“I have a dream...”
Jednom, ne tako davno, jedan je veliki ovjek zapoeo svoj poznati govor rijeima I have a dream... i za- koraio u povijest otvorivši njime prostor novim civilizacijskim dosezima.
Publikacijom koja je pred vama elimo opredmetiti dosanjani san mnogih generacija hrvatskih predš- kolaca koje su veoma dugo, strpljivo, uporno i optimistino oekivale isto: podizanje razine obrazovanja odgajatelja predškolske djece i priznavanje profesije kao jednakovrijedne svim ostalim u odgojno-obrazov- nom sustavu.
Akademska 2009./2010. godina predstavlja za hrvatski sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja znaajan datum. Tada se, naime, na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Rijeci (ali i u Osijeku) poeo izvoditi sveuilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Samo godinu dana kasnije, ak. 2010./2011. god., isti se studij zapoeo izvoditi i na diplomskoj razini. Bio je to prvi takve vrste u Hrvatskoj i prema mnogima predstavljao je znaajan kvalitativni iskorak za cjelokupni sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Kraj je to jednog dugog putovanja zapoetog daleke 1969. godine kada se na pedagoškim akademijama ustrojio prvi visokoškolski studijski program za obrazovanje odgajatelja predškolske djece u Hrvatskoj. Izuz- memo li procese usklaivanja studija s Bolonjskom deklaracijom, koncepcija studija nije se bitno mijenjala punih etrdeset godina. Od tada pa do danas bilo je mnogo pokušaja podizanja razine obrazovanja odgaja- telja predškolske djece. Mahom bezuspješno.
U akademskoj god. 2011./2012. studij je završila prva generacija sveuilišnih prvostupnika i magistara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Drimo to malim korakom za nas a velikim za cijelo predškol- stvo. Njihov je uspjeh i naš; u njihovim postignuima zrcali se naša vizija suvremenog odgajatelja predškol- ske djece.
Ovom publikacijom vam ih predstavljamo, s razlogom ponosni. Pred vama su njihovi rezultati iskazani saetcima diplomskih radova. eljeli smo naas zastati u vremenu, obiljeiti trenutak i u njemu uivati. Ne- mamo pretenzija publikaciju kvalificirati kao povijesni prikaz jer ona to svakako nije.
Podastiremo je akademskoj i strunoj javnosti kao svojevrsni memento na dosad uinjeno. Jer, verba volant, scripta manent - rijei lete, ono što je napisano ostaje.
A nama na Uiteljskom fakultetu u Rijeci … valja dalje preko rijeke … oplemenjeni kapitalom postignu- tog u proteklim godinama. Uspjesi naših studenata vjetar su našim jedrima! Velika je odgovornost na nama! Preuzimamo je s radošu, sigurni u blistavu budunost ranog i predškolskog odgoja u Hrvatskoj jer ju pre- dajemo u ruke suvremeno obrazovanim kompetentnim profesionalcima koji viziju svoje profesije grade na kvalitetnom obrazovanju kao conditio sine qua non!
prof. dr. sc. Jasna Krstovi, dekanica
2
kulturno-socijalno-edukacijskog konteksta. Oni su ti koji snagom svoje profesionalnog znaaja snano doprinose pripremanju buduih graana ujedinjene Europe, razvoju i unapreivanju njihovih ljudskih mogunosti kojima odgovaraju na izazove društva znanja, za aktivno sudjelovanje u tom društvu i sa- mostalno cjeloivotno uenje.
Primjerice, u nedavnom izvješu OECD Early Childhood Education and Care in 20 Countries, od- gajatelj se oznauje kljunim prediktorom kvalitete (‘key to quality services’), a profesionalnost i osob- na kompetencija odgajatelja postaje najvaniji re- surs i preduvjet osiguranja u nastojanjima da vrti postane dobra arena za njegu, skrb, igru uenje i socijalnu jednakost (Starting strong, II. www.oecd. org/.../0,3355, ).
Uz promišljanje indikatora kvalitete cjelokupnog konteksta, gotovo u pravilu se uz ljudski faktor ve- zuje njegovo kvalitetno obrazovanje, bez obzira je li rije o inicijalnom obrazovanju za profesiju, nefor- malnom, informalnom ili drugim modalitetima cje- loivotnog uenja (npr. Peeters, 2008, Oberhuemer, 2005). Meuzavisnosti kvalitete uinaka i obrazova- nja je nedvojbena.
Nedavno objavljeni rezultati velike longitudi- nalne studije uinkovitoski predškolske djelatnosti u cjelini provedene u Velikoj Britaniji u periodu od 1997-2004., nedvojbeno su pokazali da je kvaliteta budunosti djece usko povezana s kvalitetom njiho- vih prvih odgojno-obrazovnih iskustava. Osim toga,
Per asPera ad astra
Uvod
Uvid u recentne europske dokumente pokazuje da je rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) do- bio panju bez presedana u javnoj i politikoj sferi u posljednjih nekoliko desetljea. Djelatnost koja je povijesno gledano bila Pepeljuga unutar susta- va odgoja i obrazovanja, podcijenjena i nedovoljno utemeljena, posljednjih se godina polako i sigurno penje na prioritetno mjesto na dnevnim redovima nacionalnih politika širom svijeta. (Dalli, Urban, Miller, 2012). Razloge tomu nalazimo prije svega u injenici ve afirmirane i znanstvenim pokazatelji- ma argumentirane spoznaje o ranom djetinjstvu kao kritinom razdoblju u razvoju ovjeka
Sve je naglašenija tvrdnja kako upravo rani i predškolski odgoj ima presudnu ulogu u uspostavi temelja za poboljšanje kompetencija buduih graa- na EU. Postoje jasni dokazi da sudjelovanje u kvali- tetnim programima predstavlja snaan vjetar u lea za sve kasnije razvojne dosege. Iz tih se razloga po- mno promišljaju indikatori razvoja kvalitete u ranom i predškolskom odgoja. Uz puno uvaavanje inje- nice kako se radi o kompleksnom pitanju, velika se pozornost usmjeruje na ulogu i znaaj odrasle osobe kao kreatora poticajnog okruenja u kojem se ostva- ruje rano djetinjstvo. Gotovo da je unisono prihva- ena tvrdnja kako je kreiranje suvremenih obrazov- nih politika nezamislivo bez uvaavanja odgajatelja kojima se u pravilu pridaje znaaj kljunih imbe- nika u promociji Europe znanja kao cjelokup nog
Odabrane epizode razvoja visokoškolskog obrazovanje odgajatelja: od dvogodišnjeg studija na Pedagoškoj akademiji u Rijeci do sveuilišnog diplomskog studija na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Rijeci.
3
prvu etapu u okviru koje se postiu temeljne ope, generike i strune kompetencije uz daljnji razvoj do najviših razina u kontekstu EQF.
Kako Hrvatska reagira na gibanja u europskom prostoru? U globalnom pogledu podudarnosti s navedenim strateškim ciljevima defnirana je nael- nim opredjeljenjima na razini ciljeva. Meutim, reformski procesi kojima se ele uvoditi promjene na navedenim naelima mukotrpno probijaju put do akademske zajednice, posebice u pogledu dijela podsustava visoke naobrazbe kojim se obrazuju od- gajatelji. Obrazovanje odgajatelja predškolske djece nije se bitno mijenjalo više od 40 godina. Pitamo se što bi bilo kada bi se tako sporo dogaale pro- mjene u drugim podrujima ljudske djelatnosti, koje su poput predškolske djelatnosti procijenjene visoko vrijednima i vanima za ivot pojedinca i zajednice (Babi, Irovi, 2004).
U argumentaciji izreene ocjene podastrijet emo samo glavne naglaske u procesima razvoja studijskih programa za odgajatelje predškolske dje- ce u Hrvatskoj.
Krai pregled razvoja studijskih programa predškolskog odgoja: od prvih visokoškolskih programa do sveuilišnih studija
Povijest institucionalnog obrazovanja odgajatelja predškolske djece datira iz kasnih šezdesetih godina. U tom razdoblju, a u sklopu opih promjena odgoj- no-obrazovnog sustava i sustava obrazovanja odgoj- no-obrazovnih djelatnika, 1969. godine donesen je Prijedlog nastavnog plana i programa za ustrojstvo i izvoenje studija na tadašnjim pedagoškim akade- mijama. Na toj je osnovi 1971. godine na Pedagoš- koj akademiji u Rijeci otvoren studij Predškolskog odgoja namijenjen obrazovanju odgajatelja predš- kolske djece za odgojno-obrazovni rad u djejim jaslicama i djejim vrtiima.
pokazalo se kako je kvaliteta predškolskog odgoja/ brige/zaštite i sama uvelike ovisila o razini kvalifi- kacija osoblja, odnosno o tome je li voditelj vrtia imao sveuilišne kvalifikacije ili ne. (Effective Pro- vision of Pre-School Education (EPPE) Project: Final Report - A Longitudinal Study Funded by the DfES 1997-2004).
Iz tih se razloga u gotovo svim europskim zemlja- ma osnauje tendencija o tretiranju obrazovanja odgajatelja kao podruja od posebnog društvenog interesa te je ono gotovo svugdje dio razvojno-gos- podarske i socijalne politike. Valja znati da europski prostor izrazito raznoliko tretira sustav obrazovanja odgajatelja. Te su raznolikosti primjetne u gotovo svim aspektima kojim se taj dio sustava moe poja- sniti: koncepcijskim rješenjima, vrstama institucija, njihovu trajanju, kurikulima, itd. Zanimljivo je ista- knuti kako se u veini zemalja u ovom dijelu susta- va promjene dogaaju relativno sporo u odnosu na druge dijelove. Razloge valja traiti u velikom utje- caju tradicije u pogledu na odgajateljsku profesiju i refleksije istog na zahtjeve za njegovim obrazova- njem.
Meutim, fundamentalne promjene koje se doga- aju posljednjeg desetljea u cjelokupnim sustavima odgoja i obrazovanja u ujedinjenoj Europi svakako su se poele odraavati i u ovom podruju. U skladu s time u mnogim zemljama Europske unije u tijeku su reforme kurikula i modifikacije sustava obrazo- vanja odgajatelja. Pritom se veina opredjeljuje za novi pristup odreujui ga kao dinamian, otvoren i trajan proces temeljen na zahtjevu da je kontinu- irani profesionalni razvoj i stalno struno usavrša- vanje obveza koja proizlazi iz profesionalne etike i odgovornosti svakog tko je odabrao odgajateljski poziv. Generalna je tendencija prijelaz svih oblika obrazovanja uitelja na sveuilišta. Preddiplomsko obrazovanje (6. razina EQF) predstavlja pritom tek
Per asPera ad astra
4
Nastavni plani i program sastojao se od predmeta zajednikog studija i predmeta posebnog studija. Predmeti zajednikog studija imali su osnovnu svr- hu omoguiti studentima da svi u istom opsegu ste- knu ideološko, pedagoško i psihološko obrazovanje. Koncepcija studija predškolskog odgoja izvedena je analogijom iz koncepcije uiteljskih studija (ra- zredna i predmetna nastava). To je najrazvidnije u definiranju ciljeva zajednikog i predmetnog stu- dija te u rabljenoj terminologiji (od predgovora, na- stavnog plana do programa studija), koje je potrebno svim nastavnicima, bez obzira na kojem e stupnju osnovne škole organizirati i izvoditi nastavu.
Poseban studij inili su predmeti koji izravni- je usmjeruju i pripremaju studente za nastavni rad u osnovnoj školi po sistemu razrednog, odnosno predmetnog nastavnika (Nastavni planovi i pro- grami,1969, bb). Dalje se navode studijske grupe na ijem zaelju je i predškolski odgoj. Uvidom u cjelokupni tekst dokumenta Nastavni planovi i pro- grami (1969) mogue je ustvrditi kako je koncepcija studija predškolskog odgoja izvedena analogijom iz koncepcije uiteljskih studija (razredna i predmetna nastava). To je najrazvidnije u definiranju ciljeva zajednikog i predmetnog studija te u rabljenoj terminologiji ( Babi, Irovi, 2004).
