v. list br. 16

Virski LIST

mjesečni magazin

IzdavačVir Turizam, Trg Sv. Jurja bb, Vir

Glavni i odgovorni urednikKažimir Škrbić[email protected]: 023/362-713

TisakZnanje d.d.

Grafička pripremaMedia Oglasi d.o.o.,marketing i izdavaštvo,Velebitska 6, ZadarTelefon: 023/[email protected]

Naklada2000 komada

Izlazi mjesečno.Godina II. Broj 16.2009. godina

VELJAČA 2009.

sadržaj

PAT POZICIJAbez asistencije policije virska vlast je u nemogućnosti provoditi Odluku o komunalnom redu

PRORAČUN 2009.struktura i analiza ovogodišnjeg Proračuna Općine Vir i usporedba s prošlogodišnjim

KARNEVALSKI PRILOGpokladnica, poklada, marenda, odjeća i maske, tradicija, Karnevalić i spaljivanje Karnevala

DALMACIJA U MOM OKUove godine najmlađi su Virani iz dječjeg vrtića Smješko kao Dalmatinci pohodili Zadar na Karnevaliću

ŠTO MANJE SVOG, A VIŠE TUĐEGzadarski etnolog Livio Marijan govori o stanju kulturnog duha u Hrvatskoj

POVRATAK TRADICIJIza 40 virskih KUD-ovaca Svetog Ivana izrađuju se tradicijske virske nošnje

RADI SE PUNOM PAROMu veljači nastavljeni radovi na brojnim virskim projektima

CVIT ZA LIPŠI SVITu uredu virske Turističke zajednice prikupljaju prijave za dodjelu cvijeća

MASLINARSTVOkao i prošle godine, i ove je održano predavanje o maslinama uz degustaciju virskog maslinovog ulja

4

8

11

19

23

26

28

30

31

Karnevalski dani

mjesečni magazin

4 8 11

19 23 26

28 30 31

Virski LIST

4 virski list

K ada je u prosincu prošle godine na 22. sjednici virskog Općinskog vijeća usvojena Odluka o komunalnom redu, odnosno kada su glasanjem vijećnika prihvaćene njezine izmjene i dopune, na cijelu stvar još uvijek nije stavljena točka na i. «Imamo problema s provođenjem Odluke o komunalnom redu zbog PU zadarske koja se ponaša kao da Vir nije u Republici Hrvatskoj», kazao je tada načelnik Općine Vir Kristijan Kapović izražavajući nezadovoljstvo zbog nemogućnosti lokalne vlasti da uz pomoć policije provodi vlastite odluke. Drugim riječima, kada komunalnim redarima na terenu treba asistencija i zaštita policije kako bi nesmetano mogli provoditi odluke općinske vlasti, do suradnje sa zadarskom policijom unatoč zahtjevu koji im je upućen - u praksi ne dolazi. Iz PU zadarske na adresu Općine u tom slučaju stiže odgovor: «policijska uprava nema ovlasti da bez pravomoćne presude

Sporovi oko ovlasti i prava u uspostavi i djelovanju Odluke o komunalnom redu

Je li Vir u Republici Hrvatskoj? – pitaju se u Općini Vir izražavajući nezadovoljstvo činjenicom kako je lokalna vlast u nemogućnosti da uz pomoć policije provodi vlastitu Odluku o komunalnom redu

veljača 5

Općina Vir najavila je traženje odštetnog zahtjeva od PU zadarske i Državnog inspektorata u Zadru držeći kako je u cijeloj ovoj situaciji fi nancijski oštećena

nadležnog pravosudnog tijela, osim u slučajevima kada je to Zakonom izričito propisano, uđe u tuđi dom ili privatni posjed». Također, kada se od Državnog inspektorata traži «nadzor nad postavljenim pokretnim napravama namijenjenih prodaji robe», kako stoji u jednom dopisu Općine Vir upućenom Uredu državnog inspektorata Zagreb, iz područne jedinice Državnog inspektorata u Splitu traži se u odgovoru «inspekcijski nadzor

nad prostorima na kojima nije dopušteno obavljanje trgovine na malo», odnosno na svim onim mjestima na kojima se trgovina obavlja protivno odlukama jedinica lokalne samouprave. Unatoč tomu, suradnje nema i u samom centru mjesta i dalje postoje zapušteni objekti, životinje se drže na neprimjerenim mjestima, a usred turističke sezone, primjerice, Općina ne može uspostaviti red na mjestima koja nisu predviđena za postavljanje štandova.

Pat pozicija

U pat poziciji u kojoj se nalazi Općina Vir, bez pomoći policije realno neće biti moguće Odluku o komunalnom redu provoditi u djelo. U PU zadarskoj pozivaju se na Članak 5. Zakona o policiji, odnosno nedostatak zakonskih uvjeta po kojima policija može pružiti pomoć pri uklanjanju predmeta s prostora u privatnom vlasništvu.Procjena PU zadarske je kako Odluka Općine Vir nije u rangu pravomoćne sudske presude temeljem koje bi policija imala ovlaštenje pružiti asistenciju na privatnom posjedu, iako je od strane pravne službe Općine Vir proveden upravni postupak s kojim je policija bila upoznata. S druge strane, iz Općine Vir stiže objašnjenje kako komunalni redari imaju ovlasti tražiti da se očiste određeni sadržaji na privatnim zemljištima u roku od 48 sati, te ukoliko se to ne napravi onda se ima pravo tražiti pomoć policije.I dalje, u nemogućnosti da zaštiti svoja prava Općina Vir najavila je traženje odštetnog zahtjeva od PU zadarske i Državnog inspektorata u Zadru držeći kako je u cijeloj ovoj situaciji fi nancijski oštećena. Odluka o komunalnom redu, prije sadašnjih usvojenih izmjena i dopuna, donesena je u ožujku 2008. godine i ona propisuje unutarnje uređenje naselja, korištenje javnih površina, održavanje čistoće, odvoz komunalnog otpada i uklanjanje snijega i leda, sanitarno-komunalne mjere, uklanjanje

Sve odluke donesene na Općinskom vijeću Općine Vir u daljnjem postupku idu na Nadzor pravne službe Zadarske županije. Nakon toga objavljuju se u službenom Glasniku Općine Vir, a osmog dana nakon objave stupaju na snagu. Pitanje je kako Odluku o komunalnom redu iz ožujka 2008. godine, koja je prošla nadzor pravne službe Zadarske županije, osporava druga služba iste Županije?«Nije problem ni pitanje krši li ona zakonitost, već je problem u njezinoj provedbi. Teoretski je Odluka u redu, ali Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije drži kako je Općina Vir po pitanju nadležnosti ušla u domenu rada Državnog inspektorata. Zato je Općinsko vijeće Općine Vir u srpnju 2008. godine zatražilo od Državnog inspektorata u Zagrebu inspekcijski nadzor gospodarskih inspektorata na lokacijama na kojima se nezakonito postavljaju pokretne naprave za prodaju robe. Međutim, nisu izašli na teren iako je glavni inspektor tražio da se u turističkoj sezoni provede inspekcijski nadzor», tvrdi voditelj pravne službe Općine Vir Katarina Radović.

Općinsko vijeće Općine Vir zatražilo je od Državnog inspektorata inspekcijski nadzor na lokacijama na kojima se nezakonito postavljaju naprave za prodaju robe

Ne pomaže ni Državni inspektorat

Komunalni redu pat poziciji

6

U pokušaju rješenja problema oko uspostave komunalnog reda i provedbe Odluke o komunalnom redu, odnosno po pitanju odbijanja pružanja asistencije komunalnim redarima od strane PU zadarske, Općina Vir obratila se i Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora. Tim je povodom iz PU zadarske na adresu Općine Vir stiglo još jedno očitovanje, u kojemu stoji: «Povodom vaše predstavke upućene Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora…, još jednom vam ukazujemo na činjenicu da je dom ustavno zaštićena kategorija, te da on kao i ograđeni prostor koji mu pripada uživa kazneno-pravnu zaštitu zbog čega policijski službenici nemaju ovlast da bez pravomoćne presude nadležnog pravosudnog tijela uđu u tuđi dom ili ograđeni prostor koji pripada tom domu. Glede vaše najave da ćete uklanjanje predmeta sa privatnih posjeda provesti i bez pomoći policije, obavještavamo vas da smo sukladno prijedlogu Uprave pravnih i kadrovskih poslova Ministarstva unutarnjih poslova od središnjeg državnog Ureda za upravu zatražili informaciju vodi li se postupak utvrđivanja zakonitosti Odluke o komunalnom redu Općine Vir».

Ukazujemo na činjenicu da je dom ustavno zaštićena kategorija, te da on kao i ograđeni prostor uživa kazneno-pravnu zaštitu

Dom je zaštićena kategorija

Iz PU zadarske

komunalni red

protupravno postavljenih predmeta, mjere za provođenje komunalnog reda te kazne za učinjene prekršaje. U Odluci o komunalnom redu, također, postoje i odredbe koje se tiču divljih deponija.

