Sadraj

Uvod............................................................................................................................................11. Povijest istraivanja................................................................................................................22. Slojevi eneolitika Varvare.......................................................................................................43. Bronano doba velike gradine u Varvari................................................................................63.1. Rano bronano doba velike gradine u Varvari.....................................................................73.2. Srednje bronano doba velike gradine u Varvari.................................................................83.3. Kasno bronano doba velike gradine u Varvari...................................................................94. Metalurgija bronce velike gradine u Varvari........................................................................104.1. Tehnologija lijevanja bakra................................................................................................114.2. Tipologija i kronologija predmeta lijevanih u kalupima....................................................12Zakljuak...................................................................................................................................13Popis ilustracija.........................................................................................................................14Literatura...................................................................................................................................15

15

Uvod

Bronano doba, peta je faza u razvoju u ljudskoj povijesti. Datum kada poinje bronano doba varira od regije do regije te se sa sigurnou ne moe uzeti jedan datum za poetak istoga. Ovo razdoblje u povijesti obiljeeno je uporabom bronce u izradi orua, oruja, posua i nakita. Bronca se najee dobivala kombinacijom bakra i kositra te se prvi put javlja na Srednjem istoku odakle se postepeno iri prema Europi. Poetak bronanog doba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini datira se u tree tisuljee prije Krista odnosno 2300./2200. pr. Kr., a karakteriziraju ga bronano dobne kulturne pojave, sveobuhvatni razvoj drutva a ne samo metalurgija izrade bronce. Bronano doba naih prostora unato velikom broju lokaliteta slabo je poznato zbog nedostatka istraenosti. Kraj bronanog doba datira se na prijelaz iz drugog u prvo tisuljee prije Krista odnosno 1000./750. pr. Kr. te ga karakteriziraju eljezno dobne kulturne pojave, drutvene promjene te metalurgija zagrijavanja i lijevanja eljeza.Lokalitet velika gradina u Varvari nalazi se na vrelu Rame odnosno sjeverozapadnom rubu gornjoramske kotline. Velika gradina u Varvari je specifina po tome to su na ovom lokalitetu utvrena etiri glavne razvojne faze: faza eneolitika te faze ranog, srednjeg i kasnog bronanog doba. Ovaj lokalitet jedan je od rijetkih na naem podruju na kojem je utvren postepeni prijelaz iz eneolitika u bronano doba te moemo govoriti o eneolitskom naselju koje se razvilo u bronano dobno naselje. Osim po kontinuitetu naseljenosti Velika gradina u Varvari posebna je i po izdvojenom sloju srednjeg bronanog doba. Velika gradina u Varvari dala je veliki broj reprezentativnih nalaza posebno keramike. Na keramici iz eneolitskog sloja s juga se odraava utjecaj jadranskih elemenata, dok sa sa sjevera prodire centralno balkanski i Podunavski kulturni areal koji se vide u tehnologiji, a djelomino i u oblicima keramike. Bronano dobna keramika pronaena u Varvari finije je teksture, peena s manje primjesa te je openito kvalitetnija od one iz enolitskog sloja. Veliku gradinu u Varvari karakterizira napredak tamonjih stanovnika u izradi keramike, metalurgiji, poljoprivredi, stoarstvu te svim ostalim aspektima ljudskog ivota kroz eneolitik u bronano doba.

1. POVIJEST ISTRAIVANJA

Na lokalitetu Velika gradina u Varvari poduzeto je nekoliko arheolokih iskopavanja.1. Prvo arheoloko iskopavanje na ovom lokalitetu izveo je 1899. godine Zemaljski muzej iz Sarajeva, a radove je vodio Vejsil uri. Prekopana je povrina od 750 metara kvadratnih otprilike u sredini platoa, uri je navodno iskopao sa sjeverne strane prapovijesni obrambeni bedem u duini od 25 metara. Osim bedema u njegovom izvjetaju spominje se da je na prvobitnoj povrini tla pronaeno vie ognjita i pei smjetenih u redove. Cijeli materijal koji je Vejsil uri pronaao u Varvari, a on je izrazito mali s obzirom na veliinu prekopanog terena, nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.[footnoteRef:1] [1: URI 1900, 99101.]

