uvod1 proizvodnja seminarski 2

5/6/2018 UVOD1 proizvodnja seminarski 2 - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/uvod1-proizvodnja-seminarski-2 1/14

1

1. UVOD

Mnogim proizvodnim operacijama upravlja se na vie ili manje haotian nain. Zalihe se poveavaju, djelovi se isporuuju ne potujui rokove, tako da preovladava atmosfera rada pod

pritiskom. Ovakvu situaciju je mogue popraviti primjenom sistema planiranja i kontrole

pomou raunara koji se naziva: Planiranje potreba materijala (PPM )

PPM izvlai svoju snagu iz vrlo vane distinkcije izmeu zaliha kod zavisne i zaliha kod

nezavisne potranje.

Sistem PPM se pokree pomou glavnog terminskog plana koji specificira finalne proizvode,

ili izlazni rezultat (output) proizvodne funkcije. Sva budua potranja , za poluproizvodima i

sirovinama zavise od glavnog terminskog plana i izvode se iz njega uz pomo sistema PPM-a.

Glavni terminski plan je mnogo bolji temelj za planiranje sirovina i poluproizvoda , nego to je

to prola potranja. Koristei PPM glavni terminski plan Äeksplodira³ u narudbe za nabavku i uradne naloge za terminsko planiranje u fabrici.

Postoje 3 razliita tipa PPM sistema i to :

TIP I : Sistem kontrole zaliha .

TIP II : Sistem upravljanja proizvodnjom i zalihama .

TIP III : Sistem planiranja proizvodnih resursa .

PPM dovodi pod znak pitanja mnoge tradicionalne koncepte koji su se koristili za upravljanje

zalihama . Sistem s tokom naruivanja ne funkcionie dobro u upravljanju zalihama kod zavisne

potranje. Meutim, prije pojave PPM sistema nije bilo izbora; tipina proizvoaka kompanija

je upravljala svim vrstama zalihama uz pomo sistema s tokom naruivanja.

Iako je ³eksplozija´ dijelova bit PPM-a, potrebno je jo mnogo vie da bi sistem PPM-a

funkcionisao. Ostali elementi sistema su: Glavni terminski plan proizvodnje, Sastavnica

proizvoda, Zapisi o zalihama, Planiranje kapaciteta, Nabavka i Radionika kontrola.

PPM sistem predstavlja vie od samog instaliranja odreenih kompjuterskih modela.

Menadment mora upravljati sistemom na inteligentan i efektivan nain. Ako se pravilno koristi

sistem PPM-a, potrebna je mala sigurnosna zaliha.

Treba preduzeti velike napore da bi PPM sistem bio uspjean. Zapravo, istraivanja pokazuju

da je 5 elemenata potrebno za ostvarenje uspjeha: Planiranje provoenja, Adekvatna podrka

raunara, Tani podaci, Podrka menadmenta i Znanje korisnika.



2

2. DEFINICIJA PPM SISTEMA

Postoje 3 razliita tipa PPM sistema opisana na sljedei nain:

TIP I: Sistem kontrole zaliha (puta naloge za proizvodnju i nabavku u pravo vrijeme, a

ne ukljuuje planiranje kapaciteta)

TIP II: Sistem upravljanja proizvodnjom i zalihama (koristi se za planiranje i kontrolu

zaliha u i kapaciteta u proizvoakim kompanijama ± kontrolie i zalihe i kapacitete)

Ovaj sistem ima povratnu vezu izmeu lansiranih narudbi i glavnog terminskog plana,

pa se naziva i sistem sa zatvorenom petljom.

Primjenom PPM, glavni terminski plan ³eksplodira´ u narudbe za nabavku sirovina i u

radne naloge za terminsko planiranje u sopstvenoj proizvodnji.

Kod eksplozije dijelova neophodno je uzeti u obzir zalihe dijelova koji su ve raspoloivi

ili narueni.

