uvod u elektronsku trgovinu
TRANSCRIPT
Uvod u elektronsku trgovinu
Dr Marijana Vidas-Bubanja
Poslovna interoperatibilnost je znatno
složeniji problem od tehničke
interoperatibilnosti, jer ona ne
podrazumeva samo semantiku, već i
kulturu, jezike, poslovnu praksu,
zakonodavstvo i politike kompanija.
Dick Raman
Mogućnosti savremene informacione i digitalne tehnologije - menjaju sve elemente poslovnih aktivnosti i ukupan način života i rada ljudi
privreda-preduzeća moraju iskoristiti te mogućnosti za:
-sniženje troškova
-kreiranje novih proizvoda i usluga
-brži i efikasniji rast svojih nacionalnih ekonomija
POJAM E-POSLOVANJA (E-BUSINESS)
Elektronsko poslovanje
Transformacija ključnih poslovnih procesa primenom savremene elektronske tehnologije (IBM)
Primena elektronske tehnologije u postojećim privrednim aktivnostima - NE NOVA AKTIVNOST
Obuhvata i otvorene i zatvorene sisteme
Globalna privredna aktivnost
Definisanje e-poslovanja
«Proces automatizacije poslovanja (kako unutar, tako i izvan kompanije) preko računarski podržanih mreža» (OECD, 2008)
To je u osnovi značilo da se formalno manuelni i na papiru zasnovani procesi ili transakcije, delimično ili potpuno, zamenjuju digitalnim procesima i digitalnom razmenom istih podataka.
E-poslovanje danas
Podrazumeva i sledeće (EC, 2008): Optimalno upravljanje odnosima sa kupcima, snabdevačima i poslovnim partnerima u kompleksnom i često globalnom konkurentskom okruženju; Više od ostvarivanja elektronskih transakcija u nabavci i prodaji i uključuje pristup, obezbeđenje i podelu informacija u poslovnoj mreži; Obavljanje poslovanja u naprednoj digitalnoj ekonomiji.
Razvoj elektronskog poslovanja:
A) 70-tih godina pojava elektronskih sistema plaćanja
interbankarski sistemi zatvorenih mreža
elektronski transfer sredstava sa mesta kupovine
plaćanje na otvorenim mrežama
B) 80-tih godina EDI-primena elektronskih komunikacionih
sistema
C) 90-tih godina bum usled:
-razvoja WWW 1989. godine
-početka komercijalne primene Interneta 1991
-pronalaska programa za pretraživanje Intrneta (broweser) 1993.
-besplatna distribucija netscape Navigator pretraživača 1994.
-prihvatanje Interneta kao poslovnog kanala od strane velikih
korporacija (CISCO, Dell, Amazon) 1995
komunikacija
sa spoljnim
okruženjem
interna
komunikacija
elektronska
trgovina
elektronsko
poslovanje
e-kompanija
mrežni
poslovni
model
vrednost
vreme
POJAM E-TRGOVINE (E-COMMERCE)
Mogućnost različitog definisanja elektronske trgovine
ET je digitalno omogućena komercijalna transakcija izmedju organizacija i pojedinaca (Laudon)
-digitalno omogućena transakcija
-komercijalna transakcija
Kalakota i Winston
Novi koncept koji se razvija i nastaje i opisuje proces kupovine i prodaje ili razmene proizvoda, usluga i informacija putem računarskih mreža uključujući Internet
-iz komunikacione perspektive
-iz perspektive poslovnog procesa
-iz uslužne perspektive
-iz online perspektive
Zwass
ET predstavlja razmenu poslovnih informacija, održavanje poslovnih veza i ostvarivanje poslovnih transakcija upotrebom telekomunikacionih mreža.
ŠTA JE ELEKTRONSKA TRGOVINA
SVI TIPOVI KOMERCIJALNIH TRANSAKCIJA U KOJIMA SE ELEKTRONSKI OBRADJUJU PODACI
(UKLJUČUJUĆI TEKST, ZVUK I SLIKU) I PRENOSE PUTEM KOMUNIKACIONIH
MREŽA (INTERNET)
ET je maloprodaja kupcima u kojoj se transakcija i plaćanje ostvaruju putem Interneta
WTO- ET je distribucija, marketing i prodaja, ili isporuka robe i usluga
elektronskim putem
ET obuhvata različite aktivnosti:
-USPOSTAVLJANJE KONTAKTA SA KUPCIMA
-RAZMENA INFORMACIJA
-PRE I POST PODAJNE USLUGE
-ELEKTRONSKO PLAĆANJE
-DISTRIBUCIJA I LOGISTIKA
el. prodaja /kupovina
on line isporuke
el. transfer fondova
komerc. aukcije
direktni potrošački
marketing
javne nabavke
roba-usluge
tradic./nove aktivnosti
ET OBUHVATA RAZLIČITE TEHNOLOŠKE KONCEPTE
INTERNET/ WORLD WIDE WEB
EDI
FAX
ELEKTRONSKO PLAĆANJE (electronic fond transfer -EFT i electronic benefit transfer-EBT
FILE TRANSFER
VIDEO KONFERENCIJE
Lanac snabdevanja
Sve aktivnosti vezane za protok i transformaciju robe od sirovina do isporuke gotove robe krajnjem korisniku.