2. Godine 1960. uro Basler izveo je sondiranje malog opsega na junom dijelu platoa. Sondiranje je pokrenuto kako bi se utvrdilo jeli postoje stariji slojevi od do tada utvrenih bronano dobnih slojeva, iako je sondiranje poduzeto na maloj povrini prvi put je dobiven stratificirani arheoloki materijal. Analiza keramikog materijala pokazala je da pouzdano postoje slojevi stariji od kasnog bronanog doba i da je naselje moralo biti dugotrajno, te da moe pruiti izuzetno vane podatke za prouavanje geneze kulturno etnikih grupa na irem podruju june Bosne i Hercegovine.[footnoteRef:2] [2: OVI 1977, 8.]

3. U travnju 1963. godine nastavljeno je sondiranje a radove su vodili uro Basler i Borivoj ovi. Na junom dijelu platoa otvorene su dvije sonde: sonda E i sonda B, a na sjevernom dijelu otvorena je jo jedna sonda, sonda D koja je istraena samo do dubine od 0,40 m. Rezultati sondiranja iz 1963. godine pokazali su da se radi o nalazitu na kojem jo postoje dobro ouvani kulturni slojevi koji dokumentiraju jedan nesumnjivo kontinuiran razvoj tijekom relativno dugog vremena, od eneolitika do kraja kasnog bronanog doba.[footnoteRef:3] [3: URI 1900, 102.]

4. Prilika za istraivanje na veoj povrini ukazala se nekoliko godina kasnije, kad su otpoeli radovi na izgradnji hidroelektrane Rama. Voenje iskopavanja na Velikoj gradini bilo je povjereno Borivoju oviu sa njegovim strunim terenskim timom. Iskopavanje je obavljeno izmeu 21. svibnja i 12. lipnja 1967. godine. Plan iskopavanja bio je postavljen tako da se istrai neto vea povrina na junom dijelu platoa i neto manja na sjevernom, dok je u sredini platoa predvieno otvaranje samo dviju sondi. Rezultati ovog istraivanja upotpunili su stratigrafiju Velike gradine u Varvari te utvrdili da je bronano dobni sloj najdeblji, ponegdje i do 2 metra. Otkriven je i sloj iz eljeznog doba koji nije u kontinuitetu sastarijim slojevima, te dijelovi graevina iz Rimskog perioda. Osim slojeva iz eljeznog i Rimskog doba otkrivena je i mala jama koja je dala neto srednjovjekovne keramike.[footnoteRef:4] [4: OVI 1977, 10-12.]

5. Dopunsko istraivanje u jesen 1978. godine bilo je omogueno pranjenjem akumulacijskog jezera zbog remonta hidroelektrane Rama. Istraivanja su predvodili Tomislav Aneli, ore Odavi i Milko Bili koja su trajala od 21. kolovoza do 20. rujna. Ovim istraivanjem dobiveno je mnotvo novog reprezentativnog materijala i podataka posebno kad je u pitanju eneolitsko razdoblje te je utvrena kompletna stratigrafija Varvare. Pruen je potpuniji i bolje dokumentiran pregled nastanka i razvoja ovog naselja tijekom eneolitika te bronanog doba. [footnoteRef:5] [5: OVI 1983, 107-109. ]

Slika 1. Prikaz gornjoramske kotline (Preuzeto iz: http://www.prometej.ba, 24. 11. 2014.).

2. SLOJEVI ENEOLITIKA VARVARE

Stariji i mlai eneolitski elementi ne smjenjuju se u obliku jasno izdvojenih kulturnih i kronolokih stratuma, ve se prepliu i saimaju u toku jednog dugog i dosta sloenog procesa, koji se okonava na prijelazu u rano bronano doba te je potrebno imati uvid u taj cjelokupan razvoj da bi se mogao ocijeniti odnos tog supstrata prema kulturnim pojavama ranog bronanog doba.[footnoteRef:6] [6: URI 1990, 103-106.]

Velika gradina u Varvari slikoviti je primjer gdje se u kasnoeneolitskom kontekstu jo odraavaju jadranski elementi u tehnologiji, a djelomino i u oblicima keramike. Razumije se, ovoj fazi je sa sigurnou mogao biti pripisan i materijal iz sloja prvobitnog humusa iz sondi u kojim se ostali slojevi nisu mogli sigurno razdvojiti.[footnoteRef:7] [7: OVI 1983, 126.]