Sljedee usklaivanje koje se treba uraditi tokom ³eksplozije dijelova´ odnosi se na

vremena trajanja procesa proizvodnje i nabavke dijelova.Startujui sa glavnim terminskim planom, svaki se proizvedeni ili kupljeni dio naruuje

toliko vremena ranije, koliko je potrebno (vrijeme trajanja procesa) da se on osigura

pravovremeno.

TIP III: Sistem planiranja proizvodnih resursa (koristi se za kontrolu svih proizvodnih

resursa: zaliha kapaciteta novca, osoblja ...).

PPM Sistem sa zatvorenom petljom prikazan je na slici 1.

Joseph Orlicky, je u svojoj pionirskoj knjizi o PPM-u definisao tri glavne funkcije PPM

na sljedei nain:

Zalihe

- narui pravi dio,

- narui u pravoj koliini,

- narui u pravi trenutak.

Prioriteti - narui sa pravim rokom isporuke

- dri rok isporuke stalno valjanim

K apaciteti

- ukupno optereenje poslovima

- tano optereenje poslovima

- adekvatan vremenski raspon za uoavanje budueg optereenja poslovima



3

SLIKA 1. PPM sistem sa zatvorenom petljom



4

3. PPM SISTEM U ODNOSU SISTEME SA TAK OM NARUIVANJA

Prije pojave PPM sistema nije bilo izbora; tipina proizvoaka kompanija je upravljala

svim vrstama zaliha uz pomo sistema s takom naruivanja. Neke od kljunih razlika izmeu

PPM sistema i sistema s takom naruivanja prikazane su sumarno u tabeli 1.

Tabela 1. Poreenje PPM sistema i sistema s takom naruivanja

PPM Taka naruivanja (P i Q)

Potranja

Filozofija naruivanja

Prognoza

Koncept kontrole

Ciljevi

Odreivanje veliine serije

Zakonitost potranje

Vrste zaliha

Zavisna

Potrebe

Bazirana na glavnom terminskom planu

Kontrola svih predmeta

Zadovoljiti proizvodne potrebe

OdvojenoValovitost, ali predvidljivost

Sirovine i zalihe u toku procesa

proizvodnje

Nezavisna

Popunjavanje

Bazirana na dotadanjoj

potranji

ABC

Zadovoljiti potrebe kupaca EKN

Sluajnost

Gotovi proizvodi i rezervni

dijelovi

Jedna od razlika je filozofija potreba koju koristi PPM sistem u odnosu na filozofiju

popunjavanja, koju koristi sistem s takom naruivanja.

Filozofija popunjavanja signalizira da materijale treba popuniti ,kad padnu na nizak nivo.

PPM sistem ne djeluje na takav nain. Vie se materijala naruuje samo kad za to postoji

potreba,koja se utvruje terminskim planom.

Sledea razlika je u korienju predvianja. Za sistem s takom naruivanje, budue

potranje predvia se na osnovu prole potranje. Dok je PPM orjentisan prema budunosti; on

izvodi buduu potranju za sastavnim djelovima iz prognoza potranje na viem nivou.

ABC naelo ne funkcionie dobro kod PPM sistema. Kod proizvodnje nekog proizvoda,

djelovi iz grupe C isto su tako vani kao I djelovi iz grupr A.

Cilj upravljanja zalihama kod nezavisne potranje , s pravilima take ponovnog naruivanja,

osiguranje visokog nivoa usluga potroaa uz niske trokove upravljanja zalihama.

Sad je jasno da se PPM sistem razlikuje od sistema s takom naruivanja u gotovo svakoj

vanoj dimenziji, pa nas ne treba iznenaditi da se obino postiu slabi rezultati, kad se koristisistem s takom naruivanja.

4. ELEMENTI PPM SISTEMA

Iako je ³eksplozija´ dijelova bit PPM-a, potrebno je jo mnogo vie da bi sistem PPM-a

funkcionisao. Ostali elementi sistema su:



5

Glavni terminski plan proizvodnje. Proces ³eksplozije´ dijelova pretpostavlja da je glavni terminski plan (GTP) izvodljiv s

obzirom na kapacitete. Uzimajui GTP kao input dijelovi ³eksplodiraju´ da bi se preveli u

radionike radne naloge za njihovu izradu i naloge (narudbe) za njihovu nabavku.

