usporedna analiza financijskog poslovanja vodeĆih …oliver.efri.hr/zavrsni/1046.b.pdf · aktivno...

0

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PETRA GARDINA

USPOREDNA ANALIZA FINANCIJSKOG POSLOVANJA VODEĆIH

PODUZEĆA TRGOVINE NA MALO

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

USPOREDNA ANALIZA FINANCIJSKOG POSLOVANJA VODEĆIH

PODUZEĆA TRGOVINE NA MALO

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijski menadžment Mentor: Prof.dr.sc. Mira Dimitrić

Studentica: Petra Gardina

Smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081123275

Rijeka, rujan, 2015.

1

SADRŽAJ

1. UVOD 2

1.1. Svrha i ciljevi rada 2

1.2. Istraživačke metode istruktura rada 2

2. OBILJEŽJA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE I TRGOVINE

NA MALO U RH 4

2.1. Sadržaj i uloga djelatnosti distributivne trgovine u gospodarstvu u

RH 4

2.2. Financijski položaj distributivne trgovine 9

2.3. Vodeći trgovci na malo 11

3. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA-PLODINE D.D. I

KONZUM D.D. 16

3.1. Struktura i dinamika imovine i obaveza 16

3.2. Struktura i dinamika prihoda i rashoda 20

3.3. Struktura i dinamika novčanih tokova 22

4. USPOREDNA ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA

POSLOVANJA-PLODINE D.D. I KONZUM D.D. 25

4.1. Pokazatelji financijskog položaja 25

4.2. Pokazatelji uspješnosti poslovanja 35

4.3. Financijski položaj na tržištu kapitala 39

4.4. BEX index poslovne izvrsnosti 41

5. ZAKLJUČAK 47

LITERATURA 49

POPIS TABLICA 50

2

1.UVOD

Trgovinska djelatnost je jedna od osnovnih poslovnih aktivnosti društva. Distributivna

trgovina važna je gospodarska djelatnost koja se može definirati kao ukupnost svih

oblika trgovačkih aktivnosti, od nabave robe kod proizvođača do isporuke te robe

potrošaču. Distributivna trgovina ima veliko značenje u gospodarstvu Republike

Hrvatske, a posebnu važnost unutar distributivne trgovine ima trgovina na malo.

1.1. Svrha i ciljevi rada

Svrha ovog diplomskog rada jest ukazati na obilježja i važnost trgovine, te vodećih

poduzeća distributivne trgovine kroz analizu njihovog financijskog poslovanja.

Poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. kao predmet analize u ovom radu su vodeći

trgovački lanci Republike Hrvatske, te zauzimaju važnu poziciju na hrvatskom tržištu,

ali i izvan granica. Oba poduzeća bave se pretežito trgovinom na malo prehrambenom i

neprehrambenom robom (roba široke potrošnje). Poduzeća su registrirana kao dionička

društva (d.d.). Cilj ovog rada jest istražiti koje su sličnosti i razlike u poslovanju

navedenih poduzeća pomoću analize financijskih izvještaja dobivenih iz FINE te

službenih internetskih stranica poduzeća.

Rad daje odgovore na sljedeća pitanja:

1. Koje su osobitosti distributivne trgovine u RH?

2. Kakav je financijski položaj distributivne trgovine u RH?

3. Kakav je financijski položaj vodećih poduzeća trgovine na malo u RH?

1.2. Istraživačke metode i struktura rada

Pri izradi ovog diplomskog rada korištene su slijedeće metode istraživanja: induktivna i

deduktivna metoda (pomoću navedenih metoda, na temelju manjeg broja trgovačkih

poduzeća donijet je zaključak o stanju trgovačkih poduzeća kao cjeline), metoda analize

i sinteze (analizirani su financijski izvještaj pomoću statističkih analiza i analiza

3

financijskih pokazatelja), metode konkretizacije (na temelju poduzeća koja su

predmetom istraživanja, zaključeno je o stanju u cijeloj djelatnosti trgovine),

komparativna metoda (metoda je korištena pri uspoređivanju uspješnosti poslovanja

posebno trgovačkih poduzeća koja se pretežito bave trgovinom hrane u razdoblju od

2011. do 2013. godine). Rad se sastoji od teorijskih i empirijskih aspekata u kojima se

obrađuje poslovanje trgovačkih poduzeća prehrambenom i neprehrambenom robom, te

njihova uspješnost poslovanja.

Diplomski rad koncipiran je u nekoliko dijelova. U prvom uvodnom dijelu predstavljeni

su svrha i ciljevi rada, te istraživačke metode i struktura rada. U drugom dijelu navedena

su obilježja distributivne trgovine te financijski položaj distributivne trgovine u RH.

Treći dio obrađuje analizu financijskih izvještaja te su u ovom poglavlju prikazani i

temeljni financijski izvještaji poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. Četvrti dio prikazuje

usporednu analizu financijskih pokazatelja poslovanja, dok peti dio daje sažet prikaz

rada te ukupnu ocjenu poslovanja promatranih dvaju poduzeća.

4

2. OBILJEŽJA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE NA MALO U RH

U ovom poglavlju diplomskog rada objašnjena su obilježja distributivne trgovine,

financijski položaj distributivne trgovine, te su navedeni i predstavljeni vodeći trgovci

na malo u RH.

2.1. Obilježja i uloga djelatnosti distributivne trgovine u gospodarstvu RH

Distributivna trgovina se definira kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti od

nabavke robe od proizvođača do isporuke te robe konačnom potrošaču.

Distributivna trgovina igra ključnu ulogu u gospodarstvu zahvaljujući svom položaju

između ponude i potražnje robe, utječući i na proizvođače i na potrošače.

(http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/23-bind.pdf)

Najgrublja raščlamba distributivne trgovine je na: trgovinu na veliko i trgovinu na malo.

Trgovački agenti (tj. trgovački predstavnici) također spadaju u trgovinu i to u trgovinu

na veliko. Agenti povezuju, kao posrednici u trgovini na veliko, kupce i prodavače, a da

sami ne preuzimaju vlasništvo nad robom. Djelatnosti uvoza i izvoza (vanjska trgovina)

je također uključena u trgovinu na veliko.

(http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/23-bind.pdf)

To su djelatnosti:

- trgovina motornim vozilima i motociklima, održavanje i popravak motornih

vozila i motocikla, trgovina na malo motornim gorivima i mazivima;

- trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i

motociklima;

- trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak

predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo.

Trgovina na veliko je prodaja robe industrijskim, trgovačkim i profesionalnim

korisnicima i ustanovama, drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na

veliko i na malo. Tu je uključen i tranzitni promet, to jest prodaja robe koja se po nalogu

5

prodavača neposredno isporučuje kupcu iz skladišta ili drugog odredišta proizvođača,

uvoznika ili drugog poslovnog subjekta bez prijašnjeg uskladištenja te robe kod

prodavača. (http://www.poslovniforum.hr/about/trgovina_na_veliko_i_malo.asp)

Trgovina na malo (maloprodaja) kao djelatnost predstavlja područje trgovine koja

obavlja sve aktivnosti vezane za prodaju robe i usluge krajnjim potrošačima za njihovu

osobnu nekomercijalnu upotrebu. Prodaja stanovništvu uvijek se iskazuje kao trgovina

na malo, bez obzira na to radi li se o robi kupljenoj radi preprodaje ili o robi

proizvedenoj u samoj izveštajnoj jedinici.

(http://www.poslovniforum.hr/about/trgovina_na_veliko_i_malo.asp)

Maloprodajni oblici jesu:

- maloprodajno poduzeće;

- maloprodajni pogon (jedna ili više poslovnih jedinica);

- maloprodajnu poslovnu jedinicu (prodavaonicu ili izvan prodavaoničku)

maloprodajnu poslovnu jedinicu);

- maloprodajnu uslugu;

- grupu proizvoda ili pojedinih artikala.

(http://web.efzg.hr/dok//trg/bknezevic/vpimp_vz2012/05mp_oblici.pdf)

Trgovina na malo obavlja se u prodajnim prostorijama (u daljnjem tekstu:

prodavaonice) te izvan njih, ako su za takav način prodaje ispunjeni propisani uvjeti.

Prodaja robe izvan prodavaonica je osobito prodaja na tržnicama na malo, prodaja

putem pošte, na klupama, u kioscima, prodaja u prostorijama kupca, prodaja putem

automata, televizije, pokretnih prodavača (ulični prodavači s kolicima i dr.). Prodajom

robe izvan prodavaonice smatraju se i prigodne prodaje (priredbe, sajmovi, izložbe).

Prodaja robe na klupama izvan tržnice, u kioscima, automatima, pokretnim

prodavačima i prigodna prodaja može se obavljati samo na mjestima koje svojim

propisom odredi nadležno tijelo lokalne samouprave.

