uvod u strukturne fondove i kohezijski fond
DESCRIPTION
Uvod u strukturne fondove i Kohezijski fond. Ana Beban i Vlatka Marčan Pula, 4. svibnja 2010.g. Današnje teme. 1. Kohezijska politika EU i njezini instrumenti. 2. Načela Kohezijske politike. 3. Hrvatska i strukturni fondovi. 4. Iskustva s Kohezijskom politikom. 1. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Uvod u strukturne fondove i Kohezijski fond
Ana Beban i Vlatka Marčan
Pula, 4. svibnja 2010.g.
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Današnje teme
Kohezijska politika EU i njezini instrumenti1
Načela Kohezijske politike2
Hrvatska i strukturni fondovi3
Iskustva s Kohezijskom politikom4
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
1
Kohezijska politika EU i njezini instrumenti
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Zašto kohezijska politika?
Kohezijska politika jedna od brojnih politika EU koja pomoću financijskih instrumenata pokušava smanjiti razlike u razini razvoja između europskih regija
Osnovni cilj kohezijske politike: ujednačeni razvitak unutar EU i jačanje gospodarske i socijalne kohezije
Jačanje globalne konkurentnosti europskog gospodarstva podupire ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije (62% ukupnog budžeta kohezijske politike)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Učinak proširenja
Nakon 5. vala proširenja postojeće razlike u razvoju dodatno su naglašene BDP po glavi stanovnika u novim zemljama članicama bitno niži od prosjeka EU 15
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
BDP po glavi stanovnika u EU, 2004.
LONDON
PARIS
MILANO
MUNCHEN
HAMBURG
“Europski pentagon”
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Razlika u blagostanju unutar EU (BDP p/c u odnosu na prosjek, 2006.)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Izvor: Eurostat
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Zaposlenost u EU, 2005.
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
50
55
60
65
70
75
80
DanskaNizozem
skaŠvedskaSADVB AustrijaCiparFinskaNjem
ačkaEstonijaIrskaLatvijaPortugalSlovenijaČeškaŠpanjolskaEU LitvaFrancuskaLuxBelgijaBugarskaGrčkaSlovačkaRum
unjskaItalijaM
ađarskaHrvatskaPoljskaMalta
Stopa zaposlenosti, 2007.
Izvor: Eurostat
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Stopa nezaposlenosti, 2007.
Izvor: Eurostat
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Kako EU nastoji pomoći?
Kohezijska politika osigurava sredstva za nerazvijene regije i zemlje članice EU (sufinanciranje javnih projekata i razvojnih programa, odobrenih od strane nacionalnih ili regionalnih vlasti)
Oko 308 milijardi EUR (35,7% ukupnog budžeta) u financijskoj perspektivi 2007. – 2013.
Dio pravila utvrđuje Europska komisija (EK): alokacija za pojedine ZČ, programi korištenja sredstava, provedba projekata, financijska kontrola, izvješćivanje
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
EU proračun
Stavke budžeta 2007. – 2013. Iznosi (u milijunima eura)
1. Održivi rast (Sustainable Growth )
1a. Konkurentnost za rast i zapošljavanje (Competitiveness for Growth and Employment )1b. Kohezija za rast i zapošljavanje (Cohesion for Growth and Employment)
382.139
(74.098)(308.041)
2. Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima (Preservation and Management of Natural Resources)
371.344
3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda (Citizenship, freedom, security and justice)
3a. Sloboda, sigurnost i pravda (Freedom, Security and Justice)3b. Građanstvo (Citizenship)
10.770
(6.630)(4.140)
4. EU kao ‘Global Player’ 49.463
UKUPAN PRORAČUN 864.316
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
EU proračun
KOHEZIJSKA POLITIKA =Oko 308 milijardi EUR u financijskoj perspektivi 2007. – 2013. (35,7% od
ukupnog EU budžeta)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Instrumenti kohezijske politike
K O H E Z I J S K A P O L I T I K A
Strukturni fondovi
3. SOCIJALNI
FOND
2. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ
1. KOHEZIJSKI FOND
Europska investicijska
banka
Fond za ribarstvo
Fond za poljoprivredu
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU Uvjet korištenja: BND < 90% EU
