamere se desio događaj, prikazuje spisak alarma koji su se desili, sa koje kamere se desio događaj, datum i vreme .datum i vreme .

Pretraživanje snimljenog materijala po datumu ili događaju

Page 16: Video Nadzor

Upravljanje pokretnim kameramaUpravljanje pokretnim kamerama

Imamo mogućnost preko računara u mreži da upravljamo pokretnim Imamo mogućnost preko računara u mreži da upravljamo pokretnim kamerama. Najčešče se danas postavljaju speed-dome kamere kamerama. Najčešče se danas postavljaju speed-dome kamere

Mogućnost dodavanja hard-diskova

Imamo mogućnost dodavanja diskova do kapaciteta od nekoliko terabajta.

Snimanje materijala na računaru....

Osim snimanja materijala na računaru, imamo i mogućnost štampanja slike, zamrzavanja slike, slika u slici..

Page 17: Video Nadzor

Viša Poslovno Tehnička Škola

Seminarski rad

Tema : Uspostavljanje komunikacije između dva računara bežičnim

putem do 1km udaljenosti

Seminarski rad

Tema : Uspostavljanje komunikacije između dva računara bežičnim

putem do 1km udaljenosti

Student; Branko Jelisavčić in 31/06 Užice 2007

Page 18: Video Nadzor

UVOD Još od ranih pocetaka razvoja Interneta (osamdesetih godina

prošlog veka) uočeno je da korisnici ovaj novi vid umrežavanja racunara najviše koriste u svrhe komunikacije. Taj trend se i kasnijom ekspanzijom razvoja interneta održao do današnjih dana. Istraživanja pokazuju, da i danas kao i pre desetak godina preko 90% korisnika interneta koristi u svrhe komunikacije, a preostalih 10% kao pretraživanje (popularno nazvano surfovanje) ili razmenu podaka bilo u licne ili poslovne svrhe. U prvim danima interneta komunikacija se odvijala putem elektronske pošte, a odmah zatim i putem IRC-a (Internet Relay Chat servisa) tj. komunikacije u realnom vremenu putem kucanja poruka koje se razmenjuju sa trenutno aktivnim korisnicima. Pocetkom devedesetih godina prošlog veka taj vid komunikacije, a najviše zaslugom pojavljivanja naprednih operativnih sistema tipa Windows 95, se preneo i na komunikaciju glasom i slikom (web kamere) putem raznih servisa (najrasprostranjeniji je tada bio Microsoft Netmeeting). No, nedovoljno razvijena infrastruktura, kao i slab protok podataka (mala brzina protoka) su doveli do toga da je ovaj vid komunikacije bio prakticno dostupan samo korisnicima u razvijenim zemljama sveta.

Page 19: Video Nadzor

BEŽIČNE RAČUNARSKE MREŽE

Mobilna telefonija je već dugo svuda oko nas. Da li nas nešto slično u bližoj budućnosti čeka i na polju računarskih mreža ? Bežična komunikacija postaje sve zastupljenija i na tom polju, a trend rasta će biti još izraženiji. Glavni razlozi za to su usvajanje IEEE 802.11 standarda za bežični Ethernet (Wireless Ethernet), njegovo prihvatanje od ogromne većine proizvođača, kao i značajan tehnološki napredak po pitanju brzine i pouzdanosti bežične komunikacije.

Pošto je u pitanju nova i još nedovoljno poznata tehnologija, kod korisnika je, s jedne strane, prisutno nepoverenje, a sa druge nerealni zahtevi i očekivanja. Ovim tekstom želimo da vam približimo svet Wireless LAN mreža (WLAN).

Page 20: Video Nadzor

STANDARDI Iako su ranije postojale alternative, danas se IEEE 802.11 standard apsolutno

nametnuo na tržištu. To treba pozdraviti jer za to postoje dobri razlozi, a i korisnici će imati manje briga u vezi međusobne kompatibilnosti opreme od različitih proizvođača. Samo u slučaju izuzetno specifičnih i i retkih primena, rešenje treba tražiti van okvira IEEE 802.11 standarda.

Da bi smo razumeli mogućnosti današnjih WLAN-ova moramo se detaljnije pozabaviti IEEE 802.11 standardom. Kao i široko rasprostranjeni 'ožičeni' Ethernet standard IEEE 802.3, tako i Wireless Ethernet IEEE 802.11 obrađuje prva dva od ukupno sedam nivoa ISO/OSI modela povezivanja - fizički nivo (PHY - Physical Layer) i nivo veze (MAC - Media Access Control Layer). Kod Wireless Ethernet-a fizički nivo više nije UTP, BNC ili fiber optički kabl već etar kroz koji se emituju infracrveni ili radio talasi. Infracrvena (Infrared - IR) tehnologija se danas izuzetno retko koristi za WLAN komunikaciju tako da se njom nećemo baviti.

