uvod u eu fondove
DESCRIPTION
UVOD U EU FONDOVE. www.algebra.hr. Shvatiti okruženje u kojima EU fondovi funkcioniraju Razumjeti vrste projekata i programa Naučiti se snalaziti po informacijama na Internetu i uputama za prijavitelje Razumjeti što je projekt Upoznati projektni ciklus projekata - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Ciljevi uvodnog dijela predavanja
Shvatiti okruženje u kojima EU fondovi funkcioniraju
Razumjeti vrste projekata i programa Naučiti se snalaziti po informacijama na Internetu
i uputama za prijavitelje Razumjeti što je projekt Upoznati projektni ciklus projekata Razumjeti važnost partnerstva na projektima Konceptualizirati projektne ideje
Naše druženje
Plan rada i pauze Uvažavanje tuđih mišljenja Materijali: prezentacija, vježbe i primjeri Pitanja, primjeri i sugestije Ukratko o predavaču
Predstavljanje polaznika
Ime i prezime
Radno iskustvo
Iskustvo u EU fondovima / projektima
Očekivanja od programa
Konkretna projektna ideja?
Zašto Hrvatska ima pravo na EU fondove?
o Zbog zajedničkih interesa od kad je Hrvatska postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji
o Radi pripreme za članstvo u EU, prvenstveno zbog usklađivanja s “aquis-om” - pomoć u pregovorima za članstvo
o Da bi služili javnom, a ne privatnom interesuo Da bi uspostavila procese u upravi, obučila ljudske
resurse, pripremila sustav na projektni način razmišljanja i vježbala za buduće strukturne fondove
Što su EU fondovi?
Sredstva poreznih obveznika građana EU Dio zajedničkog proračuna EU (126 mil.eur-2011) EU – davatelj sredstava (RH – sufinanciranje) Prosječno godišnje za RH: 150 mil EUR Namjenski programi-različiti sektori Razvoj zemalja članica, zemalja kandidatkinja i
trećih zemalja Fondovi ne služe privatnom, već javnom interesu
Pojmovi
• Program: obično definira okvir pomoći (CARDS, Phare, IPA…)
• Projekt / mjera / operacija/ akcija: u sklopu pojedinog programa prijavljuje se projektni prijedlog (aplikacija) s konkretnim problemom
• Ugovor: provedba projekta/mjere ili dijela projekta: usluga, nabava robe ili radovi
• Grant shema: vrsta podugovaranja i provedbe
EU fondovi
Vrste pomoći EU: Pomoć trećim zemljama (CARDS, TACIS) Pomoć zemljama kandidatkinjama - pretpristupna
pomoć (Phare, ISPA, SAPARD / IPA) Pomoć zemljama članicama - Strukturni i
kohezijski fondovi, Programi zajednicehttp://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=474
Trenutno stanje u RH:elementi sva tri sustava
SF&KF (programiranje i
tijela)
Programi zajednice
IPA
Programi Unije
Za potencijalne korisnike cijele šire Europe (RH plaća članarinu za sudjelovanje), preporuka: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=521 CIP (Program za konkurentnost i inovacije), FP7 (Sedmi okvirni program za istraživanje i
tehnološki razvoj), HEALTH (javno zdravlje), Kultura, PROGRESS, MEDIA…
Strukturni fondovi
Instrument su regionalne / strukturne / kohezijske politike koja osigurava sredstva za nerazvijene regije
Zašto “regionalna” politika? Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija Sufinaciranje javnih projekata i razvojnih
politike odobrenih od strane nacionalnih /regionalnih vlasti
Druga najveća proračunska stavka u ukupnom budžetu (cca. 308 milijardi EUR za 2006-2013)
Razlike IPA – strukturni fondovi
Izvor (vanjski proračun / proračun EU) Izdašnost i sufinanciranje Plaćanja (iznosi predujmova) Rokovi za apsorpciju Odgovornost za upravljanje Godišnje / 7-godišnje planiranje Izgradnja institucija/razvoj i konkurentnost regija
Pretpostavke za korištenje pretpristupnih fondova?
Uspostavljen sustav za provedbu fondova Akreditiran decentralizirani sustav za upravljanje
EU fondovima – sigurno okruženje za sredstva EU poreznih obveznika
Postojanje kapaciteta za programiranje i strateško planiranje projekata
Postojanje kapaciteta za izradu i provedbu natječaja
Interes za provedbu razvojnih projekata Financijski kapacitet koji prati provedbu projekata
Što je IPA?
