uvod u psihologiju biološke osnove

28
Uvod u psihologiju Biološke osnove

Upload: byron-mccullough

Post on 04-Jan-2016

98 views

Category:

Documents


11 download

DESCRIPTION

Uvod u psihologiju Biološke osnove. distalno. EVOLUCIJSKA POVIJEST. BIHEVIORALNA GENETIKA. INDIVIDUALNA POVIJEST UČENJA. proksimalno. SVJESNO I NESVJESNO KOGNITIVNO PROCESIRANJE INFORMACIJA. BIOKEMIJSKI I NEUROLOŠKI PROCESI. Biološke osnove. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Uvod u psihologiju

Biološke osnove

Page 2: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Biološke osnove

BIOKEMIJSKII NEUROLOŠKI

PROCESI

SVJESNO I NESVJESNO KOGNITIVNO PROCESIRANJE

INFORMACIJA

INDIVIDUALNA POVIJESTUČENJA

BIHEVIORALNA GENETIKA

EVOLUCIJSKA POVIJEST

proksimalno

distalno

Page 3: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Tri objašnjenja o nastanku života na Zemlji:

1. Kreacionističko objašnjenje počiva na ideji da je neko nadmoćno, božansko biće stvorilo sve oblike živoga svijeta.

2. Teorije sijanja - život nije nastao na Zemlji nego je sjeme života izvanzemaljskog porijekla

3. Evolucija putem prirodne selekcije - 1859. «On the Origin of Species by Means of Natural Selection»

Dvije osnovne ideje:

3.1. svi su organizmi nastali modifikacijom iz zajedničkih predaka

3.2. glavni je mehanizam te modifikacije prirodna selekcija individualnih varijacija

Page 4: Uvod u psihologiju Biološke osnove

-putovanje brodom Beagle (27. Decembra 1831. - 2. Oktobra 1836.)

-teorija prirodne selekcije počela se pojavljivati 28. Septembra 1838. potaknuta čitanjem

Malthusovog eseja Essay on the Principle of Population (1798)

-evolucija putem prirodne selekcije opisana je 1859. godine u Darwinovoj knjizi «On the

Origin of Species by Means of Natural Selection» u kojoj je opisao koncepte i

činjenice vezane uz evoluciju do kojih je došao petnaestak godina prije. Najvažniji

poticaj za objavljivanje te knjige bilo je pismo mladog geologa Alfreda Russela

Wallacea, koje je sadržavalo i članak pod nazivom «On the Tendency of Varieties to

Depart Indefinitively from the Original Type», u kojem on izlaže ideje o evoluciji

putem prirodne selekcije koje su vrlo slične Darwinovim.

Page 5: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Darwinovo putovanje brodom Beagle

Page 6: Uvod u psihologiju Biološke osnove
Page 7: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Zebe s galapagoških otoka

Page 8: Uvod u psihologiju Biološke osnove

SHAPE TYPE ADAPTATION

Cracker Seed eaters like sparrows and cardinals have short, thick conical bills for cracking seed.

Shredder Birds of prey like hawks and owls have sharp, curved bills for tearing meat.

Chisel Woodpeckers have bills that are long and chisel-like for boring into wood to eat insects.

Probe Hummingbird bills are long and slender for probing flowers for nectar.

Strainer Some ducks have long, flat bills that strain small plants and animals from the water.

Spear Birds like herons and kingfishers have spear-like bills adapted for fishing.

Tweezer Insect eaters like warblers have thin, pointed bills.

Swiss Army Knife

Crows have a multi-purpose bill that allows them to eat fruit, seeds, insects, fish, and other animals.

Page 9: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Osnovni elementi teorije prirodne selekcije:

1. Varijacija – organizmi variraju po različitim obilježjima kao što su visina, težina,

sposobnosti, osobine ličnosti, itd. Varijacija je ključna za odvijanje procesa evolucije i tamo

gdje nema varijacije nema niti evolucije. Darwinu nije bila poznata genetska osnova

individualnih varijacija, a danas se zna da one nastaju mutacijom i rekombinacijom gena.

2. Nasljeđivanje – samo su neke od postojećih varijacija nasljedne, tj. pouzdano prelaze s

roditelja na potomstvo. Ostale varijacije, uzrokovane npr. okolinskim faktorima, potomstvo

ne nasljeđuje. Jedino su nasljeđene varijacije važne za evolucijski proces.

3. Selekcija – organizmi s nekim nasljeđenim varijacijama imaju veći broj potomaka, jer im

ta nasljeđena obilježja pomažu pri opstanku i reprodukciji. Prirodna se selekcija odvija kroz

interakciju između okoline i varijacija unutar populacije, pa će se one varijacije koje unutar

određenih okolinskih uvjeta olakšavaju preživljavanje i reprodukciju postepeno akumulirati u

populaciji.