Radio komunikacija kod WLAN-ova se obavlja u tzv. ISM (Industrial, Scientific & Medical) opsegu učestanosti koji je svuda u svetu prihvaćen kao opseg za čije korišćenje nije potrebna nikakva dozvola. ISM u stvari čine tri opsega frekfencija: 902 - 928 MHz, 2.400 - 2.483,5 MHz i 5.728 - 5.750 MHz. Od njih se, u ovom trenutku, najčešće koristi opseg oko 2.4 GHz, mada treba očekivati i sve veću primenu opsega oko 5.8 GHz. WLAN-ovi koriste Spread Spectrum modulacije proširenog spektra koje signal rasprostiru po širokom opsegu frekfencija i koje su dovele do prave male revolucije. Nije ni čudo, jer one omogućuju da više korisnika istovremeno deli isti frekfentni opseg bez međusobne interferencije, i pružaju mnogo veću otpornost na smetnje i prisluškivanje od modulacija 'uskog' spektra.

Page 21: Video Nadzor

PITANJE SIGURNOSTI

Pitanje sigurnosti je jedno od najčešće postavljanih kada su u pitanju WLAN mreže. Možda će to mnoge iznenaditi, ali brojni analitičari i eksperti za pitanja sigurnosti smatraju WLAN mreže sigurnijim od klasičnih ožičenih mreža. Za to postoje veoma jaki argumenti, a ne zaboravimo da i ožičene mreže imaju svoj bežični deo, tj. da emituju zračenja čiji intenzitet nije mali, naročito kod današnjih UTP mreža. Kada je u pitanju sigurnost, glavne razlike između LAN i WLAN mreža potiču od različitog fizičkog nivoa. Nećemo se ovde baviti brojnim ranjivostima ožičenih LAN mreža već ćemo ukratko obraditi nekoliko sigurnosnih mehanizama koje su na raspolaganju kod WLAN-ova, a koji se ne sreću u 'ožičenom' svetu. Spomenimo ponovo da sama Spread Spectrum tehnologija, kao što smo rekli, garantuje visok stepen sigurnosti. Pored nje mnogi Wireless uređaji imaju ugrađene opcije za kriptovanje. IEEE 802.11, standarno predviđa sigurnosnu tehniku poznatu kao Wired Equivalent Privacy (WEP) koja se bazira na korišćenju ključa i RC4 algoritma za kriptovanje. Korisnici koji ne znaju ključ ne mogu pristupati WLAN-u. Kriptovanje se neuporedivo lakše implementira kod WLAN-ova što je rezultiralo pojavom dosta nezavisnih proizvođača specijalizovanih za WLAN Security softver. Da bi neko pristupao WLAN mreži mora imati informacije o radio opsegu, korišćenom kanalu i podkanalu, sigurnosnom ključu i password-ima za autentifikaciju i autorizaciju korisnika. To je mnogo više podataka nego kod klasičnih ožičenih mreža i čini WLAN mreže veoma sigurnim. Kao zanimljivost, za kraj spomenimo i da Infrared komunikacija pruža ultra sigurnost na fizičkom nivou jer IR talasi ne prolaze kroz čvrste prepreke kao što su zidovi. To smanjuje broj mogućih primena ali garantuje da se u okviru jedne prostorije može formirati IR mreža koja će biti savršeno izolovana od spoljnog sveta.

Page 22: Video Nadzor

OPREMA I NJENE PRIMENE

U okviru WLAN-ova koriste se Wireless mrežne ISA, PCI ili PCMCIA kartice i Wireless pristupne stanice (Access Point). Wireless mrežna kartica je po svemu slična 'klasičnim' mrežnim karticama osim što umesto konektora za kabl, ima konektor za antenu. Za sve više nivoe umrežavanja, i 'klasična' i Wireless mrežna kartica se ponašaju identično i potpuno transparentno. Access Point nije bežični hab, već bi smo mogli da ga definišemo kao bridž između LAN i WLAN mreže. On, dakle, ima LAN port (po pravilu Ethenet) i WLAN port, tj. priključak za antenu. Služi da Wireless radne stanice pristupaju ožičenoj mreži, i obratno da korisnici iz ožičene mreže pristupaju WLAN-u. Spomenimo da se Access Point može koristiti i kao 'eksterna' Wireless mrežna kartica za umrežavanje samo jednog računara u WLAN.