IPAInstrument pretpristupne pomoći IPA namijenjen zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kao pomoć u pretpristupnom razdoblju te podržava usklađivanje i provedbu pravne stečevine EU te priprema zemlje za korištenje Strukturnih fondova
OSNOVNI CILJ: financirati sve akcije koje će pomoći zemlji da dosegne kriterije, procedure, pravila i sl. koje postoje na razini EU
Prioriteti: reforma državne uprave demokratizacija/vladavina prava gospodarske i socijalne reforme regionalna i prekogranična suradnja usklađivanje s pravnom stečevinom EZ i njena primjena priprema za upravljanje kohezijskom politikom
Osnovne karakteristike IPA-e
Načela korištenja slična Strukturnim fondovima
EU:
• (prošireno) decentralizirano upravljanje • veća uloga resornih tijela• višegodišnje programiranje, prema EU praksi
– Operativni programi– Okvirni strateški dokument
• partnerstvo• N+3 pravilo• Akreditacija sustava za upravljanje programom
IPA
1) Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija• nastavak PHARE programa - podupire aktivnosti
usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne stečevine EU
Potencijalni korisnici: tijela državne uprave / tijela u javnom vlasništvu• Nema Operativnog programa – sažeci projekata
definirani su u Financijskom sporazumu (tzv. project fiche)
• Nema natječaja koji su direktno povezani s turizmom, ali određeni elementi se mogu uklopiti relevantne teme (npr. zaštita okoliša)
IPA2) Prekogranična suradnja podupire aktivnosti vezane uz prekograničnu
suradnju sa zemljama članicama i zemljama korisnicama programa IPA,
Osnovni prioriteti poticanje prekogranične suradnje, održivi razvoj okoliša, gospodarski razvoj, poboljšanje suživota na vanjskim granicama EU, poboljšanje kvalitete života u graničnim područjima, izgradnja kapaciteta lokalnih/regionalnih/nacionalnih institucija za provedbu EU programa.Operativni programi za prekograničnu suradnju: 6
prekograničnih i 2 transnacionalna
IPA – prekogranična suradnja
Prekogranična suradnja Slovenija - HrvatskaPrioritet 1. Gospodarski i društveni razvoj
Mjera 1.1. Turizam i ruralni razvoj
Sufinanciranje od minimalno 15% javnih sredstava
Informacije: http://www.si-hr.eu/start_hr/
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnostiRazvoj novih prekograničnih turističkih usluga Razvoj i uređenje novih prekograničnih turističkih odredišta Prirodna i kulturna dobra integrirana u održivu turističku ponudu Različite druge akcije u području turizma i ruralnog razvoja
Primjer CBC SI - HR
• CRAFTATTRACT– Korisnici: Znanstvenoraziskovalno središče Bistra Ptuj,
Muzeji Hrvatskog zagorja– Vrijednost: 385.345,08 € (SI) + 248.861,41 € (HR)– Utemeljiti sinergiju između tradicionalnih obrta, vještina
i nematerijalne baštine sa sektorom turizma - nove atrakcije za kulturni turizam u prekograničnom području.
– Aktivnosti: stručna konferencija, obrazovni programi (radionice za ukrase od papira, za lončarstvo, stolarska radionica, kovačka radionica i radionica za postavljanje slamnatih krovova, izložbe (u SI i HR), sajmovi
– Rezultati: baza podataka o starim obrtima i vještinama, DVD i 3 publikacije
IPA – prekogranična suradnjaPrekogranični program IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina
Prioritet 1: Kreiranje zajedničkog gospodarskog prostora
Mjera 1.1: Razvoj zajedničke turističke ponude
Iznos bespovratnih sredstava: 50 000 - 300,000Informacije: http://www.cbc-cro-bih.net/ Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti Razvoj novih turističkih proizvoda / usluga s jasnim prekograničnim
identitetom (razvoj tematskih ruta, razvoj turističkih odredišta, itd); Razvoj male turističke infrastrukture vezane uz atrakcije kao što su
hodanje i wellness staze, planinarenje, jahanje i biciklističke staze, mjesta za piknik, postavljanje putokaza, otvaranje centara za posjetitelje, sport i rekreacij, uređenje, osvjetljenje, obnova objekata kulturne / povijesne baštine te objekata od prekogranične važnosti;
Komplementarna obuka osoblja potrebna za podržavanje spomenutih aktivnosti i turističkih sadržaja;
Prekogranični program IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina (2)
Certifikacija lokalnih proizvoda i usluga; Zajednička turistička promocija i marketinške inicijative, uključujući
osobito inicijative za promicanje prekograničnog regionalnog identiteta kao turističkog područja
Komunikacijske kampanje za poboljšanje svijesti o prirodnoj i kulturnoj baštini i turizma
Uspostava i unapređenje zajedničkog marketinga i promocije turizma te poljoprivrednih proizvoda i usluga;
Integracija kulturne baštine u turistički proizvod kroz revitalizaciju i očuvanje kulturne baštine te poticanje kulturne razmjene i događanja