Menadžment lanca snabdevanja
Nabavna elektronska trgovina-ulazne aktivnosti lanca snabdevanja
Prodajna elektronska trgovina-silazne aktivnosti lanca snabdevanja
Dobavljač Proizvodnja Distribucija Trgovina Kupac
Realizacija lanca
snabdevanja
Planiranje lanca snabdevanja
Lanac vrednosti
Različite aktivnosti koje povezuju nabavnu i prodajnu stranu rada kompanije i dodaju im vrednost
Interni lanac vrednosti
Eksterni lanac vrednosti
Mreža vrednosti-kompanija rukovodi sa viže medjupovezanih lanaca vrednosti
Komponente e-poslovanja
Upravljanje lancem snabdevanja
SCM - Supply Chain Management softver objedinjuje veliki broj aplikacija
integracija ciklusa prodaje i snabdevanja omogućava bržu razmenu podataka i formiranje
individualizovane narudžbe
neophodne su brze i efikasne reakcije SCM uz upravljanje informacijama kako unutar kompanije tako i izmedju partnera povezanih kompanija
SCM koordinira TRI toka tokove materijala uključuju fizičko kretanje proizvoda od dobavljača do kupca, ali i obrnuto
protok informacija se sastoji iz procene zahteva, prenosa narudžbi i izveštaja o stanju isporuka
finansijske tokove sadrže informacije sa kreditnih kartica, uslove kreditiranja, rokove i planove plaćanja i ugovorene kamate
Poslovno rešenje: ERP Enterprise Resource Planning (ERP) – predstavlja softver koji integriše i automatizuje sve aspekte poslovanja preduzeća – počevši od planiranja, proizvodnje, prodaje i finansija do marketinga, pružanja usluga klijentima, upravljanja ljudskim resursima i slično. Adekvatno uvođenje ERP softvera omogućava vođenje poslovanja efektivnije i efikasnije, kao i brže reagovanje na promene u okruženju čime se ostvaruje prava konkurentska prednost na tržištu.
• ERP sistemi uvode najbolje poslovne prakse, tj. najbolji način izvođenja posla u okviru poslovnih funkcija preduzeća.
• ERP imaju za cilj da skladište poslovne informacije samo jedanput, u formi u kojoj se omogućava pristup od strane više različitih korisnika, a u cilju donošenja različitih tipova odluka.
• Na domaćem tržištu, u poslednjih nekoliko godina, najzastupljeniji ERP sistemi su: SAP R/3, Oracle Applications, Microsoft Dynamics NAV, HansaWorld, Datalab PantheonTM i mnogi drugi.
• Demo na lokaciji: http://www.microsoft.com/BusinessSolutions/Navision/Demos/BusinessAnalytics/inde
x.html
Poslovno rešenje: CRM
Srž svakog uspešnog poslovanja čine lojalni i profitabilni klijenti. Upravljanje odnosima sa klijentima (Customer Relationship Management - CRM):
Kontinualni dijalog sa klijentima Personalizovane usluge potreba i očekivanja klijenata Pristup u realnom vremenu svim informacijama o klijentima kroz organizaciju Upravljanje aktivnostima prodaje (generisanje prioriteta, upravljanje teritorijom i organizovanje
timova, kontaktiranje, rukovanje porudžbinama) Upravljanj znanjem (omogućava se pristup resursima informacija kao što su korporativni priručnici,
slajdovi prodavaca, telefoni kompanija, podaci o industriji i konkurenciji, isečci iz štampe, šabloni za pisanje ponude itd.