U sistemima Tipa II i Tipa III MRP-a, radioniki nalozi su stvar redovnog toka planiranja

kapaciteta i kontrole koje provodi planer materijala da se utvrdi da li su potrebni kapaciteti na

raspolaganju.

Ako potrebni kapaciteti nisu na raspolaganju, tada treba mijenjati, ili veliinu kapaciteta, ili

glavni terminski plan, sve dok ne dobijemo taj plan potpuno izvodljivim.

Sastavnica proizvoda.Sastavnica je strukturisani popis svih materijala ili dijelova koji su potrebni za proizvodnju

(izradu) jedinice odreenog finalnog proizvoda, sklopa, podsklopa, te dijela izraenog u vlastitoj

proizvodnji, ili nabavljenog izvana.

Ako postoje greke u sastavnici, tada se nee naruivati pravi materijali, pa se proizvod neemoi montirati i isporuiti.

Kao rezultat toga, neki drugi dijelovi koji su na raspolaganju ekae na zalihama, dok e se

isporuka dijelova koji nedostaju pourivati.

Zapisi o zalihama.Sadraji tipine kompjuterizovane dokumentacije o zalihama prikazani su na slici 2.

SLIKA 2. Tipian zapis o zalihama



6

Planiranje kapaciteta Svrha planiranja kapaciteta jeste da se pomogne menadmentu u kontroli glavnog terminskog

plana.

Postoje dva naina planiranja kapaciteta i to:

± Grubo planiranje kapaciteta i

± Optereivanje poslovima radionica.

Nabavka.Funkcija nabavke je u valikoj mjeri pojaana korienjem PPM sistemom.

Prvo, kanjenje narudbi uveliko je eleminisano, jer PPM sistem generie valjane vremenske

rokove i dri ih aurnim.

To omoguava nabavki da povea kredibilitet kod dobavljaa, budui da su materijali stvarno

i potrebni onda, kad to nabavka kae.

Sa PPM sistemom, mogue je izvjetavati dobavljae o planiranim buudim narudbama. Todaje dobavljaima vrijeme potrebno za planiranje kapciteta, prije nego to konkretne narudbe

budu plasirane.

R adionika kontrola. Svrha podsistema radionike kontrole je lansiranje RN u radionicu i postupanje sa njima, na

njihovom putu kroz tvornicu, kako bi bili sigurni da e biti kompletirani na vrijeme.

Sistem za radioniku kontrolu pomae menadmentu u svakodnevnom regulisnju poslova

koji se odvijaju loe u proizvodnji, kao to su: izostajanje radnika sa posla, kvarovi maina,

gubici i nestaica materijala, itd.

Svrha input-otput kontrole jeste da osigura da materijali budu na raspolaganju i da tvornica

ne bude preoptereena.

Za svaki RC, komparira se koliina poslova, koja mu je dodjeljena dnevno ili sedmino, s

koliinom obavljenih poslova (obino mjerenim u standardnim radnim satima radnika i

standardnim mainskim satima).

5. UPRAVLJANJE PPM SISTEMOM

PPM sistem predstavlja vie od samog instaliranja odreenih kompjuterskih modela.

Menadment mora upravljati sistemom na inteligentan i efektivan nain.

Jedna od odluka koje menadment mora donijeti je koliko velika treba biti sigurnosna zaliha.

Ako se pravilno koristi sistem PPM-a, potrebna je mala sigurnosna zaliha. Ako se sigurnosna

zaliha dri na nivou komponenti i djelova , mnogo toga je potrebno da bi ona bila djelotvorna.

Sigurnosno vrijeme trajanja procesa je koncept koji bi se trebao koristiti za sastavne dijelove.



7

Ako dobavlja nije pouzdan i situacija se ne moe popraviti, tada se planirano vrijeme

trajanja procesa moe produiti tako da se dodaje sigurnosno vrijeme trajanja procesa.