Postoje dve osnovne topologije ili tipa Wireless Ethernet mreža. Prva je tzv. 'ad-hoc' ili peer to peer mreža koju čine samo Wireless radne stanice. Svaka stanica može direktno komunicirati sa bilo kojom drugom stanicom u okviru WLAN-a. Maksimalan broj radnih stanica u WLAN-u je toliki da se u praksi teško može dosegnuti. Ad-hoc mreže se brzo instaliraju, mobilne su i često su privremenog karaktera. Druga tip Wireless Ethernet mreže je tzv. infrastrukturna u kojoj Wireless radne stanice komuniciraju preko Access Point-a, bilo međusobno, bilo sa radnim stanicama u ožičenoj mreži. Tu se javlja i pitanje 'roaming'-a koje nam je poznato i iz mobilne telefonije, a predstavlja prelazak Wireless stanice sa jednog Access Point-a na drugi.

Page 23: Video Nadzor

ANTENE I DOMET

Domet Wireless uređaja zavisi od antena koje se koriste. Po širini ugla emitovanja postoje dva tipa antena. Prve su omni - direkcione antene koje signal emituju svih 360° i omogućuju point to multi-point komunikaciju. Nije neophodna optička vidljivost ali se domet značajno smanjuje zavisno od prepreka. Eksterne omni antene imaju pojačanje i do 15dB s kojim se postiže domet i do 10 - 20km. Dobra strana je što se sa ovakvim antenama mogu pokriti čitava područija i umrežiti svi mobilni ili stacionarni korisnici i cele LAN mreže koje se nalaze u okviru dometa. Jedan od pravaca razvoja Wireless Etherneta je i Internetu pristup baziran na ovome principu. Pokrivanje celih područija je priča za sebe, tu postoje posebne metode za merenje snage signala u pojedinim delovima, potrebno je iskustvo u vezi refleksije i difrakcije signala na preprekama i dr. Loša strana omni antena je što se signal razbacuje na sve strane, pa ga može primati i onaj ko nebi trebalo. Zato je ipak preporuka da se koristiti više usmerenih antena spojenih na uređaj preko tzv. antenskog splitera. ISM opseg kod nas nije previše korišćen a izbegavanje omni antena tamo gde je to moguće garantuje da će tako biti i u budućnosti. Wireless kartice i Access Point-i se standardno isporučuju sa malim onmi - dipol antenama čiji je domet na otvorenom oko 250m, dok je u zatvorenom 50 - 150m zavisno od tipa objekta. Drugi tip antena su uni - direkcione (usmerene) antene koje obično imaju ugao emitovanja od 10° do 70° i prvenstveno su namenjene za point to point vezu, mada naravno mogu raditi i point to multi-point. Mogu imati i dosta velike snage emitovanja od preko 20dB, pa samim tim i veći domet koji seže do nekoliko desetina kilometara. Kod usmerenih antena, po pravilu, je neophodna optička vidljivost. Najveći domet koji se može postići je oko 60-70 km, a korišćenjem određenih tehnika i više. Na tako velikim rastojanjima usmeravanje antena postaje složen zadatak koji zahteva posebnu aparaturu i obučen kadar. Spomenimo samo da se na ovakvim rastojanjima mora računati i na efekte kao što je zakrivljenje Zemljine lopte što povlači neophodnost montaže antena na visoke objekte. Mogu se koristiti i tzv. repeating stanice, tj. jedan link se može realizovati u nekoliko skokova – posebnih linkova. Koje je antene optimalno koristiti zavisi od konkretne primene i topologije terena. Postoji dosta prateće opreme za antene koja je često veoma korisna i preporučljiva. Pomenućemo zaštite od električnih pražnjenja (Lightening Protection) koje je veoma poželjno koristiti ako se antena montira na mesto koje nije dobro zaštićeno gromobranom. Interesantni su i već spomenuti antenski spliter-i (Antenna Splitter) koji omogućavaju da se na jedan Wireless uređaj spoji nekoliko antena.