( http://www.poslovniforum.hr/about/trgovina_na_veliko_i_malo.asp)

6

Pravne i fizičke osobe koje nisu registrirane, odnosno nemaju, u skladu sa zakonom i

drugim propisom, odobrenje za obavljanje djelatnosti trgovine, kao ni prodaju

proizvoda, koji se prema posebnim propisima ne mogu prodavati na otvorenim

prostorima (tržnice na malo, tržnice na veliko, prigodne prodaje, sajmovi, izložbe,

priredbe i sl.), ne mogu obavljati trgovinu na tim prostorima. Fizičke osobe koje se bave

poljoprivrednom proizvodnjom mogu vlastite poljoprivredne proizvode slobodno

prodavati na navedenim prostorima u skladu s posebnim propisima. (Segetlija, 2009)

Trgovina na malo je osobito važna u gospodarskom razvoju. Smatra se da trgovina na

malo može odigrati veliku ulogu u gospodarskom razvoju gospodarskih nerazvijenih

zemalja, jer se pokretanjem takvog „bussinesa“ pospješuje i razvoj potrošnje. (Segetlija,

2009)

U službenoj statistici RH trgovina na malo obuhvaća 52. odjeljak. Dijeli se na:

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_102_2994.html)

- Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama;

- Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim

prodavaonicama;

- Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim

proizvodima;

- Ostala trgovina na malo novom robom u specijaliziranim prodavaonicama;

- Trgovina na malo rabljenom robom u prodavaonicama;

- Trgovina na malo izvan prodavaonica;

- Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

Hrvatska maloprodaja kreće se u skladu s europskim i svjetskim trendovima što

pokazuju i hrvatski i europski makroekonomski pokazatelji potvrđujući važan utjecaj

trgovine na ukupno gospodarstvo Hrvatske i EU. Na razini EU u trgovini posluje 5,5

milijuna gospodarskih subjekata, odnosno svaki četvrti je registriran u djelatnosti

trgovine. U Hrvatskoj je više od četvrtine gospodarskih subjekata registrirano u

djelatnostima trgovine, odnosno 26,03%. „Broj zaposlenih u djelatnostima trgovine u

7

Hrvatskoj i Europskoj uniji ukazuju na činjenicu da je trgovina vodeći - drugi najveći

poslodavac u gospodarstvu“. (http://www.hgk.hr/sektor-centar/sektor-trgovina/hrvatska-

maloprodaja-u-skladu-s-europskim-i-svjetskim-trendovima)

Zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku imaju i veći maloprodajni promet po

stanovniku (koeficijent korelacije iznosi 0,9). To znači da je gospodarski rast od

izuzetne važnosti za rast maloprodajnog prometa. Zbog većeg BDP-a po stanovniku

relativno viša razina prometa po stanovniku u Hrvatskoj pripisuje se većoj razini

koncentracije tržišnog udjela u maloprodaji. (http://www.hgk.hr/sektor-centar/sektor-

trgovina/hrvatska-maloprodaja-u-skladu-s-europskim-i-svjetskim-trendovima)

Od ukupnog broja 1.338.904 zaposlenog stanovništva u pravnim osobama Republike

Hrvatske, djelatnost G (trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikla) zapošljava 178.084 zaposlenika. Trgovina na malo, osim trgovine motornim

vozilima i motociklima, broji 91.567 zaposlenika, od toga 62.289 je ženskog roda.

(http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf)

U nastavku slijedi tablica s brojem zaposlenih u distributivnoj trgovini u RH za 2013.

godinu.

Tablica 1. Broj zaposlenih u distributivnoj trgovini u RH 2013. godine

Pravne osobe Obrti Ukupno

Zaposleni ukupno 1.132.246 206.658 1 .338. 904

Zaposleni u G 178.084 29.069 207.153

Udjel 0,15 0,14 0,15

Izvor: obrada studenta prema podatcima SLJ DZS za 2013.godinu

Prema podacima iz tablice može se zaključiti da od ukupnog broja zaposlenih, 15%

otpada na distributivnu trgovinu. Također, iz podataka je vidljivo da je ukupan broj

zaposlenih pet puta veći u pravnim osobama nego u obrtima. S obzirom na ukupan broj

zaposlenih pravnih osoba, udio zaposlenih u distributivnoj trgovini iznosi 15%, a u

obrtima 14%. Trgovački obrti zapošljavaju pet puta manje osoba od pravnih osoba u

trgovini, a takav je i odnos ukupno zaposlenih u obrtu u odnosu na pravne osobe.

U nastavku slijedi tablica sa strukturom zaposlenih u distributivnoj trgovini prema

stupnju stručnog obrazovanja.

8

Tablica 2. Struktura zaposlenih u distributivnoj trgovini prema stupnju stručnog obrazovanja

Visoko Više Srednje Niže Ukupno

Zaposleni 221. 265 89.277 507. 884 29.697 848.123

Zaposleni(G) 17.148 7. 977 108.187 2.356 135.668

Udjel 0,07 0,08 0,21 0,07 0,16

Izvor: obrada studenta prema podatcima SLJ DZS za 2013. Godinu

Iz podataka se može zaključiti da najveći broj zaposlenih u distributivnoj trgovini

ostvaruju zaposlenici sa srednjom stručnom spremom s udjelom od 21%, a najmanji oni

sa visokom i niskom stručnom spremom s udjelom od 7%.

Prema podacima registra poslovnih subjekata, u Republici Hrvatskoj, trenutno je

aktivno 148.825 poslovnih subjekata u svim područjima, dok u djelatnosti G, trgovina

na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala, aktivno je 38.194 poslovnih

subjekata. (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf)

Udio profitnih (poslovni subjekti kojima je glavni cilj ostvarenje profita, a na oblik

njihove organizacije utječu proizvodi/usluge, te konkurekcija, odnosno tržište) u

ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 84,4% i njihova struktura po

djelatnostima pokazuje da ih je 72,9% zastupljeno u pet područja djelatnosti od kojih je

najzastupljenija trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

(26,7%). Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je

privatno vlasništvo najčešći oblik distributivne trgovine.

(http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf)

9

2.2. Financijski položaj distributivne trgovine u RH

Realni je promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, u

ožujku ove godine bio 1,1% veći u odnosu na isti mjesec lani.

Na pozitivna kretanja u ovoj godini djelomično je utjecalo realno povećanje neto plaća.

No, prema desezicioniranim podacima u ožujku zabilježena je stagnacija realnog

prometa u odnosu na veljaču. (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf)

Neto plaće u prošloj i početkom ove godine bilježe blagi realni rast, i to nakon

višegodišnjega negativnog trenda, ali broj zaposlenih se i dalje, na godišnjoj razini,

smanjuje. Na razini cijele ove godine ne očekuju se veći pomaci kada je riječ o domaćoj

potražnji, no promet bi realno mogao biti veći i to oko 0,5%, što će ponajprije biti

rezultat niske baze. Nominalni je promet u trgovini na malo u ožujku bio 1,2% veći u

odnosu na isti mjesec lani. Promatrano prema strukturi nominalnog prometa u

trgovačkim strukama, u njih pet je zabilježen rast prometa, a u drugih pet pad, što je isti

slučaj kao i u veljači. (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf)

Prema podacima Eurostata, promet u trgovini na malo (odjeljak G47) na razini EU

bilježi trend realnoga godišnjeg rasta još od kolovoza 2013. godine, a u ožujku je ove

godine promet bio 2,5% veći u odnosu na isti mjesec lani. Spomenuti rast u ožujku

rezultat je povećanja prometa u većini zemalja EU izuzev Belgije, Rumunjske,

Slovenije i Finske (pojedinačni podaci za Grčku, Italiju, Cipar i Nizozemsku nisu

dostupni). (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2014/sljh2014.pdf)

U nastavku slijedi tablica sa osnovnim financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika

u odjeljku djelatnosti 47 (Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i

motociklima) za 2013. godinu.

10

Tablica 3. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u odjeljku djelatnosti 47

(Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) za 2013. godinu

Trgovina na malo 47, osim

trgovine motornim vozilima i

motociklima za 2013. godinu

Broj poduzetnika 8.928

Broj dobitaša 4.985

Broj gubitaša 3.313

Broj zaposlenih 91.889

Ukupni prihodi 84.354.107

Ukupni rashodi 84.749.249

Gubitak prije oporezivanja 2.178.813

Porez na dobit 279.721

Dobit razdoblja 1.504.087

Gubitak razdoblja 2.178.950

Dobit ili gubitak razdoblja -674.863

Izvoz 1.236.499

Uvoz 10.884.064

Trgovinski saldo -9.647.565

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 1.964.691

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.032

Izvor : (www.fina.hr/fgs.axd?id=15731)

Prema podacima iz tablice primjećuje se da u ukupnom broju poduzetnika za 2013.

godinu posluje 66% dobitaša, a 44% gubitaša. Također, primjećuje se da su poduzetnici

koji se bave trgovinom na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, u

2013. godini ostvarili gubitak razdoblja. Važno je napomenuti kako je uvoz robe na

tržištu zastupljeniji od izvoza robe na tržištu, što upućuje na negativan trgovinski saldo.

11

2.3 Vodeći trgovci na malo

Posljednjih godina u Hrvatskoj raste koncentracija tržišnog udjela velikih i vodećih

maloprodavača. Prema podacima Fine, u razdoblju od 2010. do 2012. godine, veliki

maloprodavači povećali su tržišni udio s 58,1% na 60,1%, srednji maloprodavači s

11,9% na 13,6%, dok su mali maloprodavači smanjili tržišni udio s 30,1% na 26,3%.

(www.eizg.hr/Download.ashx?FileID=47326ed7-d5c8-48bc-8dc0...)

U tablici koja slijedi prikazani su tržišni udjeli vodećih trgovačkih maloprodajnih lanaca

u RH za 2013. godinu, te njihovi prihodi.

Tablica 4. Tržišni udio i prihodi vodećih trgovačkih maloprodajnih lanaca u RH

TRGOVAC TRŽIŠNI UDIO(%)

Prihodi u Kn

Konzum 25 do 30 13.351.877.100

Plodine 5 do 10 3.265.818.300

Tisak 5 do 10 3.005.213.400

Lidl Hrvatska 5 do 10 2.991.707.200

Kaufland HR 5 do 10 2.714.077.300

Mercator- H 5 do 10 2.572.874.200

Spar Hrvatska <5 2.027.175.200

Tommy <5 1.974.706.300

DM <5 1.625.589.100

Billa <5 1.615.730.300

Izvor : (http://www.poslovni.hr/hrvatska/konzum-ima-sve-manju-prednost-kao-

nacionalni-trzisni-lider-251794)

Vodeći trgovci na malo u Republici Hrvatskoj su: Konzum, Plodine, Tisak, Lidl

Hrvatska, Kaufland Hr, Mercator HR, Spar Hrvatska, Tommy, DM, Billa.