Bezuspješni pokušaj

Temeljem te Odluke, Općina Vir tražila je asistenciju policije za uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, odnosno tipiziranih kioska, montažnih objekata, stolica, suncobrana, tendi i štandova, odnosno svih objekta koji se nalaze izvan prostora koje je Općina Vir predvidjela kao lokacije za prodaju na otvorenim mjestima. Konkretan slučaj bezuspješnog pokušaja uklanjanja takvih objekata, odnosno štandova u ulici Put Mula, bio je proteklog ljeta kada su vlasnici zemljišta na kojima se nalaze štandovi automobilima blokirali prilaz, pa se u osnovi postavlja pitanje prava djelovanja na privatnom posjedu. U Odluci o komunalnom redu postoje odredbe koje govore o uređenju kuća, okućnica, držanju domaćih životinja i slično, i u svim tim segmentima zapravo se određuje ponašanje na privatnom posjedu, pa i policija mora, drže u Općini Vir, u skladu s tim asistirati virskim komunalnim redarima.«Novi Prekršajni zakon govori o komunalnom redu i daje pravo komunalnom redaru da provede prekršajni postupak, odnosno propisuje dužnosti policije da pruži asistenciju u slučaju kada komunalni redar naiđe na otpor. Policija je bila dužna pomoći u provođenju Odluke o komunalnom redu, jer bi u suprotnom ona bila besmislena. Bio bi kaos», kaže voditelj pravne službe Općine Vir Katarina Radović. Iako je i prethodna Odluka o komunalnom redu iz ožujka 2008. godine bila ustavna, napominje Radović, s izmjenama i dopunama te Odluke išlo se na kopiranje splitskih i zagrebačkih članaka Odluka o komunalnom redu koji su prošli procjenu ustavnosti, i koji će ubrzati proces njezinog stupanja na snagu. «Išlo se na konzultaciju s gradovima koji su se našli u sličnim problemima kao i Općina Vir, tako da kombinacijom Odluka o komunalnom redu Grada Zagreba i Grada Splita koje su prošle procjene ustavnosti, želimo izbjeći mogućnost da nam se osporava zakonitost Odluke», dodaje.Sam upravni postupak ipak je osporen od strane obitelji koja se javlja kao vlasnik zemljišta na kojemu se nalaze štandovi i protiv kojih je Općina Vir poduzela postupak. Na njihovu žalbu doneseno je Rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije po kojemu Općina Vir nije ovlaštena uklanjati protupravno postavljene predmete, već kaže kako je cijela stvar u nadležnosti Državnog inspektorata kojemu je slučaj i proslijeđen.Međutim, ni Državni inspektorat u ovom slučaju nije ništa poduzeo.

Tužba Upravnom sudu

Primjera iz drugih općina nema jer se u pravilu ne suočavaju

pat pozicija nastavak

Policijska uprava nema ovlasti da bez pravomoćne presude nadležnog pravosudnog tijela, osim u slučajevima kada je to Zakonom izričito propisano, uđe u tuđi dom - tvrde u PU zadarskoj

veljača 7

sa sličnim problemima, ali logično se postavlja pitanje kako su, primjerice, Grad Zagreb ili Grad Split nadležni i ovlašteni donositi i provoditi Odluke o komunalnom redu, a takvo se pravo osporava Općini Vir?«Split nije ni imao slučaj da mu se osporava postupak, on jednostavno provodi svoju Odluku. U Splitu i Zagrebu nam kažu kako su sa svojim Odlukama o komunalnom redu riješili sve probleme», kaže Radović. Zbog osporavanja prava Općine Vir da provodi Odluku, odnosno dovođenja u pitanje njezine nadležnosti, pravna služba Općine Vir podigla je tužbu Upravnom sudu u Zagrebu protiv Zadarske županije, odnosno njezinog Rješenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.

Očuvanje komunalnog reda

U suštini nova Odluka u bitnom se ne razlikuje od prethodne. Stupa na snagu osmog dana od objave u službenom Glasniku Općine Vir i odnosi se na korištenje svih javnih površina, ali i privatnih površine koje se nalaze uz javni prostor. Ona nadalje propisuje sve mjere i radnje s ciljem očuvanja i održanja komunalnog reda kako ne bi bio kaos na virskim ulicama. Kada je riječ o štandovima u ulici Put Mula, Općina drži kako zbog njih postoji problem prometnog čepa jer se automobili zaustavljaju te samog čišćenja i održavanja prostora u takvim uvjetima.Ono što ima nova Odluka o komunalnom redu, a nije sadržavala Odluka iz ožujka 2008. godine, dio je o pomorskom dobru.

Kopneni dio pomorskog dobra

Osim na ukupni kopneni prostor, Odluka o komunalnom redu odnosi se i na prostor pod definicijom pomorskog dobra, ili drugim riječima na obavljanje ugostiteljske djelatnosti na kopnenom dijelu tog pomorskog dobra. U pravilu, pomorsko dobro u svom morskom pojasu nije u nadležnosti bilo koje općine, pa bi primjerice prodaja riba na brodovima bila izvan nadležnosti Općine Vir, ali se na kopnenom dijelu ne može vršiti bez suglasnosti općinske vlasti. Pravnica Radović objašnjava kako će to izgledati u praksi:«Općinskom poglavarstvu se uvijek može uputiti pojedinačna molba za suglasnost kako bi se prodaja mogla vršiti. Ono što slijedi je natječaj u kojemu će biti propisani uvjeti koji će se odnositi na kopneni dio pomorskog dobra. Naravno, uvijek postoji i pitanje lokacija koje će biti predviđene u natječaju. Do ove godine imali smo isključivo lokacije za prodaju na otvorenom prostoru za vršenje ugostiteljske djelatnosti, a nije bio predviđen dio pomorskog dobra. On je sada predviđen u Odluci o komunalnom redu kao površina treće kategorije, odnosno kao kopneni dio pomorskog dobra određen zakonom koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj uporabi, a riječ je o plažama i obalama. Znači, po pojedinačnom zahtjevu Poglavarstvo će odlučiti koji podnositelj zahtjeva udovoljava ili ne udovoljava uvjetima».

Zbog štandova u ulici Put Mula Općina Vir je 24. lipnja 2008. godine sukladno Članku 5. Zakona o policiji, istom onom na koji se pozivaju u PU zadarskoj kada odbijaju suradnju s Općinom Vir, zatražila asistenciju policije u provedi Odluke o uklanjanju protupravno postavljenih objekata, jer pravnom terminologijom rečeno - izvršenici tu obvezu naloženu Rješenjem i Zaključkom o izvršenju nisu izvršili. Pretpostavka je bila kako bi izvršenici sprječavali ili ometali uklanjanje protupravno postavljenih predmeta. Drugog dana srpnja iste godine PU zadarska pismeno je obavijestila Općinu Vir kako nije ovlaštena pružiti pomoć.«Mi prvo donesemo Rješenje o uklanjanju u tom postupku, a nakon toga Zaključak o izvršenju u kojemu stoji dan izvršenja. Potpuno je nejasno zašto se PU zadarska oglušila na poštivanje članka 277. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku po kojemu su organi unutarnjih poslova dužni jedinstvenom upravnom odjelu Općine Vir kao nadležnom za provođenje izvršenja Rješenja, na zahtjev istog, pružiti pomoć u provođenju izvršenja Rješenja», kaže voditelj pravne službe Općine Vir Katarina Radović.

Organi unutarnjih poslova dužni su jedinstvenom upravnom odjelu pružiti pomoć u provođenju izvršenja Rješenja

Policija se oglušila o zakon

Katarina Radović, pravnica Općine Vir

Konkretan slučaj bezuspješnog uklanjanja predmeta bio je proteklog ljeta kada su vlasnici zemljišta na kojima

se nalaze štandovi automobilima blokirali prilaz

Policija je bila dužna pomoći u provođenju Odluke o komunalnom redu, jer bi u suprotnom ona bila besmislena. Bio bi kaos, kaže voditelj pravne službe Općine Vir Katarina Radović

8 virski list

Struktura i analiza virskog Proračuna za 2009. i usporedba s 2008. godinom

Nikad veća ulaganja, nikad više novcaUnutar najvećeg proračuna u povijesti u iznosu od 43,5 milijuna kuna, što je povećanje od 50 posto u odnosu na lanjski ili 300 posto ako govorimo o proračunu za 2007. godinu, Općina Vir pored ostvarenja vlastitih prihoda očekuje i dobivanje oko 15 milijuna kuna državnih sredstava za realizaciju kapitalnih virskih projekata

50%

veljača 9

J oš s prošlogodišnjih planiranih 29 milijuna kuna proračunskih sredstava, od kojih se jedan dio državnih investicijskih sredstava prelio u usvojeni prijedlog novog Proračuna, Općina Vir je za čak 80 posto ili 13 milijuna kuna nadmašila godinu koja joj je prethodila. Kada je na 22. sjednici Općinskog vijeća Općine Vir u prosincu prošle godine usvojen spomenuti prijedlog Proračuna za 2009. godinu, i taj je iznos debelo premašen.S približno 43,5 milijuna kuna, ili precizno 43 milijuna, 544 tisuće i 900 kuna, Općina Vir ima najveći proračun u povijesti otoka koje se statistički izražava kao povećanje za 50 posto u odnosu na prošlogodišnji, ili za gotovo 300 posto veći nego 2007. godine!