Uvođenje moderne tehnologije i informacijskih sustava usmjerenih na poboljšanje pružanja informacija posjetiteljima, marketing i planiranje turističkih destinacija
Izrada i provedba zajedničkih turističkih razvojnih strategija i razvoj analiza, izvješća, studija usmjerenih na zaštitu i promicanje baštine
IPA – prekogranična suradnja
Primjer CBC HR - BIH
• Revival of cross border partnership through rural development– Korisnik: Centar za civilne inicijative, Zagreb– Vrijednost: 86.253,96 €– Izgraditi kapacitete (tehničke,
administrativne i ljudske) za razvoj zajedničke turističke ponude u pograničnom području oslanjajući se na zajedničko kulturno i povijesno nasljeđe u ruralnom području
– Rezultati: razvijena zajednička marketinška strategija za seoski turizam, osposobljavanje info-centara za ruralni turizam
Prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska
Prioritet 1. Održiv okoliš i turizam
Mjera 1.2. Održivi turizam u području rijeka Mure, Drave i Dunava
Informacije: http://www.hu-hr-ipa.com/hr/pregled
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnostiIzrada plana regionalnog turističkog proizvodaRazvoj infrastrukture za aktivni turizam i ekoturizam: centara za posjetitelje, škola u šumi, infrastruktura za vodene sportove, biciklističkih staza, pješačko – planinarskih puteva, kapaciteta za iznajmljivanjeTematski putevi i kulturna baštinaPromicanje riječnog područja kao jedinstvenog turističkog proizvodaPrivlačenje privatnih ulaganja
IPA – prekogranična suradnja
Primjer CBC HU - HR
• Regional Tourism Product Plan of the Hungary-Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme 2007-2013– Korisnici: Sveučilište Pannon (HU), RRA Slavonije
i Baranje d.o.o. (HR), Centar za regionalne studije Mađarske akademije znanosti HU), RA grada Čakovca (HR)
– Vrijednost: 411.760,00 €– Izrada strategije koja će služiti kao podloga
za razvojne projekte u području turizma i kulture, kao i za buduće pozive na podnošenje projektnih prijedloga u okviru Programa
– Rezultat: Regionalni krovni plan turizma
IPA – prekogranična suradnjaPrekogranični program IPA CBC Hrvatska-Crna Gora
Prioritet 1: Stvaranje povoljnih okolišnih i socioekonomskih uvjeta u programskom području kroz unapređenje suradnje u zajednički odabranim sektorima i dobrosusjedskih odnosa u prihvatljivim
područjima
Mjera 1.2: Zajednički turistički i kulturni prostorIznos bespovratnih sredstava: 50 000 - 300,000 EURInformacije: http://www.cbccro-mne.org/Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti Obrazovni programi za MSP i radnu snagu u turizmu, posebice učenje
jezika, osposobljavanje u ugostiteljstvu, istraživanja; Promidžba privlačnosti regije kroz turističke manifestacije Podrška razvoju novih turističkih proizvoda (razvoj tematskih cesta,
zajednički promidžbeni događaji i materijali Uspostava prekograničnih klastera u turizmu Certifikati kvalitete lokalnih proizvoda i usluga Arheološka istraživanja na pograničnim područjima Promidžba kulturne baštine pogranične regije Informatizacija regionalnih centara
Primjer CBC HR - CG
• Zajednička promocija i unapređenje nivoa sigurnosti nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na Crnogorskom primorju– Korisnik: Hrvatski hidrografski institut, Sveučilište u
Dubrovniku, Hidrometeorološki zavod Crne Gore, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore
– Vrijednost: 451.928,36 €– Povećati kvalitetu usluge te podignuti razinu sigurnosti u
nautičkom turizmu– Internetska stranica za nautičare, nautičko-turistički vodiči
područja za jahte i megajahte; prekogranične nautičko-turističke plovidbene rute za jahte i megajahte; okrugli stolovi, prezentacije i promocije programa za sve nositelje aktivnosti u turističkom i sigurnosnom dijelu nautičkog turizma; institucionalno jačanje i podrška uspostavi Hidrografskog odjela unutar Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore
IPA – prekogranična suradnjaPrekogranični program IPA CBC Hrvatska-SrbijaPrioritet 1: Održivi društveno ekonomski razvoj
Mjera 1.1: Ekonomski razvoj Iznos bespovratnih sredstava: 50.000 - 300,000 EURhttp://www.croatia-serbia.com/Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti
• Podrška razvoju novih turističkih proizvoda (razvoj tematskih ruta, zajednički promotivni događaji i materijali, razvoj destinacija);• Mala poslovna infrastruktura;• Rekonstrukcija i obnova baštine s ciljem jačanja turističkih kapaciteta;• Poboljšanje male turističke infrastrukture i infrastrukture namijenjene rekreaciji (pješačke staze, biciklističke staze, opremanje centra za posjetitelje, informacijske točke, umrežavanje turističkih centara);• Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača.