Intervencije koje je moguće financirati:
Transeuropska transportna mreža (TEN-T) i Paneuropski koridori Transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja doprinosi okolišno
održivom urbanom i javnom prometu diljem EU i potiče inter-modalne prometne sustave (vs. samo cestovni promet)
Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša
Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
Kohezijski fond(Cohesion Fund, CF)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Kohezijski fond
Dostupan samo kohezijskim zemljama (Cilj 1)
Alokacija: 18% ukupnih sredstava kohezijske politike
Projektni minimum za okoliš: 25 milijuna eura
Projektni minimum za transport: 50 milijuna eura
Razina EU sufinanciranja: 80–85%
Kriteriji za utvrđivanje alokacije: površina i broj stanovnika
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
TEN-T mreža
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Primjer dobre prakse, Kohezijski fond
Općina Tržič, Slovenija (15.000 stanovnika)
Sektor OKOLIŠA → Projekt “Odvajanje i čišćenje otpadnih voda te opskrba
pitkom vodom”
Ukupna investicija: 25 MEUR
EU sufinanciranje: 17,3 MEUR
Aktivnosti: 35,2 km vodovoda 12,9 km kanalizacije 7 bazena 6 vodovoda 3 objekta za dezinfekciju vode centralni uređaj za čišćenje za 16.400 kućanstava
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Europski socijalni fond, ESF(European Social Fund, ESF)
Fond namijenjen regijama svih zemalja članica
Intervencije koje je moguće financirati:
Poticanje ulaganja u ljudske resurse cijelo-životno učenje, inovacije i poduzetništvo, usavršavanje vještina za upravljanje,
profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima
Podrška povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu financiranje seminara, treninga..
Prilagodba gospodarskim promjenama produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka
(restrukturiranje)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
ESF
Pristup tržištu rada modernizacija i jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja,
uključenje žena i migranta
Socijalna uključenost (osjetljive skupine) borba protiv diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge
Podrška radu službi za zapošljavanje umrežavanje s istraživačkim centrima, izrada i provedba studija o
potrebama za određenim profilom radne snage
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
ESF
Dostupan regijama Cilja 1 i 2
Alokacija: 24,3% ukupnih sredstava kohezijske politike
Razina EU sufinanciranja: 50 – 85%
Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu regiju: ovisno o GDP-u po
stanovniku (u usporedbi s EU 25 i EU 15)
Namjena: ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja
podrška europskim regijama koje su pogođene visokom stopom
nezaposlenosti
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Primjer dobre prakse, ESF
Povratak na tržište rada Sardinija, Italija
Edukacija zatvorenika neposredno pred puštanje iz zatvora
29 zatvorenika, 600 sati teoretske i praktične edukacije
Ukupna investicija: € 260,294 EU sufinanciranje: € 130,147
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Europski fond za regionalni razvoj, EFRR (European Regional Development Fund – ERDF)
Fond dostupan regijama svih zemalja članica EU
Intervencije koje je moguće financirati:
Ulaganja u proizvodnju Izravne potpore ulaganjima (mala i srednja poduzeća)
Infrastruktura Okolišna, prometna, energetska, turistička, zdravstvena i obrazovna
Jačanje gospodarskih potencijala Jačanje turističke ponude, ulaganje u informacijsko društvo (pristup
Internetu, on-line usluge), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
EFRR
Alokacija: 52% ukupnih sredstava kohezijske politike
Dostupan regijama Cilja 1, 2 i 3
Razina EU sufinanciranja: 50 – 75%
Namjena: ulaganje u opću infrastrukturu, proizvodnju i inovacije
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Primjer dobre prakse, EFRR
Roncoferraro, Italija (140km j.i. od Milana, 6.700 stanovnika, ugl.
poljoprivreda)
Sektor Energije
Upotreba moderne tehnologije (lokalno proizvedena biomasa
upotrebljava se za fossil-free Energy system – 100% prelazak na
obnovljive izvore energije (emisija CO2
smanjena za oko 255 tona/g.)