Trei nain postupanja sa nesigurnostima je planiranje ³sigurnosnih kapaciteta´. Taj pristup

ima mnogo prednosti, jer se rezervni kapaciteti mogu koristiti za proizvodnju odgovarajuih

dijelova kada se za to pokae potreba. Problem sa sigurnosnom zalihom jeste to esto ima na

raspolaganju pogrene dijelove ± previe je jednih, a premalo drugih dijelova. Zato treba vrlo

ozbiljno uzeti u obzir sigurnosne kapacitete, kao alternativu sigurnosnim zalihama.

Jo jedan problem u djelovanju PPM sistema ja stalna opasnost da e neformalni sistem

istisnuti onaj formalni. Zato je potrebno da se menadment potrudi da odri tanost podataka,

provede obrazovanje korisnika i osigura cjelovitost sistema, tako da se formalni PPM sistem

moe djelotvorno koristiti za upravljanje kompanijom. Ako PPM sistem funkcionie na pravilan

nain , moe biti potpora planiranja i kontrole u svim djelovima kompanije. Finansijsko

planiranje i kontrola izvednice su PPM sistema, mjereni samo u drugaijim jedinicama. PPM

sistem se moe proiriti na planiranje kadrova korienjem sastavnise rada, za potporu obraunu

trokova proizvoda i raunovodstvene trokova.

6. USPJEAN PPM SISTEM

Treba preduzeti velike napore da bi PPM sistem bio uspjean. Zapravo, istraivanja pokazuju

da je 5 elemenata potrebno za ostvarenje uspjeha:

1. Planiranje provoenja,

2. Adekvatna podrka raunara,

3. Tani podaci,

4. Podrka menadmenta,

5. Znanje korisnika.

Planiranje provoenja je preduslov za bilo koji napor kod PPM sistema. Planiranje

provoenja moe pomoi u olakanju napora kod provoenja PPM sistema i to pomou

unaprijed planiranog sprjeavanja problema.

Jedan od elemenata PPM sistema, je adekvatan kompjuterski sistem. Danas ima na tritu

vie od 100 PPM softverskih paketa. Mnoge kompanije radije koriste standardne pakete , nego

da sastavljaju svoje vlastite kompjuterske programe.

PPM sistem zahtijeva tane podatke, to je vrlo teko postii. Mnoge kompanije su se

privikle na nemarno uvanje podataka iz proizvodnje , jer su stalno bile upravljane putem

neformalnih sistema.

Kompanija koja nema PPM sistem, kao prvi korak treba stvoriti tane sastavnice. Jednom

kad sastavnice budu tane bit e potrebno da ih sistem odrsva u takvom stanju.

Zapisi o zalihama moraju biti tane da bi bili prava potpora PPM sistemu.

Svi ostali podaci PPM sistema ± kao to su radioniki putevi, stanje radionica i trokovi-

moraju se poetno podvrgnuti strogom preispitivanju da se vide greke i potom odravati u



8

prihvatljivom stanju tanosti. Odravanje podataka iz PPM sistema tanim zbog integriteta

sistema jedan je od najvanijih zadataka kod njegovog korienja.

7. PRIMJER PPM-a

Pretpostavimo da se proizvode stolovi tipa prikazana na slici 1. Gotovi se stol sastoj od sklopa

gornje ploe i nogu. Sklop nogu se sastoji od etiri noge, dvije kratke preke i dvije dugake

preke. Kod ovog primjera sklopovi se nogu proizvode unaprijed i uskladitavaju u zalihama.

Ovakav postupak doputa da se stol proizvede bre, po prispjeu narudbe, nego to bi bilo da

se on sklapa potpuno od pojedinanih djelova.