Osnivanjem studija Predškolskog odgoja dota- dašnje etverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje odgajatelja podignuto je na višu strunu razinu te se izjednailo s ostalim djelatnicima u osnovnoškol- skom sustavu odgoja i obrazovanja. Završeni stu- denti predškolskog odgoja imali su zvanje nastavnik predškolskog odgoja.
Pedagoška akademija 1977. godine prerasta u Pe- dagoški fakultet Sveuilišta u Rijeci, a studij Pred škol- ski odgoj i dalje se izvodio kao dvogodišnji, ali s pone- što izmijenjenim nastavnim planovima i pro gra mima. Temeljna novina u nastavnom planu bila je trodijelna
podjela na ope, zajednike i strune os nove. U ope programske osnove uvršteni su: Os no ve marksizma, Teorija i praksa socijalistikog sa mo upravljanja (TIPS), Osnove openarodne obrane, Tje lesni odgoj i strani jezik – kao obvezni predmeti za sve studije. U zajed- nike programske osnove bili su ukljueni: Pedagogi- ja, Psihologija odgoja i obra zo vanja, Kultura usmenog i pismenog izraza, Didak ti ka i Sociologija odgoja i obrazovanja - takoer, ob vezni predmeti za sve stu- dije, uz razliku u broju sati za dvogodišnji i etvero- godišnji studij. Strune pro gramske osnove ostale su nepromijenjene – ista ma tina podruja i predmeti za obrazovanje predškolskih odgajatelja.
Poetkom osamdesetih godina prošlog stoljea dogodila se znaajnija promjena sustava obrazova- nja odgajatelja, usvajanjem koncepcije program- skog kontinuiteta u obrazovanju odgajatelja predš- kolske djece, po modelu 4+2, u trajanju od šest godina. Prema programu usmjerenog obrazovanja, odgajatelji predškolske djece obrazuju se za stjeca- nje strune spreme šestoga stupnja. U okvirnom programu istie se temeljna idejna koncepcija ob- razovanja u odgojno-obrazovnoj struci u program- skom kontinuitetu pripremanja i obrazovanja od- gajatelja u trajanju šest godina. Prve etiri godine obrazovanja izvodile su se na srednjoškolskoj razini i znaile su uvoenje u struku i zanimanje.
Peta i šesta godina (1. i 2. godina studija) izvodile su se kao njihov svojevrsni produetak na visokoš- kolskim ustanovama. Nakon šestogodišnjega ško- lovanja polaznici su polaganjem diplomskog ispita stjecali prvo zanimanje VI. stupnja strunosti pod nazivom odgajatelji predškolske djece. Ovakva kon- cepcija obrazovanja odgajatelja prestaje se izvoditi tek 1992. godine kada prestaje vaiti Zakon o usmje- renom obrazovanju.
Zakonske promjene u visokoškolskom obrazo- vanju obznanjene u Zakonu o visokim uilištima
5
je u tom vremenskom razdoblju prerastao iz dvogo- dišnjeg u trogodišnji struni studij.
Tadašnji studij Predškolski odgoj i dalje je bio struni studij, namijenjen obrazovanju buduih od- gajatelja predškolske djece. Obrazovao je polazni- ke za zvanje odgajatelj djece predškolske dobi, koji podrazumijeva strunjaka u pedagoškoj profesiji koji kreira, organizira, realizira, vrednuje, istrauje i unapreuje raznolike predškolske programe njege, odgoja i obrazovanja djece, od roenja do polaska u školu. Takav dobni raspon s jedne te raznolikost oblika izvanobiteljskog odgoja s druge strane, nala- zio je svoj odraz u obrazovnom profilu putem jedin- stva sadraja koji u sebi objedinjuju komplementar- nost njege, zaštite, odgoja i obrazovanja predškolske djece. Završetkom studija polaznici su stjecali zva- nje odgajatelj predškolske djece.
Koncepciju plana i programa ovoga studija odr- avala je injenica o predškolskom odgoja kao izra- zito interdisciplinarnom podruju koji ukljuuje pedagoške sadraje i sadraje brojnih znanstvenih disciplina. Koncepcijski se stoga nastavni program temeljio na obveznim i izbornim kolegijima, pri emu su se obvezni kolegiji manifestirali kao temelj- ni struni predmeti, posebni struni predmeti i me- todiki predmeti.
Izvedba takve koncepcije studija nastavila se i u trenutku kad se mijenja institucionalni okvir za njegovo izvoenje. Naime, 2006. godine dolazi do osnivanja Uiteljskog fakulteta u Rijeci, kao autono- mne institucije za obrazovanje uitelja i odgajatelja u okviru Sveuilišta u Rijeci. Ono što je specifino jest injenica kako Fakultet ustrojava petogodišnji integrirani preddiplomski i diplomski sveuilišni Uiteljski studij i trogodišnji struni studij Predškol- ski odgoj. Promjena vrsnoe studija u pogledu ui- teljskog profila provedena je bez velikih problema. Meutim, u pogledu obrazovanja odgajatelja, ovim
(1993, 1996) predstavljaju za obrazovanje odgaja- telja znaajnu prekretnicu. Zakonskim odredbama posebno su ureene visokoškolske institucije i nji- ma pripadajui sveuilišni i struni studiji. Struni studiji smješteni su u veleuilišta i visoke škole (u sastavu ili izvan sveuilišta). Njima se stjeu struna znanja i umijea za uspješno bavljenje i unaprei- vanje nekog zvanja (struke) (Narodne novine, 1996, 59:2804). Struni studiji osposobljavaju studente za visokostruni ili umjetniki rad. Razine strunog stu- dija su: dodiplomski, poslijediplomski struni i posli- jediplomski umjetniki studij. Stoga dolazi do preu- stroja visokih uilišta i studijskih programa prilikom kojeg se dotadašnji dvogodišnji studij predškolskog odgoja kao struni studij izvodi na novoosnovanoj Visokoj uiteljskoj školi u Rijeci (1998) koja e pod tim nazivom djelovati sve do 2006. godine.
Visoka uiteljska škola u Rijeci konstituirala se kao javno visoko uilište, pri emu su sva osniva- ka prava prenijeta na Sveuilište u Rijeci koje ju je uinilo svojom sastavnicom. Djelatnost tako uteme- ljene škole podrazumijevala je ustrojavanje i izvoe- nje dvaju temeljnih studija koji su u svom osnovnom cilju i namjeni ostali isti sve do danas: Obrazovanje odgajatelja predškolske djece, u dvogodišnjem traja- nju (4 semestra) i Obrazovanje uitelja u razrednoj nastavi, u etverogodišnjem trajanju (8 semestara). Moe se zakljuiti kako je zapoeta koncepcija dvo- godišnjeg strunog studija šezdesetih godina zadra- na do poetka 21. stoljea.
Akademske godine 2001./2002. kao prva u Hr- vatskoj Visoka uiteljska škola napravila je iskorak i transformirala koncepciju studija predškolskog od- goja i ustrojila trogodišnji struni studij u trajanju od 6 semestara. No, razvojno gledajui, od 1998./1999. pa zakljuno s akademskom 2005./2006. godinom, studij Predškolski odgoj izvodio se u koncepcijski slinom obliku, s promjenom trajanja studiranja koji
6
goj izvodio se do akademske godine 2008./2009., kada dolazi do kljunih i povijesno znaajnih pro- mjena u koncepciji obrazovanja odgajatelja.
Sveuilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Rijeci
Razlozi pokretanja studija
U skladu s promocijom koncepcije cjeloivotnog uenja i vizije o potrebi izgradnje novog sustava profesionalnih uloga strunjaka u kontekstu suvre- menog ranog i predškolskog odgoja, pojavila su se promišljanja i zahtjevi za redefiniranjem tradicional- nih edukacijskih gledišta o profesionalnim ulogama u podruju ranog i predškolskog odgoja, na nain da se za razliite kategorije profesionalaca konceptuali- ziraju razliiti obrazovni programi. Voeni uvaava- njem prioriteta obrazovnih politika ranog i predškol- skog odgoja te reforme kurikula na europskom tlu, posebnice u dionici u kojoj su se isticali zahtjevi za kvalitetnim obrazovanjem strunjaka koji ga ostva- ruju, i s tim posljedino potrebe za modifikacijom postojeih sustava obrazovanja odgajatelja, krenuli smo u akciju. Podlogu za to našli smo u to vrijeme aktualnom Planu razvoja sustava odgoja i obrazova- nja od 2005. do 2010. godine, u kojem se posebno isticala nunost osuvremenjivanja razvoja obrazova- nja za odgajateljska zanimanja i njihovo usklaiva- nje s meunarodnom razradbom zanimanja, drugim meunarodnim dokumentima koji su se odnosili na to podruje te pretenim programskim modelima u zemljama Europske unije. U istom kontekstu potica- la se izrada novih programa koji e osposobiti od- gajatelja za 21. stoljee, cjeloivotno uenje, rad u europskom obrazovnom kontekstu, multikulturnost, novu profesionalnu ulogu. Ocijenilo se kako e kao takvi znatno doprinijeti ravnopravnosti odgajatelja s
se rješenjem nacionalni visokoškolski sustav odma- kao od pozitivnih dosega europske prakse ali i nave- denih deklarativnih iskaza u nacionalnim strateškim dokumentima. Obrazovanje odgajatelja predškolske djece ostalo je jedino u okviru odgojno-obrazovne struke koje se realiziralo na strunim studijima koji prua studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omoguavaju obavljanje strunih zanimanja i osposobljava ih za neposredno ukljuivanje u rad- ni proces. Mogunost daljnjeg formalnog obrazo- vanja tu se zaustavljala bez obzira na injenicu što je osnovna znaajka obrazovnog sustava Republike Hrvatske horizontalna i okomita protonost. Ta se znaajka ne bi primijenila jedino na odgajatelje jer se u sustavu visokog obrazovanja nisu izvodili studiji koji bi strunim prvostupnicima predškolskog odgo- ja omoguili nastavak obrazovanja na višoj razini.
U akademskoj godini 2007./2008. zapoelo se postupnim prilagoavanjem studijskih programa u skladu s novinama koje donosi Bolonjski proces. Programi studija i nastava na Fakultetu modificirali su se ukljuujui pristupe utemeljene na ishodima uenja i kompetencijskom okviru. Studijski program Predškolski odgoj i dalje ostaje na strunoj razini u trajanju od tri godine (6 semestara), završetkom ko- jega polaznici stjeu 180 ECTS bodova.
Struni studij mogla je upisati osoba koja je za- vršila odgovarajui srednjoškolski program u traja- nju od tri ili etiri godine. Kriterije na temelju kojih se obavljala klasifikacija i odabir kandidata za upis (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta završenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ispitu, poseb- na znanja, sposobnosti i vještine) utvrivalo je Fa- kultetsko vijee.
Završetkom studija stjecao se struni naziv struni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) odgajatelj predškolske djece, u skladu s posebnim zakonom. Struni studij Predškolski od-
7
ostalim strunim djelatnicima u obrazovnom susta- vu u strunom usavršavanju i napredovanju u Repu- blici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
eljeli smo koncipirati sveuilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na preddiplom- skoj i diplomskoj razini po modelu 3+2. Pritom, kao najveu vrijednost pokrenute ideje nalazili smo u uvjerenju da radimo na afirmaciji nove promije- njene paradigme na kojoj se utemeljuje nova kon- cepcija studijskog programa. Zalaganje je to, s jedne strane, išlo u smjeru afirmacije kvalitativno drugai- jeg promišljanja odreenja uloge, znaaja i perspek- tive profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, a s druge strane, njegovog obrazov- nog kurikula kao pretpostavke za njeno ostvarenje. eljeli smo jasno iskazati obrise novog odgajatelja koji zahtijevaju odgovor na pitanje: kakvo mora biti njegovo obrazovanje da bi odgovorilo svojoj antici- pacijskoj misiji? Odgovor se nedvojbeno nametao: svakako drugaije nego dosad. U fokusu je, zapravo, bilo pitanje ustanovljavanja novih dimenzija odno- snih relacija edukacijskih znanosti (prije svega pe- dagogije) i njihovih implikacija u kompleksni dina- mini organizam odgojno-obrazovne prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao polja rada novog profesionalca.
