vaš vodič za intelektualno vlasništvo u europi...3 vaš vodič za intelektualno vlasništvo u...

31
Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi PRATITE KORAK U SVIJETU INOVACIJA Osnove o zaštiti intelektualnog vlasništva u Europi www.iprhelpdesk.eu

Upload: others

Post on 29-Aug-2020

17 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

Vaš vodič za intelektualno vlasništvo

u Europi

PRATITE KORAK U SVIJETU INOVACIJA

Osnove o zaštiti intelektualnog vlasništva u Europi

ww

w.iprhelpdesk.eu

Page 2: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

3

The European IP Helpdesk Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi

SADRŽAJ

1. Žigovi

2. Industrijski dizajn

3. Patenti

4. Konsenzualni patenti

5. Poslovne tajne

6. Autorsko pravo

7. Baze podataka

8. Nazivi domena

9. Zemljopisne oznake

Europska služba za intelektualno vlasništvo

Upravljanje intelektualnim vlasništvom (eng. Intellectual Property - IP, u daljnjem tekstu hrv. krat. hrv. IV) ključni je element u poboljšanju konkurentnosti bilo koje tvrtke. Nažalost, malim i srednjim poduzećima (eng. Small and Medium-sized Enterprises - SME, hrv. MSP) često nedostaje vremena, resursa ili znanja za bavljenje pitanjima IV-a.Ovaj vodič ima za cilj pružiti odgovore na neka od glavnih pitanja intelektualnog vlasništva kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća. Razvijen je na temelju odgovora European IP Helpdesk-a na neka od često postavljenih pitanja (FAQ) koja su korisnici uputili European IP Helpdesk-u na njihovoj internetskoj stranici. Nadalje, na kraju svakog poglavlja navedeno je nekoliko dokumenata koji se mogu koristiti kao literatura za dodatne informacije.

Svaki dio ovog vodiča posvećen je jednom specifičnom pravu IV-a, a obuhvaća bitne aspekte njegove regulacije u Europi, kao i neka dodatna pitanja koja na temelju iskustva European IP Helpdesk-a, zanimaju europska mala i srednja poduzeća.

Svrha ovog vodiča nije biti iscrpan niti predstavlja službeni dokument Europske komisije. Vodič se pruža kao jedna od usluga European IP Helpdesk-a.

4

12

18

24

28

32

38

44

50

57

Page 3: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

5

ŽigoviThe European IP Helpdesk

1. Žigovi

• Što je žig?• Koji su načini registracije žiga?• Koji su zahtjevi za registraciju žiga?• Kakvu zaštitu pružaju žigovi?• Što je obveza korištenja?• Što je trgovačko ime?

Što je žig?Žig je ekskluzivno pravo nad korištenjem znaka u odnosu na dobra i usluge za koje je registriran. Žigovi se sastoje od znakova na temelju kojih se mogu razlikovati proizvodi (ili roba ili usluge) jednog trgovca od proizvoda drugih. Takvi znakovi uključuju:

Riječi Berg Osobna imena Peter Peters

Logotipe Slova PB

Brojeve 1 Boje

Oblik/ambalaža robe Zvukovi

Glavna funkcija žiga je identificirati trgovačko podrijetlo proizvoda. Osim toga, žigovi prenose poruku o kvaliteti proizvoda i na taj način olakšavaju izbor potrošača. Nadalje, koriste se u svrhu oglašavanja i mogu funkcionirati kao instrument ulaganja (npr. mogu se ustupiti, licencirati itd.).

Koji su načini registracije žiga?Registracija žiga može ići u tri različita pravca, odnosno razine: nacionalna, regionalna i međunarodna. Najbolji put obično ovisi o ciljanim tržištima, poslovnim i financijskim mogućnostima podnositelja zahtjeva, kao i komercijalnim očekivanjima.

?

?

1 EU slikovit (logo) žiga br. 1210187, vlasnika Bayerische Motoren Werke Aktiengesellschaft.

2 EU oblik žiga br. 008566176, vlasnika Intercontinental Great Brands LLC.3 EU boja žiga br. 000031336, vlasnika Kraft Foods Schweiz Holding GmbH.

1

2

3

Page 4: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

7

ŽigoviThe European IP Helpdesk

Nacionalna razinaRegistracija se provodi u državnim uredima za intelektualno vlasništvo, a zaštita se ostvaruje samo na teritoriju gdje je trgovački znak registriran.

Regionalna razina (EUTM)Zaštita žiga na razini EU može se ostvariti registracijom EU žiga (eng. EU trademark - EUTM) u Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo - European Union Intellectual Property Office (EUIPO).

Postupak prijave je jednostavan, uz jedinstven skup naknada i na službenom jeziku bilo koje države članice plus jednom od sljedećih jezika: engleski, francuski, španjolski, njemački ili talijanski. Obuhvaća teritorij svih država članica. Svaka fizička osoba ili pravna osoba iz bilo koje zemlje svijeta može podnijeti zahtjev za EUTM.

Međunarodna razina (Madridski sustav)Sustav međunarodne registracije žiga (poznat kao Madridski sustav) Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo - World Intellectual Property Organization

(WIPO) omogućava korisnicima zaštitu žiga na više od 100 teritorija podnošenjem jednog zahtjeva na jednom jeziku i plaćanjem jedinstvenog skupa naknada. Podnositelj zahtjeva mora ili imati tvrtku, ili imati prebivalište, ili biti državljanin nekog od teritorija koji se nalazi u sklopu Madridskog sustava.

Podnošenje ovog zahtjeva ima međunarodni karakter; međutim, nacionalni zakoni reguliraju registraciju na svakom teritoriju. Dodijeljeni međunarodni žig je „paket” nacionalnih žigova čiju valjanost moraju potvrditi nacionalni uredi za intelektualno vlasništvo u državama koje odabere podnositelj zahtjeva da bi bila važeća u tim državama. Prema tome, međunarodna prijava može biti prihvaćena na nekim označenim teritorijima, a odbijena u drugima.

Koji su zahtjevi za registraciju žiga?

Jasna i precizna prezentacijaZnak za koji se traži registracija kao žig mora moći biti predstavljen na način koji omogućuje da se predmet zaštite jasno i precizno odredi.ü riječ, logotip, note glazbe …û miris oblaka.

Prepoznatljivost (karakteristične osobine)Znak za koji se traži registracija kao žig mora biti prepoznatljiv i različit od robe ili usluga koje nose trgovački znak nekih drugih trgovaca.ü „BANANA” u odnosu na odjeću.û „BANANA” u odnosu na banane.

Ne smije zavaravatiZnak za koji se traži registracija kao žig ne smije zavaravati javnost, npr. što se tiče naravi, kvalitete ili geografskog podrijetla robe ili usluga. û „GLUTENFREE” za proizvod koji sadrži gluten.

WIPO

EUIPO?

NIPO

Page 5: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

9

ŽigoviThe European IP Helpdesk

Ne smije biti deskriptivan (doslovno opisan)Znak za koji se traži registracija kao žig ne smije biti doslovno opisan da određuje karakteristike robe ili usluga koje nose taj znak, kao što su njihova vrsta, kvaliteta, količina, namjena, vrijednost, geografsko podrijetlo itd. û „BANK” za financijske usluge.

Neuobičajen u jezikuZnak za koji se traži registracija kao žig ne smije biti znak ili oznaka onoga što je postalo uobičajeno u tom jeziku ili već uspostavljena praksa u trgovini. û „STIMULACIJA” za energetske napitke.

Protivno javnom redu ili moraluZnak za koji se traži registracija kao žig ne smije biti u suprotnosti s javnom politikom ili moralom. û „GONI SE/ JE** SE”.

Kakvu zaštitu pružaju žigovi?Ekskluzivno pravo koje se odnosi na žig omogućuje vlasniku da spriječi druge da koriste iste ili slične znakove za identične ili srodne proizvode i/ili usluge kao one zaštićene žigom tijekom trgovanja, bez prethodnog odobrenja vlasnika. Vlasnik žiga može prodati svoj žig nekom drugom tko će tada postati novi vlasnik žiga ili dati dopuštenje drugima da koriste žig uz obostrano dogovorene uvjete (tj. Ugovor o licenciranju žiga).

Teritorijalna zaštitaZaštita žigom je teritorijalne prirode, što znači da se prava za žigove daju i mogu se primjenjivati unutar zemljopisnih granica države ili regije gdje su registrirani.