Deset najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj ostvarilo je prihod od 34 milijarde kuna.

Prema podacima iz tablice može se zaključiti da je neprikosnoveni kralj maloprodaje u

Hrvatskoj Konzum s prihodom od 13,4 milijarde kuna i dobiti od 108 milijuna kuna, s

tržišnim udjelom od 30% , koji drži 40% ukupnih prihoda prvih deset lanaca na top

listi. Na drugom mjestu nalaze se Plodine sa tržišnim udjelom od 10%. Treće,četvrto,

peto i šesto mjesto po prihodima i tržišnom udjelu od 5% ostvaruju Tisak, Lidl i

12

Kaufland (članice grupe Schwarz), te Mercator. Ostala mjesta zauzimaju Spar, Tommy,

Dm i Billa sa tržišnim udjelima manjim od 5% .

Republika Hrvatska danas broji nekoliko jakih inozemnih trgovačkih lanaca koji jako

dobro posluju na teritoriju RH. Možemo reći da se učvrstila koncentracija stranih

trgovačkih lanaca, kao npr. Billa, Spar, Kaufland, Lidl. Nakon ulaska Hrvatske u EU

proizvođači koji su se na vrijeme pripremili imaju priliku svoje proizvode plasirati na

europske stolove. Danas velike prehrambene tvrtke poput Podravke i Vindije pokazuju

interes za suradnju sa Sparom.

U analizi financijskih izvještaja odabrana su dva trgovačka „giganta“, Plodine i

Konzum. Oba poduzeća predstavljaju dva najveća i najposjećenija hrvatska trgovačka

lanca, sa najvišim ostvarenim prihodima.

Konzum d.d. je najveći hrvatski maloprodajni trgovački lanac s udjelom od oko 30% na

hrvatskom tržištu. Prema ukupnom prihodu ostvarenom u 2007. godini Konzum je

druga najveća tvrtka u Hrvatskoj iza INA-e. U većinskom je vlasništvu tvrtke Agrokor.

Zapošljava više od 12.700 ljudi, a u Hrvatskoj ima više od 700 prodavaonica. U

Konzumu dnevno kupuje više od 650.000 potrošača. Povijesni razvoj poduzeća:

· 1957. Konzum otvara prvu samoposlugu u Zagrebu. 1970. godine je osnovan

Unikonzum udruživanjem četiriju maloprodajnih lanaca trgovina: Črnomerec,

Konzum, Moslavka i Slavonija. Od tada se proširio u najveći hrvatski lanac

supermarketa, njegov posao je mnogo narastao od kada je Hrvatska prekinula s

bivšom Jugoslavijom. Konzum se pridružio koncernu Agrokor u srpnju 1994.

· 2000. širi se izvan zagrebačkog područja na teritorij čitave Hrvatske - Pulu,

Crikveničku rivijeru, Split, Bjelovar, Varaždin, Karlova. Otvara logističko-

distribucijski centar u Zagrebu, najveći u ovom dijelu Europe.

· 2001. uvodi privatnu marku K Plus, otvara 4 Super Konzuma - 2 u Zagrebu, te

Poreču i Splitu. 003. ostvaruje rast prometa od 45% i intenzivno širenje ukupne

prodajne površine s čak 70 prodajnih mjesta od kojih se posebno ističu 4

greenfield investicije: - otvorenje prodavaonica Konzum Maxi u Sopotu i Kutini

te Super Konzuma u Sl. Brodu i Jastrebarskom. Ukupan broj zaposlenih

13

porastao je sa 5.000 u 2002. godini na 7.000 u 2003. Godini, te uvodi VELPRO,

novi brand u veleprodajnom segmentu poslovanja.

· 2006. krajem godine otvorena je najveća Konzumova prodavaonica u Hrvatskoj

– Super Konzum Tower Centar u Rijeci sa 5.877 m²2 prodajne površine i

ponudom više od 40.000 artikala.

· 2011. sa radom je započeo logističko – distributivni centar u Dugopolju na

ukupnoj površini od 85.000 m², najveći i najmoderniji takav centar u regiji.

Otvorene su nove Super Konzum prodavaonice u Osijeku i Sesvetama koja je

ujedno i jubilarna tisućita prodavaonica Konzuma u regiji. Otvoren je VELPRO

centar na Žitnjaku, najveći i najmoderniji VELPRO centar u Hrvatskoj.

Konzumove prodavaonice se nazivaju Konzum, Konzum Maxi ili Super Konzum u

skladu s njihovim veličinama. Važno je spomenuti i K Plus koji je cijenjeni artikal,

brand Konzuma. Hrana i proizvodi za kućanstvo prodaju se po pristupačnim cijenama

pod imenom branda. U Bosni i Hercegovini posluje „VELPRO“, a u Srbiji Konzum

posluje pod brandom „IDEA“.

Ljudski resursi u Konzumu predstavljaju sponu između businessa i zaposlenika,

odgovarajući na zahtjeve poslovnih procesa odabirom najboljih zaposlenika,

osiguravanjem adekvatnih edukacija i predlaganjem pravih puteva za razvoj karijera

naših radnika, a isto tako i povećavanjem zadovoljstva poslom svakog radnika te

omogućavanjem njegovog osposobljavanja. (http://www.konzum.hr/O-Konzumu/O-

nama/Povijest-razvoja)

Plodine su osnovane kao društvo s ograničenom odgovornošću 18. studenog 1993.

godine pod nazivom Plodine-Rijeka d.o.o. sa sjedištem u Rijeci i jednim osnivačem.

Maloprodajnu mrežu Društva čine 74 prodajna mjesta (supermarketa, hipermarketa,

odnosno trgovačka centra) pod zajedničkim nazivom PLODINE koji posluju u većim

gradovima i općinama Hrvatske, od čega je 71 otvoreno u razdoblju od 1993. do 2012.

godine. Povijesni razvoj poduzeća kroz godine :

14

· 1993. godine „Plodine d.d.“ započinju poslovanje otvaranjem supermarketa u

Rijeci, te isti predstavlja prvi prodajni centar koji se tada politikom cijena i

davanjem prioriteta domaćim proizvodima uzdigao od svih prodajnih centara u

regiji.

· 1999. godine „Plodine d.d.“ započinju svoje proširivanje poslovanja otvaranjem

hipermarketa na Viškovu.

· Politikom ekspanzije u 2002. godini, Plodine šire svoje poslovanje i na područje

Istarske županije otvaranjem supermarketa u Umagu. U istoj godini nastavlja se

pokrivanje dalmatinskog tržišta otvaranjem supermarketa u Šibeniku.

· U 2004. godini nastavlja se širenje zastupljenosti na pojedinom tržištu, te se

otvaraju supermarketi u Zadru i Koprivnici.

· 2005. godina predstavlja godinu početka ekspanzije lanca supermarketa.

Otvoreni objekti su u Varaždinu, Vodicama, Sisku i Labinu dok je u Rijeci

kupljen trgovački centar od ranijeg vlasnika trgovačkog društva TUŠ d.o.o.

Rijeka.

· U 2006. godini, zbog ostvarenih pozitivnih poslovnih rezultata otvoreno je novih

devet objekata. U 2006. godini ukida se veleprodaja u Rijeci, Zagrebu i Zadru.

Od ukupno 74 poslovna prostora, društvo posluje u 66 supermarketa, (od čega 5

supermarketa posluje unutar vlastitih trgovačkih centara) i 8 hipermarketa, (od

čega 2 hipermarketa posluju unutar vlastitih trgovačkih centara).

Ekspanzijom diljem Hrvatske, nastala je potreba za otvaranjem pomoćnih logističkih

objekata. Zbog pravovremene i optimalne opskrbljenosti vlastite prodajne mreže

Društvo Plodine d.d. 2004. godine kupnjom objekta i njegovom nadogradnjom

organizira vlastitu distributivnu mrežu i Logističko distributivni centar (LDC) iz kojeg

se svakodnevno vrši distribucija maloprodajnih proizvoda u supermarkete. Površina

skladišnog prostora pomoćnih logističkih objekata iznosi cca 15.000 m² te posjeduje

svoj vlastiti vozni park.

Djelatnost društva temelji se isključivo na maloprodaji i svi planovi daljnjeg razvoja

temeljeni su na širenju maloprodajnog lanca diljem Hrvatske. Društvo posluje sa preko

900 dobavljača robe iz zemlje i inozemstva. Udio u asortimanu domaćih naspram

15

stranih proizvoda je 70:30 u korist domaćih, čime se podupire domaća proizvodnja. Od

samih početaka razvoja društva gradili su se dobri odnosi s domaćim dobavljačima

odnosno proizvođačima što se održalo i do današnjih dana. Društvo na taj način daje

podršku domaćoj proizvodnji što je vidljivo i po zastupljenosti domaćih proizvoda na

policama supermarketa. (godišnji izvještaj Plodina za razdoblje od 01.01.do

31.12.2013.)

16

3. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA- Plodine d.d i Konzum d.d

U ovom poglavlju analizirat će se podaci o imovini i obavezama, podaci o prihodu i

rashodu te podaci o novčanim tijekovima poduzeća Konzum d.d. i Plodine d.d.

3.1. Struktura i dinamika imovine i obaveza

U nastavku slijedi tablica podataka o imovini i obavezama poduzeća Plodine d.d.