Osim toga, bilo nam je vano da studijski progra- mi pripadaju akademskom, znanstvenom sveuiliš- nom miljeu i to zbog najmanje dva razloga. U širem kontekstu ta pripadnost znai priznavanje odgaja- telja kao intelektualca široke provenijencije te ravno- pravno prihvaanje odgajateljske profesije s ostalim ije se obrazovanje bez ikakvih dvojbi odreuje kao sveuilišno. Novi odgajatelj nedvojbeno je intelek- tualac iji obrazovni habitus implicira akademinost u ekstenzivno-pozitivnoj konotaciji tog pojma. Kao takav on e prije svega biti subjekt širokog spektra interesa, osjetljiv na promjene koje se oko njega do-
gaaju, aktivni sudionik u njima te nerijetko i njihov inicijator. Takav strunjak odgovor je na izazove su- vremenih društvenih gibanja koje karakterizira vrije- me snanih promjena u 21. stoljeu.
Nadalje, s pozicija znanstvene i strune opravda- no sti pošlo se od tvrdnje da svaka odgojna akcija, bez obzira gdje se odvija i s kojom populacijom od gajanika, zahtijeva kompetentan pristup uteme- ljen na profesionalnoj odgovornosti za poziv koji je odabran. To je sloena aktivnost koja zahtijeva vi so ku razinu intelektualne sposobnosti i na njoj te me ljene praktine akcije. Takve se kompetencije postiu, prije svega, uvaavanjem suvremenih znan- stvenih spoznaja u podruju na koje se odnosi. One se, konstrukcijom kvalitetnog modela obrazovanja ute meljenog na suvremenim kurikularnim pristupi- ma, pretau u uspješni model obrazovanja u kojem su i teorijska i praktina dimenzija izbalansirane u funkciji postizanja kvalitetetne odgojne akcije. To je na in na koji se postie cilj: obrazovati odgajatelja kao kritikog intelektualaca i misleeg reflektivnog praktiara. Nema, dakle, nijedne praktine situaci- je u radu modernog odgajatelja iza koje u pozadi- ni ne stoji osmišljena i potvrena znanstvena istina. Isto tako, znanstvena teorija bez provjere i potvrde u praktinoj ivotnoj situaciji postaje ogoljela aka- deminost bez svrhe i znaaja. Sveuilišno obrazo- va nje odgajatelja poetak je procesa definiranja i razvoja indikatora kojima se promovira kvaliteta od ga jatelja i njegova obrazovanja, a time i njegov društveni status.
U uem kontekstu sveuilišni studij Rani i predš- kolski odgoj i obrazovanje - odgovor je na promi- jenjenu ulogu odgajatelja u uvjetima suvremenog odreenja izvanobiteljskog institucionalnog kontek- sta. Budui da su istraivanja bacila novo svjetlo na razumijevanje znaenja obrazovanja odgajatelja kao pretpostavke njihova kvalitetnog rada, pokretanje
8
jesnom odlukom. Na sjednici Senata Sveuilišta u Rijeci, odranoj 9. lipnja 2009. godine usvojena je Odluka o ustroju i pokretanju sveuilišnog preddi- plomskog studija Rani i predškolski odgoj i obra- zovanje i sveuilišnog diplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Time ujedno na Uiteljskom fakultetu u Rijeci, od akademske godi- ne 2009./2010., prestaje izvedba strunog studija Predškolski odgoj, a Fakultet se profilira kao viso- koškolska ustanova.
Akademske 2009./2010. godine upisana je prva generacija studenata sveuilišnog preddiplomskog studija, stoga upravo tu godinu moemo smatrati povijesnom u razvoju obrazovanja buduih odgaja- telja, jer se ovakav studij po prvi izvodi u Republici Hrvatskoj, na Uiteljskom fakultetu u Rijeci i na Ui- teljskom fakultetu u Osijeku.
Nastavak obrazovanja i nadogradnja studija kao inovacija koja nije dosada bila mogua u obrazova- nju odgajatelja odraava se u injenici kako zavr- šetkom sveuilišnog preddiplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje sveuilišni prvostu- pnik moe nastaviti studij na diplomskoj razini isto- vrsnog studija. Diplomska razina studija namijenjena je osobama koje su završile istovrsni preddiplomski studij, preddiplomski studij u podruju društvenih znanosti polju pedagogije, polju psihologije, polju edukacijsko rehabilitacijske znanosti, polju socijal- nih djelatnosti, polju kineziologije (grana kinezio- loška edukacija), polju interdisciplinarnih društve- nih znanosti te struni studij predškolskog odgoja i struni studij primarnog obrazovanja (uz polaganje diferencijalnih ispita).
Prilikom upisa prve generacije uoen je problem horizontalne prohodnosti na relaciji struni/sveui- lišni studiji. Naime, sukladno pozitivnim zakonskim propisima Sveuilište u Rijeci odredilo je ope uvje- te za upis na diplomske studije u akademskoj godini
promjena u tom smislu nuno vode ka redefiniranju temeljnih ciljeva i zadataka njihova obrazovanja. Kljuno je zalaganje na postizanju temeljne kvalifi- kacije umjesto na produkte znanja. Obrazovanje za profesiju odredili smo kao dinamian otvoren i tra- jan proces utemeljen na zahtjevu da je kontinuirani profesionalni razvoj i stalno struno usavršavanje - obveza koja proizlazi iz profesionalne etike i odgo- vornosti svakog tko je odabrao odgajateljski poziv.
Pokretanjem sveuilišnog studija Rani i predškol- ski odgoj i obrazovanje eljeli smo, prije svega, osi- gurati prilagoenost studijskog programa potrebama našeg društva, ali i biti avangardni u odnosu na tren- dove u širem okruenju. Uvjereni smo da smo na ovaj nain omoguili da studenti posjeduju znanja, vještine i kompetencije koje trai suvremeni rani i predškolski odgoj i obrazovanje, da e lakše prona- laziti posao, što e u krajnjoj liniji imati pozitivan efekt na razinu motivacije studenata i aktivno parti- cipiranje u ukupnom procesu njihova obrazovanja
U koncipiranju sveuilišnog studija Rani i predš- kolski odgoj i obrazovanje koristili smo kompeten- cijski pristup zasnovan na kompleksnom sustavu ishoda uenja i kompetencija. Ishodi uenja u kuri- kulu relevantni su istovremeno za osnovnu profesio- nalnu osposobljenost i za trište rada, ali i za daljnje obrazovanje, ostvarivo u okviru zadanih vremenskih i materijalnih ogranienja.
Preduvjet za upis na studij završena je srednja škola u etverogodišnjem trajanju i poloena drav- na matura. Fakultetsko vijee utvrdilo je i dodatne kriterije (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta za- vršenog školovanja, posebna znanja, vještine ili spo- sobnosti i sl.) temeljem kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis.
Napori uloeni u izradu koncepcije novog sve- uilišnog studija rezultirali su, zahvaljujui i velikoj podršci i razumijevanju Sveuilišta u Rijeci, povi-
9
Znaajke preddiplomskog studija
Novi studij predškolskog odgoja preddiplomske ra- zine ustrojen je koncepcijski prema jedinstvenoj mo dularnoj strukturi. Studij je ustrojen prema mode- lu 3+2, odnosno, šest semestara i 180 ECTS bodo- va. Njime se stjee akademski naziv sveuilišni pr- vostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Struktura studija odraava se u nainu promišlja- nja obrazovnih kvalifikacija odgajatelja za svaku razinu. Definiranje razina uinjeno je svojevrsnim opisom suštine kvalifikacije u terminima generikih i specifinih kompetencija, odnosno postignutim odreenim ishodima uenja nakon uspješnog dovr- šetka priznatog studijskog programa. Diferencijacija meu njima uinjena je kroz razlikovne dimenzije primjene znanja i razumijevanja, prosuivanja, ko- munikacije te vještina uenja u kontekstu suvreme- nog odreenja polja njegova rada.
Kompetencije koje student stjee završetkom preddiplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje obuhvaaju dva temeljna kriterija: re- levantnost za trište rada i daljnje obrazovanje te ostvarivost u okviru zadanih vremenskih i materijal- nih ogranienja (u okviru 180 ECTS bodova).
Pristupom i interpretacijom odreenja kompeten- cija i njihova odnosa prema ishodima uenja vidljivi su obrisi novog odgajatelja koji uinkovito i djelo- tvorno planira, programira, vrjednuje odgojno -obra- zovni kontekst kao poticajno - razvojni, uvaavaju- i pri tom djeje sposobnosti, mogunosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvaruje integriranu odgojno-obrazovnu praksu. Samostalno konstruira, implementira i evaluira integrirani kurikul u uku- pnosti svih razvojnih podruja, koristei aktivnosti i
2010./2011. i posebno uredilo uvjete upisa sa stru- nog na sveuilišne diplomske studije. U tim okolno- stima, uvjet prijave na natjeaj za upis na diplomske studije bio je završeni odgovarajui akreditirani pro- gram cjeloivotnog uenja kojim se stjee od 30- 60 ECTS bodova, kroz koji je mogue primjereno nado- knaditi kompetencije koje omoguuju upis na sveu- ilišni diplomski studij.
Shodno tome Uiteljski fakultet je akreditirao Razlikovni program za stjecanje nedostajuih zna- nja, vještina i kompetencija za upis na sveuilišni diplomski studij. Strukturu programa cjeloivotnog uenja ini šest kolegija u ukupnom optereenju od 30 ECTS bodova, odnosno 840 nastavnih sati. Odabir kolegija izvršen je uvaavanjem injenice kako se radi o svojevrsnoj nadoknadi kompetenci- ja (generikih i specifinih) u kontekstu razlikovnih znaajki i posebnosti u vrsnoi programa studija (struni - sveuilišni). Tako se program odmie od razlikovnog i predstavlja zasebnu zaokruenu cjeli- nu završetkom koje polaznici postiu razinu i vrsno- u kompetencija primjerenu preddiplomskoj razini sveuilišnih studija. Predmeti su planski strukturirani tako da slijede loginu strukturu visokoškolske di- daktike primjerene posebnostima prirode programa i procesima uenja odraslih u okviru kojih se izvode (cjeloivotno uenje). Stoga su kolegiji rasporeeni unutar jednoga semestra.
Velik broj polaznika prve generacije razlikovnog programa (80) pokazao je kako je odgojna praksa s velikim nestrpljenjem oekivala pokretanje diplom- ske razine studija. Akademske 2010./2011. godine upisali smo prvu generaciju studenata sveuilišnog diplomskog studija. Izvanredni je studij pokrenut jer je u predškolskoj praksi bio velik broj odgajatelja koji su eljeli pohaati studij uz rad.
Završetak je to jednog dugog putovanja zapoe- tog daleke 1969. godine kada se zapoelo s viso-
10
Završetkom diplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje stjee se akademski naziv magi- star/magistra (master) ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Studij se sastoji se od dvaju modula - obaveznih i izbornih. Student upisuje obavezne i izborne modu- le s obzirom na vlastiti interes i eljeno usmjerenje u svom studiranju.
Kao i na preddiplomskoj razini i u koncipiranju diplomskog studija Rani i predškolski odgoj i ob- razovanje koristili smo kompetencijski pristup ute- meljen na kompleksnom sustavu ishoda uenja i kompetencija. Ishodi uenja u kurikulu relevantni su istovremeno za osnovnu profesionalnu osposob- ljenost i za trište rada, ali i za daljnje obrazovanje u trenutku kada u ovom polju rada budu ustrojeni studiji tree razine.
I na ovoj smo razini slijedili ideju kompetencija kao dinamine kombinacija znanja, razumijevanja vještina i sposobnosti, stavova i odgovornosti koje opisuju ishode uenja obrazovnog programa. Vidlji- vo je, dakle, da diplomska obrazovna razina odreu- je profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, kao visoko kvalificiranoga strunjaka ije e djelovanje biti usmjereno na podizanje ukup- ne razine uinaka u njegovu polju rada.