SLIKA 3. Primjer sa stolom



9

Sastavnica za navedeni stol prikazana je ematski na slici 4. Gotovi je stol na njenom prvom

nivou. Sklop nogu I gornja ploa stola su na drugom nivou, budui da se ti djelovi montiraju,

odnosno sklapaju zajedno , da bi se proizveo gotov stol. Djelovi koji su ugrauju u sklop nogu

specifirani su na treem nivou. Pretpostavljamo da se djelovi za taj stolnabavljaju izvana; U

suprotnom bismo imali I etvrti nivou sastanici, za drvo koje bi se koristilo da se izrade noge

preke I gornja ploa.

Slika 4.± sastavnica proizvoda (koliine po jedinici prikazane u zagradama )

Drugi dio informacija koje su potrebne prije ³eksplozije´ dijelova predstavlja planirana

vremena trajanja procesa za proizvodnju i nabavku dijelova , kao to je prikazano u donjoj tabeli2. Usvrhu planiranja, uzima se 1 nedelja da bi se sastavio, odnosno montirao stol od gornje ploe

i sklopa nogu. To planirano vrijeme trajanja procesa ukljuuje prosjeno vrijeme ekanja zbog

preklapanja s ostalim poslovima, koje je esto mnogo vee od stvarnog vremena izrade. Ako su

stolovi urgentno potrebni i predstavljaju prioritetan zadatak, tada se montiraju i za nekoliko sati.

Tabela 2. prikazuje da su prema planu potrebne dvije nedelje za nabavku gornje ploe stola od

trenutka lansiranja narudbe do trenutka , kad gornja ploa stigne u fabriku.



10

TABELA 2. Planirana vremena trajanja procesa

Sedmice

Montaa stola**Montaa sklopa noga****

Nabavka noga

Nabavka kratkih preki

Nabavka dugakih preki

Nabavka gornje ploe

11

1

1

1

2

** pretpostavlja da su na raspolaganju i gornja ploa i sklop noga,

**** pretpostavlja da su na raspolaganju noge, kratke preke i dugake preke.

Sad je mogue, korienjem Äeksplozije³ djelova, definisati plan potreba materijala za gotove

stolove i sve djelove. Rezultirajui plan potreba materijala prikazan je u tabeli 3. Glavni

terminski plan sadri potranju za gotovim stolovima: 200 u 4. nedelji. 150 u 5. nedelji i 100 u 6.

nedelji. Te su koliine prikazane kao ukupne potrebe za gotovim stolovima. Kao to je pokazano

u planu potreba materijala, sada ve ima 50 gotovih stolova na raspolaganju. Tako moemo

odbiti te raspoloive stolove od ukupnih potreba, i doi do neto potreba. U radionicu treba

lansirati radne naloge za montau 150 stolova u 3. nedelji, 150 u 4. nedelji i 100 stolova u 5.

nedelji. Planirano lansiranje naloga za stolove iskoriteno je da se izraunaju ukupne potrebe za

gornjim ploama i sklopovima nogu na sledeem nivou sastavnice. Planirani za lansiranje nalozi

u pogon za montau stolova transformisani su u ukupne potrebe za gornjim ploama i

sklopovima nogu na jedan - na ± jedan bazi, budui da je potrebna jedna gornja ploa i jedan

sklop nogu da se izradi stol.

Zalihe koje su raspoloive plus naruene koliine odbijaju se od bruto potreba, da bi se

dobile neto potrebe koje su planirane prije zbog vremena trajanja procesa realizacije lansiranih

naloga prema planu za gornje ploe i sklopove nogu. U tabeli 3. moe se uoiti da se nalazi 50

gornjih ploa za stolove, na raspolaganju i 50 ploa, koje trebaju po planu stii poetkom 2.

nedelje. Terminirani nalog za 50 gornjih ploa plasiran za je nedelju dana prije, prema

prethodnom planu potreba materijala. Budui da proces realizacije narudbe traje 2. nedelje , te

e gornje ploe stii poetkom 2. nedelje. Svi materijali koji su ve raspoloivi i oni koji sunarueni moraju biti ukljueni, kad se izvodi Äeksplozija³ djelova.