Očekivani i ostvareni prihodi

Objašnjenje pozitivnog trenda rasta proračunskih sredstava jednim je dijelom zapravo vrlo jednostavno. Od preuzimanja upravljanja Općinom, virska je koalicijska vlast sustavno na terenu napravila evidenciju svih postojećih objekata, a na osnovu te nove baze podataka i naplate zakonskih obaveza građana, došlo je i do novih prihoda. Općenito se može kazati kako je s velikim ulaganjima koja su išla prema samom mjestu i stanovništvu, velikim infrastrukturnim projektima koje izvodi

Nikad veća ulaganja, nikad više novca

50%

10 proračun

Općina Vir samostalno ili u suradnji s državom, kod stanovništva otoka porasla svijest kako se mora platiti sve što se radi. Evo i primjera.U bilanci prihoda i primitaka u Izmjenama i dopunama Proračuna za 2008. godinu u stavci prihodi od poreza zabilježeno je nešto više od 11 milijuna kuna, dok se za istu kategoriju prihoda u novom proračunu očekuje gotovo 15,5 milijuna kuna ili povećanje u iznosu nešto većem od 40 posto. Od poreza na dohodak i poreza na kuće za odmor očekuje se isti iznos kao i prošle godine, dakle 10 milijuna kuna, dok se najveće povećanje bilježi kod poreza na promet nekretninama koje bi se sa 3 milijuna kuna trebalo uvećati na 5 milijuna kuna. Također, u prihodima od prodaje roba i usluga prošlogodišnjih proračunskih 6,9 milijuna kuna nadmašit će ovogodišnjih 12,2 milijuna kuna pri čemu komunalni doprinos i komunalna naknada bilježe 10 milijuna kuna, za razliku od prošlogodišnjih 5,7 milijuna kuna što je povećanje od gotovo 80 posto.Rast se bilježi i u prihodima od imovine, gdje na prošlogodišnjih 525 tisuća kuna ostvarenih kroz prihode od kamata, naknade za koncesije, te ostalih prihoda od iznajmljivanja, s ovogodišnjih proračunskih 675 tisuća kuna dolazi povećanje od približno 25 posto. Drugi dio povećanja proračunskih sredstava leži u činjenici kako je država, odnosno razna ministarstva uključena u virske projekte, nakon dužeg sušnog perioda dio vlastitih proračunskih sredstava napokon usmjerila prema otoku Viru.

Tako će se prema Viru Od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva za regionalni razvoj, Ministarstva poljoprivrede te Ministarstva prosvjete ove godine sliti 15,2 milijuna kuna, što je u odnosu na prošlu godinu kada se očekivala potpora od 8,5 milijuna kuna uvećanje za gotovo 90 posto. Kada je riječ o raspodjeli proračunskih sredstava, znatno veći Proračun za 2009. godinu donijet će u stavci rashodi poslovanja rast sa 6,4 milijuna kuna iz 2008. godine na ovogodišnji iznos od 7,1 milijun kuna pri čemu će se u stavci rashodi za zaposlene u Općini Vir izdvajati 2,7 milijuna kuna, dok će približno isti iznos biti i na ime materijalnih rashoda. Rast potrošnje bilježe u istoj kategoriji i rashodi za nabavu nefinancijske imovine, i to s prošlogodišnjih 330 tisuća kuna na ovogodišnji iznos od proračunskih 1,2 milijuna kuna. Ukupno će trošak ili rashod jedinstvenog odjela od približnih 7,3 milijuna kuna iz 2008. godine po planu Proračuna za 2009. godinu narasti na oko 8,2 milijuna kuna. Za zaštitu okoliša, prostornog planiranja i komunalne djelatnosti u 2009. godini planirani su rashodi poslovanja u iznosu većem od 17,1 milijun kuna, što je u usporedbi s prošlogodišnjih ostvarenih gotovo 9,7 milijuna rast od približno 75 posto. Bitnom stavkom novog i starog Proračuna u Općini drže kupnju zemljišta za što će se, kao i pretprošle godine, izdvojiti značajna sredstva.

Značajna ulaganja u školstvo

Riječ je bila o otkupu zemljišta za izgradnju nove škole, potom o otkupu zemljišta za sportsko-rekreacijski centar na Prauljama, dječjeg vrtića i ambulante te otkupu zemljišta za proširenje groblja i terena u centru mjesta za izgradnju parkirališta. Sve skupa u obje proračunske godine, ravnomjerno, izdvojilo se ili će se tek izdvojiti oko 5 milijuna kuna. Najveći je trošak u ovoj kategoriji proračunskih rashoda planiran za takozvana dodatna ulaganja na nefinancijskoj osnovi, u iznosu od 8,7 milijuna kuna, ili drugim riječima za pojačano održavanje nerazvrstanih cesta, šumskih protupožarnih i šumskih putova te ulaganja u javnu rasvjetu, uređenje i opremanje javnih površina i uređenje šetnice. Prošle je godine taj iznos bio 715 tisuća kuna.Kroz zdravstvo i socijalnu skrb u 2009. godini realizirat će se prema građanima više od 2,1 milijun kuna, i to u obliku pomoći građanima i kućanstvima u novcu, pomoći invalidima i hendikepiranim osobama, potom kroz naknade za mirovine i dodatke, stipendije i školarine, naknade za opremanje novorođenčadi, sufinanciranje prijevoza učenika te kroz tekuće donacije zdravstvenim organizacijama i udrugama građana. U Proračunu iz prošle godine na ovom je mjestu rashod bio izražen s 1,3 milijuna kuna.Značajna ulaganja u 2009. godini Općinu Vir očekuju u kategoriji školstva i predškolskog odgoja, koja s prošlogodišnjih 140 tisuća kuna u Proračunu za 2009. godinu dosežu gotovo 12,8 milijuna kuna. U prvom redu takvo enormno povećanje postoji zbog izgradnje zgrade obrazovne institucije te vrtića i ambulante na koje će ukupno ići 12,2 milijuna kuna. Gotovo milijun kuna više u odnosu na prošlogodišnja ostvarena proračunska sredstva, ove će godine biti izdvojeno za religiju, sport i kulturu. Za manifestacije Virskog ljeta, Virske noći u Zagrebu te donacije sportskim klubovima, kulturnim udrugama i Župnom uredu ukupno će se izdvojiti približno 2,2 milijuna kuna, dok će se dječjem vrtiću Smješko isplatiti oko 880 tisuća kuna, što je za 200 tisuća kuna veći iznos od prošlogodišnjeg. U suštini, struktura virskog općinskog Proračuna vrlo je jednostavna i svodi se na razne prihode od poreza kojima Općina Vir planira u 2009. godini ostvariti približno 15,5 milijuna kuna. Uz prihode od prodaje roba i usluga koje iznose dodatnih 12,2 milijuna kuna, sve zajedno s očekivanim državnim ulaganjima daje iznos od oko 43,5 milijuna kuna.

struktura i analiza nastavak

15,5 milijuna kuna

2008.ostvareni prihodi

2009.očekivani prihodi

prihodi od poreza

11 milijuna kuna

10 milijuna kuna40%



prihodi od prodaje roba i usluga

6,9 milijuna kuna

10 milijuna kuna

12,2 milijuna kuna

80%



prihodi od imovine

525 tisuća kuna

675 tisuća kuna

1 milijun kuna

25%



očekivana državna ulaganja

10 milijuna kuna8,5 milijuna kuna

15,2 milijuna kuna

90%

Karnevalskiprilog

pokladnica i pokladaodjeca i maske

spaljivanje karnevalakarnevalictradicijamarenda

tradicionalne virske maškare 22. i 24. veljače

12 karnevalski prilog

Na Viru, daleko prije od svih okolnih mjesta, dani maškara postali su dijelom tradicije. Od kada i stariji Virani pamte, od najstarijih vremena, odnosno od vremena mladosti njihovih majki i očeva, maškare iz Lozica, Torova i Sela uvijek su ludovale obilježavajući pokladnice nedjeljom i poklade utorkom. Zapravo, virske žene do kraja pedesetih godina prošlog stoljeća nisu sudjelovale u maškarama kada su se po prvi put organizirale ženske maškare koje su obilazile isključivo kuće u Selu. Običaj za cijeli Vir bio je sljedeći: formirale bi se tri skupine maškara po uzrastu, mali, sridnji i veliki, da bi se potom obilazila sva tri naselja na Viru i gotovo svaka kuća. Prve su išle maškare najmlađih, po prilici djeca uzrasta do deset godina, nakon njih sridnji u tinejdžerskoj dobi, te na kraju odrasli iz Lozica i Torova te veliki iz Sela. Grupa iz Torova išla bi u Lozice, pa u Selo i na kraju u Torove, Lozičani bi prvo posjetili Selo, potom Torove da bi se zatim u večernjim satima vratili u Lozice, dok su Seljani najprije obišli Torove, pa Lozice i na kraju je na red došlo Selo. Ta se tradicija s manjim odstupanjima održala do današnjih dana, pa su i ove godine nedjelja i utorak svjedočili ludovanju maškara, najrazličitijem koloritu veselja i pjevanja, a bilo je, kao i uvijek, onih najmlađih pomalo uplašenih «strašnim maškarama».