Customer Relationship Management (CRM) – uključuje metodologije, strategije, softver i web sposobnosti koje pomažu preduzeću da organizuje i upravlja odnosima sa klijentima. Kompanije koriste ovaj pristup kako bi bolje shvatile želje i potrebe njihovih klijenata. Demo na lokaciji: http://www.microsoft.com/BusinessSolutions/content/demos/MSCRMdemos/full_demo.htm
ODNOS IZMEDJU E-POSLOVANJA I E-TRGOVINE
Tri alternative definisanja odnosa:
-Elektronska trgovina ima neke nivoe preklapanja sa elektronskim poslovanjem
-Elektronska trgovina je po obimu ekvivalentna elektronskom poslovanju
-Elektronska trgovina je podskup elektronskog poslovanja
1) KLASIFIKACIJA EP
Prema stepenu korišćenja elektronske tehnologije: potpuno i delimično EP
2) OBLASTI EP
-elektronska trgovina -elektronska proizvodnja
-elektronsko plaćanje -elektronska distribucija
-elektronske komunikacije
Elektronska trgovina
Elektronsko plaćanje
Elektronska distribucija
Elektronska proizvodnja
Elektronske komunikacije
ELEKTRONSKO POSLOVANJE
ELEKTRONSKA PLAĆANJA -Transfer novca i izvršenje plaćanja elektronskim
putem
a) Elektronska plaćanja velikih vrednosti upotrebom privatnih informacionih mreža
-medjunarodna plaćanja-S.W.I.F.T.(Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications) –medjunarodna bankarska mreža-zatvorena jer se ovim putem razmenjuju finansijska sredstva; koristi se i za klirinška plaćanja velikih vrednosti; 1987. Godine pristup S.W.I.F.T. mreži dobijaju i nebankarske finansijske institucije-kontakt sa brokerima i razmena HOV
-unutrašnji platni promet-FEDWIRE
b) Plaćanja malih vrednosti-primenom platnih kartica
Platne kartice sa elektronskim učitavanjem
-elektronski prenos sredstava sa mesta prodaje EFTPOS
-Internet plaćanja-elektronska gotovina, elektronski čekovi, Internet platne kartice
ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE
Elektronska tehnologija se primenjuje za razmenu poruka izmedju poslovnih subjekata
-elektronska razmena podataka EDI
-EANCOM sistem elektronske komunikacije
-Internet komunikacioni servisi-elektronska pošta, Internet telefon, Internet faks
ELEKTRONSKA PROIZVODNJA - podrazumeva stvaranje proizvoda i izvršenje
usluga primenom elektronske tehnologije
- vezuje se za nastanak elektronskih proizvoda koji imaju sledeće karakteristike: digitalni oblik, elektronski se proizvode, elektronski se distribuiraju
- tehnološki su intenzivni
- veliko učešće troškova istraživanja i razvoja
- Softver, računarske igrice, elektronske knjige, digitalizovana multimedija (muzika, filmovi, slike)
- elektronske usluge: bankarske usluge, konsalting usluge, usluge obrazovanja, knjigovodstvene usluge
Elektronska distribucija
Mogućnost elektronske distribucije je karakteristika elektronskog proizvoda
Internet je kanal za distribuciju koji obezbedjuje najniže troškove
Potpuno elektronsko poslovanje uključuje i elektronsku distribuciju
Ketegorije elektronske trgovine
A) U zavisnosti od stepena digitalizacije proizvoda/usluge
Osam mogućih kombinacija
Ekstremi-
a) tradicionalna trgovina
b) čista ili direktna ET
Indirektna elektronska trgovina
B) U zavisnosti od telekomunikacione osnove
Internet i ne-Internet e-trgovinu Ne-Internet trgovina - ET se može ostvariti i korišćenjem:
a) privatnih mreža kao što su VAN mreže – (VAN-value added network) mreže sa dodatnom vrednošću,
b) mreža lokalnog područja (LAN - local area network),
c) korišćenjem intraneta, d) formiranjem ekstraneta sa partnerskim
kompanijama.
Podela elektronske trgovine
1) Prema tipu računarske mreže :
-privatne računarske mreže* ograničena ET
-javne računarske mreže*neograničena
2) Prema predmetu trgovanja: proizvodima, uslugama, kapitalom
3) Prema subjektima
B2B,B2C,C2C,B2A,
C2A
C2B B2B2C
Kategorije elektronske trgovine prema subjektima-tipu učesnika
biznis
potrošači administracija
biznis
B2B
B2B • Učešće B2B e-trgovine u ukupnim e-trgovinskim transakcijama ostaje
dominantno, i kreće se na nivou od oko 95% ukupne trgovine.
• Prema procenama UN, vrednost B2B e-trgovine na globalnom nivou dostiže 14,2 biliona $, a dve trećine ostvarene trgovine je realizovano u SAD, Velikoj Britaniji i Kini
• 77-85% globalnih prihoda od elektronske trgovine ostvaruje se od elektronske trgovine na relaciji business to business
Statista: na globalnom nivou bruto obim robne razmene B2B e-trgovine je porastao sa 5,8 biliona dolara 2013. godine na 7,6 biliona dolara 2017. godine
Kina bi do 2021. godine mogla da postane najveće B2B tržište e-prodaja u svetu sa vrednošću od 2,1 bilion $.
Alibaba Group Holding Ltd. je vodeća e-trgovinska kompanija u Kini koja obuhvata skoro 45% kineskih B2B e-prodaja
B2C
Prema najnovijim procenama kompanije eMarketer, globalna vrednost business-to-consumer e-trgovine će u 2018. godini porasti za 21% i dostići vrednost od oko tri biliona američkih dolara.
Rast uglavnom iniciraju onlajn i mobilni e-potrošači iz brzo rastućih ZUR (Kina, Indonezija)
Prema prognozama Statiste, do 2021. godine vrednost prodaje na B2C tržištima u svetu bi mogla
da dostigne vrednost od 4,878 biliona dolara.