Planirano lansiranje naloga za sklopove nogu tada se koristi da se izraunaju ukupne

potrebeza nogama, te kratkim prekama i dugim prekama. Ovi se nalozi za sklopove pomnoe

sa 4 za noge, te sa 2 za kratke i sa 2 za duge preke, da se dobiju ukupne potrebe. Ukupne

potreba na bilo kom nivou predstavljaju koliinu materijala koji je potreban da zadovolji

planirane naloge na sledeem veem nivou. Potom se izvodi proraun od bruto do neto potreba ,



11

da bi se zatim izvrio pomak za vrijeme trajanja procesa za svaki od tri preostala dijela, kako bi

se dolo do planiranog lansiranja naloga. To kompletira Äeksploziju³ djelova.

Tabela 3. je izraena prema glavnom treminskom planu, svaki nivo za sebe, prema sastavnici

proizvoda. Plan potreba materijala za svaki je nivo u sastavnici kompletiran prije sputanja

prema dolje, na sledei nivo. Da bi se dolo do neto potreba, za svaki pojedini dio , bruto potrebe

se umanjuju za raspoloive koliine plus one koje su naruene. Netopotrebe su tada planirane

prije, upravo za vremensko trajanje procesa kako bi se dolo do trenutka planiranog lansiranja

naloga. Kroz proces utvrivanja neto potreba i njihovog ranijeg naruivanja, glavni je terminski

plan pretvoren u planirano lansiranje naloga za svaki dio koji je potreban .

TABELA 3. Plan potreba materijala-Äeksplozija³sastavnih djelova

nedelje



12

8 . ZAK LJUAK

Planiranje potreba materijala temelji se na konceptu zavisne

potranje. »Eksplozijom » glavnog plana kroz sastavnice mogue je izvesti potranju

za sastavne djelove i sirovine.PPM sistem moe se koristiti za planiranje I kontrolu

kapaciteta , a moe se I proiriti na planiranje resursa kroz cijeliu proizvoaku

kompaniju.

Kljune take u PPM sistemu su :

y PPM sistem je jedan informacioni system koji se koristi za planiranje i

kontrolu proizvodnje.

y Proces « eksplozije » djelova ima tri glavna inputa:glavni terminski plan,

sastavnice I zapisi o zalihama.Postoje dva glavna outputa : nalozi za nabavku

i radni nalozi za radionicu. « Eksplozija » djelova je bit PPM sistema.y PPM sistem koristi filozofiju potreba , gdje se djelovi naruuju jedino kad su

potrebni prema glavnom terminskom planu.

y Glavni terminski planovi trebaju se temeljiti kako na razmatranjima

marketinga, tako i proizvodnje.

y Sastavnica sadri popis djelova, koji su potrebni za izradu proizvoda.

y Tanost sistema zapisa o zalihama treba odravati ciklinim prebrojavanjem.

y Radionika se kontrola koristi za praenje toka materijala kroz fabriku.

y Sve proizvodne kompanije mogu imati koristi od PPM sistema, ako je on

pravilno uveden I korien. To se jednako odnosi na velike I male kompanije,

odnosno na cijelu industriju



13

9. LITERATURA

Roger G. Schroeder, UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM, Odluivanje u

funkciju proizvodnje, MATE d.oo. Zagreb, Zagreb, 1999

www.wikipedia.org

www.google.rs

www.britannica.com



14

SADRAJ:

1. UVOD«««««««««««««««««««««««««««..«1

2. DEFINICIJA PPM SISTEMA««««««««««««««««««..2

3. PPM U ODNOSU NA SISTEM S TAK OM NARUIVANJA«..««...4

4. ELEMENTI PPM SISTEMA«««««««««««««««««««4

5. UPRAVLJANJE PPM SISTEMOM««««««««««««««««6

6. USPJEAN PPM SISTEM««««««««««.«««««««««...7

7. PRIMJER PPM-a««««««««««««««««.«««««««..8

8. ZAK LJUAK «««««««««««««««««..«««««««.12

9. LITERATURA««««««««««««««««««««««««13

9

. SADRAJ««««««««««««««««««««.«««««.....14

uvod1 proizvodnja seminarski 2

Documents