Virske maškareZa slučaj da se netko iznenada razboli, spremna je bila liječnička ekipa

Nedavno je proslavio 70-i rođendan, a u toj dobi čak i Mickey Mouseu osim kose počnu otpadati i uši

veljača 13

Tradicionalna odjeća virskih maškara sastojala se od hlača i jakni bijele boje s vizerom na glavi, odnosno maskom s ukrasnim papirnatim vrpcama svih boja. Same maske najčešće su se pravile od papirnatih kutija s izrezanim otvorima za oči, nos i usta na kojima su Virani ucrtavali brkove, obrve i bradu. Na prijelazu iz 50-ih u 60-e godine prošlog stoljeća počele su se kupovati vizere zastrašujućeg izgleda, pa ne čude priče Virana kako su Privlačani i Vršani, kojima je maškaranje tada bilo nepoznato, često bježali pred virskim karnevalskim povorkama koje su znale dolaziti u njihova mjesta. Čak ni županijski centar Zadar ne pamti maškare do dolaska Virana. S druge strane, na Viru se stanovništvo uvijek radovalo danima ludosti i veselja. U Kotarini se tradicionalno posluživao teleći gulaš za marendu, a za večeru juha, meso na lešo ili pečenje te vino koje se prethodno skupljalo po kućama. A dolazak pred kuće uvijek je spektakularan: raspojasana maškarana družina pjesmom i veseljem dariva domaćina koji ih potom časti vinom, kolačima, pancetom i jajima. Od skupljenog milodara u vinu, panceti, jajima i novcu, kupilo bi se meso i slavilo do kasno u noć. Ništa od tradicije nije izostalo ni ovog puta; bilo je tradicionalnih maski zastrašujućeg izgleda, kuhalo se i slavilo, pjevalo se domaćinima u njihovim kućama te se posluživalo fritulama i žesticom uz najsrdačnije želje za puno zdravlja, sreće i ljubavi. Naravno, i uz koji ne pretjerani dišpet.Tek toliko da se zna kako su bile maškare.

Odjeca & obicajiDobro raspoloženje virskih maškara trajalo je od ranog nedjeljnog jutra

Nove generacije maškara donose nove maske; evo jednog pravog ninje


Iako ga u niti jednom kulinarskom rječniku ili priručniku nećete naći pod imenom karnevalski gulaš, ovaj gastronomski specijalitet dio je virske karnevalske tradicije koja se brižljivo njeguje u danima pokladnica i poklada. Darko Bašić, kao glavni organizator virskih maškara, te Ivica Čepić Bleki i Branko Dabičić kao kuhari, u rano nedjeljno jutro pokladnica započeli su sa spremanjem gulaša kako bi maškare, kada se okupe pred Kotarinom, marendale i krenule u obilazak Vira. Očekivao se, pričaju nam kuhari, veći broj pomagača za guljenje krumpira u rano jutro, ali kao i svake godine uvijek netko zaspe i zataji. I to je dio tradicije, jer kad dođe vrijeme guštanja u gulašu - svi su tu. A što sadrži spomenuti gulaš?«Unutra su juneća pleća; jedno desetak kila mesa za dvadesetipet do trideset maškarov», kaže Čepić koji je sa spremanjem marende počeo davno, još dok se u početku obučavao čišćenjem krumpira. Njih su ove godine virski kuhari očistili, nasjekli i u lonac s mesom ubacili jedno desetak kilograma, uz sve pripadajuće začine.«Kao i doma kad se vari gulaš. Ništa vanserijski», dodaje Čepić.Čepić nam priča kako je Vir organizirao maškare, a time i spremanje marende za pokladnice, još dok nitko u regiji izuzev Kaljana nije započeo sa slavljenjem karnevala. Kako se vremena mijenjaju i usvajaju novi običaji, tako je manifestacija karnevala doživjela procvat širom Županije. Na Viru, s druge strane, kao da pomalo jenjava interes za tradicionalne običaje.«Sada drugi imaju bolju organizaciju i veće maškare nego mi. Svako misto danas ima maškare. Kod nas na maškare idu nešto stariji radi zabave, malo ovih mlađih i to je sve», primjećuje Čepić. Kakva bi to marenda bila kada iza nje, desetak sati kasnije, ne bi «pala» i večera. I to je dio virske tradicije koja kaže kako se za večeru također običava spremati meso. Na lešo ili pečeno, svejedno, kako se Virani dogovore.

Marenda

Ne pituraje Branko na ovoj fotografi ji, nego vari gulaš

Čarobnice i vile pozdravljaju maškare iz SelaMoga si stavit malo više soli,

kaže Darko

A kad ćemo mi u novine? - pitaju ovi gosti Kotarine dok čekaju na gulaš.

veljača 15

Maškare iz Sela upravo su završile s obilaskom Lozica, pa kreću u novi pohod

Krenula je pjesma, nek’ se zna kako maškare stižu

Doček u kućiEvo maškara pred

jednom virskom kućom

Spaljivanje KarnevalaOvogodišnjeg Krnju, ili po virski - Karnevala, provozalo se, sudilo mu se, a potom i spalilo u kaiću.


PokladeNa poklade se u utorak od 60-ih godina organizira suđenje Karnevalu kojeg se nekoć gonilo na tovaru, a sada se vozi u prikolici ili na kaiću. U večernjim satima pred brojnim Viranima čitala bi se optužnica u kojoj je tužitelj, zajedljivo i šaljivo, iznosio sve grijehe i probleme mjesta. I kako smo već rekli, sudac bi Karnevala proglasio krivim te ga osudio na smrt spaljivanjem. Ni ove godine tradicija nije iznevjerena; Karneval je spaljen, kuhao se teleći gulaš, maškare su obilazile Torove, Lozice i Selo, a uz tradicionalne milodare u hrani i vinu te maske kakve su nekad bile, bilo je sve raznolikijih i sve maštovitijih maski.

Bepo Matešić pjesmom je zagrijao maškare

Pali Karnevala!

Šumske vile odjednom su se pojavile na Viru

Ova družina ima svog Karnevala

veljača 19

Najmlađi Virani iz dječjeg vrtića Smješko na zadarskom trgu


Drugog dana velikog županijskog dječjeg karnevala, Zadar su 19. veljače pohodili najmlađi Virani iz dječjeg vrtića Smješko. Njih tridesetak s tetama i uz potporu roditelja, hrabro je kročilo zadarskim ulicama kroz Kalelargu do Arsenala gdje se održala završna svečanost. Kada su došli na red, odjeveni u dalmatinske nošnje i s virskim kaićem punim pršuta i svih drugih tradicionalnih dalmatinskih slastica i delicija, izveli su predstavu i pobrali simpatije mnogih promatrača.Već nekoliko godina uzastopno dječji vrtić Smješko sudjeluje na ovoj manifestaciji koju je ponovno organizirao Radio 057. Ove su godine virski mališani bili odjeveni u kostime čiji je zajednički naziv bio Dalmacija u mom oku, pa su bili lako prepoznatljivi kostimirani u male dalmatinske težake u narodnim nošnjama, čime su se i na ovaj način nadovezali na projekt koji se provodi u virskom vrtiću, a odnosi na očuvanje tradicije, baštine i običaja ovoga kraja. Virski su mališani zajedno s ostalim skupinama sudjelovali u povorci koja je u 10 sati krenula s Obale kneza Branimira preko mosta do Narodnog trga, gdje je izvršena primopredaja vlasti malim maškarama, a na čelu kolone koju je predvodila ravnateljica vrtića Jagoda Radović nalazio se spretno izrađen mali virski kaić s mrižama na provi i pršutima u kaiću. Povorka se potom uputila do Arsenala, gdje je priređena centralna svečanost Karnevalića, uz izlaganje maski i predstavljanje grupa.

KarnevalicA meni niko ništa ne može...

Put Karnevalića: preko mosta do trga i Arsenala

veljača 21

Atraktivna virska karnevalska povorka često je pozirala fotoreporterima

Bit će fešte od krafni na povratku

Uspomena iz Zadra

Smješko, molim!

Pjesma i ples na bini Arsenala

Što se krije iza ove maske?