Page 10: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Osnovna obilježja evolucije putem prirodne selekcije

1. Evolucija nije intencionalna, nije usmjerena prema nikakvnom cilju. Organizmi ne postaju

bolji, savršeniji, nema nekog krajnjeg cilja prema kojem organizmi teže. Evolucionistička

objašnjenja nisu teleološka, nema nikakvog plana po kojem bi se odvijao razvoj organske

materije, niti nikakvog cilja.

 

2. Evolucija putem prirodne selekcije je gradualna, postepena, pogotovo ako je mjerimo

dužinom ljudskog života. Potrebne su brojne generacije, ponekad i milioni generacija da bi

došlo do ovakvih oblika organskog života kakve danas poznajemo.

 

3. Evolucija je ujedinila sve vrste živih bića i povezala iz sa zajedničkim precima. Svaka

vrsta povezana je sa svim drugim vrstama kroz zajedničke pretke. Darwinova je teorija po

prvi puta omogućila da se i čovjek smjesti u veliko drvo života, pokazujući na taj način

njegovo mjesto u prirodi i njegovu povezanost sa svim drugim vrstama.

Page 11: Uvod u psihologiju Biološke osnove

In the distant future I see open fields for far more important researches. Psychology will be based on a new foundation, that of the neccessary acquirement of each mental power and capacity by gradation. Light will be thrown on the origin of man and his history. (Darwin, 1859, str. 458).

Charles Robert Darwin (1809-1882)

Page 12: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Evolucija nakon Darwina, moderna sinteza -1883. August Weismann, vatreni zagovornik prirodne selekcije, predložio je da su spolne stanice potpuno nezavisne i imune na bilo koje utjecaje ostatka tijela, odbacujući ideju o utjecaju okoline na nasljeđe. Njegove ideje nisu bile prihvaćene od neolamarkijanista, međutim, široko su prihvaćene nakon Mendela i otkrića osnovnih zakonitosti nasljeđivanja.

-Otkriće Mendelovih eksperimenata 1900. dovelo je i do neposrednog prihvaćanja Darwinove teorije o prirodnoj selekciji.

Gregor Mendel (1823-1884)

Page 13: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Spajanje Darwinove teorije evolucije putem prirodne selekcije i Mendelovih zakona

nasljeđivanja kulminiralo je u periodu od 1936. do 1947., periodu koji se u biologiji naziva

Moderna sinteza.

Fisher (1930). Genetical Theory of Natural Selection

Haldane (1932). The Causes of Evolution

- u potpunosti su razvili matematičku teoriju promjene čestine gena pod utjecajem prirodne

selekcije i pokazali su da čak vrlo male selektivne razlike mogu dovesti do evolucijskih

promjena.

Page 14: Uvod u psihologiju Biološke osnove
Page 15: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Teorije srednje razine u evolucijskoj biologiji

Darwinova teorija evolucije putem prirodne selekcije predstavlja osnovu za sva

evolucijska objašnjenja. Međutim, ta je teorija vrlo široka i zbog toga nije bila prikladna

za istraživanje i objašnjenje specifičnih područja funkcioniranja ljudi i životinja.

Tek su se od šezdestih godina prošlog stoljeća počele razvijati i tzv. teorije

srednje razine, koje svoje polazište imaju u Darwinovoj teoriji, ali koje se odnose na

specifične domene ponašanja. Te su teorije dovele do velikog broja istraživanja i u

znatnoj su mjeri utjecale na razvoj evolucijske psihologije.

Sociobiologija

Page 16: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Iz Darwinove teorije proizlazi da prirodna selekcija ne može dovesti do ponašanja štetnih za jedinku.

Nasuprot tome, u prirodi postoje brojni primjeri suradnje. Životinje se međusobno čiste, dijele hranu i izlažu velikim rizicima za dobrobit drugih.

Ako prirodna selekcija djeluje u smjeru natjecanja za preživljavanje i reprodukciju jedinke, kako onda teorija prirodne selekcije može objasniti činjenicu da neka ponašanja smanjuju vjerojatnost za vlastito preživljavanje i reprodukciju? Darwin je smatrao da su ta ponašanja korisna za grupu, a tek su teorije srednje razine u evolucijskoj biologiji ponudile prihvatljiva objašnjenja.

Pitanje jedinice selekcije!

Page 17: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Teorija srodničkog altruizma (ukupne reproduktivne uspješnosti) (Hamilton, 1964)  Altruistično ponašanje može se definirati kao samodestruktivno ponašanje koje se izvodi za korist drugih (Wilson, 1975).

Socijalno ponašanje vrsta evoluira na takav način da u svakoj različitoj situaciji koja izaziva neko ponašanje pojedinac uspoređuje reproduktivnu uspješnost drugih u odnosu na vlastitu reproduktivnu uspješnost u skladu s koeficijentom genetske povezanosti adekvatnim u toj situaciji (Hamilton, 1964).  

Biološki altruizam može evoluirati iako on reducira reproduktivnu uspješnost onoga koji pruža pomoć, ali jedino ako to pomaže pomagačevu genetskom srodniku.