Broj digitalnih kupaca u svetu u B2C segmentu
Ostale kategorije ET
C2B
C2C
B2A/G
C2A/G
Razlike između tradicionalne i internet ET
Samo BTB
Zatvoreni “klubovi”
Ograničen broj partnera
Zatvorene mreže
Poznati partneri
Obezbeđena sigurnost mreže
Tržište je klub odabranih
B2B, B2C,B2A,C2A
Otvoreno globalno tržište
Neograničen broj partnera
Otvorene nezaštićene mreže
Sigurnost i autentifikacija
Mreža je tržište
Četiri nove kategorije ET
Peer to peer P2P
Internet omogućava korisnicima da dele fajlove i računarske resurse direktno, tako da ne moraju da idu preko centralnog WEB servera
M trgovina
Podrazumeva upotrebu bežičnih digitalnih uređaja za ostvarivanje transakcija na
WEB-u
M-trgovina
M-trgovina može da poveća konkurentnost poslovanja na osnovu svojih karakteristika i to:
-prisutnost na svakom mestu i u svako vreme,
-pogodnost primene,
-interaktivnost,
-personalizacija,
-lokalizacija.
Pokretači šire primene M-trgovina u budućnosti:
veliki i stalno rastući broj korisnika mobilne telefonije,
razvoj nove “pozovi telefonom” kulture kod mladih,
rastuća tražnja servisno orijentisanih kupaca,
pad cena,
mogućnost korišćenja mobilne radne snage
i rastuća propusna moć
Ne-poslovna ET
Intra-organizaciona ET –B2E i E2E
Kolaborativna elektronska trgovina (collaborative commerce-c-commerce)
trgovina saradnje
Digitalna tehnologija omogućava kompanijama da kroz zajedničku saradnju planiraju, dizajniraju, razvijaju, upravljaju i istražuju proizvode, usluge i inovativne ET aplikacije
zajedničko planiranje partnerskih kompanija
saradnja duž lanca snabdevanja
Primeri c-trgovine
partneri na različitim lokacijama kroz saradnju zajednički dizajniraju proizvod (kompanija Boing) upotrebom screen-sharing tehnologije
online upravljaju zajednički zalihama (Dell)
zajednički vrše predviđanja kretanja tražnje za proizvodom (Marks&Spenser)
Društvena e-trgovina -socijalne i društvene mreže
Noviji i interesantinji oblik primene ET nastao poslednjih godina ulaskom u fazu WEB 2.0 razvoja Internet servisa
Socijalne mreže su web sajtovi koji povezuju ljude određenih specifičnih interesa obezbeđujući im besplatne servise kao što su foto prezentacije, e-mail, blogovi i dr
Poslovno orijentisane društvene mreže
one čiji je primarni cilj podrška realizaciji poslovnih transakcija
većina socijalnih mreža očekuje ostvarivanje prihoda od reklama (kao MySpace preko Googl-a), dok poslovno orijentisane društvene mreže ubiraju nadoknade za registraciju ili ostvarenu transakciju.
Najznačajnije društvene mreže danas
Facebook.com - podržava socijalne kontakte izmedju studenata, Gawker.com – prati estradne zvezde i javne ličnosti i ogovaranja koja prate estradu, YouTube.com i Metcafe.com – korisnici mogu postaviti ili videti druge postavljene video klipove, Flickr.com – korisnici medjusobno razmenjuju fotografije, Friendster.com – obezbedjuje platformu za pronalaženje prijatelja i sklapanje poznanstava, Myheritage.com – bavi se geneologijom i ljudima sa kojima se osoba sretala u različitim životnim fazama, Cyworld.com – najveća društvena mreža u Aziji, Habbohotel.com - zabavni sajtovi spcifični po zemljama. Ima ih 18 za decu i odrasle, MySpace.com – najposećenija društvena mreža, YUB.com – društvena mreža namenjena onima koji žele da kupuju po diskontnim cenama i uz popust.
Lokalna e-trgovina (local e-commerce)
Forma e-trgovine koja je fokusirana na pridobijanje kupaca po osnovu njihove trenutne geografske lokacije.
Lokalni maloprodavci koriste različite onlajn marketing tehnike da bi privukli kupce koji se, na primer, trenutno nalaze u određenom tržnom centru, baš u njihovu prodavnicu.
Lokalna e-trgovina je jedna od karika u talasu „mobilna, društvena, lokalna e-trgovina” (mobile, social, local e-commerce) koji se javio sa eksplozijom mobilnih komunikacija i razvojem društvenih mreža.