23veljača

R

Intervju etnolog, fi lozof i teolog rekonstruira tradicijske virske nošnje i govori o stanju kulturnog duha u Hrvatskoj

Kao narod imamo ograničen odnos prema kulturi

ođen u ožujku 1964. godine, 45-godišnji zadarski etnolog Livio Marijan osnovnu školu pohađao je u Velom Ižu i Zadru sve dok kao sedmogodišnjak zadarske školske klupe nije zamijenio onima u Los Angelesu gdje je završio Dodson Junior High School. Povratkom u Zadar 1982. godine okončava srednjoškolsko obrazovanje, da bi potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao fi lozofi ju i etnologiju. Od polovice devedesetih godina prošlog stoljeća djelatnik je Zadarske nadbiskupije gdje je, među ostalim, radio kao Nadbiskupov osobni tajnik te kancelar Zadarske nadbiskupije. U šestogodišnjem razdoblju uređivao je tjedne vjerske radijske

emisije na Radio Zadru, a trenutno radi kao voditelj Ureda za izdavaštvo Zadarske nadbiskupije i glavni tajnik Odbora za zbornik o povijesti Nadbiskupije. Marijan je završio i tečaj njemačkog jezika na Göethe Institutu u Frankfurtu. Aktivno se služi engleskim, talijanskim i njemačkim jezikom, a prevodi i liturgijske tekstove sa starocrkvenoslavenskog jezika, odnosno glagoljice. U svom bogatom intelektualnom i duhovnom javnom djelovanju, Marijan je predavao fi lozofi ju, logiku i psihologiju na Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru, a trenutno priprema diplomski rad na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru na studiju teologije. Od 2005. godine vrši službu župnog katehete za krizmanike u Župi Srca Isusova. Petnaestak godina bavi se hrvatskom liturgijskom glagoljaškom baštinom i glagoljaškim pjevanjem; od prije deset godina urednik je Večeri glagoljaške baštine u sklopu Glazbenih večeri

Mi smo jedan mali narod koji misli da biti normalan znači slijediti svijet i sve njemu podvrgavati. To je pogrešan pristup, jer nas stranac neće cijeniti po tome koliko smo vješto napravili plagijat njegove kulture, već koliko držimo do vlastite kulture

Livio Marijan

24 intervju

u Donatu na kojoj se koncertno prezentira starohrvatska glagoljaška liturgijska baština. Iz područja etnologije, pripremio je i objavio monografi ju Tradicijska kultura u Velom Ižu, Tradicijska kultura Radovina, nosač zvuka te među drugim radovima i stručni popratni tekst Starohrvatsko pjevanje Zadarske nadbiskupije. Bio je i kourednik Božanskog Časoslova, a kako se bavi liturgijskom i duhovnom baštinom kršćanskog Istoka i Mediterana, u listu Živo vrelo objavio je dvadesetak priloga iz područja povijesti te liturgijske i kulturno-historijske baštine kršćanskog Istoka. Vodio je i projekte rekonstruiranja tradicijske nošnje mjesta Veli Iž, Radovin i Vrsi, pa se za etnologa, fi lozofa i teologa Marijana s punim pravom može kazati kako je duboko zagledan u tradiciju. Njemu je povjeren projekt Općine Vir i virskog KUD-a Sveti Ivan rekonstrukcije i izrade tradicijskih virskih nošnji. VL Što biste od raznolikih interesa izdojili kao primaran?Marijan Zaista mi je to teško reći, jer su mi interesi široki. Studirao sam i završio etnologiju i fi lozofi ju. Rekonstruiram nošnje kada to od mene zatraži neko mjesto ili neki KUD, ili im pomažem kako bi funkcionirali u skladu s tradicijom. Prevodim i sa staroslavenskog, a uz sve to radim i u Zadarskoj nadbiskupiji. Iz područja etnologije uglavnom sam se bavio mediteranistikom, odnosno tradicijskom kulturom Mediterana, zato što i naša nacionalna hrvatska etnologija svojim primorskim ili jadranskim dijelom ulazi u Mediteran. Međutim, vrlo rano sam se počeo baviti jednim specifi čnim aspektom kulture, a to je glagoljaško pjevanje. Glagoljaštvo je specifi kum hrvatske tradicijske kulture. VL Nema ga nigdje drugdje? Marijan Ne, glagoljaštvo imamo samo mi i nitko drugi. S Mediteranom inače dijelimo mnoge druge aspekte kulture, primjerice romaniku i gotiku, koji nisu specifi čno naši, međutim kad se ima jedan aspekt kulture koji je izniman, onda to spada u samosvojnost ili bitne i karakteristične odrednice vlastitosti. Tako sam se vrlo rano počeo baviti glagoljaštvom, glagoljaškom baštinom i bogoslužnim pjevanjem, tim više što sam iz zadarskog kraja koji je poznat po takvoj tradiciji. Čujte, vremenom se čovjeku interesi prodube pa sam studirao i teologiju, tako da mogu kazati kako se bavim svim i svačim. VL Prepoznajete li djetinjstvo kao razdoblje koje vas je odredilo kao etnologa s obzirom da ste u ranoj dobi napustili domovinu?Marijan Istina. Sa sedam godina otišao sam živjeti u Sjedinjene Američke Države, pa kad se iz jedne male otočke tradicionalne sredine dođe u metropolu i hipermoderan stil života kakav je u Los Angelesu, jasno kako se u čovjeku počne buditi veliki interes i ljubav prema djetinjstvu koje je ostavljeno za sobom. Djeluje kao neka bajka. U emigraciji, kada sam bio istrgnut iz idiličnog djetinjstva, počele su me kao sve naše iseljenike zanimati starine. To je prirodan proces i sigurno da me je to razdoblje odredilo i kasnije privuklo etnologiji. Sjećam se egzotičnog crkvenog pjevanja, ljeta, ribanja, branja maslina, svega onoga što se u Americi ne može naći ni za lik. Međutim, nije to bio jedini motiv za studij etnologije.VL Što je bio drugi motiv?Marijan Borba za nacionalni hrvatski identitet i slobodu nije se vodila samo politički. Vodili su je i književnici, pisci, pa i etnolozi. Kada sam studirao etnologiju, bilo je vrijeme kada je trebalo istraživati hrvatsku etnologiju, plasirati je i na taj način pomoći osvješćivanju naroda koji se u vremenu Jugoslavije nije imao s čim boriti osim s kulturom te istraživanjem svoje povijesti. Ali, onaj prvi interes probuđen je u idiličnim slikama otoka iz 60-ih godina. VL Nosite li pozitivna iskustva i iz Amerike koja je bila suprotnost vašem mjestu rođenja i djetinjstva? Marijan Svakako. Kao dijete uklopio sam se bez ikakvih problema. Amerika je multikulturalno društvo, potpuno drukčije od našeg i svakako obogati čovjeka jednim drukčijim načinom

života i razmišljanja. Sjediš u školskoj klupi s pripadnicima svih rasa i to doživljavaš potpuno normalno. VL Kada ste imali prvi dodir s glagoljaškom tradicijom?Marijan Još na fakultetu etnologije. Moj profesor iz etnomuzikologije i sadašnji akademik Jerko Brezić je krajem 50-ih i početkom 60-ih godina dobio zadatak od ondašnje JAZU da snimi glagoljaško pjevanje Zadarske nadbiskupije. VL Što je bio razlog?Marijan To su bile godine II. Vatikanskog Koncila kada se naziralo kako će doći do reformi u bogoslužju. Drugo, Nijemci i Francuzi su počeli pokazivati interes za glagoljaški specifi kum, pa su se aktivirali i naši kulturni krugovi. Brezić je s jednim magnetofonom, nekad na biciklu, a ponekad autobusom i brodovima, zapravo kroz pet-šest godina obilazio sela i u živo snimao mise. Kako je dolazio blagdanima i za fešte, snimao je i kola, odnosno svjetovna pjevanja, tako da su njegovi snimci genijalan dokumentacijski podatak. Ima nevjerojatnih stvari na tim trakama, primjerice čuje se kako je misa pjevana djelomično na staroslavenskom, djelomično na starohrvatskom uz mnoštvo prastarih napjeva. Kao njegov student, porijeklom iz zadarskog kraja, počeo sam se zanimati i nastavljati snimati tamo gdje je Brezić stao. Potom sam počeo i pisati o tome te na tu temu voditi radijske emisije, ali mi se kao najvažnije čini što sam već deset godina u sklopu Glazbenih večeri u Donatu

livio marijan nastavak

Rekonstruirat ćemo izvornu nošnju, onu koju možemo nazvati tradicijskom i koja je u nepromijenjenom obliku postojala stotinama godina unazad, prije nego se početkom 20. stoljeća počela nepovratno deformirati

Dalmatinci u tradicijskim nošnjama: Vicenzo Poiret iz albuma Pittoresco della Dalmazia (1840.)