EU sufinanciranje: 455,910 EUR
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Primjer dobre prakse, EFRR
Wellness Orhidelia, Slovenija
Temalni kompleks u okviru Terma Olimia
Ukupna vrijednost investicije: 14,5 MEUR
Javni raspis: regionalna konkurentnost –
turistička infrastruktura 1.669.869 EUR (EU 1.419.388,65 EUR, SLO 250.480,35 EUR
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Turizam, EFRR
Park hotel Bohinj, Slovenija
Ukupna vrijednost investicije: 16,4 MEUR
Javni raspis: regionalna konkurentnost – turistička infrastruktura EU: 4 MEUR
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
SME, EFRR
Regija Hradec, Republika Češka
“OMNIPACK klaster” → udruživanje 21. poduzeća (sektor pakiranja),
njihovih dobavljača i 2 fakulteta
Grant kroz OP Industrija i poduzetništvo
Članovi klastera u konkurentnom odnosu, ali imaju koristi od podijele
troškova proizvodnje; suradnja s fakultetima → nova tehnologija
Ukupna investicija: € 1,603,607 EU sufinanciranje: € 1,202,705
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Načela kohezijske politike
2
1
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
“Pravila igre”
Načelo usmjeravanja
EU sredstva upotpunjuju nacionalna ulaganja
Višegodišnje planiranje potreba, aktivnosti i sredstava
Partnersko promišljanje i provedba
Sustavno nadziranje korištenje sredstava
Procjena učinka
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Načelo usmjeravanja
Što poticati u kojim područjima?
Različiti problemi različite intervencije i različiti iznosi EU pomoći više kategorija intervencija
Kategorizacija problematičnih područja prema kriterijima:
Cilj 1-KONVERGENCIJA – najmanje razvijene regije i zemlje
Cilj 2-REGIONALNA KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE – razvijenije regije sa strukturnim poteškoćama
Cilj 3-TERITORIJALNA SURADNJA – regije koje graniče sa susjednom zemljom članicom ili (potencijalnom) kandidatkinjom za članstvo u EU
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Cilj 1 ”Konvergencija”
Kriterij dodjele sredstava: NUTS II, BDP p/c u zadnje 3 g.<75% EU prosjeka < 90% BND prosjeka EU ( Kohezijski fond) Najudaljenija područja Privremena kompenzacija za “statističke gubitnike”
Razina sredstava: 82% sredstava od ukupne alokacije
Izvori financiranja: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) Europski socijalni fond (ESF) Kohezijski fond
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Cilj 1 – namjena sredstava
Stvaranje i održivost radnih mjesta (Proizvodna ulaganja) R&TD, inovacija, poduzetništvo, pomoć SME u inovacijskoj infrastrukturi (instrumenti
financiranja, povezivanja i suradnje); izravna ulaganja u SME
Infrastruktura prometna, okolišna, turistička, energetska, obrazovna, gospodarska i zdravstvena
infrastruktura; sprečavanje prirodnih i tehnoloških rizika; energetska i okolišna održivost
Ljudski kapital jačanje prilagodljivosti poduzeća/zaposlenika (obuka, inovativne metode rada); jačanje
institucija tržišta rada (suradnja, unutarnja koordinacija, osmišljavanje politike i provedba, obuka kadrova); aktivne opće mjere zapošljavanja i ciljane skupine; reforma obrazovanja (obuka predavača i istraživača, cijelo-životno učenje)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Cilj 2 “Konkurentnost i zapošljavanje”
Kriteriji dodjele: Regije predložene od strane zemalja korisnica a koje nisu korisnice Cilja 1 Regije koje su “prerasle” Cilj 1
Razina sredstava: 15,7% sredstava
Usmjerenost sredstava: Nacionalni programi: zapošljavanje Regionalni programi: konkurentnost