U eneolitskom sloju Varvare (Varvara A1) pronaeno je est osnovnih vrsta keramike. Osnovicu za izdvajanje ovih vrsta inio je karakteristian keramiki materijal tj. itave posude ili ulomci oboda, drki, dna, ornamentalni komadi itd, ukratko onaj dio koji se prilikom iskopavanja obino uzima kao tipian. U okviru eneolitskog sloja Velike gradine u Varvari zastupljene su ove keramike vrste: porozna neolitska keramika, neolitska keramika sa sitno mrvljenom kamenom primjesom, eneolitska keramika sa kamenom primjesom, eneolitska keramika sa prirodnom primjesom ili bez primjese, keramika sa sitno mrvljenom primjesom kristaliziranog krenjaka (kalcita) i sivo crna glaana keramika. [footnoteRef:8] [8: OVI 1977, 13-16.]

Sl. 2. Prikaz keramike iz eneolitika, (preuzeto iz ovi 1983, 29)

Ovaj lokalitet osim po specifinosti to se protee u dvije prapovijesne epohe poseban je i po tome to je, osim bogatstvu oblika keramikih posuda, pronaeno mnotvo ukraene keramike. Najei zastupljene tehnike ukraavanja su: nur (vrpasta) keramika, kratke i iroke vertikalne kanelure, kose kanelure s izraenim rebrima te jednostruka ili dvostruka bradaviasta ispupenja. Urezivanje je dobro poznato i koriste se gotovo iskljuivo cik-cak linije koje tvore motiv riblje kosti. Osim motiva riblje kosti poznat je i motiv pletenice kojeg ine nizovi kosih udubljenja. Za Veliku gradinu u Varvari, iako u malom broju pronaen, tipini su ukrasi vuedolskog stila izvedeni kombinacijom udubljenih ravnih linija u tehnici brazdastog ureza i nizova igosanih motiva.[footnoteRef:9] [9: OVI 1983, 139.]

Sl. 3. Ukraena keramika iz eneolitika, (preuzeto iz ovi 1983, 904)

3. BRONANO DOBA VELIKE GRADINE U VARVARI

Podruje gornjoramske kotline odnosno Velike gradine u Varvari dobro je istraeno zbog toga to je na ovom lokalitetu voeno nekoliko puta arheoloko istraivanje. Prostor ovog naselja je 4000 metara kvadratnih te je potvreno da su nastambe jednim dijelom bile izgraene od trajnog materijala (ljep), a kod pojedinih nastambi su pronaeni djelomini kameni temelji. Zbog naina gradnje kua odnosno materijala koji su koristili za gradnju moemo rei da se prapovijesni stanovnici nisu zadovoljili prirodnim geografskim uzvienim poloajem na kojem je naselje bilo podignuto. O podacima organizacije naselja moemo rei da je bilo zbijenog tipa i da su se kue gradile od drvenih greda koje su bile horizontalno poloene a na njih je dolazio kostur zida od vertikalno pobijenih kolaca u zemlju dok je meuprostor bio popunjen od drvenih oblica i letvica oblijepljenih zemljom, relativno su malih dimenzija. [footnoteRef:10] [10: Ibid 1983, 155-157.]

Keramika bronano dobne Velike gradine u Varvari nadovezuje se na prethodno eneolitsko razdoblje no kako u sveobuhvatnom razvoju drutva tako i u proizvodnji keramike dolo je do promjena. Keramika iz bronanog doba kvalitetnija je od one iz eneolitskog perioda to se vidi u tehnologiji proizvodnje, ukraavanju keramike, peena je s manje primjesa i finije je teksture. Karakteristino za ovo razdoblje je to to se po prvi put javlja keramika koje je peena bez primjesa to govori od napretku bronano dobnih stanovnika Velike gradine u Varvari.[footnoteRef:11] [11: OVI 1977, 17-21.]

O privredi nemamo mnogo pouzdanih podataka. Uobiajeno inzistiranje na dominantnoj ulozi stoarstva samo je teoretska pretpostavka, zasnovana vie na opim karakteristikama bronanog doba nego na realnim arheolokim pokazateljima. Ne treba gubiti iz vida da je u ovom periodu dolo do jakog razvoja poljoprivrede, na mjestima gdje je to bilo mogue, posebno u Istri. Nema nikakvih indicija da se na poetku bronanog doba velike gradine u Varvari moe govoriti o metalurgiji, ve se pronaeni bronani predmeti veu za kasnije periode razvoja bronanog doba na ovom lokalitetu.[footnoteRef:12] [12: OVI 1983, 171-174.]