veljača 25

organizirao svako ljeto jedan koncert koji je jedinstven u Hrvatskoj i koji je kao jedini posvećen glagoljaškom pjevanju. Uvijek su nastupali pučki crkveni pjevači od Istre do Rogotina, gdje glagoljaško pjevanje i postoji. Mislim da su koncerti pomogli upoznati javnost kako fenomen glagoljaškog pjevanja uopće postoji, kako je vrijedan i jedinstven. Uostalom, kao etnologu prirodno mi je da se bavim zaštitom kulturnih fenomena. VL Drugim je narodima više ili manje dobro poznata nacionalna kultura, odnosno lako prepoznaju vlastiti identitet. Može li se isto reći i za Hrvate? Marijan Tragedija hrvatskog naroda je što zbog povijesnih okolnosti nije mogao do kraja istraživati niti se baviti svojom kulturom, niti doživjeti zrelu renesansu kao jedan Francuz ili Englez koji su svoju kulturu institucionalizirali. To znači da svu tradiciju do koje Englezi i te kako drže, smatraju i svojim civilizacijskim dosegom. Mi smo jedan mali narod, često ugnjetavan, koji misli da biti normalan znači slijediti svijet i sve njemu podvrgavati s porukom što manje svoga, što više tuđeg. To je pogrešan pristup, jer nas stranac neće cijeniti po tome koliko smo vješto napravili plagijat njegove kulture, već koliko držimo do vlastite kulture. Nemamo pozitivan odnos prema vlastitoj tradicionalnoj kulturi. Drugi je problem što je ne poznajemo dovoljno i što ne znamo što spada u tradicijsku

kulturu. Ako se nešto može komercijalizirati, to se onda na silu gura. VL Mislite na klapsko pjevanje?Marijan Klapsko pjevanje je dobar primjer za to, jer je ugodno za uho i danas je jako komercijalizirano. Međutim, počelo se jako udaljavati od tradicijskog klapskog pjevanja, što znači da u njemu ima svega i svačega: komponiranja, novokomponiranja, pa čak glazbeni oblici i izvedbe nisu onakvi kakvi su bili. Postoji i još jedan problem našeg kulturnog identiteta koji se razvio kroz gradnju oporbe prema susjednom narodu koji nam je jako sličan. To nije zdrav način odnosa prema kulturi. Ona se mora prihvatiti onakva kakva jest, a ne uvijek u odnosu prema nekom drugom. Čini mi se kako kao narod imamo jedan ograničen odnos prema kulturi. Drugo, trebalo bi je prvenstveno prenositi prema mlađima, a ne dopustiti da se mlađe generacije izgrađuju na jednoj šund-hollywoodskoj-kič-plastika kulturi koja se agresivno probija na sve strane. Ako je globalizacija pozitivna u smislu usvajanja najviših civilizacijskih vrijednosti, onda je to u redu, ali ne smije postojati samo jedna globalizacijska medijska kultura koja će nadvladati sve druge u svijetu. Primjerice, zamislite da propadne jedna tisućljetna armenska kultura, to bi bila tragedija jer je riječ o jedinstvenoj kulturnoj pojavi. Zato mislim kako moramo zaštiti svoju kulturu kako ne bi nestali. To nije isključivo gledište, dapače. Jednostavno rečeno, svojom kulturom želim biti prihvaćen u globalističkoj obitelji i pridonijeti svjetskoj kulturi s onim što imamo. VL Mali doprinos bit će Vaša skora izrada tradicijskih virskih nošnji, onakvih kakve su se nosile stoljećima unazad. Marijan Virski KUD Sveti Ivan me preko voditeljice Helene Budije zamolio da rekonstruiram virsku nošnju, što sam već radio za druga mjesta. To nije problem napraviti, jer postoji istraživački proces, odnosno način na koji to struka radi. VL Kako ste došli do spoznaja o izgledu i elementima tradicijske virske nošnje?Marijan Istražuje se povijesno, arhivski i dokumentarno, odnosno pregledavaju se svi eventualni ostaci bilo u muzejima, deponijima, bilo na terenu. Tu je nadalje slikovni i fotografski materijal koji se koristi, onda kazivanja i ispitivanja, a potom i istraživanje susjednih lokaliteta. Ne postoji nošnja jednog mjesta koja bi bila potpuno specifi čna. VL Kakve nošnje postoje u ovom kraju?Marijan U cijeloj sjevernoj Dalmaciji imamo tri vrste nošnje: dinarskog ili kopnenog tipa, mediteranskog tipa za priobalje i otoke te prijelaznog tipa u kojemu se ova dva tipa preklapaju i dodiruju. Nema neke velike razlike između virske, privlačke, ninske ili zatonske nošnje. VL Kojemu tipu pripada virska nošnja? Marijan Ona je tipična prijelaznog tipa, iako je Vir otok i po defi niciji bi trebao imati nošnju mediteranskog tipa. Ona je zapravo u osnovi mediteranskog tipa jer ima sve njezine osnovne konture, međutim ima jako puno dodatnih elemenata i varijanti koji su kotarski, odnosno dolaze iz izričito dinarske zone. Lakše je rekonstruirati nošnju čisto dinarskog tipa, poput škabrnjske, ili mediteranskog tipa, poput nošnji s Ista ili Ugljana, od nošnji prijelaznog tipa kakva je na Viru. Primjerice, na Viru se marama se ne zove pokrivača kako se zove na svim otocima, već po kotarski – jašmak. To je riječ turskog porijekla za veliko bijelo pokrivalo koje su žene nosile na glavi u dinarskom području. Tako i virska izgleda. Ostali dijelovi nošnje, u prvom redu ženske nošnje, su uglavnom mediteranski ili jadranski. VL Kakvu ćete nošnju rekonstruirati, odnosno u koje je doba možemo smjestiti?Marijan Rekonstruirat ćemo izvornu nošnju, onu koju možemo nazvati tradicijskom i koja je u nepromijenjenom obliku postojala stotinama godina unazad, prije nego se početkom 20. stoljeća počela nepovratno deformirati. Ono što se kasnije javlja više i nije virska nošnja.

Tragedija hrvatskog naroda je što zbog povijesnih okolnosti nije mogao do kraja istraživati svoju kulturu, niti doživjeti zrelu renesansu kao jedan Francuz ili Englez koji su svoju kulturu institucionalizirali

26 virski list

ako će izgledati buduća rekonstruirana tradicijska virska nošnja? U ovom trenutku na to pitanje odgovor zna zadarski etnolog Livio Marijan koji je od strane Općine Vir i virskog KUD-a Sveti Ivan dobio projekt izrade i rekonstrukcije nošnji, te krojačica Maja Dumić koja je zajedno s Marijanom posjetila Vir kako bi virskim KUD-ovcima za potrebe izrade nošnji uzela precizne mjere. Nabavkom materijala za izradu nošnji i uzimanjem mjera za 40 Virana iz Svetog Ivana, posao oko rekonstrukcije tradicijskih nošnji ozbiljno se zahuktao. Marijan nam govori kako je virska nošnja, onakva kakva je stoljećima bila na otoku prije nego se u mnogim elementima mijenjala, bila tipično prijelaznog tipa, što znači kako je sadržavala značajke nošnji sjeverne Dalmacije drugih tipova – mediteranske i dinarske. U osnovi je riječ o nošnji mediteranskog tipa jer ima sve njezine osnovne konture, međutim sadrži i dodatne elemente koji su kotarski, ili koji dolaze iz dinarske zone.

Ženska nošnja

Kod ženske nošnje temeljeno ruho je košulja, ali ne dugačka tunika dalmatika kakva se nalazi u kotarskom kraju, već kratka i ravna koja se naziva obleće. Ona u svom osnovnom kroju otkriva staru dalmatiku, još iz ilirskih vremena, koja je posve ravna i krojena od jednog preklopljenog komada i koja je u osnovi vrlo primitivna u svojoj izradi te se u kasnijim razdobljima dorađivala od bijelog lana i vezala crvenim vezom. «Vjerojatno je bila siromašnija tim vezom od kotarskih, ali bogatija od onih koje su bile na otocima», kaže Marijan.Na nju se oblačila suknja s prslučićem zvanim fuštan. On je u zimskom periodu bio od teškog sukna, od čega i dolazi izraz suknja, a u ljeti od lana koji je bio tamnoplavi, crni ili tamnosmeđi, dok je pri dnu bio ukrašen dodatkom, skrletom, krajem ili rubom, u crvenoj ili nekim drugim jarkim bojama. Oblačio se na košulju koja se u struku stezala tkanom kanicom, odnosno kratkim malim šarenim pojasom od raznobojnog konca koji se tkao na tkalačkom stanu. Žene su također ispod svega zimi oblačile pletene majice zvane guće, a iznad su navlačile kratki uski haljetak zvan kaparan, haljčić, haljak ili jaketa. Glavu su češljale na tipično jadranski način na razdjeljak s pletenicom omotanom oko glave koju su pokrivale jašmakom, ili velikim bijelim pokrivalom koje su žene nosile na glavi u dinarskom području. Taj je bijeli rubac na krajevima imao razne

Povratak tradicijiukrase, rese ili crvene trake, ili je bio vezen. Na kraju je obično bio bijele boje kada se nošnja mediteranizirala.Na nogama, priča nam dalje Marijan, žene su nosile bičve, nazuvke ili kasnije i vilare u kupovnoj formi.