Primjer CBC HR - SER
• Poboljšanje međunarodne biciklističke rute Podunavljem – Biciklom po Dunavu– Korisnik: Vukovarsko-srijemska županija,
Općina Bačka Palanka– Vrijednost: 179,666.13 € (HR) + 168,823.12 €
(SER)– Stvaranje preduvjeta za poboljšanje
biciklističkog turizma u prekograničnom području, podizanje turističke privlačnosti područja i proširenje turističke ponude
IPA – prekogranična suradnjaTransnacionalni program Jugoistočni ekonomski prostor (SEE)
Prioritet 4: Razvoj transnacionalnih sinergija za održivi razvoj područja
Mjera 5.4.3. Promocija korištenja kulturnih vrijednosti u svrhu razvoja Informacije: http://www.southeast-europe.net/hu/Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti poticanje i poboljšanje dobrih politika, dizajna programa i izgradnje
kapaciteta s ciljem zajedničkog očuvanja i održivog korištenja kulturnih vrijednosti
• Jačanje zajedničke promocije povijesnih destinacija, zajedničko obilježavanje i izrada komunikacijskih strategija, razvoj transnacionalnih koncepata marketinga za povijesna gradska središta• Transnacionalno udruživanje posebnih strukovnih tijela, npr. onih koja bi se bavila učinkovitijim upravljanjem arheološkim nalazištima• Koordinirani pristupi u zaštiti kulturne baštine u kombinaciji sa zajedničkim profesionalnim treninzima • Promicanje kulturnog turizma, npr. kroz razvijanje kulturnih ruta• Razvijanje partnerstava između javno, privatnog i civilnog društva sa svrhom obnove istaknutih lokacija• Unaprijeđenje percepcije baštine uz pomoć novih medijskih alata.
Primjer SEE
• Architecture of Totalitarian Regimes of the XX° Century in Urban Management – ATRIUM– Korisnik: Općina Forli (IT) (HR: Grad Labin + SL, BU,
HU, RO, GR, SER, BIH, AL)– Vrijednost: 1.932.044,00 €– Analiza mapa gradskih naselja, urbanističkih i
arhitektonskih radova i selekcija zgrada i mjesta od posebnog značenja za nekadašnje režime, za pametno upravljanje tim „neugodnim“ nasljeđem te za njegovo očuvanja, ponovnu upotrebu i ekonomsku valorizaciju
– Utvrđivanje, prikupljanje i digitalna katalogizacija fotografske arhivske građe, filmova, usmenih svjedočanstava, namještaja i drugog materijala povezanog s istim razdobljem i osmišljavanje kulturne rute koja povezuje to nasljeđe; edukacija provoditelja
IPA – prekogranična suradnjaTransnacionalni program Mediteran
Prioritet 1: RazvojCilj 4.2 : Jačanje identiteta i unaprijeđenje kulturnih resursa s ciljem bolje integracije prostora MediteranaInformacije: http://www.programmemed.eu/Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti Promicanje međudržavnih inicijativa s ciljem jačanja uloge povijesne baštine i kulturnih resursa s gledišta integriranog teritorijalnog razvoja
Jadranska prekogranična suradnjaPrioritet 2. Prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika
Mjera 2.4. Održivi turizamInformacije: http://www.adriaticipacbc.org/
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnostiStrateška tema: Turizam s naglaskom na održivo upravljanje i marketing prirodnih i kulturnih resursa u Jadranskom području
IPA3) Regionalni razvoj podupire infrastrukturne projekte u sektorima
zaštite okoliša i prometa i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja (nastavak ISPA/Phare)
OP zaštita okoliša: sredstva su usmjerena na ispunjavanje uvjeta iz tzv. Heavy Investment Directives, u područjima upravljanja vodama, gospodarenja otpadom te kvalitete zraka.
OP promet: sredstava za uravnoteženje razvoja mreže koje uključuje sve vrste prometa, modernizaciju željezničke mreže i modernizaciju sustava unutarnjih plovnih putova.
IPA3) Regionalni razvoj
OP regionalna konkurentnost: uklanjanje razvojnih poteškoća u slabije razvijenim regijama, mjere jačanja gospodarske konkurentnost, osiguravanje modernog i odgovarajućeg okvira za suradnju poslovnog sektora i akademske zajednice, stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima
IPA IIIC, poslovna infrastrukturaCilj: Podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva, te stvaranju novih radnih mjesta u područjima koja zaostaju u razvoju (10 županija)
Mjera: Ulaganja u razvoj i unapređenje javne turističke infrastrukture nužne za razvoj MSP-a u turizmu Iznosi darovnica: 325.000 – 1.000.000 EUR, min. 25%, max. 40% sufinanciranjaInformacije: www.safu.hr (natječaj je u najavi) Vrste prihvatljivih projekata/aktivnostiPoboljšanja turističkih lokacija: troškovi su prihvatljivi u svrhu izgradnje, obnove ili proširenja infrastrukture i „soft aktivnosti”
Primjer IPA IIIc BRI
• Vinske ceste– Korisnik: Osječko-baranjska županija– Vrijednost: 1.250.482,85 €– Povećanje ekonomskog rasta i stvaranje
novih radnih mjesta u područjima regije koja zaostaju u razvoju, poticanjem razvoja i promocijom održivog turizma temeljenog na kulturnoj baštini i tradiciji u proizvodnji vina
– Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih turističkih atrakcija – vinske ceste i vinski muzeji; edukacije i treninzi za pružatelje turističkih usluga; promocija turističke destinacije
IPA4) Razvoj ljudskih potencijala- podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja,
obrazovanja i usavršavanja te socijalno uključivanje
Operativni program za razvoj ljudskih potencijala:• očuvanje postojećih te povećanje broja novih i
kvalitetnijih radnih mjesta• privlačenje i zadržavanje ljudi u zaposlenosti
povećanjem ulaganja u ljudski kapital • jačanje socijalnog uključivanja te promicanje
prilagodljivosti tvrtki i radnika. Potencijalni korisnici su tijela državne uprave, javne
ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge.