Zaštita roba i uslugaRegistracija se uvijek obavlja za jednu ili više klasa određene robe i/ili usluga, što bi trebalo odgovarati onoj robi i/ili uslugama koje je komercijalizirao njezin vlasnik. Klase roba i usluga uspostavljene su Međunarodnim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga (Nica), kojim upravlja WIPO.

Trajanje zaštiteZaštita žigom vremenski je ograničena: u većini zemalja zaštita traje 10 godina od datuma podnošenja prijave i može se neograničeno obnavljati na razdoblja od 10 godina. Ova zaštita može prestati ako se pristojbe za obnovu ne plaćaju. Jednom kada zaštita žiga istekne, svatko može koristiti žig u trgovanju roba i usluga obuhvaćenih žigom kojem je istekao rok, bez kršenja prava. ?

Registracija(Podnošenje zahtjeva)

Obnova(neobvezno)

10 godina 10 godina x ∞

Page 6: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

11

ŽigoviThe European IP Helpdesk

Što je obveza korištenja?Da bi se održala registracija, žigovi se moraju upotrebljavati u potrošačkom društvu u odnosu na robu ili usluge za koje su registrirani. Ova obveza, koja je usvojena u većini zemalja, znači da ako u određenom roku nakon registracije (5 godina za EUTM-ove) vlasnik žiga ne upotrijebi žig, izgubit će svoje ekskluzivno pravo, te će stoga treće strane biti u mogućnosti koristiti i registrirati „neiskorišteni” žig za istu robu i usluge.

Što je trgovačko ime?Trgovačka imena (nazivi) i žigovi različite su stvari i ne smije ih se miješati. Trgovački naziv je jednostavno naziv tvrtke ili poduzeća i njegova jedina funkcija je identificirati tu tvrtku ili poduzeće. S druge strane, kao što je gore objašnjeno, funkcija žiga je prepoznati podrijetlo proizvoda ili usluga trgovca, razlikovati ih od onih koji pripadaju drugim trgovcima.

Iako trgovačka imena mogu biti žigovi i obratno, oni nisu automatski zamjenjivi. Način na koji se koriste odredit će radi li se o trgovačkom imenu ili žigu. Na primjer, trgovačka imena obično su riječi, a ne logotipi, koji se ne upotrebljavaju u vezi s proizvodima ili uslugama koje komercijalizira tvrtka, osim ako se naziv tvrtke i žig podudaraju.

Informativni listoviKako pretražiti žigove - How to Search for Trade MarksKomercijalizacija intelektualnog vlasništva: Ugovori o ustupanju

IPR materijaliIPR infografika o žigu u EU - IPR Chart on EU Trade MarkIPR infografika o međunarodnom žigu - IPR Chart on International Trade Mark (Madrid System)

VodičVaš vodič za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva

Sve navedene dokumente možete pronaći u našoj knjižnici.

Korisni dokumentiVodič za međunarodnu registraciju žigova prema Madridskom sporazumu i Madridskom protokolu - Guide to the International Registration of Marks under the Madrid Agreement and the Madrid ProtocolOsnovni pojmovi o žigovima - Trade Mark Basics Fact Sheets (INTA) Osnove o žigu u Europskoj uniji - Trade Mark Basics in the European UnionWIPO priručnik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use

Daljnje informacije ?

Npr. „Smith and Clark Limited” mogao bi biti trgovački naziv modne tvrtke „BANGIO”, žiga kojeg ta tvrtka koristi za komercijalizaciju cipela.

?

Page 7: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

13

Industrijski dizajnThe European IP Helpdesk

Što je industrijski dizajn?Industrijski dizajn je vanjski izgled cjelokupnog proizvoda ili njegovog dijela koji proizlazi iz posebnosti linija, kontura, boja, oblika, teksture i/ili materijala samog proizvoda i/ili njegovih ukrasa. Primjer dizajna koji se može zaštititi je:

Koji su pravci zaštite dizajna?Dizajn se može zaštititi na različite načine: kroz sustav registracije, sustav neregistracije i autorska prava.Registracija se može ostvariti na tri različite razine: nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj. Najbolji put obično ovisi o tržištima na kojima podnositelj zahtjeva namjerava poslovati.

Nacionalna razinaRegistracija se obavlja u nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo i zaštita se ostvaruje samo na teritoriju na kojem je dizajn registriran.

Regionalna razina (RCD i UCD)Zaštita industrijskog dizajna na razini EU može se ostvariti bilo putem registracije ili bez registracije:

EUIPO

NIPO

2. Industrijski dizajn

• Što je industrijski dizajn?• Koji su pravci zaštite dizajna?• Koji su zahtjevi za registraciju dizajna?• Kakvu vrstu zaštite podrazumijeva zaštita dizajna?

?

?

4 EU dizajn br. 002384685-0002, vlasnik Lifetime Brands Europe Limited.

4

Page 8: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

15

Industrijski dizajnThe European IP Helpdesk

Registrirani dizajn zajednice (eng. Registered Community Design - RCD)Zaštita dizajna na razini EU može se ostvariti registracijom RCD-a pri EUIPO. Postupak prijave je jednostavan, s jedinstvenim nizom naknada i na službenom jeziku bilo koje države članice plus jednom od sljedećih: engleski, francuski, španjolski, njemački i talijanski. Obuhvaća teritorij svih država članica. RCD može zatražiti bilo koja fizička ili pravna osoba iz bilo koje zemlje na svijetu.

Neregistrirani dizajn zajednice (eng. Unregistered Community Design - UCD)Ova vrsta zaštite ne zahtijeva registraciju i zaštita se ostvaruje automatski tijekom razdoblja od tri godine od javnog objavljivanja dizajna unutar EU.Ovaj pravac se obično koristi u sektorima gdje dizajn ima vrlo kratak rok trajanja (npr. modna industrija) budući da se ne radi o obnovljivom pravu i ne podrazumijeva nikakve naknade za registraciju.

Međunarodna razina (Haški sustav) Međunarodni sustav registracije dizajna WIPO-a (poznat kao Haški sustav) omogućava korisnicima da dobiju paket nacionalnih dizajna na preko 65 teritorija podnošenjem jedne prijave na jednom jeziku i plaćanjem jedinstvenog skupa naknada. Ova opcija može odgovarati kandidatima koji očekuju poslovanje na brojnim teritorijima. Podnositelj zahtjeva mora ili imati poduzeće, ili imati prebivalište ili biti državljanin bilo kojeg teritorija koji je dio Haškog sustava.

lako podnošenje ove prijave ima međunarodni karakter, nacionalni zakoni reguliraju registraciju na svakom teritoriju. Stoga bi međunarodna prijava mogla biti prihvaćena na nekim označenim teritorijima, a na drugim odbijena.

Koji su zahtjevi za registraciju dizajna?

NovostDizajn se smatra novim ako prethodno nije objavljen javnosti.

Individualan karakterProcjena individualnog karaktera sastoji se od provjere razlikuje li se ukupni dojam dizajna od ukupnog dojma koji se stvara ranije dostupnim dizajnom.

NefunkcionalnostOne značajke dizajna kojima upravlja isključivo tehnička funkcija ne dobivaju zaštitu.

Kakva se zaštita ostvaruje kroz zaštitu dizajna?RCD (eng. Registered Community Design) pruža svom vlasniku ekskluzivno pravo na korištenje svog dizajna i da spriječi treće strane da ga komercijalno koriste bez prethodnog pristanka.

UCD (eng. Unregistered Community Design) samo štiti od namjernog kopiranja, drugim riječima vlasnik dizajna može samo spriječiti treće strane da komercijalno koriste njegov dizajn ako je kopiran, a ne ako su treće strane samostalno stvorile sličan ili identičan dizajn. Vlasnici

WIPO

?

?

Page 9: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

17

Industrijski dizajnThe European IP Helpdesk

Informativni listoviPretraživanje dizajnaKomercijalizacija intelektualnog vlasništva: Ugovori o ustupanju

IPR materijaliIPR infografika : Dizajn zajednice - IPR Chart: Community DesignIPR infografika: Međunarodni dizajn (Haški sustav) – IPR Chart: International Design (Hague System)

VodičVaš vodič za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva

Sve navedene dokumente možete pronaći u našoj knjižnici.

Korisni dokumentiOsnove dizajna u Europskoj uniji - Design Basics in the European UnionWIPO priručnik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use

Daljnje informacije

dizajna, uključujući vlasnike UCD-a, mogu svoj dizajn prodati nekom drugom, koji će tada postati novi vlasnik dizajna ili dati dozvolu drugima za korištenje dizajna prema uzajamno dogovorenim uvjetima (npr. ugovor o licenciranju dizajna).