3.1. Rano bronano doba Velike gradine u Varvari

U ovom poglavlju bit e obuhvaen period ranog bronanog doba na Velikoj gradini u Varvari. Kako na prostoru Bosne i Hercegovine tako i na gradini nije mogue jasno definirati kulturnu grupu u rano bronano doba, govorit emo jednostavno o znaajkama i postignuima stanovnitva na gradini u ovom periodu. Ova se faza (Varvara A3) u stratigrafskom i genetskom smislu nastavlja na prethodni eneolitski period, uoavamo je zahvaljujui nekim novim pojavama koje se pridruuju naslijeenim eneolitskim elementima.[footnoteRef:13] [13: URI 1900, 112-114.]

O privredi imamo jako malo sigurnih i direktnih podataka, malobrojni nalazi ivotinjskih kostiju nisu odreeni. Ukoliko bi se za ovaj period gradine mogla primijeniti slinost s bliskim okolnim naseljima onda bi smo mogli rei da su stanovnici gradine u ovom periodu uzgajali penicu i jednu vrstu jema, od ivotinja svinju i kozu. Osim uzgoja ivotinja i biljaka lov je bio izrazito vaan za ranobronane stanovnike gradine.[footnoteRef:14] [14: OVI 1983, 175.-178.]

Keramika proizvodnja u ovom periodu znatno je razvijenija od one u prethodnom. Karakteristina je keramika raena od nedovoljno preraene gline, bez primjesa ili s primjesom tuenog kamena s glaanom prevlakom. Od jednostavnijih oblika zastupljeni su razliiti jajasti i trbuasti lonci i drugi dublji recipijenti jednostavnog profila bez vrata. Ukraavanje posuda u ovoj fazi postoji ali nije razvijeno. Metliasti ukras posve iezava, a od ostalih arhainih oblika ukraavanja grublje keramike javljaju se udubljenja nastala utiskivanjem prsta po obodu, plastinim trakama i potkoviastim drkama.[footnoteRef:15] [15: Ibid 1983, 178.-183.]

Umjetnost ove faze manifestira se uglavnom na keramici. Moemo rei da dominira jedan anornamentalni stil, pojava koja je zapaena u vie europskih oblasti u ovom periodu. Panja se obraa na samo modeliranje posude i na odreene detalje, pa od tuda i razliita modulacija drki, vie dekorativno nego praktino motivirana. Malobrojni primjeri posuda ukraenih polukrunim udubljenjima ili kanelurama ponekad u kombinaciji s bradaviastim ispupenjima rezultat su nesumnjivog utjecaja iz Podunavlja to jo u veoj mjeri dolazi do izraaja u sljedeoj fazi.[footnoteRef:16] [16: OVI 1977, 30-36.]

3.2. Srednje bronano doba Velike gradine u Varvari

Za kronologiju bosanske grupe nalazita najznaajniji je lokalitet Velike gradine u Varvari. Na ovom lokalitetu sloj srednje bronce (Varvara B) stratigrafski je jasno izdvojen i bogat nalazima. Primijeeno je da u srednje bronanom horizontu Varvare pojedini oblici keramike imaju prethodnike ve u rano bronano doba i da se osim nesumnjive autohtone komponente keramiki i metalni predmeti mogu dovesti u vezu sa srodnim nalazima Hercegovine i Dalmacije, a djelomino i Karpatske kotline te Podunavlja.[footnoteRef:17] [17: OVI 1983, 198.]

Velika gradina u Varvari smjetena je na krenjakoj stijeni koju od zalea odvaja duboka klisura. Ostaci arhitekture naeni su u svim kulturnim slojevima, u profilima iskopanih blokova uoeni su ostaci arhitekture: podnice kua i kalotne pei to pokazuje da je u ovom stupnju naselja bila razvijena graevinska djelatnost. Istina je da su podnice samo djelomino ouvane, mnogo drugih graevinskih ostataka nalazi se u sekundarnom poloaju pa se zbog toga ne mogu sa sigurnou utvrditi oblici kua. O rasporedu kua unutar naselja za sada bi se teko moglo neto sigurnije rei jer ne raspolaemo dovoljno sigurnim podacima.[footnoteRef:18] [18: OVI 1977, 38-41.]