Tablica 5. Podaci o imovini i obavezama poduzeća Plodine d.d.

NAZIV POZICIJE 2011.

u tisućama kn

2012.

u tisućama kn

2013.

u tisućama kn

Dugotrajna imovina 2.406.918 2.505.990 2.500.476

Nematerijalna imovina 7.691 15.545 18.502

Materijalna imovina 2.383.264 2.475.141 2.468.246

Dugotrajna financijska imovina 15.962 15.304 13.728

Kratkotrajna imovina 483.758 497.126 455.947

Zalihe 360.098 384.112 348.198

Potraživanja 96.366 86.754 80.188

Kratkotrajna financijska imovina 6.282 9.976 14.320

Novac na računu i u blagajni 21.012 16.284 13.241

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda 59.426 66.135 97.904

UKUPNA AKTIVA 2.950.102 3.069.251 3.054.327

Kapital i rezerve 334.660 366.609 382.710

Upisani kapital 90.000 90.000 130.000

Rezerve iz dobiti 4.575 4.575 4.575

Revalorizacijska rezerva 170.454 165.533 158.666

Zadržana dobit 34.597 66.599 53.074

Dobitak tekuće godine 35.034 39.902 36.395

Dugoročne obveze 1.623.658 1.518.679 1.433.433

Kratkoročne obveze 989.192 1.181.613 1.235.277

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 2.593 2.350 2.907

UKUPNA PASIVA 2.950.102 3.069.251 3.054.327

Izvor : obrada autora prema(http://www.plodine.hr/files/File/GODISNJE-IZVJESCE-

PLODINE-d-d-za-2013-god.pdf)

17

Na temelju informacija iskazanih u bilanci poduzeća Plodine d.d. može se zaključiti da

se ukupna aktiva i pasiva u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu povećavala, ali je

zato u 2013. godini imala blagu stagnaciju. Poduzeće je u 2012. godini povećalo

dugoročnu i kartkoročnu imovinu. Iz godine u godinu je smanjivalo dugoročne obaveze,

a kratkoročne obaveze pokazivale su blagi porast. Najveću dobit poduzeće Plodine d.d.

ostvarilo je u 2012. godini. U 2013. godine došlo je do povećanja upisanog kapitala.

Kapital i rezerve se tijekom promatranih godina povećavaju što znači da se zaduženost

smanjuje, tj.povećava se udio vlastitog financiranja. U strukturi aktive, veći udio

zauzima dugotrajna imovina. Prevladavajući udio dugotrajne imovine najvećim se

dijelom odnosi na materijalnu imovinu. Materijalna imovina najmanje je iznosila u

2011. godini, dok se u 2012. godini primjećuje blagi porast, a u 2013. godini bilježi

blagu stagnaciju. Nematerijalna imovina se tokom prethodnih godina povećala iz godine

u godinu. Od kratkotrajne imovine zalihe su najzastupljenija stavka. Dobit tekuće

godine također varira, u 2012. vidimo rast od 12,2% u odnosu na 2011. godinu, a nakon

toga pad od 8,8% u 2013. godini.

U nastavku slijedi tablica podataka o imovini i obavezama poduzeća Konzum d.d.

18

Tablica 6. Podaci o imovini i obavezama poduzeća Konzum d.d.

NAZIV POZICIJE 2011. u

tisućama kn

2012. u

tisućama kn

2013. u

tisućama kn

Dugotrajna imovina 4.963.301 7.894.671 7.873.078

Nematerijalna imovina 353.962 445.358 532.983

Ulaganja u povezana društva 3.425.129 3.377.501

Materijalna imovina 3.889.326 3.582.130 3.639.305

Dugotrajna financijska imovina 690.603 418.711 287.488

Dugotrajna potraživanja 29.410 23.343 35.801

Kratkotrajna imovina 4.314.809 2.628.164 3.751.632

Zalihe 1.720.824 1.336.887 1.225.330

Potraživanja 1.028.940 972.229 1.325.520

Zajmovi i ostala katkotrajna imovina 1.495.807 257.508 1.141.101

Novac na računu i u blagajni 69.238 61.540 59.681

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

94.517

UKUPNA AKTIVA 9.372.627 10.522.835 11.624.710

Kapital i rezerve 2.554.836 2.719.888 2.846.098

Upisani kapital 227.029 227.029 227.029

Rezerve iz dobiti 16.833 16.833 16.833

Revalorizacijska rezerva 464.455 449.480 501.582

Zadržana dobit 1.501.290 1.821.865 1.930.136

Dobitak tekuće godine 345.229 204.681 170.518

Rezerviranja za mirovine,

otpremnine i slične obaveze

23.845

Dugoročne obveze 103.721 124.467 126.448

Kratkoročne obveze 6.644.750 7.678.480 8.652.164

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

45.475

UKUPNA PASIVA 9.372.627 10.522.835 11.624.710

Izvor : obrada autora prema (http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Financijska-

izvjesca/Godisnja-i-polugodisnja-izvjesca)

Na temelju podataka iz tablice bilance poduzeća Konzum d.d. može se uočiti kako se

ukupna aktiva kao i pasiva tokom godine povećavala. Dugotrajna imovina je u svim

promatranim godinama bila veća od kratkotrajne imovine. U 2012. godini poduzeće je

uložilo sredstva u povezana društva i time se povećala vrijednost dugotrajne imovine.

Kapital i rezerve se tijekom promatranih godina povećavaju, što znači da se zaduženost

smanjuje. Dugoročne obaveze manje su od kratkoročnih obaveza. U strukturi dugotrajne

19

imovine prevladava materijalna imovina koja tokom promatranih godina pokazuje trend

stagnacije. U strukturi kratkotrajne imovine najveći dio zauzimaju zalihe koje pokazuju

negativni trend smanjivanja. Dobitak tekuće godine bilježi negativni trend smanjivanja.

Dugoročne i kratkoročne obaveze povećavaju se iz godine u godinu.

Uspoređujući podatke iz tablica poduzeća Konzum d.d.i Plodine d.d. uočava se kako su

ukupna aktiva i pasiva znatno veće u poduzeću Konzum d.d. Poduzeće Konzum d.d.

ima mnogo veću dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu od poduzeća Plodine d.d. Konzum

d.d. pokazuje mnogo veće kratkoročne obaveze od dugoročnih obaveza. Plodine d.d.

imaju relativno jednake kratkoročne i dugoročne obaveze. Kod oba poduzeća

materijalna imovina je najzastupljenija stavka. Konzum d.d. prikazuje trend stagnacije

materijalne imovine, dok se kod poduzeća Plodine d.d. uočavaju blage oscilacije.

20

3.2 Struktura i dinamika prihoda i rashoda

U nastavku slijedi tablica s računom dobiti i gubitka oduzeća Plodine d.d.

Tablica 7. Račun dobiti i gubitka poduzeća Plodine d.d.


u tisućama kn

2012.

u tisućama kn

2013.

u tisućama kn

Poslovni prihodi 2.982.376 3.190.706 3.265.818

Poslovni rashodi 2.821.599 3.024.683 3.105.069

Materijalni troškovi 2.404.946 2.576.122 2.628.110

Troškovi osoblja 164.531 190.519 216.204

Amortizacija 148.265 144.660 142.033

Ostali troškovi 65.130 66.953 71.070

Vrijednosno

usklađivanje

930 409 826

Ostali poslovni

rashodi

37.797 46.020 46.826

Financijski prihodi 1.185 1.762 1.874

Financijski rashodi 114.319 124.744 123.150

Ukupni prihodi 2.983.561 3.192.468 3.267.692

Ukupni rashodi 2.935.918 3.149.427 3.228.219

Dobitak prije

oporezivanja

47.643 43.041 39.473

Porez na dobit 12.609 3.139 3.079

Dobitak razdoblja 35.034 39.902 36.394

Izvor : obrada autora prema (http://www.plodine.hr/files/File/GODISNJE-IZVJESCE-


Poduzeće Plodine d.d. je u razdoblju od 2011. do 2013. godine poslovalo s dobiti. Iznosi

te dobiti su varirali, tako da je najmanja dobit ostvarena 2011. godine, a najveća u 2012.

godini. Najveći udio u prihodima i rashodima imaju poslovni prihodi i rashodi, uz male

ili nikakve udjele ostalih kategorija. U promatranom razdoblju ovo poduzeće imalo je

porast ukupnih prihoda ali i ukupnih rashoda, međutim krajnji financijski rezultat bio je

najveći u 2012. godini.

U nastavku slijedi tablica računa dobiti i gubitka poduzeća Konzum d.d.

21

Tablica 8. Račun dobiti i gubitka poduzeća Konzum d.d.


u tisućama kn

2012.

u tisućama kn

2013.

u tisućama kn

Poslovni prihodi 13.317.159 13.420.170 13.351.877

Poslovni rashodi 12.616.232 12.844.636 12.771.308

Materijalni troškovi 10.848.902 11.067.956 11.042.869

Troškovi osoblja 973.900 925.522 824.477

Amortizacija 222.063 261.918 316.762

Ostali troškovi 548.181 563.003 560.984

Vrijednosno usklađivanje 19.376 26.237 26.216

Financijski prihodi 42.338 81.649 39.498

Financijski rashodi 296.887 387.081 398.729

Ukupni prihodi 13.359.497 13.501.819 13.391.375

Ukupni rashodi 12.913.119 13.231.717 13.170.037

Dobitak prije oporezivanja 446.378 270.102 221.338

Porez na dobit 101.149 65.421 50.820

Dobitak razdoblja 345.229 204.681 170.518

Izvor : obrada autora prema (http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Financijska-


Poduzeće Konzum d.d. u računu dobiti i gubitka u promatranom razdoblju je poslovalo

sa dobiti. Najveći dobitak iskazan je u 2011. godini. U 2012. i 2013. godini povećali su

se poslovni rashodi te je posljedica toga manji dobitak. Najveći udio u ukupnim

prihodima su poslovni prihodi, dok u ukupnim rashodima najveći udio čine materijalni

troškovi.