Teritorijalna zaštitaDizajni su teritorijalne naravi, što znači da se prava dizajna dodjeljuju i provode unutar geografskih granica zemlje ili regije u kojoj su registrirani.

Zaštita izgleda proizvodaZaštita dizajna obuhvaća izgled cijelog ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih estetskih značajki koje ne smiju biti određene samo njegovom tehničkom funkcijom.

Trajanje zaštiteRCD zaštita ograničena je na vremenski rok: u većini država 5 godina od datuma podnošenja zahtjeva za dizajn, što se može obnoviti na rok od 5 godina, do ukupnog roka od 25 godina. Zaštita dizajna može isteći i ranije ako se ne plaćaju pristojbe za obnovu.

UCD zaštita traje 3 godine i ne može se obnoviti. Kad jednom istekne, zaštita prestaje i svatko taj dizajn može komercijalno koristiti bez kršenja propisa vezano uz raniju zaštitu.

Registracija (Podnošenje zahtjeva)

Obnova(izborno)

Datum isteka(najviše 25 godina)

5 godina5 godina x

(najviše 4 puta)

Javno objavljivanje(unutar EU)

Datum isteka

3 godine

Page 10: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

19

PatentiThe European IP Helpdesk

Što je patent?Patent je ekskluzivno pravo dodijeljeno za zaštitu izuma (proizvoda ili procesa) koji nudi novo tehničko rješenje ili olakšava da se nešto učini na novi način. Vlasnik patenta uživa ekskluzivno pravo sprječavanja trećih strana da komercijalno koriste njegov izum u ograničenom vremenskom razdoblju. Zauzvrat, nositelj patenta mora izum otkriti javnosti u prijavi patenta.

Koji su pravci za zaštitu patenta?Registracija patenta može se provesti na tri različite razine: nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj (kroz sustav ugovora o suradnji na području patenata (eng. Patent Cooperation Treaty - PCT). Najbolji put obično ovisi o teritorijima na kojima tvrtka namjerava eksploatirati patent.

Nacionalna razinaRegistracija se obavlja u nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo, a zaštita se ostvaruje samo na teritoriju na kojem je patent registriran.

Regionalna razina (Europski patent)Europski patent može se dobiti za sve države ugovornice Europske patentne konvencije (eng. European Patent Convention - EPC) podnošenjem jednog zahtjeva, uz jedinstven skup naknada, Europskom patentnom uredu (eng. Europan Patent Office - EPO) na jednom od tri službena jezika (engleskom, francuskom ili njemačkom). Ovaj zahtjev ima međunarodni karakter; međutim, nacionalni zakoni reguliraju registraciju za svaki teritorij zasebno. Dodijeljeni europski patent tada je „paket” nacionalnih

EPO

NIPO

3. Patenti

• Što je patent?• Koji su pravci za zaštitu patenata?• Koji su zahtjevi za registraciju patenta?• Kakvu zaštitu pruža patentna zaštita?• Što je jedinstveni patent?• Mogu li patentirati računalni program?

?

?

Page 11: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

21

PatentiThe European IP Helpdesk

patenata koji, da bi stupili na snagu, moraju biti potvrđeni u nacionalnim uredima za intelektualno vlasništvo država koje je podnositelj zahtjeva odabrao.

Međunarodna razina (PCT)WIPO upravlja PCT sustavom koji omogućava korisnicima da dobiju patentnu zaštitu na više od 150 teritorija podnošenjem jednog zahtjeva na jednom jeziku i plaćanjem jedinstvenog skupa naknada. Podnositelj zahtjeva mora biti državljanin ili rezident države ugovornice PCT-a. Ovaj zahtjev ima međunarodni karakter; međutim, nacionalni zakoni reguliraju registraciju za svaki teritorij zasebno. U ovom će slučaju podnositelj prijave također dobiti „paket” nacionalnih patenata čije odobravanje ostaje pod nadzorom odgovarajućeg nacionalnog ili regionalnog patentnog ureda.

Patentni postupci zahtijevaju visok stupanj tehničke i pravne stručnosti. Preporučuje se traženje stručne pomoći.

Koji su zahtjevi za registraciju patenta?

Novost Izum mora biti nov u usporedbi s postojećim znanjem iz odgovarajućeg tehničkog područja – koji još nije postao dio tehničkih dostignuća.

Inovativni iskorakIzum mora biti takav da nije očit, drugim riječima, da ga osoba s prosječnim znanjem iz odgovarajućeg tehničkog područja ne može lako zaključiti.

Industrijska primjenaMora imati industrijsku primjenu (tj. može se proizvoditi ili koristiti u bilo kojoj industrijskoj grani, uključujući poljoprivredu).

Kakvu vrstu zaštite pružaju patenti?Ekskluzivno pravo dodijeljeno na temelju patenta omogućuje vlasniku da spriječi druge da bez prethodnog odobrenja vlasnika proizvode, koriste, nude na prodaju, prodaju ili uvoze proizvod ili proces zasnovan na patentiranom izumu. Vlasnik patenta može dati dozvolu drugima da koriste izum prema obostrano dogovorenim uvjetima (tj. ugovoru o licenciranju patenta). Vlasnik također može prodati patent nekom drugom tko će tada postati novi vlasnik patenta.

Teritorijalna zaštitaPatenti su teritorijalne naravi, što znači da su prava na patent dodijeljena i izvršiva unutar geografskih granica zemlje ili regije u kojoj su registrirani.

Trajanje zaštiteZaštita patenta vremenski je ograničena: 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta u većini zemalja. Patent može prestati ranije ako se ne plaćaju godišnje naknade. Jednom kada patent istekne, zaštita prestaje i svatko može komercijalno iskorištavati izum bez kršenja prava na patent.

WIPO

?

?

Registracija(Podnošenje zahtjeva)

Datum isteka

20 godina

Page 12: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

23

PatentiThe European IP Helpdesk

Što je jedinstveni patent?Europski patent s jedinstvenim učinkom (unitarni patent) europski je patent koji izdaje EPO, a čiji se jedinstveni učinak na području 26 država članica EU-a (Španjolska i Hrvatska su jedine države članice EU-a koje ne sudjeluju u ovoj shemi) daje nakon dodjele, na zahtjev vlasnika patenta. Iako još nije na snazi, jedinstveni patent pružit će podnositeljima zahtjeva način za stjecanje prava na patent u svakoj od 26 država sudionica istodobno, bez potrebe za nacionalnom ovjerom u svakoj zemlji, kao što je to slučaj za Europski patent.

Jednom kad ovaj jedinstveni režim stupi na snagu, podnositelji zahtjeva za patent moći će birati između različitih kombinacija klasičnih europskih patenata i jedinstvenih patenata, na primjer:

• jedinstvenog patenta za 26 država članica Europske unije koje zajedno s sudjeluju u shemi jedinstvenog patenta zajedno sa

• klasičnim europskim patentom koji djeluje u jednoj ili više država ugovornica EPC-a koje ne sudjeluju u shemi, kao što su Španjolska, Švicarska, Turska, Norveška, Island, itd.

Mogu li patentirati računalni program?Zakonom se isključuje mogućnost patentiranja softvera u Europi, ali o ovom pitanju se raspravlja. Kao posljedica toga, računalni program, kao takav, nije izum koji se može patentirati. Pod specifičnim uvjetima, patent se može odobriti za računalno implementiran izum, gdje se tehnički problem rješava na nov i neočit način. Dodatne informacije dostupne su na EPO web stranici.

Nadalje, kao što je spomenuto u odjeljku 6 (autorska prava) ovog Vodiča, računalni programi podliježu zaštiti autorskih prava u Europi, pod uvjetom da udovoljavaju uvjetima zaštite autorskih prava.

Informativni listoviKomercijalizacija intelektualnog vlasništva: Ugovori o ustupanju - Commercialising Intellectual Property: Assignment AgreementsLicenciranje tehnologije - Technology Licensing-inAutomatska analiza patenata - Automatic Patent AnalysisIzumiteljstvo, autorstvo i vlasništvo - Inventorship, Authorship and OwnershipObjavljivanje nasuprot patentiranju - Publishing vs. PatentingKako pretraživati informacije o patentima - How to Search for Patent Information

VodičVaš vodič za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation

Sve navedene dokumente možete pronaći u našoj knjižnici.