Magistar ranog i predškolskog odgoja i obrazova- nja strunjak je koji djeluje u sloenim i slojevitim procesima ranog odgoja i obrazovanja tako da pro- mie granice standardnog poimanja odgajateljskog zanimanja. Oekuje se da e svojim kvalitativno vi- šim obrazovnim postignuima prije svega odgovoriti na sve sloenije zahtjeve rada u podruju ranog i predškolskog odgoja, osnaivati kreativnu i aktivnu istraivaku komponentu u odgojno-obrazovnom radu te integracijski promišljati u kontekstu svoje struke, kontinuirano se profesionalno usavršavati u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja i uenja.
materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teori- jama kojima se tumai djeji razvoj; djeluje kao re- fleksivni praktiar, vrjednuje i samovrjednuje svoju implicitnu pedagogiju propitujui njenu djelotvor- nost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete; gradi bliske, povjerljive i reciprone odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini i aktivno se angaira u postizanju kvalitetnijeg i intenzivnijeg su- djelovanja lokalne zajednice u ivotu djejeg vrtia. Stalno se struno usavršava u kontekstu cjeloivot- nog obrazovanja.
Bitna sastavnica obrazovanja odgajatelja u kon- ceptu preddiplomske razine studija je razvoj nje- govih praktinih kompetencija. To je proces koji se odvija u dvjema sadrajno, metodiki, ali i meto- dološki svojstvenim i povezanim etapama. Prva se izvodi u ustanovi gdje se student obrazuje. Vano je napomenuti da su svi nastavni predmeti u funkciji pripremanja za praktian rad. Rije je o integriranoj nastavi. Druga etapa strune prakse izvodi se u ne- posrednoj odgojnoj praksi u vrtiima – vjebaonica- ma, metodikim centrima, ali i izvan njih, u raznim drugim izvanobiteljskim programima. Jedinstvena struktura studija preddiplomskoga sveuilišnog stu- dija temelji se na modulima koji podrazumijevaju grupiranje predmeta, ali ne i modularno studiranje. Preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obra- zovanje završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnoga rada.
Akademske god. 2011./2012. studij je privela kraju prva generacija sveuilišnih prvostupnika ra- nog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Znaajke diplomskog studija
Nastavni program diplomskoga studija Rani i predš- kolski odgoj i obrazovanje slijedi modularnu struktu- ru preddiplomske razine. Ustrojen je prema modelu 3+2, odnosno, etiri semestara i 120 ECTS bodova.
11
Diplomski studij završava polaganjem svih ispita te izradom i obranom diplomskoga rada.
U srpnju 2012. godine obranom diplomskoga ra- da studij su završili prvi magistri ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Hrvatski je predškolski odgoj nakon dugog puta, zapoetog dalekih sedamdesetih godina, dobio prve magistre ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u povijesti, ime je Uiteljski fakultet u Rijeci još jednom potvrdio kako u obrazo- vanju odgajatelja zauzima znaajno mjesto.
prof. dr. sc. Jasna Krstovi
Na taj nain odgajatelj e se realizirati u novim, dosad uglavnom neostvarenim ulogama, npr. stru- njaka u razvojnim timovima svojeg vrtia, specija- lista za pojedine poslove unutar cjelokupne djelat- nosti ranog i predškolskog odgoja, postat e bitan oslonac u procesima poboljšanja komunikacije iz- meu strunjaka koji djeluju unutar sustava na ra- znim razinama obrazovanja. Bit e osposobljen dje- lovati kao lan tima za izradu nacionalnih kurikula, u izradi odgojno-obrazovnih standarda, kao recen- zent u programima studija za obrazovanje buduih odgajatelja, voditelj struno-razvojnih centara, men- tor studentima, istraiva i sl.
Literatura
Babi, N.,Irovi,S. (2004). Trideset godina obrazovanja predškolskih odgojitelja u Osijeku. Sveuilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osijek: Visoka uiteljska škola Dalli, C.,Urban, M. (2008), Professionalism in Early Childhood Education and Care. Special Issue of European Early Childhood Education Research Journal. Volume 16, Issue 2, 2008, Print ISSN: 1350-293X Online ISSN: 1752-1807. www.ecera.org/ Effective Provision of Pre-School Education (EPPE) Project: Final Report - A Longitudinal Study Funded by the DfES (1997-2004) eprints.ioe.ac.uk/5309/ Oberhuemer,P. (2000) Conceptualizing the Professional Role in Early Childhood Centers: Emerging Profiles in Four European Countries. Early Childhood Research & Practice. Volume 2, Number 2 Peeters, J. (2008) The Construction of a New Profession: A European Perspective on Professionalism in Early Childhood Educa- tion and Care. Amsterdam: SWP Publishers. Starting Strong II: Early Childhood Education and Care. OECD, Paris. www.oecd.org/.../0,3355) Studijski program preddiplpmskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. www.ufri.hr Studijski program diplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje www.ufri.hr Vujii, L., epi. R, Lazzarich, M.(ur.) (2010) Znanstveni doprinos 1998-2010. Rijeka: Sveuilište u Rijeci, Uiteljski fakultet u Rijeci
12
I. semestar MOdUL UVOd U stUdIJ
dr. sc. Emilija Reljac Fajs, viša predavaica
Kultura govorenja i pisanja 2 2 0 5
dr. sc. Jasminka Mezak, viša predavaica Informatika pismenost 1 2 0 4 dr. sc. Ester Vidovi, viša predavaica Engleski jezik 1 2 2 5 doc. dr. sc. eljko Boneta Sociologija 2 0 1 4 Dragan Kinkela, viši predava Kineziološka kultura I 0 2 0 1
PedaGOGIJsKO-PsIHOLOGIJsKI MOdUL doc. dr. sc. Renata epi Opa pedagogija 2 1 1 5 doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi Razvojna psihologija 2 1 2 6
II. semestar PedaGOGIJsKO-PsIHOLOGIJsKI MOdUL
prof. dr. sc. Jasna Krstovi Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
2 1 2 6
doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi Psihologija ranog uenja i pouavanja 2 1 1 5 INTEGRIRANO-METODIKI MODUL
prof. dr. sc. Aleksandar Peji Kineziologija 2 0 1 4 doc. dr. sc. Mirna Mari Glazbena umjetnost 2 1 1 4 dr. sc. Anita Ronevi, viša predavaica Likovna kultura 2 0 1 4 dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Lutkarstvo 1 2 0 3
MOdUL UVOd U stUdIJ Dragan Kinkela, viši predava Kineziološka kultura II 0 2 0 1
MOdUL IZBOrNIH PredMeta dr. sc. Renata Sam Palmi, profesorica visoke škole
Struktura i oblik glazbe u djejoj percepciji 1 1 0 3
dr. sc. Ester Vidovi, viša predavaica Engleski jezik u PO 1 1 0 3 doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi Razvojna psihopatologija 1 0 1 3 prof. dr. sc. Jasminka Ledi Povijest djetinjstva 1 0 1 3 dr. sc. Jasminka Mezak, viša predavaica Raunalo u predškolskom odgoju 1 1 0 3
POPIs NastaVNIKa I KOLeGIJa Na PreddIPLOMsKOM stUdIJU rPOO
13
druga godina Nositelji kolegija Kolegij P V s eCts
III. semestar PedaGOGIJsKO-PsIHOLOGIJsKI MOdUL
doc. dr. sc. Sanja Skoi Mihi Odgoj djece s posebnim potrebama 2 2 1 6 prof. dr. sc. Jelena Roganovi Zdravstveni odgoj 2 2 0 5
INTEGRIRANO-METODIKI MODUL dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Djeja knjievnost s medijskom kulturom 2 0 1 4
dr. sc. Anita Ronevi, viša predavaica Likovna metodika u integriranom kurikulumu I
2 2 0 4
Sanja Šamani, viša predavaica Glazbeni praktikum I 0 1 0 1 MOdUL UVOd U stUdIJ
Dragan Kinkela, viši predava Kineziološka kultura III 0 2 0 1 MODUL PRAKTINIH KOMPETENCIJA
Vesna Kati,viša predavaica Orijentacijski praktikum 0 2 0 3 MOdUL IZBOrNIH PredMeta
dr. sc. Ester Vidovi, viša predavaica Integrirane jezine vještine 2 1 0 3 doc. dr. sc. Darko Lonari Emocionalna inteligencija 2 1 0 3 doc. dr. sc. Darko Lonari / doc. dr. sc. Nataša Vlah
Trening socijalnih vještina 2 1 0 3
doc. dr. sc. Sanja Skoi Mihi Rana prevencija ovisnosti 2 0 1 3 dr. sc. Anita Ronevi, viša predavaica Likovno oblikovanje 1 2 0 3
14
IV. semestar PedaGOGIJsKO-PsIHOLOGIJsKI MOdUL
dr. sc. Dunja Ani, viši asistent Pedagogija odrivog razvoja 2 0 1 4 INTEGRIRANO METODIKI MODUL
dr. sc. Renata Sam Palmi, profesorica visoke škole
Glazbena metodika u integriranom kurikulumu I
2 2 0 4
doc. dr. sc. Biljana Trajkovski Kineziološka metodika u integriranom kurikulumu I
2 2 0 4
dr. sc. Anita Ronevi, viša predavaica Likovna metodika u integriranom kurikulumu II
2 2 0 4
doc. dr. sc. Lidija Vujii Istraivako- spoznajni integrirani kurikulum I
2 1 1 4
Sanja Šamani, viša predavaica Glazbeni praktikum II 0 1 0 1 MOdUL UVOd U stUdIJ
Dragan Kinkela, viši predava Kineziološka kultura IV 0 1 0 1 MODUL PRAKTINIH KOMPETENCIJA
Vesna Kati, viša predavaica Razvoj suradnikih i istraivakih kompetencija
0 2 0 2
MOdUL IZBOrNIH PredMeta dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Slikovnica-prva knjiga djeteta 1 0 1 3 doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi Razvojna psihopatologija 1 0 1 3 doc. dr. sc. Mirna Mari Glazbena slikovnica 1 0 1 3 dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Dramsko i scensko stvaralaštvo 1 0 1 3
prof. dr. sc. Aleksandar Peji Kineziološke aktivnosti djece s posebnim potrebama
1 0 1 3
V. semestar PedaGOGIJsKO PsIHOLOGIJsKI MOdUL
doc. dr. sc. Renata epi Metodologija pedagogijskih istraivanja 2 1 0 4 INTEGRIRANO-METODIKI MODUL
Dragan Kinkela, viši predava Kineziološka metodika u integriranom kurikulumu II
2 2 0 4
Glazbena metodika u integriranom kurikulumu II
2 2 0 4
2 2 0 4
Jezino-komunikacijski integrirani kurikulum I
2 1 1 4
Sanja Šamani, viša predavaica Glazbeni praktikum III 0 1 0 1 MODUL PRAKTINIH KOMPETENCIJA
Vesna Kati, viša predavaica Refleksivna praksa 0 2 0 3 MOdUL IZBOrNIH PredMeta
doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi Odabrana poglavlja kognitivne psihologije 1 0 1 3 doc. dr. sc. Renata epi Pedagogija cjeloivotnog obrazovanja 1 0 1 3 doc. dr. sc. Mirna Mari Folklorna glazba 1 0 1 3 Dragan Kinkela, viši predava Plesne strukture 1 1 0 3 prof. dr. sc. Aleksandar Peji Kineziološke aktivnosti na snijegu 1 1 0 3 doc. dr. sc. Sanja Skoi Mihi Nasilje nad i meu djecom 1 0 1 3
16
Nositelji kolegija Kolegij P V s eCts
VI. semestar PedaGOGIJsKO-PsIHOLOGIJsKI MOdUL
prof. dr. sc. Jasna Krstovi Obiteljska pedagogija 2 0 1 4
doc. dr. sc. LidijaVujii Integrirani kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
2 1 2 6
INTEGRIRANO-METODIKI MODUL prof. dr. sc. Jasna Krstovi / Vesna Kati, viša predavaica
Jezino-komunikacijski integrirani kurikulum II
2 2 0 4
MOdUL IZBOrNIH PredMeta Jasna Arrigoni, asistentica Poticanje darovitih 2 0 1 3 doc. dr. sc. Renata epi Iskustveno uenje 2 0 1 3 doc. dr. sc. eljko Boneta Sociologija djetinjstva 2 0 1 3