Uspoređujući podatke iz tablica poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. može se zaključiti

da su poslovni prihodi mnogo veći kod Konzuma d.d. u odnosu na Plodine d.d. (npr. u

2013. godini poslovni prihod manji je za 10.860. mlrd. kuna). Također, poslovni rashodi

pokazuju mnogo veće iznose kod Konzuma d.d. u odnosu na Plodine d.d. (poslovni

rashodi manji su za 9.166. mlrd. kuna). Prema podacima tržišnog udjela Konzum d.d.

ostvaruje udio od 30%, dok Plodine d.d. ostvaruje udio od 10%. Upravo zbog ovih

podataka Konzum d.d. iskazuje znatno veće ukupne prihode i rashode

22

3.3 Struktura i dinamika novčanih tokova

U nastavku slijedi izvještaj o novčanom toku poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. te

analiza podataka tih istih izvještaja.

U nastavku slijedi tablica „ Novčani tok poduzeća Plodine d.d.“

Tablica 9. Novčani tok poduzeća Plodine d.d.

NAZIV POZICIJE 2011. 2012. 2013.

Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 288.635 316.910

325.225

Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 120.267 34.823 61.887

Neto povećanje od poslovnih aktivnosti 168.368 282.084 263.338

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 667 1.576

Ukupno novčani izdaci od investicijskih

aktivnosti 531.920 244.391 138.094

Neto smanjenje od investicijskih

aktivnosti 531.920 243.724 136.518

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 582.042 434.875 339.389

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti 210.371 477.963 469.253

Neto povećanje od financijskih aktivnosti 371.688

Neto smanjenje od financijskih aktivnosti 43.088 129.863

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 12.876 21.012 16.284

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 21.012 16.284 13.241

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 8.136

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 4.728 3.043

Izvor: obrada autora prema (http://www.plodine.hr/files/File/GODISNJE-IZVJESCE-


Na temelju podataka iz tablice može se zaključiti da je povećanje neto novčanog tijeka

poslovnih aktivnosti bilo najveće u 2012. godini. Novčanih primitaka od investicijskih

aktivnosti bilo je najviše u 2011. godini, a nakon toga slijedi trend stagnacije. Novčani

primici od financijskih aktivnosti postoje samo u 2011. godini. U 2012. i 2013. godini

prikazano je smanjenje novčanih primitaka od financijskih aktivnosti. Novac i novčani

23

ekvivalenti povećali su se u 2011. godini, a smanjili su se u 2012. godini i u 2013.

godini.

U nastavku slijedi tablica „ Novčani tok poduzeća Konzum d.d.

Tablica 10. Novčani tok poduzeća Konzum d.d.

NAZIV POZICIJE 2011. 2012. 2013.

Ukupno povećanje novčanog tijeka od

poslovnih aktivnosti 1.999.818 2.294.972 1.858.019

Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 779.127 201.379 298.016

Neto povećanje od poslovnih aktivnosti 1.220.691 2.093.593 1.560.003

Ukupno novčani primici od investicijskih

aktivosti 151.634 265.217 17.208

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 1.493.567 2.186.903 1.504.483

Neto smanjenje od investicijskih aktivnosti 1.341.933 1.921.686 1.487.275

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 159.049

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti 38.522 179.605 74.587

Neto povećanje od financijskih aktivnosti 120.527

Smanjenje od financijskih aktivnosti

179.605 74.587

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 69.953 69.238 61.540

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

69.238

61.540

59.681

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 715 7.698 1.859

Izvor: obrada autora prema (http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Financijska-


Poduzeće Konzum d.d., na temelju informacija iskazanih u ovoj tablici ostvarilo je

povećanje neto novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti, te je ono bilo najveće u 2012.

godini. Neto smanjenje novčanog tijeka od investicijskih aktivnosti bilo je najveće u

2012. godini. Poduzeće Konzum d.d. je u 2011. godini pokazalo povećanje novčanog

tijeka od financijskih aktivnosti, dok je u 2012. godini i 2013. godini ostvario smanjenje

novčanog tijeka od financijskih aktivnosti. Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

najveće je u 2012. godini.

24

Prema prethodno prezentiranim podacima iz tablica zaključuje se da kod oba poduzeća

neto povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti oscilira tijekom promatranih

godina. Neto povećanja od poslovnih aktivnosti kod oba poduzeća bila su najveća u

2012. godini. Oba poduzeća iskazuju smanjenje novčanog tijeka od neto investicijskih

aktivnosti. Oba poduzeća u 2011. godini iskazala su neto povećanje novčanog tijeka od

financijskih aktivnosti, dok su u 2012. i 2013. godini iskazali neto smanjenje novčanog

tijeka od financijskih aktivnosti. Povećanje novca i novčanih ekvivalenata može se

uočiti kod poduzeća Plodine d.d. u 2011. godini. U svim ostalim promatranim godinama

oba poduzeća iskazala su smanjenje novca i novčanih ekvivalenata.

25

4. Usporedna analiza financijskih pokazatelja poslovanja- Plodine d.d. i Konzum

d.d.

U ovom poglavlju izračunat će se, te analizirati i usporediti pokazatelji analize

financijskih izvještaja za promatrana poduzeća.

4.1 Pokazatelji financijskog položaja

Financijski pokazatelji se formiraju kako bi se poduzeću dala što bolja financijska

podloga za donošenje određenih financijskih odluka. Zavisno od toga kakva se odluka

želi donijeti , naglašava se važnost pojedinog tipa pokazatelja. U ovu grupu pokazatelja

spadaju: pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji aktivnosti.

Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost se može iskazati kao likvidnost imovine i likvidnost poduzeća. Likvidno je

ono poduzeće u kojem imovina nesmetano teče u kružnom tijeku i pretvara se iz

novčanih sredstava u novčane oblike, te iz nenovčanih oblika u novčane. Likvidnost je,

dakle, bolja ako se sredstva u materijalnom obliku brzo pretvaraju iz jednog oblika u

drugi. Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća u kontekstu sposobnosti

podmirenja dospjelih kratkoročnih obveza. Eksplicitni pokazatelji računaju se na

temelju podataka iz bilance. Najčešće korišteni pokazatelji likvidnosti jesu: koeficijent

trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i

koeficijent financijske stabilnosti. (Žager, Sever, 2008)

· Pokazatelj trenutne likvidnosti

Pokazatelj trenutne likvidnosti se izračunava kao omjer koji uzima u račun samo novac i

kratkoročne obveze. Smatra se da ovaj koeficijent nebi trebao bit manji od 0,10 ili 10%.

(Žager, Sever, 2008)

U sljedećim tablicama prikazani su pokazatelji trenutne likvidnosti za oba poduzeća.

26

Tablica 11. Koeficijent trenutne likvidnosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za

2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Novac 13.241 59.681

Kratkoročne obaveze 1.235.277 8.652.164

Koeficijent trenutne likvidnosti 0,01 0,006

Izvor: obrada autora prema podacima iz financijskih izvještaja

Usporedivši koeficijent trenutne likvidnosti poduzeća Plodine d.d i Konzum d.d

primjećuje se da je koeficijent veći kod poduzeća Plodine d.d. Uočavamo kako je kod

poduzeća Konzum d.d. koeficijent trenutne likvidnosti manji od 0,10, a to ukazuje na

slabu pokrivenost kratkoročnih obveza likvidnom imovinom.

· Koeficijent ubrzane likvidnosti

Koeficijent ubrzane likvidnosti uspoređuje brzo unovčivu aktivu u koju ubrajamo

gotovinu, brzo unovčive vrijednosne papire i potraživanja od kupaca s ukupnim tekućim

obvezama. Zalihe ovdje nisu uključene jer se pretvaraju u gotovinu. Koeficijent ubrzane

likvidnosti trebao bi iznositi 1 ili više od 1. (Žager, Sever, 2008)

Tablica 12. Koeficijent ubrzane likvidnosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za

2013. godinu (u tis.kn)

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Kratkotrajna imovina-zalihe 107.749 2.526.302

Kratkoročne obveze 1.235.277 8.652.164

Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,08 0,29


Poduzeće Plodine d.d. i Konzum d.d. ne ispunjavaju zadani kriteriji. Kod oba slučaja

primjećuje se da poduzeća nemaju brzo unovčive imovine minimalno koliko ima

kratkoročnih obveza.

27

· Koeficijent tekuće likvidnosti

Koeficijent tekuće likvidnosti ne bi smio biti manji od 2, tj.kratkotrajna imovina mora

biti dvostruko veća od kratkoročnih obaveza. U praksi prihvaćeno „ pravilo palca“ kaže

da tekući omjer treba biti 2:1 ili veći. (Žager, Sever, 2008)

Unatoč pravilu društvo može biti likvidno i s tekućim omjerom manjim od 2:1, dakle,

postoje i iznimke, no dobro je znati i kakav je prosjek grane, vrstu djelatnosti i ostalo.