Korisni dokumentiKako dobiti europski patent, Vodič za podnositelje zahtjeva - How to Get a European Patent, Guide for Applicants Priručnik za izumitelje - Inventors’ HandbookPatentne parnice u Europi - Patent Litigation in Europe PCT-ov vodič za podnositelje zahtjeva - The PCT Applicant’s GuideWIPO priručnik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and UseEPO vodič za jedinstveni patent - EPO Unitary Patent Guide

Daljnje informacije

?

?

Page 13: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

25

Konsenzualni patentiThe European IP Helpdesk

Što je konsenzualni patent?Konsenzualni patent, također nazivan „malim patentom”, ekskluzivno je pravo dodijeljeno za izum, koji omogućuje njegovom vlasniku da na ograničeno vrijeme spriječi druge da bez njegovog odobrenja komercijalno koriste zaštićeni izum.

Koji su pravci zaštite konsenzualnog patenta?U EU se konsenzualni patenti mogu dodijeliti na nacionalnoj razini u sljedećim zemljama: Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Poljska, Portugal, Slovačka i Španjolska. Ne postoji europska ili međunarodna zaštita konsenzualnog patenta.

Koji su zahtjevi za registraciju konsenzualnog patenta? Pravila za registraciju konsenzualnog patenta razlikuju se od države do države. Stoga, iako se uglavnom zahtijevaju novost i inventivni iskorak, uvjeti zaštite konsenzualnog patenta razlikuju se ovisno o primjenjivom nacionalnom zakonodavstvu.

Koju vrstu zaštite pružaju konsenzualni patenti? Ekskluzivno pravo koje se dodjeljuje za konsenzualni patent općenito omogućuje njegovom vlasniku da spriječi druge da bez prethodnog odobrenja vlasnika proizvode, koriste, nude na prodaju, prodaju ili uvoze proizvod ili postupak zasnovan na zaštićenom izumu.

Teritorijalna zaštitaKonsenzualni patenti su teritorijalne naravi, što znači da se ekskluzivna prava dodjeljuju i provode unutar geografskih granica zemlje u kojoj su registrirani.

4. Konsenzualni patent (eng. utility models)

• Što je konsenzualni patent?• Koji su pravci zaštite konsenzualnog patenta?• Koji su zahtjevi za registraciju konsenzualnog patenta?• Koju vrstu zaštite pružaju konsenzualni patenti?• Koje su glavne razlike između konsenzualnog patenta i

patenta?• Mogu li pretvoriti patentnu prijavu u konsenzualni patent?

?

?

?

?

Page 14: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

27

Konsenzualni patentiThe European IP Helpdesk

Trajanje zaštiteZaštita konsenzualnog patenta vremenski je ograničena. Njegovo trajanje varira ovisno o važećem nacionalnom zakonodavstvu. U Europi to obično traje od 7 do 10 godina od datuma podnošenja prijave konsenzualnog patenta. Nakon isteka konsenzualnog patenta, zaštita prestaje i svatko ima pravo komercijalno iskoristiti izum bez kršenja prava vezanih uz konsenzualni patent.

Koje su glavne razlike između konsenzualnog patenta i patenata?Glavne razlike između konsenzualnog patenta i patenata su sljedeće:• Zahtjevi za stjecanje konsenzualnog patenta manje su strogi od

zahtjeva za patente. Kriterij novosti mora biti ispunjen, ali zahtjev za inventivnim iskorakom ili ne-očiglednosti, mnogo je niži. Stoga se zaštita konsenzualnog patenta često traži za izume s ograničenim inventivnim iskorakom, koji možda ne zadovoljavaju kriterije dodjele patenta.

• Trajanje zaštite konsenzualnog patenta kraće je nego za patente i razlikuje se od države do države (obično od 7 do 10 godina bez mogućnosti produljenja ili obnove).

• Naknade za stjecanje i održavanje konsenzualnog patenta općenito su niže.

Mogu li pretvoriti patentnu prijavu u konsenzualni patent? Mnoge zemlje dopuštaju pretvaranje patentne prijave u prijavu za konsenzualni patent (ili obratno) pod određenim uvjetima. Ovaj mehanizam često se koristi kada nadležna služba za zaštitu intelektualnog vlasništva odbije prijavu patenta zbog neusklađenosti sa zahtjevima za izdavanje patenta i podnositelj prijave odluči pretvoriti prijavu patenta u prijavu za konsenzualni patent.

Informativni listoviIzumiteljstvo, autorstvo i vlasništvo - Inventorship, Authorship and OwnershipObjavljivanje nasuprot patentiranju - Publishing vs. PatentingKako pretraživati informacije o patentima - How to Search for Patent Information

Sve navedene dokumente možete pronaći u našoj knjižnici.

Daljnje informacije

Registracija (Podnošenje prijave)

Datum isteka

od 7 do 10 godina

?

?

Page 15: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

29

Poslovne tajneThe European IP Helpdesk

Što je poslovna tajna?Svaka povjerljiva poslovna informacija koja pruža konkurentnu prednost poduzeću može se smatrati poslovnom tajnom. Vrsta podataka koja se može zaštititi kao poslovna tajna stoga je vrlo raznolika.

Može uključivati stručno znanje, tehničko znanje (potencijalno zaštićeno kao patent), ali i poslovne i komercijalne podatke poput popisa kupaca, poslovnih planova, recepata ili proizvodnih procesa.

Kao se zaštićuju poslovne tajne?Poslovne tajne ne zahtijevaju administrativne ili proceduralne formalnosti da bi bile zaštićene. Postoje, međutim, neki uvjeti koji se trebaju razmotriti da bi se informacije prema tome štitile kao poslovna tajna.

Te informacije moraju:• biti tajne, što znači da nisu opće poznate,• imati komercijalnu vrijednost zbog svoje tajnosti, te• podlijegati razumnim mjerama zaštite, koju obavlja osoba nadležna

za kontrolu informacija, a u svrhu zaštite tajnosti.

Spomenute razumne mjere mogu uključivati:• sigurnu pohranu povjerljivih podataka,• sklapanje ugovora o povjerljivosti podataka u kojima su predmet

poslovne tajne o kojima poslovni partneri moraju raspraviti, • uključujući klauzule o povjerljivosti unutar ugovora kao što su

ugovori o licenci, ugovori o radu, konzorcijski ugovori ili sporazumi

5. Poslovne tajne

• Što je poslovna tajna?• Kao se zaštićuju poslovne tajne?• Kakvu zaštitu pružaju poslovne tajne?• Što je to ugovor o povjerljivosti podataka?

?

?

Page 16: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

31

Poslovne tajneThe European IP Helpdesk

o partnerstvu, gdje je razmjena povjerljivih podataka vrlo vjerojatna i/ili potrebna.

Kakvu zaštitu pružaju poslovne tajne?Poslovne tajne ne daju „vlasnička prava” što znači da vlasnik poslovne tajne nema ekskluzivno pravo nad informacijom. Međutim, ako je informacija procurila od nekoga tko ima obvezu čuvati njezinu tajnost, takvo otkrivanje bi predstavljalo kršenje ugovora koji dopušta vlasniku poslovne tajne odgovarajuće pravne lijekove.

Štoviše, ako osoba stekne poslovnu tajnu nepoštenim sredstvima (kao npr. u slučaju špijunaže), većina europskih država i sve države članice EU pružaju zaštitu na temelju zakona o nepoštenoj konkurenciji.

Trajanje zaštitePoslovna tajna može se zaštititi na neograničeno vremensko razdoblje sve dok su ispunjeni uvjeti da se informacije smatraju poslovnom tajnom.

Što je to ugovor o povjerljivosti podataka (eng. Non-Disclosure Agreement)?Ugovor o povjerljivosti podataka (eng. Non-Disclosure Agreement - NDA), koji se naziva i sporazum o povjerljivosti, je pravno obvezujući ugovor u kojem jedna strana (strana koja je otkrila) pristaje dati drugoj strani (primateljici) povjerljive podatke, a druga se slaže da neće otkriti te informacije pod uvjetima utvrđenim ugovorom.

Ovisno o broju stranaka koje otkrivaju informacije, ugovori o povjerljivosti mogu biti „jednosmjerni” (poznati i kao jednostrani) s jednom stranom

koja otkriva informacije i drugom stranom koja prima informacije, ili „dvosmjerni” (također poznat kao bilateralni ili međusobni) kada svaka strana drugoj strani povjeri povjerljive podatke. Ponekad NDA mogu biti multilateralni ugovori s više od dvije uključene stranke.