TIP E-TRGOVINE OSTVARENA VREDNOST
B2B 6,3 biliona $
B2C 531 milijarda $
Mobilna e-trgovina 128 milijardi $
C2C 100 milijardi $
Lokalna e-trgovina 25 milijardi $
Društvena e-trgovina 3,3 milijarde $
Relativna veličina različitih kategrija e-trgovina u SAD 2014. godine
Platforma ekonomija i E-trgovina na zahtev (on-demand e-commerce)
Pojam digitalnih platformi
- povezuju ponudu i tražnju pojedinaca u realnom vremenu i u širokom obuhvatu
- revolucionarno menjaju način na koji se poslovi obavljaju
- menjaju način na koji funkcionišu pojedine privredne grane
Platforma ekonomija
Uvode se novi pojmovi: „platforma ekonomija” ili „sharing economy” (ekonomija podele), odnosno „collaborative economy” (ekonomija saradnje)
Šutina novih pojmova ukazuje na to da se preko platformi korisnici povezuju da bi se dogovorili o onlajn radu na daljinu, o zajedničkom korišćenju kola ili stanova/soba, onlajn muzici ili video-strimingu, o ukupnom poslovanju.
Alek Ros (knjiga - The Industries of the future)
U shering ekonomiji kreiraju se tržišta od svega i svako se može pretvoriti u mikropreduzetnika.
Shering ekonomija koristi kombinaciju tehnoloških platformi spakovanih kao aplikacije na mobilnim telefonima, nauke o ponašanju i lokacijskih podataka sa mobilnih telefona da bi se kreirala peer-to peer tržišta koja neiskorišćene resurse/sredstva (na primer prazne stanove, slobodna mesta u kolima, neiskorišćena znanja i sl.) povezuju sa korisnicima kojima takva znanja, slobodne sobe ili automobili trebaju
Definisanje tehnoloških platformi
Tehnološke platforme (ili technology stack – tehnološki stog/plast/gomila) – podržavaju razmenu i koordinaciju zapanjujuće količine podataka.
Termin tehnološki stog (stacks) označava činjenicu da je platforma sačinjena od više slojeva/omotača koje čine hardver, softver, mrežna konekcija i sposobnost data analitike.
Ovako konstruisana platforma obezbeđuje vezu za realizaciju različitih transakcija kao što su poručivanje, praćenje, autentifikacija korisnika i plaćanje.
On demand poslovni model
Infrastruktura platforme je u osnovi on-demand poslovnog modela
U ovom poslovnom modelu fokus je na:
-vremenu (on-demand – upravo sada),
-udobnosti za potrošača (tap the app – samo pritiskom na dugme aplikacije)
- personalizovanim uslugama (my way – onako kako ja to želim).
Gde se primenjuje on-demand poslovni model
unapređuje B2C segmenta e-trgovine
platforma kompanije najviše dinamiziraju C2C e-trgovinu
pet najznačajnijih sektora globalne C2C platforma ekonomije su: finansiranje, rad na daljinu, rentiranje kuća i stanova, taksi usluge i prevoz kolima, onlajn muzika i video striming
C2C platfrome su dostigle u 2013. godini prihode od prodaje nivoa 15 milijardi $.
Prognoze - prihodi će do 2025. godine porasti, do 22 puta dostižući nivo od preko 335 milijardi $
Ko koliko brzo ulazi u platforma ekonomiju
Evropa zaostaje za Severnom Amerikom i Azijom u pogledu razvoja platforma ekonomije.
Azija vodi po broju značajnih platforma kompanija, sa Kinom kao najaktivnijom u ovoj oblasti.
Najveću urbani hubovi za platforma kompanije su San Francisko, Peking, London, Njujork i Nju Delhi
Zašto je važan razvoj platforma ekonomije za pojedine zemlje
Platforma ekonomija generiše brojne prednosti: niže troškove, nove proizvode i usluge, veću udobnosti za kupce i racionalnu alokaciju resursa
Paltforma ekonomija otvara i nove izazove:
problem oporezivanja transakcija, konkurentske politike, privatnost, osiguranje, finansiranje promena koje platforme izazivaju na tržištu rada
Platforme i savremene kompanije
U savremenom poslovnom ambijentu kompanije koje nemaju IPhone ili Android aplikacije ili tehnološke platforme koje podržavaju razmenu roba i usluga, bez obzira na to koliko koristan i uspešan veb-sajt poseduju, gube svoje konkurentske prednosti
Statistika
Tržišna vrednost platforma kompanija je u 2015. godini procenjena na 4,3 biliona $ i one zapošljavaju milione ljudi u svetu.
Više od 20 milijardi $ je investirano u digitalne platforme u periodu 2010–2015. godina kroz 1.053 javno objavljena poslovna dogovora.