Veći pokazatelj znači veću vjerojatnost da će poduzeće platiti svoje obveze do

dospijeća. Ako je odnos tekućih sredstava i tekućih obveza nizak, poduzeće će se naći u

situaciji da će primjenjivati mjere koje su neadekvatne i neprofitabilne. (Žager, Sever,

2008)

Tablica 13. Koeficijent tekuće likvidnosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. u 2013.

godini (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Kratkotrajna imovina 455.947 3.751.632

Kratkoročne obveze 1.235.277 8.652.164

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,37 0,43


Koeficijent tekuće likvidnosti je u oba slučaja manji od 2, tj. poduzeća nisu zadovoljila

kriteriji ovog pokazatelja. Iz toga se zaključuje kako poduzeća nisu u mogućnosti platiti

svoje obveze do dospijeća.

· Koeficijent financijske stabilnosti

Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi manje od 1 jer se iz dijela dugoročnih izvora mora

financirati kratkotrajna imovina, što znači da bi njegovo smanjenje bilo pozitivno

kretanje jer se njegovim smanjenjem povećava likvidnost i stabilnost. Manji dio

glavnice i dugoročnih obveza koristi se za dugotrajnu imovinu, a veći dio za

financiranje kratkotrajne imovine. (Žager, Sever, 2008.)

28

Tablica 14. Koeficijent financijske stabilnosti poduzeća Plodine d.d i Konzum d.d. za


Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Dugotrajna imovina 2.500.476 7.873.078

Kapital+dugoročne obaveze 1.816.143 2.972.546

Koeficijent financijske stabilnosti 1,38 2,65


Koeficijent financijske stabilnosti kod oba poduzeća je veći od 1, što ukazuje na

smanjenje likvidnosti i financijske stabilnosti. Poduzeće Plodine d.d. je likvidnije te

ima veću financijsku stabilnost od poduzeća Konzum d.d.

Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora sredstava.

Pokazatelji su formirani na temelju bilance i zbog toga često se ističe da odražavaju

statičku zaduženost. U biti ti pokazatelji su odraz strukture pasive i govore koliko je

imovine financirano iz vlastitog kapitala te koliko imovine je financirano iz tuđeg

kapitala. Pomoću tih pokazatelja moguće je utvrditi odnos tuđeg i vlastitog kapitala.

Pokazatelji zaduženosti su: koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja,

stupanj pokrića I, stupanj pokrića II. (Žager, Sever, 2008.)

U nastavku slijede tablice sa pokazateljima zaduženosti za oba poduzeća.

· Koeficijent zaduženosti

Koeficijent zaduženosti pokazuje koliko se ukupnih sredstava financira iz tuđih izvora.

Njegova bi vrijednost trebala biti 0,50 ili manja, što znači ako je koeficijent veći postoji

i veća obveza za plaćanje naknade na tuđa sredstava. (Žager, Sever, 2008.)

29

Tablica 15. Koeficijent zaduženosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013.

godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Ukupne obveze 2.671.617 8.778.612

Ukupna imovina 3.054.327 11.624.710

Koeficijent zaduženosti poduzeća 0,87 0,76


Koeficijent zaduženosti prelazi granicu od 0,50 u oba poduzeća. Poduzeće Plodine d.d.

ima veći koeficijent zaduženosti poduzeća, a to znači da je koristilo više tuđih sredstava

za financiranje imovine nego poduzeće Konzum d.d.

· Koeficijent vlastitog financiranja

Koeficijent vlastitog financiranja je recipročna vrijednost koeficijenta zaduženosti i

pokazuje koliki se dio imovine financira vlastitim sredstvima. Ovaj bi pokazatelj, stoga

trebao imati vrijednost od 0,50 ili više. (Žager, Sever, 2008)

Tablica 16. Koeficijent vlastitog financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za


Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Glavnica 382.710 2.846.098

Ukupna imovina 2.956.423 11.624.710

Koeficijent vlastitog financiranja 0,13 0,25


Oba poduzeća nisu zadovoljila kriterije ovog koeficijenta. Poduzeće Plodine d.d.

financira imovinu sa duplo manje vlastitih sredstava od poduzeća Konzum d.d.

· Koeficijent financiranja

Koeficijent financiranja je odnos ukupnih obveza i neto vrijednosti poduzeća odnosno

glavnice. Mjeri sposobnost poduzeća za pozajmljivanje sredstava od drugih, pa se stoga

naziva i koeficijent mogućeg zaduživanja. Konzervativni pristup ovom pokazatelju

govori da bi ove dvije veličine trebale biti uravnotežene ili bi neto vrijednost poduzeća

trebala biti nešto veća od ukupnih obveza, međutim u novije vrijeme, poduzeća posluju

i većim koeficijentom od 1:1, što ovisi o stabilnosti kompanije, položaju na tržištu,

30

pristupu financijskim tržištima, brzini obrta, stopi profitabilnosti i sl. (Žager, Sever,

2008.)

U nastavku slijedi tablica koeficijenta financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum

d.d.za 2013. godinu.

Tablica 17. Koeficijent financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013.

godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Ukupne obveze 2.671.617 8.778.612

Glavnica 382.710 2.846.098

Koeficijent financiranja 6,98 3,08


Prema podacima iz tablice uočava se kako oba poduzeća imaju puno veće ukupne

obveze od glavnice, što znači da premašuju omjer 1:1, te ne zadovoljavaju zadani

kriteriji koeficijenta financiranja.

· Stupanj pokrića I i II

Stupanj pokrića I i II računaju se na temelju podataka iz bilance. Kod njih se razmatra

pokriće dugotrajne imovine glavnicom, tj. glavnicom uvećanom za dugoročne obveze.

Stupanj pokrića I nalaže ročnu usklađenost dijelova aktive i pasive,odnosno zahtijeva

financiranje dugotrajne imovine iz dugoročnih izvora, bilo vlastitih ili tuđih. Vrijednost

ovog pokazatelja ne ni trebala prelaziti 1. Što je vrijednost niža od 1, to je pokazatelj

bolji. Kod stupnja pokrića II može se istaknuti da bi njegova vrijednost također trebala

biti niža od 1 Što je pokazatelj manji od 1 to je zaduženost manja a likvidnost je

veća.Zbog toga je pokazatelje stupnja pokrića istovremeno moguće razmatrati i kao

pokazatelje likvidnosti. (Žager, Sever, 2008.)

U nastavku slijedi tablica „Stupanj pokrića I i II poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d.

za 2013. godinu.“

31

Tablica 18. Stupanj pokrića I i II poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

(u tis.kn).

Plodine d.d. za

2013.

Konzum d.d. za

2013.

Glavnica 382.710 2.846.098


Dugoročne obveze 1.433.433 126.448

Stupanj pokrića I ( glavnica/dugotrajna imovina) 0,15 0,36

Stupanj pokrića II (( glavnica + dugoročne obveze)/dugotrajna imovina)) 0,73 0,38


Stupanj pokrića I kod oba poduzeća iznosi manje od 1, tj. poduzeća ispunjavaju zadani

kriteriji. Poduzeće Plodine d.d. ima bolju usklađenost aktive i pasive od poduzeća

Konzum d.d. Stupanj pokrića II kod oba poduzeća iznosi manje od 1. Poduzeće

Konzum d.d. ima bolji stupanj pokrića II od poduzeća Plodine d.d., tj. poduzeće je

likvidnije.

Pokazatelji aktivnosti

Ovi pokazatelji poznati su pod nazivom koeficijenti obrta, a računaju se na temelju

odnosa prometa i prosječnog stanja. Nazivaju se još i koeficijenti efikasnosti. Utvrđuju

se na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka, a upotrebljavaju se za ocjenu

korištenja sredstava, odnosno brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu i

kontrolu troškova. Pokazatelji aktivnosti su: koeficijent obrta ukupne imovine,

koeficijent obrta kratkotrajne imovine, koeficijent obrta dugotrajne imovine, koeficijent

obrta potraživanja, trajanje naplate potraživanja u danima. (Žager, Sever, 2008)

U nastavku slijede tablice sa pokazateljima aktivnostima za oba poduzeća.

· Koeficijent obrta ukupne imovine

Ovaj koeficijent uzima u omjer ukupni prihod poduzeća i vrijednost ukupne imovine.

Pokazuje koliko se efikasno upotrebljava ukupna imovina, odnosno koliko se kn

prihoda obrne za 1 kn uložene ukupne imovine. Ako je koeficijent nizak, to može biti

posljedica previsokih investiranja u dugotrajnu imovinu. Ako koeficijenti imaju

32

tendenciju povećanja, smanjuju prosječno trajanje obrta ukupne imovine. (Žager,

2008.)

Tablica 19. Koeficijent obrta ukupne imovine poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za


Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Ukupni prihod 3.267.692 13.391.375

Ukupna imovina 3.054.327 11.624.710

Koeficijent obrta ukupne imovine 1,07 1,15


Poduzeće Konzum d.d. ima veći koeficijent obrta nego poduzeće Plodine d.d.

Kod Konzuma d.d. primjećuje se da se na 1 kn uložene imovine ostvaruje veći prihod

nego kod poduzeća Plodine d.d. Oba poduzeća imaju niske koeficijente obrta ukupne

imovine, te se iz toga može zaključit kako poduzeća previše ulažu u dugotrajnu

imovinu.

· Koeficijent obrta kratkotrajne imovine

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine govori koliko puta se kratkotrajna imovina tvrtke

obrne u tijeku jedne godine. On mjeri relativnu efikasnost kojom poduzeće rabi

kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. (Žager, Sever, 2008.)

20. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za


Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Ukupni prihodi 3.267.692 13.391.375

Kratkotrajna imovina 455.947 3.751.632

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine 7,17 3,57


Koeficijent obrta kratkotrajne imovine veći je kod poduzeća Plodine d.d. Na 1 uloženu

kunu kratkotrajne imovine poduzeće Plodine d.d. ostvaruje duplo veće prihode nego

poduzeće Konzum d.d.