to se tie materijalnih nalaza iz srednje bronanog razdoblja gradine potrebno je spomenuti jednu ukrasnu iglu s punolijevanom bikoninom glavom i zadebljalim dijelom vrata, za koju Borivoj ovi pretpostavlja da se radi o lokalnom proizvodu na kojem je vidljiva starija tradicija igala sa zadebljalim perforiranim vratom i mlaa iz rane faze kulture polja sa arama koje imaju veliku bikoninu glavu.[footnoteRef:19] [19: Ibid 1977, 42-46. ]

Velika gradina u Varvari pruila je najvie nalaza po pitanju keramike iz srednjeg bronanog doba. Primjeri trbuastih posuda s blagim prijelazom s ramena na krai, cilindrini vrat i sa drkama raznog oblika javljaju se u Varvari u srednjem i poetku kasnog bronanog doba. Primjeri upravo tih trbuatih posuda oznaiti glavnu prekretnicu iz srednjeg u kasno bronano doba na gradini.[footnoteRef:20] [20: OVI 1983, 222-226.]

3.3. Kasno bronano doba Velike gradine u Varvari

U kasno bronano doba Velika gradina u Varvari inila je zaseban kulturni krug za razliku od okolnih podruja to su uvjetovali odreeni zemljopisni imbenici, kulturna svojstva, kretanja i mijeanja, razmjena i prijenos kulturnih dobara naroito iz unutranjosti Balkana. Ova faza (Varvara C) ne nastavlja se izravno na srednje bronano doba jer je u njoj dolo do znatnih promjena. Velika gradina u Varvari jedna je od rijetkih gdje su poduzeta vea sustavna istraivanja.[footnoteRef:21] [21: URI 1900, 114-116.]

Tragovi gospodarstva uoavaju se po posmrtnim obredima, ostacima u naseljima, po opim svojstvima kulture, po vezama i stanju na okolnim podrujima kao i po nainu ivota u to vrijeme. Tako se opaaju tragovi zemljoradnje, stoarstva, obrta, trgovine i razmjene te. Razvijenost gospodarstva najbolje karakteriziraju, sudei po ostacima kalupa na gradini se nalazila vea ljevaonica bakra, mnogobrojni maevi i bodei pronaeni na liburnskom prostoru koji pokazuju odreenu tipoloku bliskost s kalupima pronaenima na Varvari. U ovom razdoblju dolo je do naputanja gradine odnosno u 9. i 8. st. pr. Kr. na prijelazu iz bronanog u eljezno doba.[footnoteRef:22] [22: OVI 1983, 258-263.]

Bronano doba u Varvari obiljeeno je specijalizacijom poslova, izradom kvalitetne keramike i ljevaonicom bakra koja je i karakteristina za ovo doba. Ostaci eljezne troske koji su pronaeni u najmlaem stratumu pokazuju da je zanimanje stanovnika gradine poelo da se usmjerava na obradu eljeza za iju je proizvodnju bilo praktinije da se vri u neposrednoj blizini nalazita eljezne rude, to je moda jedan od uzroka naputanja gradine.[footnoteRef:23] [23: OVI 1977, 48-53.]

Sl. 4. Prikaz srpa iz bronanog doba, (preuzeto iz ovi 1983, 902)

4. METALURGIJA BRONCE VELIKE GRADINE U VARVARI

Velika gradina u Varvari jedno je od najbolje istraenih lokaliteta bronanog doba na prostoru Bosne i Hercegovine. Meu brojnim pokretnim arheolokim materijalom s ovog lokaliteta posebno mjesto zauzimaju kalupi za lijevanje bakra i bronce, koji ukazuju da je lijevanje bakra u nekoliko navrata predstavljala bitnu komponentu ivota stanovnika gradine.[footnoteRef:24] [24: LUDAJI 1990 2005, 59.]

Najvei broj kalupa pronaeno je prije Drugog svjetskog rata, a poslije svega nekoliko ulomaka kalupa. Pored kalupa pronaeno je vie komada glaanog kamena, keramikih cijevi te vei broj keramikih epova za kalupe. Ovi predmeti koji osim kalupa ine sastavni dio materijala metalurke radionice u poetku nisu pridobivali panju kakvu zasluuju te ih je jako mali broj sauvano u odnosu na kalupe. Iako ih je veliki broj pronaen zanimljivo je da u Varvari nije pronaen ni jedan cijeli kalup, dok veina ulomaka pokazuje tragove ee upotrebe i mehanika oteenja.[footnoteRef:25] [25: OVI 1983, 264-270.]