dr. sc. Dunja Ani, viša asistentica Odgoj i obrazovanje za odrivi razvoj na otvorenim prostorima
2 0 1 3
prof. dr. sc. Aleksandar Peji Kineziološke aktivnosti na vodi 1 2 0 3 Završni rad 0 0 1 10
17
Prva godina Nositelji kolegija Kolegij P V s eCts
I. semestar Obvezni predmeti - INstItUCIONaLNO dJetINJstVO
doc. dr. sc. Lidija Vujii Nova paradigma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
2 2 2 7
doc. dr. sc. eljko Boneta Sociologija obitelji 3 0 2 6 prof. dr. sc. Jasna Krstovi Profesionalne kompetencije odgajatelja 3 2 1 7
Modul 1a izborni sUVreMeNO rOdIteLJstVO prof. dr. sc. Jasna Krstovi Partnerstvo s roditeljima 2 2 0 5 doc. dr. sc. Sanja Skoi Mihi Savjetovanje 2 0 2 5
Suvremeno roditeljstvo 2 0 2 5 Osnaivanje roditelja djece s posebnim potrebama
2 0 2 5
Modul 1B izborni sUVreMeNI OdGaJateLJ doc. dr. sc. Renata epi Kontinuirano profesionalno obrazovanje 2 1 1 5 doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi Pozitivna psihologija 2 0 2 5
Komunikacija u timu 2 0 2 5 Vrjednovanje i samovrjednovanje 2 1 1 5
II. semestar Obvezni predmeti - MetOdOLOGIJa U rPOO
doc. dr. sc. Renata epi Metodologija kvalitativnih istraivanja 3 2 1 7 doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi Metodologija kvantitativnih istraivanja 4 2 0 7 doc. dr. sc. Darko Lonari Primijenjena statistika 3 2 0 6
Modul 2a izborni MetOdOLOGIJa U rPOO dr. sc. Jasminka Mezak Pretraivanje baze podataka 1 2 1 5
doc. dr. sc. Renata epi Metodologija izrade strunog i znanstvenog rada
2 1 1 5
Modul 2B izborni MetOdOLOGIJa U rPOO doc. dr. sc. eljko Boneta Istraivaki instrumenti i evaluacija 2 1 1 5 doc. dr. sc. Lidija Vujii Akcijska istraivanja 2 1 1 5
18
III. semestar Obvezni predmeti - sUKONstrUKCIJa KUrIKULUMa
doc. dr. sc. Darko Lonari Neuropsihološke osnove ranog uenja 3 0 2 6
doc. dr. sc. Lidija Vujii Sukonstrukcija kurikuluma u ranom odgoju i obrazovanju
2 2 2 7
doc. dr. sc. Lidija Vujii Sukonstrukcija kurikuluma u predškolskom odgoju i obrazovanju
2 2 2 7
Modul 3A izborni OBOGAENI PROGRAMI prof. dr. sc. Aleksandra Peji Sportski program 1 3 0 5 doc. dr. sc. Mirna Mari / dr. sc. Renata Sam Palmi
Umjetniki programi 2 0 2 5
dr. sc. Maja Verdonik / dr. sc. Ester Vidovi
Knjievno-jezini programi 2 1 1 5
prof. dr. sc. Jasna Krstovi Alternativni programi 2 1 1 5 Modul 3B izborni VRTI - ORGANIZACIJA KOJA UI
doc. dr. sc. Renata epi Voenje i upravljanje 2 1 1 5 doc. dr. sc. Lidija Vujii Kultura vrtia 2 1 1 5 doc. dr. sc. Lidija Vujii Dokumentiranje procesa uenja 2 1 1 5 doc. dr. sc. Lidija Vujii Refleksivna praksa 2 1 1 5
IV. semestar Modul 4 Obvezni PrOJeKtIraNJe I IZrada dIPLOMsKOG rada
doc. dr. sc. eljko Boneta Izrada projekta 10 Diplomski rad 0 0 2 20
19
20
21
22
BERNARDA BAKOVI Mentorica: dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Kolegij: Knjievno-jezini programi
Djeja poezija Grigora Viteza
Hrvatski djeji pjesnik Grigor Vitez obiljeio je svojim stvaralaštvom cjelokupnu hrvatsku djeju knjievnost. Cilj rada je knjievnoteorijskom ana- lizom Vitezovih pjesama za djecu utvrditi njihove karakteristike u kontekstu hrvatske djeje poezije. Grigor Vitez iznimna je pojava u razvojnom tijeku hrvatskog djejeg pjesništva. Njegovi su stihovi ka- meni meaši u tome pjesništvu jer su dokinuli po- uavateljsku ulogu i ponudili se kao samosvojna knjievna injenica, ponikla i izrasla iz djeje naravi i djejeg svijeta. Oni korespondiraju s djejom ma- štom radošu i vedrinom, odrekli su se uloge uitelja zamijenivši je razigranom ulogom suigraa. Iznad svega Vitezov je stih neosporna estetska injenica kojoj vrijeme ne potamnjuje sjaj, nego je, naprotiv nadahnue naraštaju djejih pjesnika. Najvanije odlike Vitezove poetike su: onomatopeja, jezine igre, nonsens i povezanost s usmenom knjievnosti, a ogledaju se u zbirkama pjesama: Vesele zamke (1955.), Prepelica (1956.), Sto vukova (1957.), Kad bi drvee hodalo (1959.), Hvatajte lopova (1964.) i Gdje prie rastu (1965.).
Kljune rijei: djeja poezija, onomatopeja, jezine igre, usmena knjievnost, Grigor Vitez
SAECI DIPLOMSKIH RADOVA
docentica Kolegij: Pozitivna psihologija
Što kau djeca predškolske dobi o srei, zahvalnosti, nadi, optimizmu, mudrosti i pravednosti? Kvalitativna analiza djejih definicija
Cilj ovog rada bio je ispitati kako djeca predškol- ske dobi definiraju i percipiraju temeljne pojmove iz pozitivne psihologije kao što su srea, mudrost, nada, pravednost, zahvalnost i optimizam, te postoje li spolne i dobne razlike. Razumijevanje spomenutih pojmova podrazumijeva percipiranje pozitivnih sta- nja, osobina, mišljenja i odnosa što je predškolskom djetetu neophodno ne samo za socio-emocionalni razvoj, ve openito razvoj cjelokupne osobnosti. Istraivanjem bi se obuhvatilo stotinjak djece u dobi od 4 – 7 godina iz razliitih djejih vrtia. Kao mjer- ni instrument koristio bi se strukturirani intervju koji obuhvaa po nekoliko pitanja u vezi definiranja svih šest temeljnih pojmova pozitivne psihologije. Oe- kuje se da e djeca najopsenije definirati i razumje- ti pojam sree i zahvalnosti, a manje opseno preo- stale pojmove. Što se tie spolnih i dobnih razlika, oekuje se da e djevojice i starija djeca bolje defi- nirati i razumjeti sve pojmove u odnosu na djeake i u odnosu na mlau djecu.
Kljune rijei: predškolsko dijete, mudrost, nada, optimizam, pozitivna psihologija, pravednost, srea, zahvalnost
24
MIRTA DEBELI Mentorica: dr. sc. Sanja Skoi Mihi, docentica Kolegij: Savjetovanje
Odgajateljeva percepcija potrebnih kompetencija za savjetovanje roditelja
Profesionalne kompetencije odgajatelja u suvre- menom djejem vrtiu zahtijevaju visoku razinu ra- zliitih kompetencija, meu kojima i kompetencije za savjetovanje roditelja. Da bi kvalitetno suraivali s roditeljima i pruali im potporu i pomo, odga- jatelji provode savjetodavni rad s roditeljima. Cilj rada je ispitati percepciju odgajatelja o potrebnim kompetencijama za savjetovanje roditelja i prilika- ma za stjecanje istih. U istraivanju sudjeluju 172 odgajatelja zaposlena u djejim vrtiima na podru- ju Primorsko-goranske upanije, ispitanih upitnikom kreiranim za potrebe ovog istraivanja. Faktorskom analizom utvrdit e se latentni prostor potrebnih kompetencija odgajatelja za savjetovanje roditelja djece predškolske dobi. Analizom varijance utvrdit e se postoje li razlike u percepciji potrebnih kom- petencija za savjetovanje roditelja meu odgajate- ljima u odnosu na neke sociodemografske varijable. Rezultati ovog istraivanja govore koje kompeten- cije odgajatelji smatraju potrebnima za provoenje savjetodavnog rada s roditeljima i mogu se koristiti u oblikovanju studijskih programa i programa strunih usavršavanja usmjerenih na stjecanje kompetencija odgajatelja za savjetodavni rad s roditeljima.
Kljune rijei: odgajatelj, savjetovanje, kompeten- cije
DANIELA CAR MOHA Mentorica: dr. sc. Aleksandra Peji, redovita
profesorica Kolegij: Sportski program
Antropološka obiljeja djece predškolske dobi Djejeg vrtia Radost u Crikvenici
Na uzorku od 111 ispitanika starosne dobi od 4 - 6 godina Djejeg vrtia Radost u Crikvenici bila je primijenjena baterija mjernih instrumenata od 8 varijabli antropološkog statusa (2 morfološke i 6 mo- torikih), sa ciljem utvrivanja razine mjerenih obi- ljeja radi optimalnog programiranja te utvrivanja korelacija izmeu i unutar mjerenih prostora. Podaci su dobiveni primjenom osnovnih centralnih i disper- zijskih parametara, izraunavanjem z-vrijednosti te korelacijama unutar mjerenih prostora kao i izmeu morfološkog i motorikog prostora. Na temelju dobi- venih podataka centralnih i disperzijskih parametara utvrena je razina antropoloških obiljeja. U mor- fološkom prostoru utvreno je postojanje statistiki znaajne razlike u visini i u tjelesnoj teini izmeu pojedinih dobnih skupina. Takoer, evidentno je da su djeaci predškolske dobi viši i tei od djevojica. U motorikom prostoru takoer je vidljiva domina- cija djeaka, odnosno, u svim varijablama djeaci su postigli bolje rezultate od djevojica.
Kljune rijei: predškolska dob, morfološke karak- teristike, motorike sposobnosti, planiranje, progra- miranje
25
visoke škole Kolegij: Umjetniki programi
Slušanje glazbe u integriranom kurikulumu predškolskog odgoja i obrazovanja
Temeljno istraivako pitanje u diplomskom radu jest koliko predškolska odgojno-obrazovna praksa prepoznaje slušanje glazbe kao fundamental- nu aktivnost za sve ostale glazbene i glazbeno-inte- grativne aktivnosti i situacije. S tim u vezi propituje se senzibiliziranost odgajatelja za slušanje umjet- nike instrumentalne glazbe i tradicijske glazbe za djecu, pozicija slušanja glazbe u kurikulumu odgoj- no-obrazovnog rada. Posebno izraenim anketnim upitnikom za odgajatelje doznat e se: odnos i sta- vovi odgajatelja o glazbi u vrtiu, o aktivnom sluša- nju glazbe u odgojno-obrazovnim situacijama/radu, koliko, kada i kako se glazba sluša, koja vrsta glazbe, s posebnim osvrtom percipira li urbani predškolski glazbeni odgoj tradicijsku glazbu kao glazbeno- kulturnu edukaciju sa ciljem razvoja zaviajnog i multikulturnog identiteta djeteta. Ispitivanjem su obuhvaeni odgajatelji u CPO/PPO, DV Rijeka. Svr- ha rada je uputiti na potrebu postavljanja slušanja glazbe u temelj svih glazbenih, glazbeno-scenskih i glazbeno-integrativnih aktivnosti (pjevanje, sviranje, pokret).
Kljune rijei: slušanje glazbe, glazbeni i integrirani kurikulum
ANA DUNDOVI Mentorica: dr. sc. Renata Sam Palmi, profesorica
visoke škole Kolegij: Umjetniki programi
Wolfgang Amadeus Mozart u djejem vrtiu
Glazbeni genij W. A. Mozart, lan poznatog trolista beke klasike Haydn-Mozart-Beethowen, i pozicija odgajatelja u odgojnoj skupini predškolske djece 21. stoljea predmet su teorijskog pristupa i empirijskog istraivanja u diplomskom radu. Istrau- je se kako i koliko odgajatelji (pre)poznaju Mozar- tovu glazbu i imaju li vlastiti odnos, spoznaje, zna- nja i potrebu za glazbom skladatelja ija je glazba primjerena percepciji predškolskog djeteta. S obzi- rom na to da je Mozart efekt injenica svih razi- na glazbenih kurikuluma u opem obrazovanju od predškolskog odgoja u svijetu i u nas, diplomski rad naglašava potrebu slušanja glazbe velikog majstora, poevši od vrtia do završne razine obrazovanja, a to znai da su odgajatelji posrednici koji prepoznaju i poznaju vrijednost glazbene literature W. A. Mo- zarta u odgojno-obrazovnom radu.