Izvori financiranja: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) Europski socijalni fond (ESF)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Cilj 2 – namjena sredstava
Proizvodna ulaganja, infrastruktura (EFRR) inovacija i ekonomija znanja dostupnost prijevoznim i telekom. uslugama od općeg interesa van urbanih centara smanjenje ekoloških i tehnoloških rizika
Zapošljavanje (ESF) jačanje prilagodljivosti poduzeća i zaposlenika većim ulaganjima u obuku i inovativne
metode rada jačanje institucija tržišta rada i aktivnih mjera zapošljavanja (+ žene i migranti) zapošljavanje osoba s hendikepom, manjina, društveno isključenih reforma kroz suradnju relevantnih tijela na svim razinama
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Kohezijska politika 2007-2013, cilj 1 i cilj 2
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Kohezijska politika i državne (tzv. “regionalne”) potpore
Potpore podložne odobrenju EK (osim de minimis potpora) Državne potpore u interesu kohezije:
grantovi, zajmovi s niskim kamatnim stopama, državna jamstva, kupovina državnih dionica po povoljnijoj cijeni, izuzeća od poreza, manja socijalna davanja, nabava usluga i dobara po povoljnijoj cijeni...
Ograničene iznosom (% troškova), vremenski te namjenom Dodatni uvjeti: poslovni plan, održivost ulaganja na 5 godina Mogućnosti za Cilj 1 veće
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Dopuštene državne potpore
…su one koje ne ugrožavaju zajedničko tržište:
Potpore socijalnog karaktera Potpore koje saniraju štete uzrokovane elementarnim nepogodama Potpore poticanja ekonomskog razvoja područja u kojima je životni
standard netipično nizak/velika nezaposlenost Potpore koje omogućavaju završetak projekta u zajedničkom europskom
interesu Potpore za očuvanje kulturne baštine i okoliša
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Cilj 3 “Europska teritorijalna suradnja”
Korisnici: NUTS III regije – administrativne vlasti, javna tijela, neprofitna tijela, socio-ekonomski partneri
Specifičnost: programi prekogranične i transnacionalne suradnje, programi umrežavanja
Iznos sredstava: 2,4% kohezijskih sredstava
Namjena sredstava: poticanje uravnoteženoga, trajnog i ujednačenog razvoja te pozitivna praksa prostornog planiranja
Izvor financiranja: EFRR
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Programi i instrumenti Prihvatljivost područja Prioritetna područja ulaganja Alokacije
Cilj 1 – konvergencija 82%Uključujući poseban program za prekooceanske regije
Regionalni i nacionalni programiEFRRESF
Regije s BDP po stanovniku <75% prosjeka za EU25 · inovacije
· zaštita okoliša/ suzbijanje rizika· dostupnost· infrastruktura· ljudski potencijali· administrativni kapaciteti
70.7%
Statistički efekt: regije s BDP po stanovniku <75% za EU15 i
>75% za EU25 4,9%
Kohezijski fond Države članice BND<90% prosjeka za EU25
· trans-europske prometne mreže (TEN)· održivi promet· zaštita okoliša· obnovljivi izvori energije
24,4%
Cilj 2 – regionalna konkurentnost i zapošljavanje 15,7%
Regionalni programi (EFRR) i nacionalni programi (ESF)
Države članice predlažu popis regija (NUTS I ili II) · inovacije
· zaštita okoliša / suzbijanje rizika· dostupnost· Eur. strategija zapošljavanja
78,6%
Regije Cilja 1 tijekom 2000-2006 a sada van njega 21,4%
Cilj 3 – europska teritorijalna suradnja 2,3%Prekogranični i transnacionalniprogrami te programiumrežavanja (EFRR)
Granične regije i šire regije transnacionalne suradnje · inovacije
· zaštita okoliša / suzbijanje rizika· dostupnost· kultura, obrazovanje
77% - CBC19% TRANS.P.