U 2016. godini manje od 15% kompanija sa liste Fortune 500 je razvilo platforma model poslovanja, da bi se taj procenat u 2018. godini podigao na 50% listiranih kompanija koje su kreirale platforme ili su postale partneri sa nekim industrijskim platformama
Prednosti koje donose digitalne platforme
Inovacije Vrednosti
za kupce
Otvorena tržišta Sniženi
transportni
troškovi
Unapređeni
efekti
blagostanja
Kastomizovan
i proizvodi i
usluge
Rast izbora Agregirana ponuda
i tražnja
Niži troškovi
informisanja,
logistike
Prevazilaženje
tržišnih
neravnoteža
Izgradnja
novih tipova
proizvoda
Udobnost Unapređena
mogućnost ulaska
na tržište za mala i
srednja preduzeća
Bolja kontrola
rizika
Veća efikasnost
alociranja resursa
Inovativni
poslovni
modeli
Veća
transparentn
ost tržišta i
cena
Globalne izvozne
mogućnosti
Uvećana
fleksibilnost
proizvodnje
Standardizacija
Fleksibilna
organizaciona
struktura
Podela
resursa i
finansijske
aktive
Optimizovane
marketing
aktivnosti
Veće poverenje
Primeri kompanija
Phillips koristi platforma model da bi ušao na tržište medicinske tehnologije
Daimler koristi platformu da bi se ostvario u oblasti urbanog prevoza
Siemens je formirao Mindsphere kao otvoreni operativni sistem za internet stvari
Uber-studija slučaja
Travis Kalanik i Garet Kemp (Travis Kalanik and Garret Camp) 2009. godine
Eksplozivni rast, ostvaruje poslovanje u 300 gradova i 60 zemalja u Severnoj i Južnoj Americi, Evropi, Africi, Aziji i na Srednjem istoku
Uberov poslovni model se razlikuje od tradicionalne e-maloprodaje.
Uber ne prodaje robu.
Uber koristi platformu baziranu na mobilnim telefonima koja omogućava ljudima kojima je potrebna usluga prevoza (kao taksi) da pronađu nekog ko takve resurse ima (auto) i koji nudi usluge vožnje (osoba koja ima automobil koji uglavnom stoji parkiran i vozač koji ima vremena i želi da ponudi uslugu vožnje).
Uberovi vozači tako zapravo prodaju svoju uslugu vožnje i privremenu upotrebu svojih kola.
Za svaku transakciju preko platforme kompanija Uber naplaćuje maržu, odnosno ona je posrednik koji je zapravo organizovao tržište na kome će se sresti ponuda i tražnja i koji naplaćuje svoj deo u realizovanoj transakciji.
Uber donosi prednosti i korisnicima usluge vožnje i svojim vozačima.
Korisnici: Prijava korisnika usluga na platformu je besplatna, a cena prevoza je i do 40% niža od cene klasičnih taksi usluga
Vozači: sami određuju kada će da rade i koje vreme im za to najviše odgovara, a takođe iskorišćavaju svoje automobile koji inače stoje parkirani i koji im sada generišu dodatni prihod. Procenjuje se da Uber danas ima preko 160.000 prijavljenih part-time vozača koji ostvaruju godišnji prihod od oko 22.820 $ ili 11$ po satu.
Fenomen uberizacije rada
Njega unosi model on-demand kompanija
One uvode part-time, nisko plaćene poslove kao zamenu za tradicionalna full-time sigurna zaposlenja.
Visoke stope nezaposlenosti i ekonomska kriza ovakve kritike stavljaju pod sumnju.
Evropski sud pravde, na primer, razmatra da li je Uber transportni servis koji narušava postojeće zakone u mnogim zemljama, ili je to „servis informacionog društva” koji zahteva mnogo fleksibilniju regulativu i pravila
okruženje e-poslovanja, e-strategija i e-marketing
menadžment
aplikacije
tehnologija
administracija
i agencije
gradjani/
kompanije e-vlada
e-poslovanje kompanija
ERP
komercijala
e-dizajn
e-radnja odnosi sa
partnerima
e-snabdevanje e-trgovina
poslovni
partner kupac
CMS/DMS/portal B2B B2B
B2C upravljanje odnosima
sa snabdevačima: SRM upravljanje odnosima
sa kupcima: CRM e-organizacija upravljanje lancima
snabdevanja upravljanje lancima
snabdevanja intranet
Internet extranet
tehnologija B2E/E2E
e-inženjering
razvoj i istraživanje
i operacionalizacija
Posledice i prednosti ET
Menja postupak na koji se trgovina , odnosno razmena obavlja
Sužava asimetriju u raspoloživosti informacija izmedju različitih učesnika na tržištu
Efekti na ukupno ekonomsko okruženje-od organizacija kompanija, preko ponašanja potrošača do rada vlada
Osnovne prednosti ET
1. Ukida posrednika u trgovini
2. Obezbedjuje bolji pristup informacijama
3. Unapredjuje odnose kupac-prodavac
4. Modifikuje tradicionalno poimanje tržišta
5. Utiče na efikasnost regulatornih sistema
PREDNOSTI I NOVE MOGUĆNOSTI ET
Šanse snabdevačima
globalno prisustvo na tržištu
veća konkurentnost
masovna unifkacija proizvoda
niži troškovi
nove poslovne mogućnosti
Prednosti za kupce
globalni izbor
kvalitet usluge
personalizovani proizvodi i usluge
brz odgovor na zahteve
sniženje cena
novi proizvodi i usluge
OSAM KARAKTERISTIKA ET Raspoloživost sa svakog mesta u svako vreme
Globalni obuhvat
ET funkcioniše po univerzalnim standardima
Bogatstvo informacija
Interaktivnost-dvosmerna komunikacija izmedju kupca i prodavca
Povećana gustina informacija (cenovna transparentnost, cenovna diskriminacija)
ET omogućava perosnalizaciju i kastamizaciju proizvoda
Tehnologije društvenih mreža i sadržaj koji na tim mrežama kreiraju sami korisnici/kupci
ZAŠTO UVESTI ET?