Kljune rijei: W. A. Mozart, djeji vrti, glazba
26
saNdra erCeG Mentor: dr. sc. Lonari Darko, docent Kolegij: Neuropsihološke osnove ranog uenja
Mjerenje i ishodi socioemocionalne dobrobiti predškolske djece
Tema diplomskog rada odnosi se na razmatranje socioemocionalne dobrobiti predškolske djece s po- sebnim naglaskom na odreenju dobrobiti djece u kontekstu pozitivne psihologije i na specifinoj mjeri socioemocionalne dobrobiti skale PERIK. Cilj ovog rada je unaprijediti praksu praenja socioemocio- nalne dobrobiti kod djece predškolske dobi. Istrai- vaki dio rada se usmjerio na prilagodbu i provjeru metrijskih karakteristika skale PERIK. U zakljunom dijelu rada utvrdili smo rezultate za djecu razliitog spola i razliite dobi u šest skala: 1) uspostavljanje kontakta / socijalne vještine / emocionalne inteligen- cije; 2) samokontrola / promišljenost; 3) asertivnost; 4) emocionalna stabilnost / suoavanje sa stresom; 5) orijentiranost na zadatak; 6) uivanje u istraiva- nju, te ih usporedili s dobivenim rezultatima drugih istraivanja na tom podruju.
Kljune rijei: socioemocionalna dobrobit, PERIK skala, predškolsko dijete, pozitivna psihologija
KATARINA API Mentorica: dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Kolegij: Knjievno-jezini programi
Bajke Ante Gardaša
Suvremeni hrvatski knjievnik Anto Gardaš autor je više zbirki bajki nastalih prema motivima prisut- nim u usmenoj knjievnosti. Cilj rada je knjievno- teorijskom analizom dostupne literature i tekstova Gardaševih bajki utvrditi njihove osobitosti u kon- tekstu hrvatske djeje knjievnosti, pribliavajui ih time mladim itateljima. U lokacijski sveprisutnim bajkama, objedinjenim u zbirci Damjanovo jeze- ro (1996.), pisac preuzima poznate motive gradei novu bajkovitu strukturu kojom naglašava borbu dobra i zla teei za etikom karakterizacijom, te se njegovi junaci javljaju kao navjestitelji Radosne vijesti. Time Gardaš potencira poetika naela baj- ke potvrujui, kao i Ivana Brli Maurani, da je u njihovo tkivo mogue utkati kršanske vrijednosti jer je poveznica pobjeda dobra nad zlim. Istu temelj- nu poziciju usmeno bajkovita oplemenjivaa autor nastavlja zbirkom Podmorski kralj (2002.). Igrake gospoe Nadine (2003.) novost su u tome nizu: zao- kruene prie u zbirci narušavaju mjestimine inter- polacije jave, no u cjelini u zbirci se radi o još jed- nome nainu osuvremenjivanja bajke sa zaudnim fabulama, osloboene stereotipa.
Kljune rijei: usmena bajka, suvremena bajka, Anto Gardaš
27
odgoju i obrazovanju
Utjecaj kvalitetnog okruenja na rano uenje stranog jezika u institucijskom kontekstu
Ovim radom naglašava se vanost stvaranja po- ticajnog okruenja za uenje stranog talijanskog jezika u djejem vrtiu. Istaknuta je vanost uloge odgajatelja, druge djece i odraslih, razliitih igara, ivotno praktinih aktivnosti, pjesmica, pria, broja- lica, medija i pokreta s obzirom na predškolsku dje- cu te na osiguravanje poticajnog okruenja za odvi- janje prirodnog procesa ranog uenja stranog jezika. Predškolska djeca u djejem vrtiu ue strani jezik slušajui, gledajui, imitirajui i sudjelujui. U dru- gom dijelu rada prikazano je akcijsko istraivanje s elementima etnografskog pristupa sa ciljem istra- ivanja uvjeta koji potiu aktivno uenje i komuni- kaciju na stranom jeziku u institucijskom kontekstu. Istraivanjem se prikazalo neposredno praenje, razmatranje i mijenjanje postojeih uvjeta u odgoj- no-obrazovnoj skupini, uloga vršnjaka za rano ue- nje stranog jezika te sredstva i organizacija prostora koja su pogodna za rano uenje talijanskog jezika.
Kljune rijei: komunikacija, talijanski jezik, poticaj- no okruenje, predškolska djeca, institucijski kon- tekst, akcijsko istraivanje
aNa FraNKO Mentorica: dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi,
docentica Kolegij: Metodologija kvantitativnih istraivanja
Stavovi odgajatelja prema inkluziji djece s posebnim potrebama
Budui da pozitivni stavovi odgajatelja prema in- kluziji djece s posebnim potrebama znatno utjeu na sam proces ukljuenosti djece s posebnim potre- bama u redovne skupine (Igri, 1999.; prema Skoi Mihi, 2011.), istraivanjem se eljelo utvrditi sta- vove odgajatelja prema inkluziji djece s posebnim potrebama, ispitati povezanost izmeu socio-demo- grafskih znaajki odgajatelja i njihovih stavova pre- ma inkluziji, kao i znaajnost razlika u stavovima odgajatelja o inkluziji djece s posebnim potrebama u odnosu na njihovu dob, radni sta, dosadašnje iskustvo te struno usavršavanje za rad s djecom s posebnim potrebama. U istraivanju je korištena an- keta izraena upravo za potrebe ovog istraivanja. Anketa se sastoji od 50 tvrdnji na koje odgajatelji odgovaraju svojom procjenom od 1-5. Istraivanjem e se pokušati obuhvatiti sluajan uzorak od 200 odgajatelja. Oekuju se pozitivni stavovi prema in- kluziji djece s posebnim potrebama openito, kao i negativna korelacija izmeu dobi te radnog staa odgajatelja i stavova prema inkluziji djece s poseb- nim potrebama.
Kljune rijei: inkluzija, djeca s teškoama u razvo- ju, darovita djeca
28
docentica Kolegij: Pozitivna psihologija
Doivljaj zanesenosti na poslu i osobine linosti odgajatelja
Odgajatelj je struna osoba koja u procesu odgo- ja i obrazovanja djeluje prvenstveno na odgoj djete- ta i na sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa cjelokupnim ponašanjem i osobinama linosti. Sto- ga je od velike vanosti kakav je odgajatelj te uiva li u svojem poslu. Osnovni cilj ovog istraivanja bio je ispitati odnos izmeu doivljaja zanesenosti na poslu i osobina linosti odgajatelja. Istraivanje e se provesti na sluajnom uzorku od 100 odgajatelja iz razliitih vrtia u Primorsko-goranskoj upaniji. U istraivanju e se koristiti dva upitnika. Za mjerenje zanesenosti na poslu primijenit e se upitnik zane- senosti, a za mjerenje osobina linosti primijenit e se upitnik petofaktorskoga modela linosti (BFI), koji mjeri ekstraverziju, neuroticizam, savjesnost, ugod- nost i otvorenost prema iskustvu. Oekuju se povi- šene razine zanesenosti poslom, kao i svih osobina linosti, osim neuroticizma. Osim toga, oekuju se znaajne pozitivne korelacije izmeu zanesenosti poslom i svih osobina linosti, osim neuroticizma s kojim se oekuje znaajne negativna povezanost.
Kljune rijei: odgajatelj, petofaktorski model lino- sti, rani odgoj i obrazovanje, zanesenost poslom
JASNA FUGOŠI Mentorica: dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Kolegij: Knjievno-jezini programi
Hrvatski djeji roman
Djeji roman je knjievna vrsta izgraenih karak- teristika u hrvatskoj djejoj knjievnosti. Cilj rada je utvrditi te karakteristike u dijakronijskom i sinkro- nijskom slijedu na primjerima romana više autora, poevši od zaetnica Ivane Brli Maurani i Jagode Truhelke, preko najreprezentativnijeg predstavnika Mate Lovraka do suvremenih autora kao što su Ivan Kušan, Milivoj Matošec, Miro Gavran, Pavao Pavli- i i drugi. Djeji roman opire se svakoj jednostra- noj podjeli i poetikoj jednoznanosti. Odreuje ga, kao i svu djeju knjievnost, njezin korisnik svojim itateljskim mogunostima. Budui da djeji roman nastoji što sveobuhvatnije interpretirati djeji svijet, prihvatljivom se smatra definicija ovog anra koju je utvrdio Joa Skok. Djeji roman je razvedena, sloena i slojevita izmišljena ili stvarnosna pria o djejem ivotu, s akterima koji preteito pripadaju odreenoj uzrasnoj dobi, ali i pria koja posjeduje svoju dinamiku i zasniva se ponajviše na specifi- nom djejem motrištu svijeta u kojem se uzbudlji- vom radnjom djela oblikuju psihologijski i etiki profilirani likovi.
Kljune rijei: djeji roman, Ivana Brli Maurani, Mato Lovrak, Ivan Kušan, Miro Gavran
29
MIRELA JANI Mentorica: dr. sc. Lidija Vujii, docentica Kolegij: Refleksivna praksa
(Samo)refleksivni praktiar: sociokonstruktivistiki pristup u obrazovanju odgajatelja
Osim drukijeg pogleda na dijete, djetinjstvo i instituciju za rani odgoj, sociokonstruktivistiki pri- stup zahtijeva i znatno sloeniju i odgovorniju ulo- gu odgajatelja te podrazumijeva i drugaije naine njegova inicijalnog obrazovanja, uenja i razvoja u profesionalnom smislu. U skladu s tim, postavlja se i pitanje na koji nain obrazovati odgajatelje za budu- e zanimanje. Uiti inei unutar i sa zajednicom koja ui trebao bi postati osnovni nain uenja, kako za djecu, tako i za odgajatelje te ostale sudioni- ke odgojno-obrazovnog procesa. Koliko su studenti ranog i predškolskog odgoja tijekom svog inicijalnog obrazovanja ukljueni u takve naine rada te kakva su njihova iskustva? Istraivaki, refleksivni pristup praksi naješe se temelji se na akcijskim istrai- vanjima i polazi od teze aktivnog stjecanja znanja ukljuenih sudionika. Unutar takvog pristupa odga- jatelj prihvaa ulogu istraivaa vlastite prakse i ini- cijatora stvaranja znanja. U takvoj praksi znanje se gradi u samoj akciji, analiziranjem i promišljanjem vlastitih (samorefleksija) i tuih postupaka, ija je svrha dolaenje do odreenih praktinih implikacija i kvalitativnih promjena u samoj praksi.
Kljune rijei: odgajatelj, implicitne teorije, refleksiv- na praksa, refleksivni praktiar
tatJaNa HUdeC Mentor: dr. sc. Darko Lonari, docent Kolegij: Neuropsihološke osnove ranog uenja
Poticanje razvoja višestrukih inteligencija u predškolskoj ustanovi
Pitanje inteligencije, njene definicije te kako je izmjeriti pitanja su kojima se ve stoljeima bave znanstvenici razliitih profila, psiholozi, antropolozi i drugi. Howard Gardner kritiki se postavlja prema mišljenju da postoji samo jedna ljudska inteligenci- ja koju moemo procijeniti kroz standardne psiho- metrijske instrumente, te razvija teoriju višestrukih inteligencija utemeljenu na tome da ljudi posjeduju mnogo raznih tipova inteligencija, a svaki pojedinac ima odreenu razinu razliitih inteligencija koje je kroz ivot razvio. Predškolske ustanove svojim otvo- renim pristupom radu s djecom, poticajnim okrue- njem koje je u slubi uenja predškolskog djeteta pogoduju razvoju višestrukih inteligencija. Cilj rada je bio povezati višestruke inteligencije s aktivnosti- ma u predškolskim ustanovama kojima se potie nji- hov razvoj. U istraivakom dijelu rada, kroz upit- nik osmišljen za potrebe ovog istraivanja, pokušali smo saznati koliko odgajatelji promišljaju svoj rad, te koje materijale i sredstva unose u okruenje vrtia kako bi poticali razvoj višestrukih inteligencija, te da li ravnomjerno potiu razvoj svih inteligencija.