Muška nošnja

Što se muške nošnje tiče, ona je manje različita od ženske u obje zone, odnosno kod oba tipa – mediteranskog i dinarskog. Sav materijal bio je sukneni, kasnije od pana, a nešto manje od lana, tako da je i kod muškaraca bila bijela košulja, crne ili tamnoplave hlače, takozvane gaće, koje su se pri dnu kopčale jazulama jer su bile uske. Otvarale su se kao na kurtelu, a ne na klasičan način poput današnjih. Omatale su se vrlo dugačkim pasom, strukom, pletenim od raznobojnih konaca što je kotarski element. Kako svatko do takvog struka nije mogao doći, češće su se muškarci omatali običnim pasom od šarene ili svilene robe.Na košulji su muškarci nosili krožet bez rukava koji se preklapao i na kojemu su visjeli puceti ili fi ligranski botuni, i jedan veliki haljak ili kaparan dugih rukava koji je znao biti ukrašen s crvenim resama, potom i rubovima. Također, muška je nošnja sadržavala i kaban, veliki tamnosmeđi kaput s kapuljačom koji je služio za svaku priliku, i kao zaštita od vremenskih nepogoda, i kao odjeća, a na koncu i kao topli pokrivač.Na sve ovo postoje i ukrasni dodaci te raznorazne obuće, ali u osnovi je riječ o tipičnoj konturi nošnje ne samo Vira već cijelog kraja. Razlike od mjesta do mjesta čine tek drukčiji nazivi za pojedine komade odjeće i poneki detalji.Ovakav opis virske nošnje i oni s najdužim pamćenjem na

Primjeri sličnih nošnji - nošnje iz Briševa

Za virske KUD-ovce Svetog Ivana izrađuje se rekonstruirana tradicijska virska nošnja

Kako se u Dalmaciji početkom 20. stoljeća zbog pomorstva život naglo promijenio, i tradicijska je nošnja naglo počela nestajati sa svakom novom generacijom. Nošnja koju rekonstruira etnolog Livio Marijan izvorna je virska nošnja koja je trajala stoljećima

K

veljača 27

otoku neće prepoznati kao tradicijsku virsku nošnju. Marijan objašnjava:«Tradicijsku izvornu nošnju na Viru nitko i ne može pamtiti. To je inače problem s nošnjama. Kod nas se u Dalmaciji početkom 20. stoljeća život naglo promijenio zbog pomorstva i nošnja je naglo počela nestajati sa svakom generacijom. Ova nošnja koju mi rekonstruiramo je stara izvorna virska nošnja koja je stoljećima trajala, da bi uoči Prvog svjetskog rata s naglim promjenama i nošnja bila deformirana». Tako se pojavila crnina, dok su šarenilo i bijela boja pomalo nestale, a onda su u modu onog vremena došle i bluze koje se mogu vidjeti na starim fotografi jama.

Boja tradicijskih nošnji Posljednje etape nestajanja nošnje bile su kada su žene nosile kratke fuštane i bijele facole na točkice, što zadarski etnolog ne

drži izvornim nošnjama već deformacijom tradicijske nošnje. Do pojave i prodiranja crne boje došlo je i u kontekstu vremena. Lan se nije mogao sijati i uzgajati, ovčarstvo je propadalo, pa je lakše bilo u gradovima kupovati materijale koji su se nudili. Tradicijskim nošnjama prevladavala je crna, tamnoplava ili tamnosmeđa boja, jer su ovce davale prirodnu boju i kroz smeđu vunu. U staro vrijeme nosila se i bijela boja, jer se lan nije bojao, pa su se tako nosili bijeli fuštani, no u samoj izradi virske nošnje napravit će se varijanta od tamnoplavog i crnog lana koja je bila najčešća.Riječ je o praktičnim razlozima koji su uvjetovali odabir boje za odjevne materijale. Prirodna boja materijala lana tražila je bojanje, jer se tako lakše čuvao i teže prljao, a postojao je i kodeks Mediterana na koji je snažno utjecao španjolski barok. Tamnije su boje tako prevladavale nad svjetlijima, dok su druge boje imale značenje koje se danas izgubilo. Primjerice, kod djevojaka je bila prisutnija crvena boja. Nosile su crvene bičve ili crvene kurdele u pletenicama te marame iste boje, jer se smatralo kako crvena boja tjera zlo, a pored toga crvena je boja bila boja ljubavi i sreće. Tradicijska virska nošnja koja će se izrađivati bit će i svojevrsni dokument vremena i postojanja života na jednom prostoru.«Svaka je naša zajednica bila autarhična, što znači da je većinu potreba zadovoljavala unutar sebe. Tako su se uzgajale ovce za vunu, od koje se doma pravila odjeća, a tako i sve drugo. Kada su prestale biti autarhične, i kada je do njih dospjela robno-novčana privreda, onda je i dolazilo do promjene tradicijske kulture. Onda se lan prestajao sijati, jer se teškom mukom iz njega dobivalo nešto materijala za izradu robe, pa se puno jednostavnije odlazilo u kupovinu pamučnog platna. Tako se mijenjala i nošnja», zaključuje Marijan.Primjeri sličnih nošnji - nošnje s Iža

Krojačica Maja Dumić uzima mjere virskim KUD-ovcima, sve zapisuje voditeljica Svetog Ivana Helena Budija

Tradicijska virska nošnja bila je tipično prijelaznog tipa, što znači kako je sadržavala značajke nošnji sjeverne Dalmacije drugih tipova, mediteranske i dinarske. No, u osnovi je riječ o nošnji mediteranskog tipa jer ima sve njezine osnovne konture

28 virski list

Radi se punom paromU sklopu projekta uređenja trga kod Bunara, Vir održavanje podnijelo je zahtjev Hrvatskim vodama za uvrštenje vodotoka Dočine i Praulje u program uređenja

d ranije započeti radovi na projektu uređenja trga oko bunara, dječjeg igrališta i parkirališta na području Bunara, rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta, potom na izgradnji mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže te na izgradnji zgrade dječjeg vrtića i ambulante, nastavljeni su i tijekom veljače. Djelatnici komunalne tvrtke Vir održavanje izvršili su tamponiranje površine i uređenje novih odvodnih kanala za oborinsku vodu oko samih bunara, dok se kamenoklesarski radovi vrše na rekonstrukciji postojećih kruna bunara i zidanju zidova oko budućeg trga. U sklopu izvođenja projekta, Vir održavanje podnijelo je zahtjev Hrvatskim vodama za uvrštenje vodotoka Dočine i Praulje u program uređenja za koji se traži mišljenje za planirani zahvat kod uređenja područja Bunara, kao i mogućnost intervencije na prostoru mjesnog groblja zbog poplavljenih grobnih raka. Ovim se zahtjevom želi od Hrvatskih voda dobiti i detaljno mišljenje za regulaciju vodotoka Dočine, čime bi se dobila stručna podrška u uređenju ovog vodotoka.Nastavljeni su i radovi na rekonstrukciji i izgradnji nerazvrstanih cesta na području Velike Slatine koji su svečano otvoreni u siječnju, pa tvrtka Ceste Varaždin vrši tamponiranje ulica pred polaganje asfalta. Ulice su dijelom proširene, a Vir održavanje prethodno je izvršilo premještanje položenog kabela za uličnu rasvjetu.Nadalje, i radovi na izgradnji nove zgrade ambulante i dječjeg vrtića teku prema planu. Postavljeni su temelji i nadtemeljni zidovi, a trenutno se, prije betoniranja temeljen ploče, vrši popuna i tamponiranje prostora između temelja. Radove izvodi građevinski obrt Špelić iz Slunja.Nastavljeni su i radovi na I. fazi mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže; trenutno se radi na razvođenju priključaka za kanalizaciju u ulici Put Bunara na koje će se u kasnijim fazama priključiti objekti, dok se u ulicama Krčevina II i Krčevina IV postavljaju glavne cijevi za kanalizaciju. Spomenimo kako je i postavljena krovna armirano-betonska deka na crpnoj stanici Vir, koja je dio glavnog vodoopskrbnog sustava takozvanog Zapadnog pravca, a napreduju i radovi na vodospremi.

O

U veljači nastavljeni radovi na virskim projektima

Uređenje trga kod Bunara

Radovi u veljači

Velika Slatina pred asfaltiranje

Crpna stanica Vir

veljača 29

U sklopu pilot projekta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u veljači je na Viru započela podjela vreća za odlaganje otpada od polimernih materijala. U spomenuti je projekt na području Općine Vir u njegovo provođenje uključena komunalna tvrtka Čisti otok kada je od 1. veljače pokrenut pilot projekt prikupljanja primarne i sekundarne ambalaže od ostalih polimernih materijala, odnosno ambalaže koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade potrošačima. Tu se ubrajaju boce od jestivog ulja, deterdženta, šampona, čaše od jogurta i slični materijali. Ovaj pilot program provodi se na područjima Zadarske i Međimurske županije te u gradovima Zagrebu, Rijeci, Puli i Slavonskom Brodu. Općinska komunalna tvrtka Čisti otok, zadužena za čistoću i odvoz otpada na području Općine Vir, u tom kontekstu vrši podjelu besplatnih vreća za prikupljanje navedenog otpada po domaćinstvima. Sva domaćinstva dobivaju po 12 komada vreća uz popratni tekstualni i slikovni naputak o vrsti otpada koji se u te vreće odlaže,

a taj broj vreća dovoljan je, kako stoji u naputku, za razdoblje od 6 mjeseci. U naputku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuta je i obveza građana da navedeni otpad odlažu odvojeno od ostalog otpada, a ako se pokaže očekivana ekološka svijest te rezultati budu dobri, ovakav će se način prikupljanja proširiti na cijelu Hrvatsku. Važno je istaknuti kako se građani, po naputku Fonda, moraju pridržavati odredbi kako je u namjenske vreće zabranjeno odlagati komunalni otpad, odnosno kako u vreće nije dopušteno odlagati plastičnu ambalažu onečišćenu opasnim tvarima od motornih ulja, antifriza, herbicida, pesticida, derivata nafte, različitih kiselina te lužina. Također, vreće nije dopušteno odlagati u spremnike za komunalni otpad.Odvoz ovog otpada bit će organiziran dva puta mjesečno, i to 15. i 30. u mjesecu. U naputku kojeg dijele djelatnici Čistog otoka navedeno je kako se vreće, nakon što se napune, trebaju staviti uz vrata dvorišta s unutarnje strane.