U okviru IV komponente IPA-e, nema posebnih poziva koji bi se bavile turizmom kao središnjom temom, ali je moguće staviti razvoj ljudskih potencijala u kontekst turizma npr.
• - Jačanje pozicije na tržištu rada neke ciljne skupine kroz određene edukacije poput osposobljavanja za animatora u ruralnom turizmu, turističkog vodiča ili pratitelja, voditelja seljačkog domaćinstva (ruralni turizam), recepcionera
• - Samozapošljavanje u zanimanjima povezanim s turističkom ponudom (izrada autohtonih suvenira) s aktivnostima promocije i marketinga (osiguravanje tržišta itd.)
• - Elektronske baze podataka, specijalizirani internet portali koji usklađuju ponudu i potražnju na tržištu u kontekstu nekih turističkih zanimanja (povezuju poslodavce s nezaposlenima)
• - Razvoj kurikuluma u strukovnim zanimanjima koji su vezani uz razvoj turizma ili omogućavanje stručne prakse u turističkim ili ugostiteljskim zanimanjima, omogućavanje polaganja majstorskih ispita
IPA
Primjer IPA IV
• Centar za tradicijske obrte– Korisnik: GTF – Regionalni centar za
jednakost spolova, Zagreb – Vrijednost: 99.628,77 €– Smanjenje nezaposlenosti revitalizacijom i
uključivanjem tradicijske baštine u turističku ponudu Ličko-senjske županije
– Uspostava Centra za tradicijske obrte (edukacija nezaposlenih, revitalizacija tradicijskih obrtničkih proizvoda, zajedničke aktivnosti u turizmu, pomoć seoskim gospodarstvima u stvaranju turističke ponude LSZ)
IPA
5) Ruralni razvoj• nastavak programa SAPARD; podupire pripremne
aktivnosti za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj
• potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna gospodarstva te druge fizičke/pravne osobe ovisno o prioritetnim mjerama.
IPARD: • poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedba
standarda Unije • pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-
okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja • razvoj ruralne ekonomije.
IPARD MJERA 302 – diversifikacija ruralnog prostora
Prijavitelj: Podnositelji prijava za dodjelu sredstava IPARD programa u Mjeri 302 su fizičke i pravne osobe (isključujući udruge), u rangu mikro poduzetnika, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba
http://www.apprrr.hr/
Prihvatljivi sektori za prijavu u okviru mjere su:- sektor ruralnog turizma - sektor tradicijskih obrta - sektor izravne prodaje - sektor slatkovodne akvakulture - sektor usluga - sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima - sektor obnovljivih izvora energije
Provedbeni sustav (u uspostavi)Komponenta 1: Pomoć u tranziciji i jačanju institucija
Nadležno tijelo: MRRFEUProvedba: SAFU
Komponenta 2: Prekogranična suradnjaNadležno tijelo: MRRFEUProvedba: SAFU, ARR
Komponenta 3: Regionalni razvojPromet Nadležno tijelo: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureProvedba: HŽ Infrastruktura, SAFUOkoliš Nadležno tijelo: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeProvedba: Hrvatske vode, FZOEU, SAFURegionalna konkurentnost Nadležno tijelo: Ministarstvo gospodarstvaProvedba: SAFU, (BICRO, HAMAG?)
Provedbeni sustav (u uspostavi)
Komponenta 4: Razvoj ljudskih potencijalaNadležno tijelo: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, MZOS,
Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ured za udruge VRHProvedba: HZZ, ASO, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog
društva
Komponenta 5: Ruralni razvojNadležno tijelo: Ministarstvo poljoprivredeProvedba: IPARD Agencija (APPRRR)
Sličnost IPA i SF
Komp. I (Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija)– nema dvojnika u SF (prijenos Acquis-a)
Komp. II (Prekogranična suradnja) – Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Komp. III (regionalni razvoj) – Kohezijski fond & Europski fond za regionalni razvoj (CF&ERDF)
Komp. IV (Razvoj ljudskih potencijala) – Europski socijalni fond (ESF)
Komp. V (Ruralni razvoj) – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
Komponenta III, IV & V IPA programirane su nalik strukturnim fondovima (tijela, zadaće, odgovornosti).