Informativni listoviPoslovne tajne: Učinkovit alat za konkurentnost - Trade secrets: An Efficient Tool for Competitiveness Kako upravljati povjerljivim poslovnim informacijama - How to Manage Confidential Business InformationUgovor o povjerljivosti podataka: Poslovni alat - Non-Disclosure Agreement: A Business Tool

VodičVaš vodič za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation

PredlošciUzajamni ugovor o povjerljivosti podataka - Mutual Non Disclosure AgreementJednosmjerni ugovor o povjerljivosti podataka - One-Way Non-Disclosure AgreementUgovori o povjerljivosti podataka - Non-Disclosure Agreements

Osim predloška „Ugovora o povjerljivost podataka”, sve navedene dokumente možete pronaći u našoj knjižnici.

Korisni dokumentiWIPO priručnik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and UseRazmjena vrijednosti – Pregovarački ugovori o licenciranju tehnologije: Priručnik za obuku - Exchanging Value - Negotiating Technology Licensing Agreements: A Training Manual

Daljnje informacije

?

?

Page 17: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

33

Autorsko pravoThe European IP Helpdesk

Što je autorsko pravo?Autorsko pravo (ili copyright) izraz je koji se koristi za opisivanje prava koja autori imaju na svoja književna, znanstvena i umjetnička djela. Ne postoji iscrpan popis koji sadrži djela koja mogu biti zaštićena autorskim pravima. Međutim, postoji niz djela koja su obično zaštićena autorskim pravima na međunarodnoj razini:• književna djela poput romana, pjesama, predstava,

novinskih članaka,• računalni programi, baze podataka,• filmovi, glazbene skladbe i koreografije,• umjetnička djela poput slika, crteža, fotografija i skulptura,• arhitektura, i • oglasi (reklame), karte i tehnički crteži.

Mogu li se ideje zaštititi autorskim pravima?Ne, ideje kao takve ne mogu dobiti zaštitu autorskim pravima. Realizacije tih ideja mogu biti zaštićene autorskim pravima.

Kako nastaju autorska prava?Automatska zaštitaU EU se zaštita autorskih prava ostvaruje automatski od trenutka kada je djelo stvoreno i nije potrebna registracija ili druga formalnost. Međutim, neke zemlje dopuštaju dobrovoljnu registraciju/čuvanje djela zaštićenih autorskim pravima. Dakle, registracija ne predstavlja pravo, ali može biti korisna u nekim situacijama (npr. za rješavanje sporova oko vlasništva ili stvaranja, kako bi se olakšale financijske transakcije).

6. Autorsko pravo

• Što je autorsko pravo?• Mogu li se ideje zaštititi autorskim pravima?• Kako nastaju autorska prava?• Koji su zahtjevi za zaštitu autorskih prava?• Kakvu zaštitu pruža autorsko pravo?• Koja su srodna prava?

?

?

?

Page 18: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

35

Autorsko pravoThe European IP Helpdesk

Oznaka autorskog pravaIako nisu potrebne nikakve formalnosti za zaštitu autorskih prava, uobičajena je praksa da se na djelo dodaju oznake o autorskim pravima, kao što je spominjanje „sva prava pridržana” ili simbol ©, zajedno s godinom u kojoj je djelo nastalo, radi informiranja drugih na postojanje autorskih prava i time smanjivanje vjerojatnosti kršenja prava.

Koji su zahtjevi za zaštitu autorskih prava?Iako su autorska prava regulirana na nacionalnoj razini, pa se stoga zahtjevi mogu razlikovati od države do države, da bi se stekli uvjeti za zaštitu autorskih prava, djelo općenito mora:

• biti originalno: Ne postoji potpuna usklađenost na razini EU-a niti na međunarodnoj razini o onome što bi se trebalo podrazumijevati pod „izvorno”. Međutim, na temelju EU prava, može se reći da je zahtjev za originalnošću zadovoljen kada autor izrazi svoju kreativnost donošenjem slobodnih i kreativnih izbora, čiji rezultat je rad koji odražava njegovu osobnost.

• postojati u nekom obliku: Ne postoji usklađenost na razini EU-a oko toga mora li se djelo načiniti (fiksirati) u materijalnom obliku da bi se zaštitila autorska prava. Na državama članicama je da slobodno propišu da djela općenito ili bilo koja određena kategorija djela neće biti zaštićena, osim ako nisu fiksirana u nekom materijalnom obliku. Stoga će djela koja nisu fiksno predočena, kao što su nezabilježeni govori, možda dobiti zaštitu u nekim zemljama, a ne u drugim.

Kakvu zaštitu pruža autorsko pravo?

Teritorijalna zaštitaAutorska prava nalaze se u teritorijalnom i nacionalnom opsegu, pa se primjenjuju nacionalni zakoni zemlje u kojoj autor traži zaštitu. Međutim, brojni međunarodni ugovori i konvencije (npr. Bernska konvencija) omogućuju autorima uživanje zaštite u nekoliko zemalja svijeta, uključujući države članice EU-a.

Opseg zaštiteBernska konvencija daje autorima niz prava koja se mogu svrstati u dvije kategorije:• ekonomska prava, koja vlasnicima prava omogućuju kontrolu

korištenja svojih djela i naknadu za njihovu uporabu, kroz prodaju ili licenciranje drugima. Obično imaju oblik ekskluzivnih prava, osobito da omoguće autorizaciju ili zabranu izrade i distribucije kopija kao i javnog objavljivanja. Usklađena su na razini EU-a.

• Moralna prava, koja općenito nisu prenosiva, uključuju pravo autora na traženje autorskih prava, kao i njihovo pravo na prigovor zbog narušavanja ili omalovažavanja njihovog djela, što bi negativno utjecalo na njihovu čast ili ugled. Nisu usklađena na razini EU-a, tako da njihov opseg zaštite može varirati od države do države.

Trajanje zaštiteDok moralna prava obično nemaju vremensko ograničenje (traju vječno), ekonomska prava vremenski su ograničena. Bernska konvencija propisuje da ta ekonomska prava moraju trajati barem tijekom autorova života plus 50 godina od njegove smrti.

?

?

Page 19: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

37

Autorsko pravoThe European IP Helpdesk

Međutim, nacionalna zakonodavstva mogu pružiti dulju zaštitu (npr. u EU, 70 godina od smrti autora).

Koja su srodna prava?Srodna prava, poznata i kao bliska ili povezana prava, su ona prava koja, iako su povezana s autorskim pravima, odnose se na neki specifičan predmet i štite interese određenih nositelja prava, različitih od autora djela, poput izvođača, producenata (npr. filmova), televizijskih kuća i izdavača.

Ta su prava na međunarodnoj razini regulirana Rimskom konvencijom kojom se utvrđuje trajanje zaštite od 20 godina od kraja godine u kojoj je (i) izvršeno snimanje (fiksacija) (za fonograme i izvedbe koje su u njima sadržane), (ii) održana izvedba, (iii) emitiran televizijski program ili emisija.

Međutim, nacionalni zakoni obično predviđaju dulji rok zaštite (npr. rok od 50 godina za fonograme i izvedbe u EU).

Informativni listoviOsnove o autorskim pravima - Copyright EssentialsIzumiteljstvo, autorstvo i vlasništvo - Inventorship, Authorship and OwnershipUpravljanje IPR-om u razvoju softvera - IPR Management in Software DevelopmentLicenciranje tehnologije - Technology Licensing-in

VodičVaš vodič za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation

Koristan dokumentWIPO priručnik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use

Osim „WIPO priručnika za intelektualno vlasništvo” sve ostale dokumente možete pronaći u našoj knjižnici.

Daljnje informacije

Fiksacija/Nastup/Emitiranje

+ 50 godina

Datum isteka

Stvaranje djela

Smrt autora(+50 godina)

Život autora

?

Page 20: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

39

Baze podatakaThe European IP Helpdesk

Što je baza podataka?U EU se „baza podataka” sastoji od skupa neovisnih djela, podataka ili drugih materijala raspoređenih na sustavan ili metodičan način i pojedinačno dostupan elektroničkim ili drugim sredstvima.

Koji su pravci zaštite baze podataka?

Zaštita autorskih prava • Izvorne baze podataka mogu biti zaštićene autorskim pravima.• Baze podataka zaštićene autorskim pravom moraju biti izvorna

„intelektualna djela” (vidi odjeljak 6).• Autorska prava su najviša razina zaštite koju mogu dobiti baze

podataka u EU.• Vlasnik baze podataka je osoba koja je stvara.