Slika 5. Prikaz ulomaka kalupa za lijevanje bronce (preuzeto iz: uri 1990, 119)

4.1. Tehnologija lijevanja bakra

Za poetke prapovijesne metalurgije karakteristina je obrada elementarnog bakra glaanjem i kovanjem, dok e tek u razvijenom eneolitiku zapoeti intenzivnije lijevanje bakra u kalupe. Poetci metalurgije u Bosni i Hercegovini vezani su za vuedolsku kulturnu grupu. Na Varvari je u najstarijem eneolitskom sloju pronaeno svega nekoliko ulomaka kalupa od peene zemlje, od kojih se samo za jedan moe pretpostaviti da je sluio za izlijevanje bakrenih ipki. Zbog veoma slabe ouvanosti teko je zakljuiti dali su ovi fragmenti pripadali dvojnim kalupima koji bi u tehnolokom smislu oznaavali zavrnu fazu razvoja metalurgije bakra u eneolitskom razdoblju.[footnoteRef:26] [26: OVI 1977, 55-63.]

U narednim fazama ivota na gradini metalurka aktivnost nije ostavila vidljive tragove tako da je tek u sloju ranog srednjeg bronanog doba pronaen jedan fragment kalupa veoma oteen te se ne moe utvrditi kakvi su se predmeti lijevali u njemu. Meu kalupima iz kasnog bronanog doba svakako treba istaknuti jedan kalup od peene zemlje u kojem se je izlijevao ma s jeziastom drkom blago profiliranog sjeiva.[footnoteRef:27] [27: LUDAJI 1991 2005, 60-62. ]

Najveim dijelom kalupi ovog horizonta napravljeni su od sitnozrnog i krupnozrnog glaanog kamena. Meu kalupima od glaanog kamena u tehnolokom smislu neto stariji bili bi kalupi sa kanalima za ulijevanje rastopljene bronce, dok bi se za kalupe od krupnozrnog glaanog kamena moglo sa sigurnou tvrditi da pripadaju najrazvijenijoj tehnologiji lijevanja bronce. Pored kalupa u mlaoj fazi ivota na gradini izraivan je i vei broj keramikih epova za kalupe, utvreno je takoer i vie ulomaka posuda debelog dna sa roiima. epovi za kalupe su rjee pravljeni od glaanog kamena, vjerojatno su izraivani od slomljenih odbaenih kalupa.[footnoteRef:28] [28: Ibid 1991 2005, 63-64.]

4.2. Tipologija i kronologija predmeta lijevanih u kalupima

Kao to je reeno u prethodnom poglavlju tek su u najmlaem horizontu bronanog doba konstatiran nalazi kalupa kod kojih se moglo odrediti kakvi su predmeti izlijevani u njima. Kao najstariji primjer spomenut je kalup od peene zemlje u kojem se lijevao ma s jezikom koji je imao jedno uzduno rebro na sjeivu. Teko je odrediti kojem je tipu ma pripadao jer nailazimo na razilaenje miljenja strunjaka po tom pitanju. Pojedini kalupi prikazuju negativne dijelove korica te zavretke korica za ma te pripadaju samom kraju bronanog doba. Pronaen je i vei broj kalupa za lijevanje dlijeta od kojih je jedno oblo lijevano dlijeto i sauvano.[footnoteRef:29] [29: LUDAJI 1991 2005, 66.]

Kalupi koji su sluili za izlijevanje koplja uglavnom su manjih dimenzija i dosta oteeni to onemoguava preciznije odreivanje tipova. Pojedini primjerci kalupa predstavljaju negative koplja plosnatog tipa te negative koplja sa kanelurama odnosno rebrima. Najblie analogije za oba tipa su svakako koplja iz ostave s Ometala kod Gamia, jer su predmeti datirani Ha B2-B3 fazu. Pored dlijeta i koplja za iju proizvodnju nalazimo vie dokaza na kalupima, sudei po nekoliko oteenih ulomaka s kalupa, na gradini su pravljene i druge vrsta orua. Tako moemo zapaziti da su izraivani noevi s jednim sjeivom, srpovi i vjerojatno ila. Kako su svi kalupi u izrazito loem stanju moemo ih samo datirati u kasno bronano doba.[footnoteRef:30] [30: OVI 1983, 388-394.]