33

· Koeficijent obrta dugotrajne imovine

Obrt dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i fiksne imovine, a

pokazuje koliko uspješno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu s ciljem stvaranja prihoda.

Općenito je poželjno postići što veću vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje

novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u fiksnoj imovini. Opadajući pokazatelj

može biti indikator preinvestiranja u postrojenja, opremu ili neku drugu stalnu imovinu.

(Žager, Sever, 2008.)

Tablica 21 . Koeficijent obrta dugotrajne imovine poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d.

za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Ukupni prihod 3.267.692 13.391.375


Koeficijent obrta dugotrajne imovine 1,31 1,70


Kod oba poduzeća vidimo nizak koeficijent, što nam daje dojam da je previše

investirano u dugotrajnu imovinu (postrojenje, oprema, druga stalna imovina).

Poduzeće Plodine d.d. uložilo je više u dugotrajnu imovinu od poduzeća Konzum d.d.

· Koeficijent obrta potraživanja

Koeficijent obrta potraživanja stavlja u omjer prihod od prodaje sa stanjem na kontu

potraživanja. Na temelju dobivene vrijednosti koeficijenta moguće je utvrditi prosječno

trajanje naplate potraživanja. Isto tako moguće je računati koeficijente obrta

potraživanja za svakog pojedinog kupca. Ovaj koeficijent treba biti što veći. (Žager,

Sever, 2008.)

34

Tablica 22. Koeficijent obrta potraživanja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013.

godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Prihod od prodaje 3.265.818 13.351.877

Potraživanja 80.188 1.325.520

Koeficijent obrta potraživanja poduzeća 40,73 10,07


Poduzeće Plodine d.d. ima veći koeficijent obrta potraživanja. Kod poduzeća Plodine

d.d. potraživanja su se pretvorila u prihode 4,04 puta više nego kod poduzeća Konzum

d.d.

· Trajanje naplate potraživanja u danima

Trajanje naplate potraživanja u danima izračunava prosječni broj dana potrebnih da se

naplati neko potraživanje. Na osnovi njega može se zaključiti do koje mjere su organi

rukovođenja sposobni na vrijeme naplatiti potraživanja, te kakva je politika poduzeća u

kreditiranju kupaca. (Žager, Sever, 2008.)

Tablica 23. Trajanje naplate potraživanja u poduzeću Plodine d.d. i Konzum d.d. za


Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Broj dana u godini 365 365

Koeficijent obrtaja potraživanja 40,73 10,07

Trajanje naplate potraživanja 8,96 36,25


Prema podacima iz tablice može se zaključiti kako poduzeće Plodine d.d. u kraćem vremenskom roku naplaćuje potraživanja, i to 4,04 puta kraće nego poduzeće Konzum d.d.

35

4.2. Pokazatelji uspješnosti poslovanja

Pokazatelji uspješnosti poslovanja su mnogobrojni i predstavljaju složenu problematiku.

U svrhu analize najčešće se koriste: podaci iz financijskih izvještaja te opći iskustveni

podaci koji služe kao kontrolna mjera eksternih podataka. U ovu grupu pokazatelja

spadaju pokazatelji ekonomičnosti, ROA i ROE.

Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti izračunavaju se na temelju računa dobiti i gubitka. Mjere

odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedninici rashoda.

Pokazatelji ekonomičnosti su: ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost

poslovanja i ekonomičnost financiranja. (Žager, Sever, 2008.).

U nastavku slijede tablice sa pokazateljima zaduženosti za oba poduzeća.

· Ekonomičnost ukupnog poslovanja

Pokazatelj ekonomičnosti ukupnog poslovanja stavlja u odnos ukupne prihode i ukupne

rashode. To je tzv. osnovni pokazatelj ekonomičnosti. (Žager, Sever, 2008)

Tablica 24. Koeficijent ekonomičnosti ukupnog poslovanja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Ukupni prihod 3.267.692 13.391.375

Ukupni rashod 3.228.219 13.170.037

Koeficijent ekonomičnosti ukupnog poslovanja 1,01 1,02


Prema podacima iz tablica može se zaključiti da kod oba poduzeća prihodi premašuju

rashode. Vrijednost oba poduzeća je veća od 1, što znači da poduzeća posluju pozitivno

i sa dobitkom.

36

· Ekonomičnost poslovanja

Ekonomičnost poslovanja izračunava se stavljanjem u odnos prihoda od prodaje i

rashoda od prodaje. Kada su prihodi od prodaje veći od rashoda od prodaje

ekonomičnost poslovanja je pozitivna. Ekonomičnost poslovanja-prodaje mora iznosit

više od 1. Ovaj koeficijent pokazuje parcijalnu ekonomičnost poduzeća te mora iznositi

više od 1 (Žager, Sever, 2008.)

Tablica 25. Koeficijent ekonomičnosti poslovanja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Poslovni prihod 3.265.818 13.351.877

Poslovni rashod 3.105.069 12.771.308

Koeficijent ekonomičnosti poslovanja 1,05 1,05


Prema podacima iz tablice primjećujemo kako koeficijent ekonomičnosti poslovanja

iznosi više od 1 kod oba poduzeća, tj poslovni prihodi su veći od poslovnih rashoda.

· Ekonomičnost financiranja

S obzirom na količinu podataka o financijskim i izvanrednim prihodima, koeficijenata

ili nema ili se ne mogu uspoređivati kroz vrijeme niti se ne može uspoređivati

koeficijent jednog poduzeća s drugim. Iznosi financijskih i izvanrednih prihoda u

pojedinim godinama čine zamenariv, a ponekad i velik udio u ukupnim prihodima.

(Tintor, 2009.)

Tablica 26. Koeficijent ekonomičnosti financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum

d.d. za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Financijski prihod 1.874 39.498

Financijski rashod 123.150 398.729

Koeficijent ekonomičnosti financiranja 0,02 0,10


37

Prema podacima iz tablice može se zaključiti da financijski prihodi čine zanemariv udio

u ukupnim prihodima kod oba poduzeća. Koeficijent ekonomičnosti financiranja manji

je kod poduzeća Plodine d.d.

ROA

ROA (Return on Assets) ili povrat na aktivu je izražena u postotcima i jednostavno

rečeno pokazuje kako efikasno neko poduzeće zarađuje novac. ROA može pomoći i kod

procjene profitabilnosti nekih novih projekata koje poduzeće planira, naime, novi

projekt je profitabilan ako je ROA veći od iznosa kamatnih stopa za kredite. Opće

pravilo glasi da sve vrijednosti pokazatelja ispod 5% podrazumijevaju visok stupanj

intenzivnosti imovine, dok vrijednosti iznad 20% označavaju nisku intenzivnost

imovine. (Tintor, 2009.)

Tablica 27. ROA poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d

2013.

Neto dobit 36.394 170.518

Ukupna imovina 3.054.327 11.624.710

ROA 0,01 0,01


Oba poduzeća imaju istu vrijednost ROA. Povrat od 1% pokazuje da je na 100 novčanih

jedinica uloženog dugoročnog kapitala ostvareno 1% novčanih jedinica dobitka. Kod

oba poduzeća primjećuje se visok stupanj intenzivnosti imovine.

ROE

ROE (Return on Equity) ili povrat na kapital pokazuje kolika je dobit po kuni uloženog

kapitala. ROE je i dobar pokazatelj brzine rasta poduzeća jer se smatra da ukupni

prihodi ne mogu rasti po stopi većoj od trenutnog iznosa ROE, osim zaduživanjem kod

banaka. Obično se smatra da je ROE od 15% prosjek za dobro poduzeće. Na temelju

usporedbe pokazatelja profitabilnosti kapitala i profitabilnosti imovine s kamatnim

stopama na tržištu (koje odražavaju cijenu korištenja tuđeg kapitala), moguće je

38

zaključiti isplati li se više poduzeću koristiti se vlastitim ili tuđim kapitalom. (Žager,

Sever, 2008.)

Tablica 28. ROE poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Neto dobit 36.394 170.518

Glavnica 382.710 2.846.098

ROE 0,10 0,06


Poduzeće Konzum d.d ima vrijednost ROE manje od 15%, kao i poduzeće Plodine d.d.

Također, može se zaključiti da su stope profitabilnosti vlastitog kapitala kod oba

poduzeća više od stope profitabilnosti imovine, što znači da bi se poduzećima više

isplatilo koristiti tuđi kapital.

Neto profitna marža

Ovaj pokazatelj nam pokazuje koliki je neto profit ostvaren od ukupno realiziranog

posla na tržištu, a kojim možemo slobodno raspolagati. Taj dio prihoda koji poprima

karakter dobiti poslije oporezivanja tvrtka može isplatiti vlasnicima ili pak može dio

iznosa ostaviti u bilanci kao zadržani dobitak. Marža profita se izračunava na temelju

podataka iz računa dobiti i gubitka. Neto profitna marža se izračunava kao omjer neto

dobiti i ukupnog prihoda. (Žager, Sever, 2008.)

Tablica 29. Profitna marža poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u

tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Neto dobit 36.394 170.518

Ukupni prihod 3.267.692 13.391.375

Neto profitna marža poduzeća 0,01 0,01


Iz tablice se može zaključiti da se vlasnicima oba poduzeća može isplatiti 1% od neto

dobiti ostvarene u 2013. godini.

39

4.3. Financijski položaj na tržištu kapitala

Pokazatelji investiranja služe za mjerenje uspješnosti ulaganja u dionice .Za

izračunavanje ovih pokazatelja, osim podataka iz financijskih izvještaja, potrebni su i

podaci o dionicama, posebice o broju i tržišnoj vrijednosti dionica. (Žager, Sever,

2008.)