Sui generis zaštita• Neoriginalne baze podataka - koje ne udovoljavaju uvjetima

za zaštitu autorskim pravima - mogu se u EU zaštititi posebnim pravom za baze podataka poznatim kao sui generis pravo baze podataka.

• Sui generis baze podataka ne moraju biti „intelektualna djela”, ali moraju pokazati da se u „kvalitativnom ili kvantitativnom smislu radi o znatnom ulaganju bilo u stjecanje, provjeru ili prezentaciju sadržaja” baze podataka.

• Vlasnik sui generis baze podataka je osoba koja stvara bazu, tj. osoba koja poduzima inicijativu stvaranja baze podataka i preuzima povezane investicijske rizike.

7. Baze podataka

• Što je baza podataka?• Koji su pravci zaštite baze podataka?• Koji su zahtjevi za ostvarivanje zaštite baze podataka?• Kakvu zaštitu pružaju prava na baze podataka?

?

?

Page 21: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

41

Baze podatakaThe European IP Helpdesk

• Neki primjeri zaštićenih neorginalnih baza podataka su telefonski imenici ili knjige zakona.

Koji su zahtjevi za ostvarivanje zaštite baze podataka?

Autorsko pravo• Da bi se stekla zaštita temeljem autorskog prava, baze podataka

moraju biti izvorna intelektualna djela. U EU, baze podataka koje zbog odabira ili uređenja svojeg sadržaja predstavljaju autorovo vlastito intelektualno stvaralaštvo, zaštitit će se kao takve autorskim pravima.

• Ne primjenjuju se drugi kriteriji za utvrđivanje njihove prikladnosti za zaštitu autorskih prava.

Sui generis• Za dobivanje sui generis zaštite potrebno je uložiti znatna sredstva

u stjecanje, provjeru i predstavljanje sadržaja baze podataka.• Kao znatno ulaganje podrazumijeva se financijsko i/ili

profesionalno ulaganje koje se može sastojati od korištenja financijskih sredstava i ulaganja vremena, truda i energije za pribavljanje i prikupljanje sadržaja.

Kakvu zaštitu pružaju prava na baze podataka?

Teritorijalna zaštita

Autorski zaštićene baze podatakaZaštita autorskih prava automatski se ostvaruje u svim državama potpisnicama Bernske konvencije, što uključuje sve države članice EU-a. Zbog nacionalnog opsega autorskih prava, među nacionalnim zakonima mogu se pojaviti manje razlike.

Sui generis baze podatakaOvdje se radi o pravu na području EU-a bez ikakvog ekvivalenta na međunarodnoj razini. To pravo mogu ostvariti samo tvorci baza podataka koji su državljani države članice ili imaju prebivalište na teritoriju EU.

Opseg zaštite

Autorski zaštićene baze podatakaZaštita se odnosi na strukturu baze podataka, a ne na njezin sadržaj. Odnosno, nagrada se daje za trud uložen u odabir i uređenje sadržaja, a ne za njegovo stvaranje. Međutim, pojedinačna stavka sadržaja može uživati zasebnu zaštitu autorskih prava ako udovoljava važećim zakonskim zahtjevima (npr. fotografija uključena u bazu podataka).

Autor baze podataka ima ekskluzivno pravo provesti ili odobriti njezinu reprodukciju, prilagodbu (npr. prijevod), distribuciju, objavu, kao i reprodukciju, distribuciju ili objavu rezultata bilo koje prilagodbe.

?

?

Page 22: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

43

Baze podatakaThe European IP Helpdesk

Sui generis baze podatakaZa razliku od baza podataka zaštićenih autorskim pravima, za sui generis baze podataka se štiti sadržaj baze podataka. Vlasnik sui generis baze podataka ima pravo spriječiti vađenje i/ili ponovno korištenje cjelokupnog ili znatnog - kvalitativnog ili kvantitativnog - dijela sadržaja baze podataka:

• Pravo na sprječavanje ekstrakcije (izdvajanja): Izraz „izdvajanje” odnosi se na trajni ili privremeni prijenos cijelog ili znatnog dijela sadržaja baze podataka na drugi medij, na bilo koji način ili u bilo kojem obliku. Podrazumijeva da se vrši određeni stupanj izbora ili uvažavanje sadržaja koji treba izdvojiti.

• Pravo na sprječavanje ponovne uporabe: Izraz „ponovna uporaba” sastoji se od činjenice da je javnosti dostupan čitav ili znatan dio sadržaja baze podataka bilo kojim oblikom distribucije, uključujući uzimanje/davanje u najam baze podataka, putem interneta ili drugim sredstvima.

Trajanje zaštite• Autorski zaštićene baze podataka: U EU, pojam zaštite odgovara

životu autora plus 70 godina od njegove smrti.

VodičVaš vodič za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva - Your Guide to IP Commercialisation

Ovaj dokument možete pronaći u našoj knjižnici.

Korisni dokument WIPO priručnik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use

Daljnje informacije

Stvaranje djela

Smrt autora(+70 godina)

Život autora

Stvaranje Datum isteka

15 godina

Javna dostupnost Datum isteka

15 godina

• Sui generis baze podataka: Trajanje zaštite iznosi 15 godina od kraja godine u kojoj je završena izrada baze podataka ili u kojoj je baza podataka prvi put postala dostupna javnosti.

ILI

Page 23: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

45

Nazivi domenaThe European IP Helpdesk

Što je naziv domene?Prema WIPO-u, „nazivi domena su ljudima prilagođeni oblici internetskih adresa, i uobičajeno se koriste za pronalaženje web stranica”. Na primjer, ime domene iprhelpdesk.eu koristi se za pronalaženje web stranice European IP Helpdesk na http://www.iprhelpdesk.eu. Osim ove funkcije, nazivi domena služe i u svrhu identifikacije tvrtke ili zaštitnog znaka na internetu.

Koje su vrste naziva domena?• Domena najviše razine (eng. Top Level Domain - TLD): Nalazi se

nakon zadnje točke („.”), npr. iprhelpdesk.eu. Dvije su vrste TLD-a: ◦ generička domena najviše razine (gTLD): označava

područje djelovanja (npr. „.com” za bilo koju svrhu ili „.biz”, ograničeno na tvrtke).

◦ oznaka države za domenu najviše razine (ccTLD): označava geografsko područje u kojem vlasnik domene namjerava djelovati (npr. „.uk” ili „.fr”, za UK, odnosno Francusku).

• Domena druge razine: Smještena je izravno s lijeve strane domene najviše razine (npr. iprhelpdesk.eu). Većina sporova oko imena domena tiču se ove vrste domena.

• Domena treće razine: Nalazi se s lijeve strane domene druge razine (npr. helpline.iprhelpdesk.eu). Nema svaka adresa ovu vrstu domene, također poznatu kao poddomena. Često se koristi za identificiranje odjela u velikim organizacijama.

8. Nazivi domena

• Što je naziv domene?• Koji su zahtjevi za registraciju naziva domene?• Kakvu zaštitu pružaju nazivi domena?• Koja su jedinstvena pravila za rješavanje sporova nad

nazivom domena (UDRP)?• Što je cybersquatting?

helpline.iprhelpdesk.euNajviša razinaDruga razinaTreća razina

Generički: „com” Oznaka države: „uk”

?

Page 24: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

47

Nazivi domenaThe European IP Helpdesk

Koji su zahtjevi za registraciju naziva domene? Registracija imena domene može se obaviti u bilo kojem od različitih registara širom svijeta koji su ovlašteni od strane Internet Corporation for Assigned Names and Numbers - ICANN. ICANN je neprofitna javna korporacija koja djeluje za opće dobro i zadužena je za koordinaciju internetskog sustava naziva domena.

Jedini zahtjev za registraciju je da prijavljeno ime domene već nije registrirano (tj. načelo da tko prvi dođe, prvi se usluži). Ako naziv domene nije već registrirala treća strana, osoba koja radi u registru će jednostavno odobriti registraciju nakon plaćanja naknade.

Kakvu zaštitu pružaju nazivi domena?

Međunarodna zaštita Nazivi domena imaju međunarodni karakter. Za razliku od žigova ili dizajna, nazivi domena nisu teritorijalni, pa im registracija u bilo kojem akreditiranom registru pruža zaštitu širom svijeta.