Vrste projekata u IPA
”Veliki” projekti (korisnik je tijelo državne uprave):o Usluge (service / framework / twinning) ugovorio Nabava roba / opreme (supply)o Građevinski radovi (works)
“Mali / sekundarni” projekti:o Grantovi odnosno bespovratna sredstva (grant
sheme) – sheme za dodjelu bespovratnih sredstava; pozivi za dostavu projektnih prijedloga
Ugovori o izvršenju radova: građevinski radovi: npr. ceste, željeznice, vodovod i kanalizacija….
Ugovori o nabavi opreme: opremanje robom ili opremom (često se vežu uz ugovor o uslugama ili radovima)
Ugovor o uslugama: konzultantske usluge – edukacija, razne studije, analize….
Vrste ugovora
Bespovratna sredstva/darovnice – grant• promiču određenu politiku iz pravne stečevine EZ i
pridonosi općem interesu• direktno financiranje neprofitne aktivnosti
krajnjeg korisnika (npr: udruge, instituti, tijela lokalne samouprave, komore, turističke zajednice, mali i srednji poduzetnici, fakulteti.)
• projekt predložen od strane krajnjeg korisnika spada u njegove regularne aktivnosti
Vrste ugovora
PRAG -Practical Guide to contract procedures for EC external actions
Biblija EU pravila (EK mijenja/ažurira prosječno 2 puta godišnje) – vrste projekata i oblici natječaja
Sadržaj: opća pravila nabavepravila nabave za različite vrste ugovora i vrijednosti opis postupka i vremenski rokovistandardni obrasci koji se koriste u različitim fazama postupka…
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm
Upute za prijavitelje – odlike (I)
Najvažniji dokument svakog natječaja (poziva za dostavu projektnih prijedloga)
U njemu su definirani svi kriteriji koji su važni za izradu projektnih prijedloga i podaci vezani uz dostavu prijedloga
Definiran je način selekcije projekata Potrebno je dobro pročitati i konzultirati
dokument tokom čitavog procesa izrade projekta i prijave na natječaj
Usklađenost projektnog prijedloga s ciljevima natječaja (relevantnost)
Upute za prijavitelje – odlike (II)
Prihvatljivost aplikanata i partnera – vlastita procjena
Potencijalne ciljne skupine, ako su definirane Prihvatljivost aktivnosti (samo prijedlog) Koje dokumente treba popunjavati Kriteriji odabira - obrazac za ocjenjivanje –
moguće je provjeriti svoj prijedlog Upute za slanje (rok za slanje, način pakiranja,
izgled omotnice) Referenca na dokumente iz provedbe (uvjete
ugovora)
Kako pristupiti uputama (I)
1. Identificirati natječaj (preporuka: čitati između redova, ne mora uvijek biti očit i direktan interes)
2. Upoznati se s Uputama za prijavitelje (preporuka: potražite na jeziku koji vam odgovara, ali engleska je službena verzija)
3. Proučiti prihvatljivost aplikanata i partnera (preporuka: utvrditi prihvatljivost aplikanta/partnera)
4. Proučiti ciljeve natječaja i ciljnu skupinu te prihvatljive aktivnosti projekata (preporuka: razmišljati šire od popisa, inovativno)
Kako pristupiti uputama (I)
5. Pregled projektne dokumentacije koja je potrebna za prijavu (preporuka: jednom tjedno otvorite Internet stranicu s natječajem)
6. Odabir i dogovor o partnerstvu na projektu (preporuka: uvijek imati partnere)
7. Sastavljanje tima za izradu projekta (preporuka: oformiti ozbiljan tim i konzultirati iskusnije)
8. Slanje projektne prijave na natječaj (preporuka: paziti na tekst omotnice i naravno rok)
Sadržaj uputa (I)
1.1 Osnova za dodjelu nepovratnih sredstava
1.2 Ciljevi i prioriteti programa
1.3 Raspodjela financijskih sredstava što ih dodjeljuje ugovaratelj
2.1 Kriteriji prihvatljivosti
2.1.1 Prihvatljivi podnositelji zahtjeva: tko se može prijaviti ?
2.1.2 Partnerstva i prihvatljivi partneri
2.1.3 Prihvatljive aktivnosti: aktivnosti za koje se može podnijeti prijava
Sadržaj uputa (II)
2.1.4 Prihvatljivost troškova: troškovi koji se mogu financirati u okviru nepovratnih sredstava
2.2 Kako se prijaviti i popratne procedure
2.2.1 Obrazac prijave
2.2.2 Gdje i kako poslati prijave
2.2.3 Rok za podnošenje prijava
2.2.4 Dodatne informacije o prijavi
2.3 Ocjena i odabir prijava
Korisne web stranice
• http://www.mrrfeu.hr/default.aspx stranice CBC programa
• http://www.safu.hr/hr/• http://www.arr.hr/• http://
www.mint.hr/default.aspx?id=5272• http://www.hzz.hr/dfc/• http://www.aso.hr/defco/• http://www.apprrr.hr/ • http://www.delhrv.ec.europa.eu/?
lang=hr
Što je projekt?