A) RAZLOZI vezani za
sniženje troškova
1.Povećana brzina nabavki
2.Povećana brzina
isporuke robe
3.Sniženi troškovi prodaje i nabavke
4.Sniženi operativni troškovi
B) RAZLOZI vezani za ostavrenje veće konkurentnosti
1. Potrošači traže takav vid komunikacija
2.Unapređenje obima i kvaliteta ponuđenih usluga
3.Izbegavate da prepustite tržište onima koji su već uveli ET
Cost-benefit analiza uvodjenja ET
Potreba poredjenja ostvarenih prednosti sa troškovima koje uvođenje online poslovanja sa sobom nosi.
Potreba sagledavanja očiglednih i opipljivih, kao i onih neočiglednih i neopipljivih prednosti
Materijalna-očigledne prednosti
1. Povećanje prodaje i prihoda (novih kupaca i novih tržišta, postojećih kupaca koji ponovo kupuju)
2. Sniženje marketing troškova (brže usluge kupcima, online prodaja, sniženje troškova štampe i
distribucije u okviru marketing komunikacija)
3. Sniženje troškova u lancu nabavke (manje zalihe robe, veća konkurencija medju snabdevačima, niži
vremenski ciklus trajanja porudžbina)
4. Sniženje administrativnih troškova (efikasniji poslovni proceso - naplata faktura, korišćenje odmora i slično)
Nematerijalne prednosti 1. Raste imidža kompanije u
komunikacionom smislu
2. Unapredjuje se marka
3. Brže marketing komunikacije koje odgovaraju na direktne zahteve potrošača uključujući i PR
4. Brži razvoj životnog ciklusa proizvoda koji omogućava brže odgovore na zahteve tržišta
5. Unapređenje usluge kupcima
6. Učenje za budućnost
7. Zadovoljenje očekivanja kupaca u pogledu postojanja WEB strane
8.Otkrivanje novih partnera i bolja podrška postojećim partnerima
9. Bolji menadžment informacijama o potrošačima i marketing informacijama
10. Povratne informacije od kupaca o proizvodima
TRI jaza
ET je različito prisutna u razvijenim i nerazvijeni zemljama
ET je različito prisutna po pojedinim sektorima
ET je različito prisutna u velikim kompanijama i malim i srednjim preduzećima
BARIJERE RASTA ET
Mogu se podeliti na one tehničke i netehničke prirode.
Tehničke barijere prihvatanja ET
-Postoji nedostatak sigurnosti i pouzdanosti sistema, standarda i nekih komunikacionih protokola;
-Nedovoljna je telekomunikaciona povezanost;
-Softverski alati se još uvek razvijaju i brzo menjaju;
-Teško je integrisati Internet i ET softver sa nekim postojećim aplikacijama i bazama podataka;
-Provajderima (vendorima) su potrebni posebni WEB
serveri i ostala infrastruktura, kao dodatak na mrežne servere;
- Neki ET softveri se neće uklopiti u odredjeni hardver, ili će biti nekompatibilni sa nekim operativnim sistemima, ili ostalim komponentama.
Netehničke barijere:
Troškovi i opravdanost;
Sigurnost i privatnost
Nedostatak poverenja i otpornost prema
novom
Ostali ograničavajući faktori
ISTORIJAT ELEKTRONSKE
TRGOVINE
ERA I 1995-2000
ERA II 2001-2007
ERA III 2007 I DALJE
1995–2000.
OTKRIVANJE
E-TRGOVINA I
2001–2007.