Opseg zaštiteOpseg zaštite naziva domene određuje se domenom najviše razine (npr. .eu) i domenom druge razine (npr. iprhelpdesk). Takva zaštita također ovisi o tome uživa li domena druge razine i zaštitu žigom:• Zaštićena domena druge razine: Ako je vlasnik naziva domene

također registrirao svoju domenu druge razine kao žig (npr. ako je „iprhelpdesk” registriran kao žig), vlasnik će imati veće pravo zaustaviti druge da registriraju svoje domene druge razine s različitim proširenjima najviše razine, poput „.com” ili „.biz”.

• Generička domena druge razine: Ako je domena druge razine generički pojam koji ne uživa zaštitu žigom, bit će moguća njegova registracija s različitim proširenjima najviše razine od strane različitih vlasnika. Kao što je ranije objašnjeno, najviša razina određuje područje aktivnosti ili operativno geografsko područje vlasnika domene, pa je suživot različitih domena druge razine moguć sve dok ih domena najviše razine razlikuje i izbjegava sukob među njima.

Trajanje zaštiteSvaka osoba nadležna za unos u registar slobodna je utvrditi trajanje zaštite na godišnjoj razini do najviše 10 godina. Nakon isteka, imena domena mogu se obnavljati u nedogled.

Koja su jedinstvena pravila za rješavanje sporova nad nazivom domena (eng. Uniform Domain Name Dispute Resolution Policy - UDRP)?UDRP je sustav koji je ICANN ustanovio za rješavanje sporova u svezi s registracijom i uporabom naziva domena. Primjenjuju ga svi ovlašteni registri.

Registracija(Podnošenje zahtjeva)

Obnove(po izboru)

Najviše 10 godina 10 godina x ∞

?

?

?

Page 25: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

49

Nazivi domenaThe European IP Helpdesk

Kad podnositelji zahtjeva prijavljuju naziv domene, izjavljuju da neće kršiti prava trećih strana i da prihvaćaju pravila UDRP-a.

Što je cybersquatting?Cybersquatting se sastoji od prakse izrade neovlaštenih registracija naziva domena koje su već registrirane bilo kao nazivi domena u jednom ili više proširenja najviše razine ili kao žigovi ili trgovačka imena. Cybersquatters registriraju takve nazive domena i kasnije ih nude na prodaju - često vlasniku prethodnog naziva domene ili žiga - po mnogo višoj cijeni od izvorne naknade za registraciju.

UDRP osigurava ubrzani upravni postupak za rješavanje ovih pitanja bez potrebe za pokretanjem sudskog postupka.

Informativni listoviNazivi domena i cybersquatting - Domain names and cybersquattingRazmatranja o intelektualnom vlasništvu za poslovne web stranice - Intellectual Property considerations for business websites

Sve navedene dokumente možete pronaći u našoj knjižnici.

Daljnje informacije

?

Page 26: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

51

Zemljopisne oznakeThe European IP Helpdesk

Što je oznaka zemljopisnog podrijetla?Oznaka zemljopisnog podrijetla (eng. Geographical Indication - GI) znak je koji se koristi na proizvodima određenog geografskog podrijetla i čije se kvalitete i/ili ugled mogu pripisati tom podrijetlu.

Oznake geografskog podrijetla su često imena mjesta. Međutim, negeografska imena mogu se također zaštititi ako su povezana s određenim mjestom. Npr. Feta sir nije dobio ime po mjestu, već po talijanskoj riječi „fetta”, što znači „kriška”, koja je došla u grčki jezik u 17. stoljeću. Međutim, nekoliko je čimbenika poput činjenice da se 85% potrošnje feta sira po glavi stanovnika godišnje konzumira u Grčkoj kao i činjenice da se feta obično prodaje s etiketama koje se odnose na grčku kulturnu tradiciju i civilizaciju pa potrošači iz EU doživljavaju feta sir kao izvorni grčki proizvod.

Da bi nešto imalo oznaku izvornog zemljopisnog podrijetla:• znak mora označavati proizvod podrijetlom iz određenog mjesta

(npr. Chianti koji je oznaka vina podrijetlom iz talijanske regije Chianti ili sir Roquefort podrijetlom iz regije Roquefort-sur-Soulzon u Francuskoj);

• kvaliteta, karakteristike ili ugled proizvoda trebaju biti vezane uz mjesto podrijetla (npr. kvaliteta Chiantija zahvaljuje se grožđu uzgojenom na tlu te određene talijanske regije, dok je kvaliteta Roqueforta posljedica karakteristika mlijeka dobivenog od autohtonih pasmina ovaca koje se hrane u skladu s tradicijom i karakteristikama špilja u kojima sir dozrijeva).

9. Oznake zemljopisnog podrijetla

• Što je to oznaka zemljopisnog podrijetla?• Koje se vrste proizvoda mogu zaštititi oznakom

zemljopisnog podrijetla (GI)?• Kako su zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla?• Koju vrstu zaštite pružaju oznake zemljopisnog

podrijetla?• Koji su pravci zaštite oznake zemljopisnog podrijetla?

?

Page 27: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

53

Zemljopisne oznakeThe European IP Helpdesk

Koje se vrste proizvoda mogu zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla?Oznake zemljopisnog podrijetla koriste se za poljoprivredne proizvode, prehrambene proizvode, vino i alkoholna pića, rukotvorine i industrijske proizvode.

Međutim, na razini EU, većina nepoljoprivrednih proizvoda ili industrijskih dobara (poput tekstila, drva, keramike itd.) ne može se zaštititi putem oznake zemljopisnog podrijetla. Ipak, neke države članice EU (npr. Bugarska) osiguravaju zaštitu tih proizvoda kao GI na nacionalnoj razini.

Kako su zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla?Zaštita oznakom zemljopisnog podrijetla dobiva se stjecanjem prava nad imenom koje čini oznaku (npr. Chianti).

Iako se u mnogim zemljama i na razini EU ovo pravo nad imenom može steći registracijom zajedničkog žiga i/ili certifikacijskog znaka, može se dobiti i posebno pravo koje štiti zemljopisnu oznaku.

Ovo pravo na GI može biti, ovisno o državi, zaštićena GI, oznaka podrijetla ili oznaka izvornosti. Oznake izvornosti (eng. Appellations of Origin - AO) i oznake podrijetla (eng. Designations of Origin - DO) su posebne vrste oznaka zemljopisnog podrijetla koje uglavnom podrazumijevaju jaču povezanost s mjestom podrijetla (npr. kvaliteta i karakteristike proizvoda

zaštićenog kao AO i DO moraju uglavnom rezultirati isključivo ili u osnovi iz njegovog zemljopisnog podrijetla, kako je detaljnije objašnjeno u daljnjem tekstu).

Koju vrstu zaštite pružaju oznake zemljopisnog podrijetla?

Teritorijalna zaštitaGI su teritorijalne naravi. Stoga, kad se na jednom teritoriju stekne određeno pravo nad GI ono je tamo zaštićeno, ali ne i u inozemstvu.

Opseg zaštiteGI ne daju pojedinačna prava (kao što je slučaj kod patenata i žigova), već samo „kolektivna prava”. Zaista, jednom zaštićeno, ekskluzivno pravo korištenja zemljopisnog podrijetla pripada svim proizvođačima na određenom zemljopisnom području koji udovoljavaju specifičnim uvjetima proizvodnje proizvoda.

Trajanje zaštiteGI ne podliježu posebnom roku važenja. To znači da će zaštita ostati važeća ako se ne otkaže registracija geografske oznake.

Koji su pravci zaštite geografskih oznaka?

Nacionalna razinaNacionalno zakonodavstvo može osigurati posebne sustave zaštite GI na nacionalnoj razini.

?

?

?

?

Page 28: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

55

Zemljopisne oznakeThe European IP Helpdesk

Regionalna razina (Europska unija)Dvije vrste oznaka zemljopisnog podrijetla, koje ukazuju na različite razine povezanosti s geografskim područjem, daju ekskluzivna prava na zemljopisna imena na cijelom području EU-a:• Zaštićene oznake podrijetla (eng.

Protected Designations of Origin - PDO) označavaju proizvode koji se proizvode, prerađuju i pripremaju na određenom zemljopisnom području, koristeći priznato znanje lokalnih proizvođača i sastojke iz dotične regije. Radi se o proizvodima čije su karakteristike strogo povezane s njihovim zemljopisnim podrijetlom i moraju se pridržavati točnog skupa specifikacija i mogu nositi PDO logo. Proizvodi s oznakom PDO stoga zahtijevaju da se na odgovarajućem području provode sve faze procesa proizvodnje hrane. Neki primjeri PDO-a uključuju PDO Bordeaux (Francuska, vino), PDO Cava (Španjolska, vino), PDO Manouri (Grčka, sir).

• Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (eng. Protected Geographical Indications - PGI) označavaju proizvode čija je kvaliteta ili ugled povezan s mjestom ili regijom u kojoj se proizvode, prerađuju ili pripremaju, iako upotrijebljeni sastojci ne moraju nužno potjecati iz tog zemljopisnog područja. Proizvodi koji nose logo PGI imaju specifične karakteristike ili ugled koja ih povezuje s određenim mjestom, a najmanje jedna faza proizvodnog procesa mora se provesti u tom području, dok sirovine koje se koriste u proizvodnji mogu potjecati iz druge regije. Neki primjeri PGI uključuju České

Informativni listoviVrijednost oznake zemljopisnog podrijetla za tvrtke - The Value of Geographical Indications for Businesses

Ovaj dokument možete pronaći u našoj knjižnici.

Korisni dokumentWIPO priručnik za intelektualno vlasništvo: politika, zakon i korištenje - WIPO Intellectual Property Handbook: Policy, Law and Use

Daljnje informacije

pivo (Češka, pivo), PGI Lammefjordskartofler (Danska, povrće) ili Primorski PGI (Slovenija, vino).

Međunarodna razina (Lisabonski sustav)Lisabonski sporazum predviđa međunarodni sustav zaštite (Lisabonski sustav) oznaka izvornosti. Lisabonski sustav, kojim upravlja WIPO, nudi način stjecanja zaštite za AO koji je već zaštićen u jednoj ugovornoj strani na teritorijima svih ugovornih strana. To se može postići kroz jednu registraciju koja se naziva „međunarodna registracija”.

Page 29: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

57

The European IP Helpdesk Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi

IPR Što se štiti? Trajanje zaštite Prvenstvo Načini registracije

Žigovi Prepoznatljivi znakovi

Obnavlja se na neodređeno vrijeme na razdoblje od

10 godina6 mjeseci

Nacionalna razinaEU žig (EU)

Madridski sustav

Industrijski dizajn

Izgled proizvoda

RCD: obnavlja se svakih 5 godina do 25 godinaUCD: 3 godina, nije

obnovljivo

6 mjeseciNacionalna razina

Dizajn zajednice (EU)Haški sustav

Patenti Izumi 20 godina 12 mjeseciNacionalna razina

Europski patent (EPC)PCT

Konsenzualni patenti Izumi 7-10 godina 12 mjeseci Nacionalna razina

Poslovne tajnePovjerljive poslovne

informacijeNeograničeno Ne Nema

Autorska prava

Književna, znanstvena i umjetnička

djela

Srodna prava (mediji ili povezana

prava)

Moralna prava: bez vremenskog ograničenja

Ekonomska prava: najmanje autorov životni

vijek + 50 godina (u EU, 70 godina od autorove smrti)

Srodna prava: najmanje 20 godina od kraja godine u

kojoj je izvršena fiksacijaili se obavila izvedba /

emitiranje (u EU, 50 godina umjesto 20 za fonograme

i izvedbe)

Ne Nema

Baze podataka

Zbirka neovisnih

djela, podataka ili drugog materijala

raspoređena na sustavan ili metodičan

način i individualno dostupna

Baze podataka zaštićene autorskim pravom:

unutar EU: život autora + 70 godina

Sui generis baze podataka: 15 godina od kraja godine u kojoj je dovršena izrada baze

podataka ili u kojoj je baza podataka prvi put postala

dostupna javnosti

Ne

Baze podataka zaštićene autorskim pravom:

automatskisui generis baze podataka:

samo prava u EU

Nazivi domena Internetske adrese

Obnavlja se neograničeno puta, u trajanju od najviše

10 godinaNe

Svjetska zaštita kada se registrira u akreditiranim

registrima

Oznake zemljopisnog

podrijetla

Proizvodi specifičnog

zemljopisnog podrijetla čija se kvaliteta i/ili ugled mogu pripisati tom

podrijetlu

Neograničeno NeNacionalna razina

EULisabonski sustav

Sažetak prava intelektualnog vlasništva The European IP Helpdesk

Vjerujemo da poznavanje učinkovitog upravljanja Vašim IV-om može pomoći u promociji poslovanja ili da maksimalno iskoristite utjecaj svojeg istraživačkog i inovacijskog projekta – da uspješno pratite korak u svijetu inovacija.

Naš je glavni cilj pružiti podršku međunarodnim malim i srednjim poduzećima i istraživačkim aktivnostima za upravljanje, širenje i vrednovanje tehnologija i drugih prava intelektualnog vlasništva na razini EU. European IP Helpdesk omogućava izgradnju kapaciteta IV-a u skladu s čitavim rasponom praksi vezanih uz IV: od svijesti do strateške uporabe i uspješnog korištenja.

Jačanje kompetencija IV-a usredotočeno je na mala i srednja poduzeća u EU, sudionike i kandidate u projektima financiranim od strane EU-a i dionike EU-a za inovacije radi boljeg prijenosa IV-a u inovacijski ekosustav EU-e.

Page 30: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

PUBLIKACIJE

WEB STRANICA

Bit našeg portfelja

usluga je briga da

budete u toku

OBUKA

Stjecanje znanja o IV-u na

našim besplatnim on-line

treninzima na licu mjesta

AMBASADORI

Naši regionalni ambasadori

diljem Europe pružaju

podršku o IV-u

LINIJA ZA POMOĆ

Naš tim za pomoć odgovara

na vaša pojedinačna pitanja o

intelektualnom vlasništvu

DOGAĐANJA

Upoznajte nas na ključnim

mrežnim i brokerskim

događanjima i konferencijama

USLUGE EUROPEAN IP HELPDESK-a

Detaljna znanja o

intelektualnom vlasništvu

pružamo putem naših

kvalitetnih publikacija

www.iprhelpdesk.eu

Page 31: Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi...3 Vaš vodič za intelektualno vlasništvo u Europi SADRŽAJ 1. Žigovi 2. Industrijski dizajn 3. Patenti 4. Konsenzualni patenti

KONTAKT

Slobodno nas kontaktirajte bilo kada za

dodatne informacije ili ako imate pitanja u

vezi naših usluga.

European IP Helpdesk

c/o Eurice GmbH

Heinrich-Hertz-Allee 1

66368 St. Ingbert, Njemačka

Web: www.iprhelpdesk.eu

E-pošta: [email protected]

Telefon +34 965 90 9692 (linija za pomoć)

Izjava o odgovornosti

Prevedeni materijal izradili su Europski IP Helpdesk ambasadori.

Europski IP Helpdesk je prva linija podrške bez naknade za sva pitanja o intelektualnom vlasništvu

(dalje IV) s ciljem pomaganja trenutnim i potencijalnim korisnicima EU-financiranih projekata, kao i

EU MSP-ovima, u upravljanju njihovim IV resursima.

European IP Helpdesk upravlja Izvršna agencija Europske komisije za mala i srednja poduzeća

(eng. European Commission’s Executive Agency for Small and Medium-sized Enterprises - EASME),

a smjernice o politici pruža Opće ravnateljstvo Europske komisije za unutarnje tržište, industriju,

poduzetništvo i mala i srednja poduzeća (European Commission’s Directorate-General for Internal

Market, Industry, Entrepreneurship and SMEs, DG Grow).

Podaci koje pruža European IP Helpdesk nisu pravne ili savjetodavne prirode i ne preuzimamo

odgovornost za posljedice bilo koje radnje poduzete na temelju toga. Štoviše, to se ne može smatrati

službenim stavom EASME-a ili Europske komisije. Ni EASME, ni Europska komisija, niti bilo koja

osoba koja djeluje u ime EASME-a ili Europske komisije nisu odgovorni za uporabu ili postupanja na

temelju ovih podataka.

Ovaj dokument prevelo je Sveučilište u Splitu, koje je dio Europske poduzetničke mreže (eng.

Enterprise Europe Network) i dio mreže ambasadora Europskog IP Helpdesk-a je napravljena na

osnovu dokumenata Europskog IP Helpdesk-a koji su pruženi bez naknade. Europski IP Helpdesk

nije odgovoran za bilo kakve izmjene ili gubitak značenja kroz prijevod ili adaptacije teksta.

© Europska unija (2020)