Što je projekt?
• Projekt je niz aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog roka i s određenim proračunom (Europska Komisija, PCM Guidelines, ožujak 2004)
Karakteristike projekta…
• Definirani datum početka i kraja• Definirani obuhvat, konačan proračun,
specifični krajnji rezultat (tzv. deliverables) te pridružene resurse.
• Jedinstveni rezultat• Nije rutinski posao / potpora /održavanje
/ operacije
Karakteristike projekta…
o Razlika između projekta i ostalih, redovnih aktivnosti:
- Projekt je u pravilu jedinstven (nije repetitivna i trajna aktivnost) i provodi se samo jednom za rješavanje jednog ili više jasno definiranih problema.
- Projekt je katalizator promjene. Provodi se kako bi nastupila željena kvalitativna promjena u pojedinoj organizaciji, društvu ili gospodarstvu.
- Projekt je kreacija novog, drugačijeg od postojećeg
Sadržaj projekta
• Pred svakim voditeljem projekta stoji nekoliko izazova
Što želim postići projektom? Zašto želim provoditi projekt? Za koga i gdje će se projekt provoditi? Kako će se projekt provoditi i s kojim sredstvima?
Kada će projekt početi i koliko će trajati?
Cilj/evi/opseg posla
Resursi (ljudski i materijalni)
Vremenski okvir
Sadržaj projekta
• Svaki projekt mora također imati:- Identificirane dionike (ciljnu skupinu/target
group i krajnje korisnike/final beneficiaries)- Jasno definirane ciljeve i vremenski okvir- Jasno definirano upravljanje (ljudi) i financiranje
(proračun)- Sustav monitoringa i evaluacije- Optimalnu razinu financijske i ekonomske
analize koja će pokazati da će dobrobiti od projekta biti veće od troškova
Sudionici projekta
• Provoditelj (nositelj) projekta je projektni tim; organizacija ili institucija koja je neposredno i potpuno odgovorna za provedbu aktivnosti i ostvarenje rezultata.
• Partneri su institucije/organizacije koje neposredno sudjeluju u provedbi aktivnosti i odgovorni su nositelju projekta za ostvarene rezultate.
Sudionici projekta
Ciljne skupine
• Grupa / Entitet pod direktnim pozitivnim utjecajem projekta na razini svrhe projekta;
Krajnji korisnici• Oni koji dugoročno imaju koristi od projekta na razini
društva ili sektora općenito,
Životni ciklus projekta
• Projekt je potpuno nova aktivnost i kao takva uključuje određenu razinu nesigurnosti.
• Kako bi se olakšalo upravljanje projektom i smanjili rizici u provedbi organizacije koje provode projekte dijele projekt u nekoliko faza.
• Faze su sukcesivne, nakon što završi jedna ispunjavaju se uvjeti za početak slijedeće.
• Svaka faza ima svoje outpute koji trebaju biti isporučeni prije početka slijedeće faze.
Životni ciklus projekta
Formulacija
Identifikacija
Programiranje
Financiranje
Evaluacija
Provedba i praćenje
Upravljanje projektnim ciklusom EU
Što je metodologija?
• Generalizirani sustav procesa i tehnika koji se koriste u određenoj disciplini
• Sadrži ponovljiva najbolja iskustva, predloške i prethodno akumulirano znanje
• Osigurava zajednički jezik i kulturu koju svatko može pratiti
• Stvara dobro uređenu okolinu koja omogućava veću šansu za uspjeh
Zašto koristiti metodologiju?
• Bolje, brže, jeftinije projektno izvršenje kroz:– Ponovljive procese – Manje grešaka i ponovnog rada – Predefinirane predloške – Standardne planske aktivnosti – Manje vremena za pokretanje novih
projekata – Lakši transfer znanja – Odgovarajuća kontrola
Upravljanje projektnim ciklusom (UPC)
• Metodologiju upravljanja projektnim ciklusom usvojila je Europska komisija 1992.
• UPC je skup alata za izradu i upravljanje projektima koji se temelji na metodi analize pod nazivom Logički okvir
• Cilj UPC-a je poboljšati upravljanje aktivnostima vanjske suradnje na projektima i programima svih vrsta
• UPC ne pokriva samo klasični pristup projektima, već i sektorske programe (i.e. regionalne operativne programe, strategiju razvoja ljudskih resursa).
• UPC je osnovni alat EU za provedbu svih politika/programa i projekata
Program i projekt: Razlika
• Projekt= skupina aktivnosti kojima se postiže svrha projekta unutar određenog vremenskog okvira
• Program= skup projekata čiji ciljevi ili svrhe u sprezi doprinose zajedničkom općem cilju poboljšanja situacije u određenom sektoru, županiji, državi i sl.
• Program je općenitiji, strateški, teži sveobuhvatnoj promjeni. Projekt je usmjeren s jasno definiranim ciljevima koji se žele postići.
Zašto upravljanje projektnim ciklusom……..