4% mreže
Izvor: prezentacija EK – Kohezijska politika 2007.-2013. iz prosinca 2004. godine
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Utvrđivanje alokacije
Bilateralni pregovori s EK o indikativnoj nacionalnoj alokaciji – za pojedine Ciljeve i pripadajuće fondove
Naznačena sredstva vs. ostvarena sredstva
Važnost NUTS klasifikacije fra. Nomenclature des unités territoriales statistiques eng. The nomenclature of territorial units for statistics hrv. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Usmjeravanje na statističke regije (NUTS)
Statistička razina
Min broj stanovnika
Max broj stanovnika
Pomoć EU temeljem pokazatelja razvoja
Nacionalna razina Cilj 1, Cilj 2
NUTS 1 3 milijuna 7 milijuna Cilj 2
NUTS 2 800.000 3 milijuna
Cilj 1 (EFRR, ESF, KF) Cilj 2 (EFRR, ESF)
NUTS 3 150.000 800.000 Cilj 3 (EFRR)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
CILJ I KONVERGENCIJA
CILJ II
REGIONALNA KONKURENTNOST I
ZAPOŠLJAVANJE
Statističke regije u Hrvatskoj (NUTS II)
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
NUTS I NUTS II NUTS III
Luksemburg 1 1 1
Cipar 1 1 1
Malta 1 1 2
Slovenija 1 1 12
Poljska 6 16 45
Francuska 9 26 100
UK 12 37 133
Njemačka 16 41 439
Statističke regije u EU
Hrvatska 1 3 21
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Načelo financiranja
Nadodavanje Nacionalna sredstva se ne zamjenjuju onima iz EU EU sredstva mogu iznositi do 4% nacionalnog BDP-a
N+ pravilo: rok za ugovaranje EU sredstava (n+2 ili n+3)
EU sufinancira ukupne ili javne troškove ulaganja pogodne za sufinanciranje (eligible expenditure), i to ex post!
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Razina EU sufinanciranja
50 do 75% ukupnih troškova za Cilj 1 25 do 50% za Cilj 2 do 75% za Cilj 3 “kohezijske” zemlje do 80% najudaljenija područja i manji grčki otoci do 85%
Pravila kod profitabilnih ulaganja
ulaganja u poduzeća: 30-50% za Cilj1, ostali 10-15% ulaganja u infrastrukturu (profit > 25%): Cilj 1 do 40%, “kohezijske”
zemlje do 50%, Cilj 2 do 25%
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Iznosi u novim članicama, 2007-2013 (u milijunima EUR)
Kohezijski fond Cilj 1 Cilj 2 Cilj 3 UkupnoBugarska 2 283 4 391 0 179 6 853
Češka 8 819 17 064 419 389 26 692
Estonija 1 152 2 252 0 52 3 456
Mađarska 8 642 14 248 2 031 386 25 307
Latvija 1 540 2 991 0 90 4 621
Litva 2 305 4 470 0 109 6 884
Poljska 22 176 44 377 0 731 67 284
Rumunjska 6 552 12 661 0 455 19 668
Slovačka 3 899 7 013 449 227 11 588
Slovenija 1 412 2 689 0 104 4 205
Ukupno 59 064 11 2712 2 899 2 737 177 413
Izvor: Europska komisija
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Načelo programiranja
1• Zajedničke strateške smjernice
(Community Strategic Guidelines)• Izrađuje ih EK na osnovu odluke Vijeća EU
2 • Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO/NSRF)• Navedeni sektori ulaganja i indikativna alokacija – odobrenje EK
3• Operativni programi (provedbeni
dokumenti na osnovu NSRO-a)• EK mora odobriti
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Programiranje mjera – ključno za povlačenje sredstava
Provedbeni dokument (OP) s odgovorima na sljedeća pitanja:
Što, kako, kome: cilj, korisnici, konkretne aktivnosti, tko provodi mjeru, koje procedure prijave i odabira projekata
Predviđeni izvori sufinanciranja: poveznice s nacionalnim proračunom?