Kljune rijei: inteligencija, Howard Gardner, više- struke inteligencije, predškolske ustanove
30
SNEANA KARADA Mentor: dr. sc. eljko Boneta, docent Kolegij: Sociologija obitelji
Razvod braka, sociološki aspekti
Poveanje stope razvoda braka najoitiji je in- dikator krize suvremene obitelji. Razvod braka je u relativno kratkom razdoblju, od društveno nepri- hvatljivog i stigmatiziranog ponašanja, postao dije- lom društvene normalnosti. U radu se, iz sociološke perspektive, problematizira tonost ove dijagnoze u jednoj maloj sredini. U svrhu analize društvenih uzroka razvoda i njegovih posljedica, kako za rodi- telje, tako i za djecu, provedeno je istraivanje po- mou polustrukturiranog intervjua meu roditeljima djece koja polaze vrti u meimurskom mjestu Šen- kovec. U uzorku istraivanja bilo je petnaest ispita- nika koji su u braku i petnaest razvedenih ispitanika. Propitivana su razmišljanja ispitanika o utjecaju slje- deih okolnosti na razvod braka: stambene prilike, ekonomska pozicija suprunika, udio suprunika u obiteljskim prihodima, egalitarnost u kunim poslo- vima i odgoju djece. Analizirane su i posljedice ra- zvoda u smislu društvenog tretmana samohranih ro- ditelja i njihove djece od strane okoline u kojoj ive.
Kljune rijei: razvod, stavovi roditelja, samohrane obitelji
SANDRA KANJI Mentor: dr. sc. eljko Boneta, docent Kolegij: Sociologija obitelji
Rade li to i muškarci? Obrasci rodne raspodjele poslova u obitelji ija djeca polaze vrti
Osnovni problem rada je problematizacija po- stojeih obrazaca rodne raspodjele uloga u obitelji. Cilj rada je utvrditi postoji li razlika izmeu rodnih obrazaca kod roditelja ija djeca polaze vrtie koji rade po metodologiji Korak po korak i onih s re- dovnim programom. Posebno e u tom kontekstu biti problematizirana pozicija oeva koji se, prema dosadašnjim sociološkim istraivanjima o rodnoj raspodjeli poslova u obitelji, još nedovoljno uklju- uju u angaman vezan za brigu o djeci. Osnovna hipoteza rada glasi: partnerstvo s roditeljima u vrti- u koji radi po elementima metodologije Korak po korak doprinosi veoj ukljuenosti oeva u brigu o djeci. Pri tome e utvrivanje modaliteta i procjena kvalitete suradnje roditelja s djejim vrtiem, kao i socio-demografska obiljeja obitelji, biti indikatori za utvrivanje razine roditeljskog angamana. An- ketno istraivanje s upitnikom koji se sastojao od 89 varijabli provedeno je na sluajnom kvotnom uzor- ku od 310 roditelja iz Djejeg vrtia Rijeka.
Kljune rijei: rodna podjela u obitelji, stavovi rodi- telja, partnerstvo roditelja i vrtia
31
odgoju i obrazovanju
Aktivno uenje djece rane i predškolske dobi u institucijskom kontekstu
U radu se posebno raspravlja o dimenzijama konteksta institucije za rani i predškolski odgoj koje pozitivno utjeu i stvaraju uvjete za aktivno uenje djece. Osnovna teza jest da prostor kao trei odga- jatelj uvelike utjee na procese uenja i kreiranja svakodnevnih aktivnosti u vrtiu. Posebna pozornost usmjerena je na stvaranje takvih uvjeta koji e podr- avati i razvijati komunikaciju s djecom i meu dje- com na talijanskom jeziku. Akcijskim istraivanjem s elementima etnografskog pristupa istrait e se koji su to uvjeti i situacije u neposrednom radu s djecom koji podravaju komunikaciju na talijanskom jezi- ku i koja je uloga odgajatelja. Na koji nain djeca kao izvorni govornici talijanskog jezika (kao mate- rinskog jezika) u mješovitim dobnim skupinama, do- bro osmišljenim poticajima i aktivnostima podupiru uenje i razvoj komunikacijskih vještina kod svojih vršnjaka. U istraivanju e se posebno koristiti vide- orefleksivna metodologija kao ishodište za razumije- vanje procesa aktivnog uenja djece, ali i za ukljui- vanje roditelja u praenje odgojno-obrazovnog rada u odgojnoj skupini.
Kljune rijei: dijete, strani jezik, institucijski kon- tekst, uenje, poticajno okruenje
KRISTINA KORDI Mentorica: dr. sc. Sanja Skoi Mihi, docentica Kolegij: Savjetovanje
Komunikacijske vještine odgajatelja u savjetovanju roditelja
Dobro razvijene komunikacijske vještine sma- traju se premisom kvalitetnih suradnikih odnosa. Odgajatelj bi trebao imati razvijene komunikacijske razine za kvalitetno provoenje savjetodavnog rada s roditeljima. Cilj rada je ispitati samopercipiranu ra- zinu komunikacijskih vještina odgajatelja za savje- tovanje roditelja te utvrditi razlikuju li se u odnosu na neke sociodemografske varijable. U istraivanju sudjeluju 172 odgajatelja zaposlena u djejim vrtii- ma na podruju Primorsko-goranske upanije, ispi- tanih upitnikom kreiranim za potrebe ovog istraiva- nja. Faktorskom analizom utvrditi e latentni prostor samopercipirane razine komunikacijskih vještina odgajatelja za savjetovanje roditelja. Analizom va- rijance utvrdit e se postojanje razlika u samoperci- piranoj razini komunikacijskih vještina za savjetova- nje roditelja meu odgajateljima u odnosu na neke sociodemografske varijable. Rezultati ovog istraiva- nja koji pokazuju kakvou i razinu samopercipira- nih komunikacijskih vještina odgajatelja u suradnji i savjetodavnom radu s roditeljima mogu se koristiti u oblikovanju studijskih programa i programa strunih usavršavanja usmjerenih na stjecanje kompetencija odgajatelja za savjetodavni rad s roditeljima.
Kljune rijei: odgajatelj, komunikacijske vještine, savjetovanje
32
docentica Kolegij: Metodologija kvantitativnih istraivanja
Stavovi ravnatelja prema (samo)vrednovanju u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Stavovi ravnatelja prema (samo)vrednovanju ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazova- nje bitno utjeu na uspješnost provoenja procesa (samo)vrednovanja, kao i na korištenje rezultata za planiranje razvoja kvalitete rada ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Istraivanjem se eljelo utvrditi stavove ravnatelja o (samo)vredno- vanju, odnos izmeu socio-demografskih varijabli (dob, radni sta, struna sprema, broj djece i slino) te percepciju i procjenu ravnatelja o stupnju odgo- vornosti pojedinih dionika i segmenata odgojno- obrazovnog procesa za kvalitetu rada ustanove. Sa ciljem odgovora na zadane probleme, primijenit e se anketa izraena za potrebe ovog istraivanja. An- keta se sastoji od 31 tvrdnje. Istraivanjem e se po- kušati obuhvatiti sluajevi i što vei broj ravnatelja ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u cijeloj Republici Hrvatskoj. Oekuju se pozitivni stavovi ravnatelja prema (samo)vrednovanju ope- nito te visoko procijenjena vlastita odgovornost za kvalitetu rada ustanove.
Kljune rijei: (samo)vrednovanje, stavovi ravnate- lja, ustanova za rani odgoj i obrazovanje, kvaliteta
TATJANA LACMANOVI Mentor: dr. sc. eljko Boneta, docent Kolegij: Sociologija obitelji
Interkulturizam i kulturna distanca
Rad istrauje vezu izmeu stavova o interkultu- rizmu i kulturne distance meu odgajateljicama u vrtiima. U uvodnom dijelu rada nastoje se objasniti kulturološki aspekti koji utjeu na odnose meu lju- dima u multikulturnom društvu. Prema tome je pro- vedeno empirijsko istraivanje na uzorku odgajate- ljica u vrtiima Rijeke i manjim okolnim mjestima. Anketnim ispitivanjem nastojala se utvrditi kulturna distanca modificiranom Bogardusovom ljestvicom prema razliitim narodima, vjerama i istospolnoj orijentaciji te njihova povezanost s religioznim, tradicionalnim i konformistikim stavovima. Ostale hipoteze su obuhvaale povezanost samopercepci- je o stjecanju interkulturnih spoznaja i provoenju interkulturnog odgoja i obrazovanja, strukturu religi- oznosti kao i sociodemografske karakteristike.
Kljune rijei: interkulturizam, kulturna distanca, odgajateljice
33
aNa MaLNar Mentorica: dr. sc. Lidija Vujii, docentica Kolegij: Sukonstrukcija kurikuluma u predškolskom
odgoju i obrazovanju
Istraivanje kao oblik uenja djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
Na istraivanje djece se gleda kao na sastavni dio ivljenja, kako u instituciji, tako i u svakodnev- nom ivotu jer dijete ivei ui i istrauje te uei i istraujui ivi. Zato se govori o istraivanju kao obliku uenja i tome se pristupa holistiki, cjelovito a ne segmentirano. Za potrebe ovog rada, provelo se akcijsko istraivanja s elementima etnografskog pristupa, jer zadovoljava interese i potrebe odgojne prakse, korisno je i izravno upotrebljivo te ukljuuje odgajatelja. Cilj istraivanja je prepoznati i bolje ra- zumjeti naine uenja djece, posebice prepoznati i shvatiti kako se odvija istraivanje djece u institucij- skom kontekstu te pokušati shvatiti naine kako dje- ca izgrauju ili konstruiraju svoja znanja, kako ra- zumijevaju novo iskustvo i implementiraju ga u ve postojee. Istraivanje je pokazalo da dijete svoje znanje stalno izgrauje, nadograuje, reorganizira i rekonstruira, a ne preuzima ga pasivno iz svoje oko- line. Utjeui na promjene unutar socijalne dimen- zije mijenjala se prostorna dimenzija i na taj smo nain mijenjali kvalitetu istraivanja i uenja djece u institucijskom kontekstu.
Kljune rijei: istraivanje, uenje, konstrukcija i su- konstrukcija znanja
ANITA MAGDALENI Mentorica: dr. sc. Jasna Krstovi, redovita
profesorica Kolegij: Profesionalne kompetencije odgajatelja
Obrazovanje odgajatelja kao pretpostavka za afirmaciju novih profesionalnih uloga
Suvremeno društvo iziskuje pojaanu potrebu ukljuivanja odgojno-obrazovnih institucija kao podrške razvoju pojedinca i zajednice kako bi bili pripremljeni za sloene izazove suvremenog nai- na ivota, ali i kako bi uspješno udovoljili potreba- ma djece, obitelji i šireg društvenog okruja. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje prva je stepenica na putu prema tim izazovima. Osnovna zadaa mu je stvaranje uvjeta za uspješan odgoj i cjelovit razvoj te unapreivanje onih djetetovih osobina koje su po- trebne svakom pojedincu za uspješno snalaenje u ivotu. Pritom, profesionalnost i osobna kompeten- cija odgajatelja postaje najvaniji resurs i preduvjet osiguranja u nastojanjima da djeji vrti postane mjesto optimalnog razvojnog utjecaja. U teorijskom dijelu rada bit e stavljeni u odnos kvaliteta obrazo- vanja odgajatelja i otvorenost prema novim profe- sionalnim ulogama koje e se u empirijskom dijelu provjeriti na odabranom istraivakom uzorku.