• Jasni i realistični ciljevi projekata i programa,
• Činitelji „kvalitete” povećavaju dugoročne koristi od projekata,
• Usklađenost sa i doprinos općim ciljevima politika putem projekata i programa
Da bi projekti bili:
• Relevantni: projekti podržavaju opće ciljeve politike EK i razvojnih partnera; odnose se na dogovorenu strategiju i bave se stvarnim problemima ciljnih skupina/ korisnika/ regije;
• Izvedivi: pojedinačni se ciljevi mogu realno postići u okviru ograničenja koje postavlja okruženje u kojem djeluju i sposobnosti provoditelja; i
• Održivi: koristi koje stvaraju projekti vjerojatno će biti održive, trajat će i nakon završetka projekta.
Upravljanje projektnim ciklusom
UPC je skup relativno jednostavnih koncepata, zadataka i tehnika, te uključuje:
• Koncept projektnog ciklusa• Standardnu, koherentnu strukturu ključne
projektne dokumentacije • Analizu dionika• Logički okvir kao alat za planiranje• Raspoređivanje aktivnosti i resursa • Ključne činitelje kvalitete
Projektni ciklus EU
Formulacija
Identifikacija
Programiranje
Financiranje
Evaluacija
Provedba i praćenje
Projektni ciklus-programski i projektni (darovnice)
Formulacija
Identifikacija
Financiranje
Praćenje provedbe i ocjena
Provedba
Formulacija
Identifikacija
Programiranje
Financiranje
Praćenje provedbe i ocjena
Provedba
Program
Projekti
Operativna struktura
Korisnici grantova
Preduvjeti za ulazak u projekt
Osnovni preduvjeti
• Institucionalna sposobnost nositelja projekta
• Provjera prihvatljivosti projekta za financiranje
• Ispunjeni vanjski preduvjeti za provedbu specifične akcije
• Partnerstvo
Institucionalna/organizacijska sposobnost potencijalnih partnera
• Stručni kapacitet nositelja i partnera potencijalnog projekta (iskustvo rada u sektoru u kojem se prijavljuje projekt)
• Tehnički kapacitet (upravljačke i operativne sposobnosti za provedbu projekta)
• Financijski kapacitet nositelja i partnera projekta (iskustvo i kapacitet u upravljanju projektima slične financijske vrijednosti, dovoljan cash flow, posluje bez gubitaka, može sufinancirati projekt)
Prihvatljivost projektne ideje-prihvatljivost akcije
• Projektna ideja doprinosi prioritetima nacionalnih i regionalnih politika u nekom sektoru
• Projektna ideja se uklapa u prioritete smjernica za prijavitelje
• Projektna ideja je regionalno/lokalno karakteristična i potrebna lokalnoj zajednici
Prihvatljivost projektne ideje-prihvatljivost nositelja i partnera/prihvatljivost troškova
• Pravna sposobnost nositelja i partnera je u skladu s odredbama smjernica o prihvatljivim provedbenim partnerima
• Procijenjeni troškovi projekta mogu se uklopiti u postojeće limite programa darovnice (maksimalni i minimalni iznos sredstava)
Vanjski preduvjeti
• Koji vanjski faktori moraju biti ispunjeni prije izdvajanja sredstava i provedbe projekata.
• Primjeri vanjskih preduvjeta; donesen neki zakon, provedena evaluacija, donesene policy mjere bitne za početak projekta
Partnerstvo
• Većina EU projekata provodi se u partnerstvu različitih institucija i organizacija.
• Traženje partnera temelji se na specifičnostima projektne ideje.
• Traženje partnera koristeći postojeće poslovne i prijateljske kontakte, socijalne mreže, web usluge za traženje partnera ili pretraživanje stranica i slanje poruke i prijedloga za suradnju.
• Broj partnera najčešće nije ograničen, ali mora biti razuman s aspekta upravljanja velikim brojem aktera u jednom projektu.
• Svaki partner mora imati relevantnu ulogu u projektu i donijeti dodanu vrijednost u provedbi.
Definiranje projektne ideje
Vježba (za one koji već imaju vlastitu projektnu ideju)
1. Odaberite područje djelovanja i temu kojom se želite baviti
2. Identificirajte probleme koje želite riješiti provedbom Vašeg projekt
3. Pronađite ciljne skupine Vašeg projekta4. Definirajte cilj/eve vašeg projekta5. Navedite indikativne aktivnosti vašeg
potencijalnog projekta6. Navedite opipljive rezultate vašeg projekta7. Identificirajte potencijalne partnere8. Provjerite vašu institucionalnu sposobnost za
provedbu (iskustvo, financije, tehničku sposobnost)
9. Provjerite institucionalnu sposobnost partnera
10. Navedite indikativna sredstva dovoljna za provedbu Vašeg projekta
11. Navedite preduvjete (ako ih ima) koje je potrebno ispuniti kako bi se proveo projekt
Vježba (za one koji već imaju vlastitu projektnu ideju)