Od nakita koji je izliven u kalupima konstatirane su tri vrste igala: igle sa kuglastom glavicom iznad koje se nalazi produetak u obliku glave avla, igle sa kuglastom glavicom iznad koje je iljasti produetak, te igle s jednostavnom glavicom. Kako su ove posljednje utvrene na veoma oteenim kalupima ne moemo ih ni kronoloki ni tipoloki preciznije odrediti s obzirom na razne varijante igala sa kuglastom glavicom koje imaju irok kronoloki okvir u bronanom i eljeznom dobu. Mogue je da u kultne predmete spadaju i spomenuta dlijeta. Veoma tanki sadnici sigurno nisu doputali da se s ovim oruem obrauje drvo ili neki tvri materijal a i sam kalup ne dozvoljava ee lijevanje.[footnoteRef:31] [31: LUDAJI 1991 2005, 67-68.]

Zakljuak

Bronano doba u prapovijesti Europe i naih prostora zauzelo je veliko prapovijesno razdoblje od 2300-750. pr. Kr. U ovom dobu dolo je do napretka u izradi oruja, orua, nakita i keramike to je vidljivo iz arheolokih nalaza kako s ovih prostora tako i s prostora cijele Europe. Velika gradina u Varvari jedan je od rijetkih lokaliteta na naem podruju na kojem je stratigrafski dokumentiran postepeni prijelaz iz eneolitskog u bronano dobni period to govori o naprednom i sofisticiranom stanovnitvu gradine koje se uspjeno prilagodilo bronanodobnim promjenama Sama injenica da je na ovom lokalitetu voeno nekoliko arheolokih kampanja te pronalasku brojnih reprezentativnih nalaza posebno kalupa govori nam da je velika gradina u Varvari morala imati posebno mjesto u bronano doba te da se u njoj nalazio znaajan metalurki centar kako za Bosne i Hercegovine tako i za prostor irega Balkana. Neobina je injenica da na ovom lokalitetu nisu pronaeni ostatci ivotinjskih kostiju. No iako dokazi nisu pronaeni bilo bi suludo tvrditi da se bronano dobni stanovnici velike gradine u Varvari nisu bavili stoarstvom, koje je najvanija grana poljodjelstva u bronano doba, ili pak lovom. Razvoj bronanog doba na lokalitetu velika gradina u Varvari ne moe se pratiti samo kroz razvoj metalurgije odnosno zagrijavanja i kovanja bakra ve moramo uzetu u obzir iru sliku. Ta ira slika podrazumijeva openiti napredak drutva kroz bronano doba to ine promjene u izradi, nainu ukraavanja te openitoj kvaliteti keramike, gradnji stambenih objekata, stoarstvu i poljoprivredi te sposobnosti izrade kompleksnijih orua i oruja od bronce.

Popis ilustracija

Slika 1. Prikaz gornjoramske kotline (Preuzeto iz: http://www.prometej.ba, 24. 11. 2014.)Slika 2. Prikaz keramike iz eneolitika (preuzeto iz: ovi 1983, Borivoj ovi et al., Praistorija jugoslavenskih zemalja IV, Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo, 24.) Slika 3. Prikaz ukraene keramike iz eneolitika (preuzeto iz: ovi 1983, Borivoj ovi et al., Praistorija jugoslavenskih zemalja IV, Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo, 904.) Slika 4. Prikaz srpa iz bronanog doba (preuzeto iz: ovi 1983, Borivoj ovi et al., Praistorija jugoslavenskih zemalja IV, Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo, 895.) Slika 5. Prikaz ulomaka kalupa za lijevanje bronce (preuzeto iz: uri 1900-Vejsil uri, Gradina na vrelu Rame prozorskog kotara, Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo 119.).

Popis literature

OVI 1983 Borivoj ovi et al, Prelazna zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV (ur. Alojz Benac), Akademija nauka i umjetnisti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanoloka ispitivanja, Sarajevo, 126-904.OVI, 1977 Borivoj ovi, Velika gradina u Varvari, Glasnik zemaljskog muzeja 32, Sarajevo, 5-77. URI 1900 Vejsil uri, Gradina na vrelu Rame prozorskog kotara, Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo, 99-124.LUDAJI 1991 2005 Neboja Ludaji, Metalurka radionica sa velike gradine u Varvari, Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo, 59-69.

1