Kako obznaniti mjeru krajnjim korisnicima?
Praćenje: koji pokazatelji napretka provedbe? Kompjuteriziran unos i obrada podataka s ciljem praćenja provedbe i procjene učinka
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Operativni programi novih zemalja članica za razdoblje 2007. – 2013.
ZEMLJE ČLANICE
KONKURENTNOST REGIONALNI RAZVOJ
PROMET OKOLIŠ LJUDSKI KAPITAL
JAVNA UPRAVA
Bugarska Development of the
Competitiveness of Bulg. Economy (EFRR)
Regional development
(EFRR)
Transport (CF+ EFRR)
Environment (CF+EFRR)
HRD (ESF) Administrative capacity
Češka Research, development and knowledge economy
Integrated OP;
9 Reg. OPs
Transport Environment EmploymentEducation
-
Mađarska Economic competitiveness;
Information societyRegional OPs Transport Environ.,
nature, water prot.
HRD;Human
infrastructure
Administration system
Latvija Entrepreneurship & innovation (EFRR) Infrastructure & services (CF & EFRR)
Human res. & employ. (ESF)
-
LitvaEconomic growth (CF & EFRR) – R&D, innovation, information society,
transport, energy supplyCohesion promotion (CF & EFRR) – local / urban development, tourism, public
services (health & education), envir., energy efficiency
HRD (ESF) -
Poljska Economic innovation 16 ROPs;
Developing Eastern Pol.
Infrastructure & environment Human capital -
Rumunjska Increase of economic
competitiveness (EFRR)Regional OP
(EFRR)Transport
(CF+EFRR)Environment(CF+EFRR)
HRD (ESF) Admin. capacity develop.
Slovačka
Competitive econ growth (EFRR); Information
society (EFRR), Research & development (EFRR),
Health (EFRR)
Regional OP (EFRR)
Bratislava OP (EFRR)
Transport (CF+EFRR)
Environment(CF+EFRR)
Education, Employment &
social infrastructure
(ESF)
-
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Načelo partnerstva
Vertikalna i horizontalna suradnja relevantnih tijela i sudionika u
lokalnom i nacionalnom razvoju
Sve zainteresirane skupine ne/formalno uključene u programiranje
i izradu mjera te provedbu
Uvid u stanje na terenu, prijedlozi mjera, obrazovanje i
informiranje, ownership brojnost i kvaliteta projekata
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Načelo nadzora
Kompjuterizirana baza podataka – Management Information System (MIS)
Nadzorno tijelo (Monitoring Committee) na razini OP-a
Na prijedlog Upravnog tijela, odobrava mjere, predlaže izmjene, odlučuje o kriterijima odabira projekata i sufinanciranja, prati financ. dinamiku provedbe, predlaže EK izmjenu alokacija fondova
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Načelo procjene
Povlačenje sredstava nije isto što i učinkovito korištenje sredstava
Utemeljenost razvoja na objektivnom stanju!
Ex ante, mid-term i ex post uvid u stanje i probleme poboljšati provedbu
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU
Od 2007. ustupci za siromašnije/nove zemlje članice
Viša razina sufinanciranja Šira paleta troškova pogodnih za sufinanciranje (stambeni fond u EU12; PDV) N+3 do 2010. godine Dodatna sredstva namijenjena relevantnom administrativnom jačanju Manji dio sredstava namijenjen Lisabonskim ciljevima za Cilj 1; nije obavezno
za nove članice Za sve: besplatna tehnička pomoć pri izradi projektnih prijedloga
(infrastruktura, urbani razvoj) i poboljšanju pristupu alternativnih izvora financiranja = inicijative JASPER, JESSICA i JEREMIE