KONSOLIDACIJA
E-TRGOVINA II
2007–NADALJE
REINVENCIJA
E-TRGOVINA III
Pokrenuta tehnologijom
Pokrenuta poslovanjem
Mobilni telefoni omogućavaju socijalnu, mobilnu
i lokalnu e-trgovinu
Naglasak na rastu
prihoda
Naglasak na profitu i
zaradama
Naglasak je na velikom broju korisnika i vezama
preko društvenih mreža
Finansiranje venture
kapitalom
Tradicionalno finansiranje
Povratak na finansiranje venure kapitalom;
velike kompanije kupuju male start-up firme
Slobodno ne regulisano Jača regulativa i upravljanje Intenzivan državni nadzor
Preduzetničke kompanije Velike tradicionalne firme Preduzetničke lokalne, mobilne i društvene
kompanije
Ukidanje posrednika
Jačanje posrednika
Rast malih onlajn posrednika koji rentiraju
poslovne procese velikih firmi
Perfektno tržište
Nesavršena tržišta, marke i
mrežni efekti
Nastavak nesavršenog funkcionisanja onlajn
tržišta; konkurencija između proizvoda na
odabranim tržištima
Čista onlajn strategija
Mešana click and brick
strategija
Povratak na čistu onlajn strategiju na novim
tržištima; širenje brick and click strategije na
tradicionalnim maloprodajnim tržištima
Prednosti prvog ulaska
(first movera)
Snaga onih koji slede i
komplementarne aktive
Vraćaju se prednosti first-movera na novim
tržištima kada tradicionalni igrači učvrste svoje
pozicije
Maloprodajni proizvodi
niske složenosti
Proizvodi i usluge u
maloprpdaji visoke složenosti
Maloprodaja, usluge i sadržaji
Poredjenje ERA I i II razvoja ET E-trgovina I
E-TRGOVINA II
Pokrenuta tehnologijom Naglasak na rastu prihoda Finansiranje venture kapitalom Slobodno-ne rukovodjeno Ukidanje posrednika Perfektno tržište Čista online strategija Prednosti prvog ulaska (first mover-a)
Pokrenuta poslovanjem Naglasak na profitu i zaradama Tradicionalno finansiranje Jača regulativa i upravljanje Jačanje posrednika Nesavršena tržišta, marke, i mrežni efekti Mešana click and brick strategija Snaga onih koji slede
Istorijat e-poslovanja
Širi koncept od e-trgovine
Tri faze razvoja
Faza razvoja e-poslovanje 1.0 (1995 -2000) - firme se kače na Internet i kupuju različite vrste još nerazvijenih tehnoloških rešenja kojima su nastojale da podrže svoje poslovanje
Faza e-poslovanje 2.0 (nakon sloma 2000-tih) fokus je na problemu sniženja troškova poslovanja primenom ICT
Savremena faza e-poslovanje 3.0
Karakteristike: -bazna informaciona infrastruktura se razvila i sazrela, -ne postoji dileme o važnosti e-poslovanje za realizaciju
modernog biznisa -menja se fokus primene ICT rešenja - pored primene ICT u cilju unapređenja efikasnosti
poslovnih procesa (uglavnom putem sniženja troškova) ICT se sve više sagledavaju kao značajan alat za inovacije i rast profita realizacijom novih proizvoda i usluga i primenom novih uslova rada u okviru mreža vrednosti.
Šta omogućava primena ICT u savremenom poslovanju
preduzeća sarađuju i takmiče se na nove načine pojava specijalnih posrednika i rastući značaj znanjem-intenzivnih aktivnosti kako u proizvodnom, tako i u servisnom sektoru kompanije se sve više fokusiraju na svoju baznu konkurentnost (core competence) ostale non-core aktivnosti eksternalizuju (outsorsing) na spoljne partnere u okviru novih formi saradnje u mreži inoviranje i internih poslovnih procesa i spoljnih poslovnih procesa.
Šta karakteriše primenu e-poslovanja u praksi u fazi 3.0
Primena e-poslovanja prerasta samu realizaciju poslovne transakcije i ulazi u fazu usmeravanja e-poslovanja ka cilju boljeg opsluživanja kupaca.
Teži se uspostavljanju stalnih/održivih odnosa sa kupcima
-ICT povećavaju efikasnost unutrašnjih procesa, upravljanje informacijama postaje takvo da omogućava bolje planiranje i donošenje preciznijih /tačnijih poslovnih odluka;
-ICT i e-poslovanje otvaraju nove mogućnosti za eksternalizaciju specifičnih poslovnih procesa. Proces eksternalizacije povećava produktivnost preduzeća.
-veza između primene ICT i održivog razvoja vezuje se sada za energetski sektor
Kako efikasno poslovati
elektronski
1) Ostani fleksibilan. Budi spreman na sve i
dobro i loše.
2) Podrška top menadžmenta je jako važna za krajnji uspeh.
3) Poštuj prirodu tvog posla. Ne menjaj posao prema zahtevima Interneta već nađi Internet model koji odgovara tvom poslu
Koliko su promene duboke?
Da li je trgovina putem Interneta pouzdana?
Da li će države i supra-nacionalna tela moći da regulišu ET?
Da li se može garantovati privatnost kupca?
Da li ce telekomunikacione mreže biti u mogućnosti da se adaptiraju i šire odgovarajućom brzinom?
Kako će vlade zaštititi svoje poreske prihode ako sajbertržište ostane van njihove nadležnosti i kontrole?
Koje su implikacije novih mogućnosti “rada kod kuće” kao i novih mogućnosti obezbeđivanja zdravstvenih usluga ili usluga obrazovanja?
Otvorena pitanja
Globalizacija - identifikacija, multikulturni sadržaji, višejezičnost
Finansijski i ugovorni aspekti
Vlasništvo i zaštita prava itelektualne svojine
Privatnost i sigurnost (poverljivost, autentifikacija, certifikacija)
Univezalni standardi (medjupovezanost i interoperabilnost)
Stalni razvoj (primeri najbolje prakse, stalni trening i sl)