Kljune rijei: rani odgoj, obrazovanje, odgajateljske kompetencije, profesionalne uloge
34
odgoju i obrazovanju
U središtu ovoga rada je propitivanje odgojno- obrazovne prakse akcijskim istraivanjem s ele- mentima etnografskog pristupa sa ciljem boljeg ra- zumijevanja promjena koje se dogaaju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju - u pogledu na odgajatelja te na predškolsku ustanovu i uenje dje- ce u institucijskom kontekstu. Istaknut e se vanost kontinuiranog istraivanja vlastite odgojno-obra- zovne prakse koja odgajatelje osposobljava za re- fleksivne praktiare. Refleksivni praktiar je aktivni pojedinac koji istrauje razliite strategije i naine djelovanja kao odgovore na praktine probleme u suradnji s djecom, njihovim interesima i potreba- ma. Provedenim akcijskim istraivanjem nastojala se postupno podii kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa i samosvijest odgajatelja unutar institucij- skog konteksta. Akcijsko istraivanje provedeno je u predškolskoj ustanovi Srdoi u kojem su sudjelo- vali studenti Uiteljskog fakulteta u Rijeci, profesori, djeca, odgajatelji, roditelji i ostali sudionici odgojno – obrazovnog procesa.
Kljune rijei: nova paradigma djetinjstva, odgajatelj – refleksivni praktiar, institucijski kontekst, refleksija i (samo)refleksija, akcijsko istraivanje
KLaUdIa Maras Mentor: dr. sc. Darko Lonari, docent Kolegij: Neuropsihološke osnove ranog uenja
Doprinos znakovnog jezika ranom kognitivnom razvoju djece
Znakovni jezik za bebe (Baby Signs®) je program koji se provodi u mnogim obiteljima i predškolskim ustanovama u svijetu, a odnedavno i u Hrvatskoj. Program pouava djecu jednostavnim i lako primje- njivim znakovima te prua mogunost da djeca kroz igru i zabavu obogate svoj jezik i doive novi oblik komunikacije. Mnogobrojna istraivanja su dokaza- la višestruku korist upotrebe programa na intelektu- alni, socijalni, emocionalni i govorno-jezini razvoj djece. Takoer, suvremene znanstvene spoznaje naglašavaju veliko stimulativno znaenje funkcije ruku na razvoj govora. Cilj ovog rada je dati pregled radova koji su se bavili ovom problematikom, a po- sebice pitanjem kako korištenje programa utjee na receptivni razvoj jezika i ekspresivni razvoj govora kod djece rane dobi. U radu se iznosi teorijska poza- dina razvoja govora i jezika djece rane dobi, uloga gesti i neverbalnih reakcija te faze usvajanja jezika. Detaljnije se analizira vanost aktivnosti ruku, odno- sno, meuovisnost govora i motorike. Na kraju rada iznose se najvanija istraivanja uenja znakova u ranoj dobi na kognitivni razvoj djece.
Kljune rijei: znakovni jezik, geste, govorno-jezini razvoj, kognitivni razvoj, meuovisnost govora i mo- torike, djeca rane dobi
35
IVaNa MatOVINa Mentorica: dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Kolegij: Knjievno-jezini programi
Prie Sanje Lovreni
Suvremena hrvatska knjievnica Sanja Lovren- i autorica je više zbirki pria za djecu. Cilj rada je knjievnoteorijskom analizom utvrditi karakteristike ovih pria, posebice s obzirom na elemente fanta- stinog, te njihovu primjerenost djeci predškolske dobi. U knjizi Esperel, grad malih uda (1994.) auto- rica dva svijeta - fantastian i realan, gradi na njiho- vu susretanju, no ne i na preplitanju. Slian pristup susree se i u knjizi Kua iznad udovišta (1996.) u kojoj ta dva nepomirljivo razliita svijeta miroljubi- vo supostoje i jedan drugoga ne dovode u pitanje. Takvoj postavi Sanja Lovreni ostaje dosljedna i u knjizi etiri fufodera i jedan mali Fufi (2001.) koju knjievni teoretiari uvrštavaju u slikovnice za odra- slije. Uz priu itatelj prati autoriina razmišljanja i komentare likova o knjizi, o naslovu te o nakladni- ku. Knjiga je poput kutije za prie, piše autorica u Pismu itatelju. Sve tri knjige graene su strukturalno sloeno, tee prohodno, kao kutija izmaštanih i u- desnih slika i likova.
Kljune rijei: fantastina pria, slikovnica, Sanja Lo- vreni
BOGDANA MAROJEVI Mentorica: dr. sc. Mirna Mari, docentica Kolegij: Umjetniki program
Slušanje glazbe kao socio-kulturološka potreba
Rad polazi od injenice da sociologija kao zna- nost u svom interdisciplinarnom znanstvenom pri- stupu istrauje odnose i meusobne utjecaje društva i glazbe, kao i pojave koji iz tih odnosa i utjecaja pro- izlaze. Upoznavanje glazbene umjetnosti ostvaruje se slušanjem odabranih glazbenih primjera, a vanu ulogu imaju i posjete glazbenim priredbama. Glaz- ba je znaajan dio ljudske kulture i kao takva ona je idealno sredstvo za razvijanje pozitivnih emocija, ali i za promicanje osjeaja zajedništva, razliitosti i tolerancije. Glazba, takoer, moe dati snaan do- prinos sve veoj potrebi poticanja kulture nenasilja, ne samo meu djecom ve i openito. Zbog toga e se u empirijskom dijelu rada nastojati pokazati prisutnost aktivnog slušanja u odgojno-obrazovnom radu u predškolskoj ustanovi. Rezultati istraivanja pokazat e stavove odgajatelja o slušanju glazbe kao socio-kulturološke potrebe u glazbenom odgoju u vrtiu, mogunosti realizacije slušanja glazbe te o reakcijama djece na takve glazbene aktivnosti.
Kljune rijei: predškolsko dijete, sociologija, sluša- nje glazbe, razliitost, tolerancija
36
ANITA MIOI-STOŠI Mentor: dr. sc. Darko Lonari, docent Kolegij: Neuropsihološke osnove ranog uenja
Rana stimulacija mozga i kognitivne sposobnosti djece predškolske dobi
Suvremene znanstvene spoznaje ukazuju na vanost stimulacije mozga u ranoj dobi što utjee i na suvremene koncepcije odgoja. Pokazalo se da u praksi naini i mogunosti poticanja esto osta- ju nedoreeni, a djelovanje u osjetljivim i kritinim razdobljima je od izuzetne vanosti. Kako rana sti- mulacija ima mnogo pozitivnog utjecaja na razvoj i grananje struktura u mozgu, jednako tako, a istrai- vanja dokazuju, ak i više, zanemarivanje potreba i slaba poduka imaju dalekosene negativne poslje- dice na svekoliki djeji razvoj. Stoga e se u ovom radu razmatrati i educiranost odgajatelja koji bi mo- gli primjenjivati takve programe. Cilj ovog rada bio bi dati pregled i analizu radova koji su se bavili ovom problematikom, a posebice pitanjem kako stimulaci- ja mozga utjee na razvoj kognitivnih sposobnosti djece predškolske dobi. U zakljunom dijelu rada precizirat e se odgovori na postavljena istraivaka pitanja, a cijeli rad bit e podran relevantnim izvo- rima i prilozima.
Kljune rijei: rana stimulacija, mozak, obogaiva- nje, odgoj
MarIJa MIKeteK Mentorica: dr. sc. Lidija Vujii, docentica Kolegij: Dokumentiranje procesa uenja
Dokumentiranje procesa uenja djeteta i sukonstrukcija kurikuluma u institucijskom kontekstu
injenica da je dokumentacija rezultat dobrog razumijevanja, paljivog promatranja i interpretira- nja aktivnosti mijenja ulogu odgajatelja. Odgajatelj prestaje biti pouavatelj te je sve više fokusiran na indirektno podupiranje djetetova uenja. On kroz dokumentaciju ui kako dijete ui, osvještava vlasti- te vrijednosti te mijenjanja subjektivne teorije kako bi bile usklaene sa zajednikom vizijom vrtia. Do- kumentaciju koja je stalno dostupna odgajatelj kon- stantno analizira i preispituje te na taj nain svoja shvaanja o djetetu i njegovom uenju mijenja uz pomo djetetovog diskursa. S druge strane, doku- mentacija pomae djetetu lakše objasniti svoje ideje, misli i razmišljanja, omoguuje mu da uvidi kako se njegovo razmišljanje i znanje s vremenom mijenja pod utjecajem vlastitog uenja te potie suradniko uenje. Stalna i vidljiva dostupnost dokumentaci- je pomae i roditeljima da vide cjelokupan proces djetetova uenja, a ne samo produkt što dovodi do boljeg razumijevanja naina na koji djeca ue, misle i istrauju, a samim time roditelji redefiniraju svoja oekivanja od vlastite djece i odgajatelja.
Kljune rijei: dokumentacija, dijete, odgajatelj, vrti
37
docentica Kolegij: Pozitivna psihologija
Odnos izmeu optimizma djece i optimizma roditelja
Znaajan broj preventivnih programa depresiv- nosti u okviru pozitivne psihologije ukazao je na vanost ranog oblikovanja djejeg naina razmišlja- nja kao znaajnog zaštitnog faktora u zdravom psi- hološkom razvoju djece. Pored toga, sa ciljem pre- vencije depresivnosti kod predškolske djece, uenje optimizma se moe provoditi u djejim vrtiima i kao takvo postati sastavni dio predškolskog kuriku- luma. Stoga je vrlo bitno analizirati postojee sta- nje. Vezano uz to, osnovni cilj ovog rada jest ispitati povezanost izmeu optimizma djece i optimizma njihovih roditelja, uz provjeru i nekih drugih kore- lata kao što su: depresivnost djece i roditelja, razina subjektivne sree i razina zadovoljstva ivotom ro- ditelja. Nastojat e se obuhvatiti uzorak od 150-200 djece i njihovih roditelja. Za djecu e se primijeniti jedan upitnik, a za roditelje etiri upitnika. Na osno- vu rezultata pruit e se smjernice rada s djecom i roditeljima unutar predškolskih ustanova.
Kljune rijei: optimizam, predškolska djeca, rodite- lji, pozitivno mišljenje, djeji vrti
MELITA MUŠKARDIN Mentorica: dr. sc. Jasna Krstovi, redovita
profesorica Kolegij: Partnerstvo s roditeljima
Uloga odgajatelja u afirmaciji roditeljskih kompetencija
Kada govorimo o odgoju djeteta za 21. stoljee, stavljamo ga u obiteljski te institucijski kontekst. Ko- liko e djeji vrti biti kvalitetan i poticajan za samo dijete, ovisit e o mnogo imbenika od kojih izdva- jamo pedagošku kompetenciju roditelja jer se ona smatra znaajnim prediktorom u realizaciji odnosa roditelj - dijete te gradnji temelja kvalitetnog roditelj- stva (Ljubeti, 2007.). U ovom radu ispitat e se pro- stor pedagoške kompetentnosti roditelja kao putoka- za predškolskim ustanovama u kojem smjeru trebaju djelovati kako bi pomogle roditeljima u obnašanju roditeljske uloge. U radu e se koristiti Skala per- cepcije kompetentnosti roditelja za roditeljsku ulogu (SAKORU- Gustovi Ercegovi, 1992.). Podaci e se obraditi faktorskom analizom. Rasprava e rezultira- ti prijedlogom obrazovnih programa za roditelje koji e imati za cilj davanje potpore i jaanje njihovih pedagoških kompetencija.
Kljune rijei: obitelj, roditeljstvo, pedagoška kom- petentnost, programi
38
ANA PEŠUT KAVAZOVI Mentorica: dr. sc. Maja Verdonik, viša predavaica Kolegij: Knjievno-jezini programi
Knjievnost i odgoj u djelima Ivane Brli Maurani
Hrvatska knjievnica Ivana Brli Maurani u svojim se knjievnim djelima zalagala za odgoj dje- ce. Cilj rada je analizirati autoriine zbirke pria Valjani i nevaljani (1902.), Škola i praznici (1905.) i druge, s obzirom na prisutnost odgojnih tendencija u njima te primjerenost današnjoj itateljskoj publi- ci, posebno djeci predškolske dobi. Obje zbirke ve naslovima upuuju na moralno-didaktiko štivo s naelom polarizacije: dobro (valjani) – zlo (nevalja- ni), dunost (škola) – sloboda (praznici). Ipak, ve se u tim djelima osjea drukije knjievno pero u odnosu na pretenu produkciju 19. stoljea, ironijski