Podjela vreća za odlaganje otpadaSva virska domaćinstva dobivaju po 12 komada vreća uz popratni tekstualni i slikovni naputak o vrsti otpada koji se u te vreće odlaže, a taj broj vreća dovoljan je za razdoblje od 6 mjeseci

Na zgradi dječjeg vrtića i ambulante već su podignuti zidovi

30

D

virski list

Vir održavanje popunjava komunalni vozni park

Auto korpu s nadogradnjom vrijednu više od 607 tisuća kuna Vir održavanje isplatit će iz nedavno dobivenih kreditnih sredstava

Iz Ureda virske TZ-e sve zainteresirane Virane pozivaju da se do kraja travnja upišu na listu kako bi osigurali svoj komad cvijeta

Novo komunalno vozilo

Cvit za lipši svit

Auto korpa s nadogradnjom

U akciji virskog Ureda TZ-a bit će podijeljeno oko 5 tisuća komada cvijeća

omunalna tvrtka Vir održavanje nabavila je novo polivalentno vozilo, takozvanu auto korpu s nadogradnjom ili izmjenjivom platformom-kiper. Vozilo je marke IVECO Daily 35S12–3450 s mogućnošću kombiniranog djelovanja kao auto korpa i kao vozilo s kiper sandukom. S obzirom kako je do sada Vir održavanje za potrebe održavanja javne rasvjete moralo unajmljivati auto korpu, nabavom vlastitog vozila riješeno je pitanje ovog problema. Vir održavanje održava preko 3,5 tisuća tijela javne rasvjete s planom postavljanja nove rasvjete u raznim naseljima na otoku, pa će se ovo polivalentno vozilo u svakom trenutku moći prenamijeniti iz auto korpe u vozilo za potrebe prijevoza različitog tereta. Auto korpa s nadogradnjom isplatiti će se iz nedavno dobivenih kreditnih sredstava, a cijena ovog vozila uključujući PDV iznosi 607 tisuća i 389,20 kuna.

K

o kraja mjeseca travnja u Uredu Turističke zajednice Općine Vir prikupljat će prijave građana za podjelu cvijeća, pa sve zainteresirane pozivaju da se što prije upišu kako bi osigurali svoj komad cvijeta. Riječ je o akciji virske Turističke zajednice koja je pod naslovom Cvit za lipši svit održana i prošle godine kada je izazvala veliki interes Virana kojima je podijeljeno 3,1 tisuće komada petunija, kadifica, salvija, gazanija, elera, verbena i begonija. «Ove se godine očekuje i više, odnosno do 5 tisuća komada cvijeća», kaže direktor Ureda virske TZ-e Šime Vučetić najavljujući ovogodišnju akciju.Inače, u pripremi nove turističke sezone u Uredu TZ «zbrajaju i oduzimaju» učinak prošlog ljeta kada je

Vir pohodilo 1 posto gostiju manje nego ljeto prije, ali je ostvareno 2 posto više noćenja što znači kako se produžuju dani boravka gostiju na Viru. Također, veći je i broj prijavljenih domaćih turista koji plaćaju paušal.Jezikom statistike, Vir je prošlog ljeta zabilježio gotovo 59 tisuća dolazaka osoba, od kojih je najviše bilo domaćih turista iz Hrvatske – 20,5 tisuća. Slijedi od najbrojnijih gostiju 10,8 tisuća Mađara, 6,6 tisuća Slovenaca, 5,6 tisuća Nijemaca, 3,2 tisuća Slovaka, 2,7 tisuća državljana Češke Republike, 2,5 tisuća Bošnjaka, 2,3 tisuća Austrijanaca te 1,7 tisuća Poljaka. Spomenimo i kako je Vir prošle turističke sezone posjetio i po jedan Brazilac, Estonac, Indijac, Iranac i Novozelanđanin.

veljača 31

Općinska vijećnica ugostila brojne maslinare

Okupljeni virski maslinari mogli su od predavača dobiti kvalitetne informacije o uzgoju i preradi maslina te korištenju maslinovog ulja

Ambulanata će ostati na sadašnjoj lokaciji do izgradnje nove zgrade koja bi trebala biti useljiva u rujnu ove godine

Održano predavanje o maslinama

Obnovljena ambulanta

U prvim danima veljače održano je u općinskoj vijećnici predavanje na temu maslina i maslinovog ulja. Predavanje je organizirala Općina Vir u suradnji s Udrugom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske županije, Udrugom senzorskih analitičara Olea Zadar i Hrvatskom poljoprivrednom savjetodavnom službom Zadarske županije. Okupljeni virski maslinari mogli su od stručnih predavača dobiti kvalitetne informaciji o uzgoju maslina i preradi te ispravnom korištenju maslinovog ulja. Gordana Dragun iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Zadarske županije održala je predavanje koje je okupljenima pružilo informacije o stanju u maslinarstvu na području Republike Hrvatske te poticajima koji se daju za uzgoj maslina. Također, govorila je o potrebi pravilne pripreme tla za sadnju maslina, utjecaju klime i pravilnom odabiru vremena rezidbe, važnosti tla za uspjeh maslina, gustoći sadnje maslina, rasporedu te planu sadnje, uzgojnim oblicima maslina, pravilnoj gnojidbi, kao i o pravilnom izboru oprašivača. Istaknula je i važnost podizanja vjetrozaštite sadnjom čempresa, čime se efektno može zaštiti nasade maslina. Docentica na Odjelu za zdravstvo Sveučilišta u Zadru i predsjednica Udruge senzorskih analitičara Olea Zadar Marijana Matek pružila je okupljenima informacije o važnosti ulja u prehrani. Govorila je o važnosti masnoća za organizam koje pruža maslinovo ulje i o važnosti pravilne upotrebe ulja u prehrani. Također je upoznala prisutne sa značajkama maslinovog ulja prema ostalim uljima. Anastazija Milardović iz Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanko Ožanić iz Zadra upoznala je prisutne s klasifikacijom maslinovog ulja od djevičanskih ulja, rafiniranih i maslinovih, preko sirovog i rafiniranog ulja komine masline do ulja od komine masline. Govorila je i o posebnostima svakog od ovih vrsta maslinovog

ulja. Predstavljen je i način na koji se testira kvaliteta maslinovog ulja, pa su tako virski uzgajivači maslina mogli saznati što su to panel grupe, odnosno skupine osoba koje daju mišljenje o vrijednosti pojedinog maslinovog ulja. Predavalo se također o načinu kušanja maslinovog ulja, o vrlinama i manama koje se utvrđuju kušanjem, uvjetima u kojima se vrši kušanje te pravilima za kušače. Na kraju predavanja organizirano je malo kušanje ulja koja su donijeli virski maslinari. Predavačice su istaknule važnost podrške lokalne samouprave za uzgoj maslina, a načelnik Općine Vir Kristijan Kapović istaknuo je napore koje je Općina uložila u poticanje maslinarstva na Viru, gdje nije postojala veća tradicija uzgoja ove kulture, za razliku od ostalih otoka zadarskog arhipelaga. Jedan od razloga je bilo i mišljenje kako pod utjecajem jake bure masline neće uspijevati, a novim nasadima to je mišljenje demantirano. Istaknuto je kako će Općina dodatnim aktivnostima i dalje podržavati uzgoj maslina na otoku. Dodajmo kako je prošle godine u slično vrijeme na Viru gostovao mr. sc. Marijan Tomac održavši predavanje o rezidbi i obnovi maslina.

Na staroj zgradi ambulante tijekom siječnja izvršeni su radovi obnove dotrajalih elemenata, pa je tako obnovljena stolarija, postavljeni su novi prozori, ulazna vrata i ostakljena površina. Od ranije su u ambulantu ugrađena i dva klima uređaja, od kojih se jedan nalazi u čekaonici koja do sada nije imala nikakav uređaj za klimatiziranje prostora. Dotrajala stolarija uvelike je narušavala izgled zgrade, pa će uz njezino uređenje i ugradnja klima uređaja omogućiti ugodnije okružje. Radove na uređenju ambulante financirala je Općina Vir, a dijelove radova na zidarskim zahvatima obavljali

su djelatnici komunalne tvrtke Vir održavanje. Do izgradnje nove zgrade dječjeg vrtića i ambulante, postojeća ambulanta ostat će na Trgu Svetog Jurja. Ovim su se uređenjem željeli stvoriti bolji uvjeti u ambulanti do njenog preseljenja u prostorije nove zgrade, kao što potreba ulaganja u objekt ima i svoje opravdanje u njegovom budućem korištenju. S obzirom na kronični nedostatak prostora za javne potrebe, prostor stare ambulante moći će se prepustiti na korištenje virskim udrugama ili nekim drugim subjektima od javnog interesa.

Degustacija virskog maslinovog ulja

Dalmacija u mom oku Virani na zadarskom Karnevaliću

ISSN 1846-7466ISSN 1846-7466

v. list br. 16

Documents