 Br1 > Cr2

 B = korist pomognutome

r1 = genetska korelacija između pomagača i potomstva primatelja pomoći

C = cijena pomagačar2 = genetska korelacija između pomagača i vlastitog potomstva 

Page 18: Uvod u psihologiju Biološke osnove
Page 19: Uvod u psihologiju Biološke osnove
Page 20: Uvod u psihologiju Biološke osnove
Page 21: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Burnstein i sur. (1994)

Page 22: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Altruizam u funkciji reproduktivne vrijednosti srodnika

Page 23: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Teorija konflikta između roditelja i potomstva (Trivers, 1974)

A

roditelj od B i Cdjed od D i E

B

promatrani pojedinac

C

brat od B

D

potomak od B

E

nećak od B

0,5 0,5

0,5

0,5 0,5

Množeći koeficijente uzduž strelica koje spajaju dva pojedinca dobiti ćemo vjerojatnost kojom oni dijele alele od zajedničkog pretka. Djed/baka su jednako povezani sa svom svojom djecom (0.5) i sa svim unucima (0.25). Međutim, pojedinac kojeg promatramo (B) u genetskom je srodstvu sa svojim djetetom 0.5, a sa svojim nećakom 0.25. Dakle, B je selekcioniran da za svog potomka (D) želi veći dio resursa svojih roditelja (A) nego za potomka svoga brata (E). Međutim, njegovi su roditelji (A) u jednakom genetskom srodstvu sa svojom djecom i svim unucima, pa će zbog toga oni biti selekcionirani da se tim zahtjevima odupiru.

Page 24: Uvod u psihologiju Biološke osnove

U skladu s ovom teorijom;

1. Roditelji i djeca doći će u konflikt kada djeci trebaju biti reducirani resursi (npr. pri prestanku dojenja),

2. Roditelji će ohrabrivati djecu da svoju braću i sestre vrednuju više nego što su to prirodno skloni,

3. Roditelji će biti skloni kažnjavati konflikte između braće/sestara i nagrađivati kooperaciju.

Page 25: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Teorija recipročnog altruizma (Trivers, 1971) Uvjeti za evoluciju recipročnog altruizma:

1. morali su postojati pomažući akti koji imaju nisku cijenu za pomagača i veliku korist za primatelja pomoći,2. uloge pomagača i primatelja pomoći moraju se često mijenjati,3. originalni primatelj pomoći mora biti sposoban prepoznati pomagača Relativno velika korist koju pojedinci mogu imati od recipročnog altruizma predstavlja snažan selekcijski pritisak za razvoj mehanizama koji će održavati recipročni altruizam.

Istraživanja pokazuju da je ljudski kognitivni sustav opskrbljen mehanizmima koji nam omogućava uspješno identificiranje prijevara u recipročnosti, te da je on također oblikovan prirodnom selekcijom.

Page 26: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Teorija diferencijalnog roditeljskog investiranja (Trivers, 1972) 

Roditeljsko investiranje definira se kao ponašanja roditelja prema potomstvu koja doprinose vjerojatnosti da će se potomstvo reproducirati na račun roditeljskog investiranja u ostalo potomstvo (Trivers, 1972).

Kod najvećeg broja vrsta ženke manifestiraju veće minimalno investiranje u pojedinačne potomke nego mužjaci, pa su zbog toga one više ograničene s obzirom na dodatne potomke koji su mogući dodatnim sparivanjima s drugim mužjacima.

Mužjaci manje investiraju u svakog pojedinog potomka nego ženke, pa su oni manje ograničeni dodatnim sparivanjem i dodatnim potomcima. To je osnovni razlog zbog čega su mužjaci u međusobnoj kompeticiji za reproduktivnim resursima ženki. S druge strane, ograničeni reproduktivni resursi i znatno veće roditeljsko ulaganje dovode do toga da su ženke znatno izbirljivije u pogledu spolnog partnera nego mužjaci.

Page 27: Uvod u psihologiju Biološke osnove

Dodatna objašnjenja za veću izbirljivost ženki:

1. Fisher - ženke mogu imati nasljednu preferenciju prema nekim nasljednim obilježjima mužjaka, vjerojatno zbog toga jer preferirano obilježje govori o većoj vjerojatnosti preživljavanja mužjaka s tim obilježjima. Sparivanje s takvim mužjakom dovest će do muškog potomstva koje će također imati to obilježje, pa će i ono biti privlačno ženkama, odnosno do ženskog potomstva koje će također preferirati to obilježje. Taj će se kružni selekcijski proces nastaviti sve dotle dok preferirano obilježje ne postane toliko pretjeran teret za mužjaka da mu ono počinje smanjivati vjerojatnost preživljavanja.

2. Zahavi (hipoteza o hendikepu) – pojedina su obilježja mužjaka ženkama atraktivna jer predstavljaju nedostatak koji govori o njegovim genetskim kvalitetama. Naime, sama činjenica da je mužjak s tim nedostatkom preživio govori da je on potencijalno vrijedan spolni partner.

Page 28: Uvod u psihologiju Biološke osnove