Page 24: Video Nadzor

IZNENADNA PONUDA

Cisco, 3Com, Nortel, Cabletron i druge velike firme na polju računarskih mreža su se takođe već uključile u trku i, skoro preko noći, počele da nude svoja Wireless Ethernet rešenja. Metod za to je jednostavan i sastoji se u kupovini malih firmi specijalizovanih za Wireless Ethernet ili u OEM proizvodnji. Budućnost IEEE 802.11 standarda je time zagarantovana, a pred korisnicima je sve teža dilema oko izbora optimalne tehnologije - Wireless Ethernet ili razni xDSL-ovi, ISDN, Frame Relay i dr. Wireless Ethernet je danas potpuno zrela tehnologija, nezamenljiva u mnogim sitacijama kao što su instalacija mreže u istorijskim objektima pod zaštitom države, zatim na mestima gde je postavljanje kablova teško, preskupo ili čak nemoguće ili pak tamo gde se mreža mora instalirati brzo ili gde korisnici moraju biti mobilni. Wireless Ethernet često predstavlja najjednostavnije i najoptimalnije rešenje jer jedna Wireless kartica nekada može zameniti stotine metara fiber optičkog kabla i sve peripetije oko njegovog postavljanja. Ono što je sigurno je da će klasične ožičene LAN mreže još dosta dugo biti dominantne, ali da će udeo WLAN-ova naglo rasti i da će se stvari u budućnosti verovatno preokrenuti. S obzirom na povećanje brzine Wireless Ethernet-a postavlja se pitanje isplativosti dodatnih ulaganja u kabliranje kategorija 6 i pogotovu kategorije 7 (koje, uzgred budi rečeno, još zvanično nisu ni usvojene). Dok se iskoriste potencijali usvojenog standarda za kategoriju 5E koji podržava i Gigabit Ethernet 1000Base-T mreže na 1000 Mb/s, doći će do napredka Wireless Ethernet-a koji sada teško možemo predvideti i koji će možda potpuno potisnuti ožičene mreže.

Page 25: Video Nadzor

DETALJNIJE O NOVOJ VOIP TEHNOLOGIJI (Voice Over Internet Protokol – Prenos Glasa preko internet protokola)

VOIP Prednosti VoIP u odnosu na standardnu (fiksnu/mobilnu)telefoniju- Besplatni Pozivi (PC==>PC ili SipPhone==>SipPhone)- Pozivi na druge telefone su 6-10 puta jeftiniji (PC==>Phone)- Mogucnost telekonferencija (istovremeni poziv na više telefona)- Istovremeno slanje podataka (Tekst,Grafika,Video...) Prelazak klasicne telefonije na IP mreže obecava nam u buducnosti manje troškove

telefoniranja i primenu novih aplikacija. Ovaj prelazak, takode, predstavlja i izazov da se na pravi nacin ukomponuju dve potpuno razlicite tehnologije i filozofije. Pošto se osnovne postavke u voice i data svetu znacajno razlikuju, njihovo spajanje predstavlja znacajan problem za mrežne operatere kojima je cilj da pruže visok kvalitet voice usluga na koji smo i navikli. Zbog toga je prenos govora preko IP mreža (VoIP) trenutno vrlo aktulena tema medu IT profesionalcima. Ovaj clanak ima nameru da pruži informaciju o tome šta je neophodno ispuniti da bi se pružio visok kvalitet prenosa govora putem paketnih mreža, kao i da ukaže na neke strategije za njegovo postizanje, cak i na zagušenim mrežama.

VoIP mreža se cini složenom jer ukljucuje i voice i data komponente. Ranije su ove dve tehnologije koristile potpuno razlicitu filozofiju, odvojenu infrastrukturu i imale razlicite operatere. Mreže za prenos govora su oduvek bile odovjene od mreža za prenos podataka, jer je prenos govora zahtevao potpuno drugacije karakteristike mreža.

Page 26: Video Nadzor

Mreže za prenos podataka rade na principu paketnog prenosa. Prenos podataka je relativno neosetljiv na kašnjenje i džiter, ali je nedopustiv gubitak podataka. Kada su u pitanju podaci filozofija je drugacija. Glavna preokupacjija je da se podaci pouzdano prenesu putem nepouzdanih medija, bez obzira na kašnjenje. U svetu prenosa podataka opseg na mreži se uvek deli i zato su zagušenja i kašnjenja vrlo cesta.

Mreže za prenos govora rade na principu komutacije. Saobracaj na ovim mrežama je osetljiv na kašnjenje i smetnje. Filozofija prenosa govora je bila da se obezbedi "pet devetki" pouzdanosti (99,999%), zbog prirode govornih komunikacija. Telefonski prenos govora koristi samo njima dodeljen opseg u mreži tako da se kašnjenje vrlo retko javlja kao problem.

Faktori koji uticu na kvalitet prenosa podataka su sasvim drugaciji od

onih koji uticu na prenos govora. Na primer, na podatke, koji su "bursty" (u jednom trenutku šalju se i primaju na citavom opsegu komunikacijskog kanala, a u drugom koriste samo mali deo opsega) kašnjenje generalno i ne utice. S druge strane na kvalitet prenosa govora, koji je semplovan, kodiran i emitovan konstantnom brzinom uticu cak i vrlo mala kašnjenja.