· EPS (dobit po dionici)- izražava iznos u novčanim jedinicama dobiti ostvarene po

jednoj dionici. Dobit po dionici, kao pokazatelj investiranja, predstavlja atraktivnost

ulaganja u poduzeće, tj. izražava njegovu sposobnost da stvara dobit.

· P/B- pokazatelj koji se izračunava stavljanjem u omjer tržišnu i knjigovodstvenu

vrijednost. U pravilu, visoki omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti predstavlja

precijenjenost poduzeća ali pravu sliku dobivamo tek nakon usporedbe tog

pokazatelja s konkurentnim poduzećima u sektoru. Niži omjer može značiti da je

dionica podcijenjena. Međutim, također može značiti da nešto nije uredu s

poduzećem. P/B nam također ukazuje na previsoku cijenu investicije u odnosu na

sredstva koja bi ostala u slučaju trenutne likvidacije društva.

· P/E - odnos cijene i dobiti po dionici pokazuje koliko je puta tržišna cijena dionice

veća od dobiti po dionici. Ovaj pokazatelj se izračunava stavljanjem u omjer

trenutačne tržišne cijene i zarada po dionici tijekom protekle poslovne godine.

(Žager, Sever, 2008)

U nastavku slijedi tablica financijskog položaja na tržištu kapitala (EPS, P/E, P/S)

Poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

40

Tablica 30. Financijski položaj na tržištu kapitala poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d.

za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d. za 2013.

Godinu

Konzum d.d. za

2013. Godinu

Neto dobit 36.394 170.518

Broj dionica 62.677.000 22.702.860

Tržišna vrijednost dionice (26.09.2013.) 0,00 129,98

Knjigovodstvena vrijednost dionice

((ukupna aktiva-ukupne obveze)/ broj

dionica*1000)) 6,11 125,36

EPS (neto dobit/broj dionice)*1000 0,58 7,51

P/B (tržišna vrijednost/knjigovodstvena vrijednost) 0,00 1,04

P/E (tržišna vrijednost/EPS) 0,00 17,31

Izvor: (http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=KNZM-R-A,

http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=PLOR-O-133A)

Prema podacima iz tablice primjećuje se da poduzeće Konzum d.d. ima veću vrijednost

dobiti po dionici od poduzeća Plodine d.d., tj.može se reći da je poduzeće atraktivnije za

ulaganje. Poduzeće Plodine d.d. ne trguje dionicama na burzi od 4.03.2013. godine, te

stoga nije moguće izračunati pokazatelje P/B i P/E . Poduzeće Konzum d.d. ima

relativno nizak pokazatelj P/B, tj. može se reći da je dionica podcijenjena. Pokazatelj

P/E kod poduzeća Konzum d.d. nije visok, što znači da tržišni sudionici ne očekuju

znatno povećanje buduće poslovne aktivnosti tvrtke i povećanje zarade po dionici.

Poduzeće Konzum d.d. izvršten je sa burze 26.09.2013.

41

4.4. BEX index poslovne izvrsnosti

BEX indeks (Autori: Belak i Aljinović Barać, 2007) sintetički i analitički oslikava

sadašnju, a djelomično i buduću poslovnu izvrsnost svakog poduzeća ili pojedine

djelatnosti. Model je primarno izrađen za procjenu poslovne izvrsnosti poduzeća na

tržištu kapitala u Hrvatskoj, ali njegova primjena je moguća i za procjenu poslovne

izvrsnosti na svim sličnim tržištima kapitala. Naknadno, BEX model je testiran i na

uzorku poduzeća koja ne kotiraju na tržištu kapitala. Testiranje je pokazalo da je

primjena moguća i za računanje poslovne izvrsnosti tih poduzeća, ali uz određene

korekcije i ograničenja pri izračunu pojedinih pokazatelja. BEX indeks pokazuje i mjeri

poslovnu izvrsnost poduzeća u dvije dimenzije, i to: (Belak, Aljinović-Barać Ž.,BEX

index- za procjenu poslovne izvrsnosti na tržištu kapitalau RH, Rrif. Br.10;

2007.godina)

1. trenutačna poslovna izvrsnost („lagging” dimenzija)

2. očekivana poslovna izvrsnost („leading” dimenzija).

U odnosu na druge, slične modele, prednosti BEX-a su:

1. BEX model i BEX indeks su konstruirani u skladu s uvjetima poslovanja u

hrvatskom gospodarstvu. Drugi, „uvozni” modeli konstruirani su u drugačijim

uvjetima, pa je njihova vjerodostojnost u Hrvatskoj upitna.

2. BEX indeks nije ovisan o pokazateljima s tržišta kapitala pa se može računati i

za tvrtke koje tek ulaze na tržište kapitala, što je iznimno važno, ali i za ostale

tvrtke koje ne kotiraju na tržištu.

3. Većina sličnih modela usmjerena je na prognoziranje buduće opasnosti od

financijskih teškoća i bankrota, a manje na izvrsnost. Nasuprot tome, BEX

omogućuje procjenu poslovne izvrsnosti kao i prognoziranje uspjeha i neuspjeha

što znači znatno veću kvalitetu.

4. BEX model sadržava potpuno novi pokazatelj financijske snage tvrtke koji do

sada nije korišten. Taj pokazatelj konstruirali su autori modela posebno za

izračun BEX indeksa. Osim toga, novim se može smatrati i pokazatelj stvaranja

nove vrijednosti, jer u tom obliku nije do sada korišten ni u jednom od poznatih

42

svjetskih modela. (Belak, Aljinović-Barać Ž.,BEX index- za procjenu poslovne

izvrsnosti na tržištu kapitalau RH, Rrif. Br.10; 2007.godina)

BEX= 0,388ex1+0,579ex2+0,153ex3+0,316ex4

Detaljnije rangiranje poslovne izvrsnosti s prognostičkim očekivanjima može se izvesti

ovako:

Tablica 31. Rangiranje poslovne izvrsnosti BEX modela

BEX INDEX Rang poslovne izvrsnosti Prognoza za budućnost

Veći od 6,01 ( 4 godine uzastopno)

Svjetska klasa

Tvrtka posluje sa odličnim rezultatima, što se može očekivati i u iduće četiri godine, ako menadžment nastavi sa unaprjeđenjima.

Do 6,01

Kandidat za svjetsku klasu

Tvrtka posluje izvrsno, što se može očekivati i u slijedeće 3 godine, ako menadžment nastavi s unaprjeđenjima.

Od 4,01-6,00

Izvrsno

Tvrtka posluje izvrsno, što se

može očekivati i u slijedeće 3 godine, ako menadžment nastavi s unaprjeđenjima.

2,01-4,00

Vrlo dobro

Tvrtka posluje izvrsno, što se može očekivati i u slijedeće 2 godine, ako menadžment nastavi s unaprjeđenjima

1,01-2,00

Dobro

Tvrtka posluje dobro, ali

poboljšanje može očekivati samo ako se pristupi

unaprjeđenjima.

0,00-1,00

Granično područje između dobrog i lošeg

Poslovna izvrsnost je

pozitivna, ali nije

zadovoljavajuća. Potrebno je pristupiti ozbiljnim

unaprjeđenjima

Manji od 0,00

Loše

Ugrožena je egzistencija.

Potrebno je žurno pristupiti restrukturiranju i

unaprjeđenjima, inače će se loše poslovanje nastaviti pa postoji opasnost od propasti

(vjerojatnost je preko 90%). Izvor: Belak, V, Barač Aljinović, Ž. (2008).Tajne tržišta kapitala, Zagreb, Sinergija, str. 25

43

· Ex1= profitabilnost

Ovaj pokazatelj predstavlja izvrsnost mjerenu odnosom zarade i kapitala mjerenog

ukupnom aktivom. Zarada se sastoji od kamata i dobiti prije oporezivanja. Nema veliki

utjecaj na konačnu visinu BEX indeksa jer se radi o „tromom pokazatelju“ kojem je

glavna svrha stabilizirati model. No njegov značaj je veći ukoliko se poslovna izvrsnost

procjenjuje po segmentima.

U nastavku slijedi tablica profitabilnosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d.

Tablica 32. Profitabilnost poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u

tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d

2013.

EBIT 162.623 620.067

Ukupna aktiva 3.054.327 11.624.710

Ex1 0,05 0,05


· Ex2= stvaranje vrijednosti

Pokazatelj ex2 bazira se na ekonomskom profitu – dobiti koja prekoračuje cijenu

vlastitoga kapitala. Tu se u izračunu rabi kategorija poslovne dobiti kako bi se izbjegli

utjecaji izvanrednih događaja na rezultat poslovanja. Cijena vlastitoga kapitala je

izračunata iz umnoška vlasničkoga kapitala i cijene kapitala koju bi vlasnici mogli

ostvariti iz alternativnih, relativno nerizičnih ulaganja. Pod vlasničkim kapitalom se

podrazumijeva upisani kapital, uvećan za eventualne dobitke i rezerve. Za potrebe BEX

modela cijena kapitala je aproksimirana stopom kamate na vezanu štednju u bankama

(4%). (Belak, Aljinović-Barać Ž.,BEX index- za procjenu poslovne izvrsnosti na tržištu

kapitalau RH, Rrif. Br.10; 2007.godina)

U nastavku slijedi tablica stvaranja vrijednosti Poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d.

44

Tablica 33. Stvaranje vrijednosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

(u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Neto dobit 36.394 170.518

Vlasnički kapital * cijena (4%) 15.308,04 113.843,92

Ex2 2,38 1,50

Izvor: obrada autora prema podacima iz financijskih izvještaj

· Ex3= likvidnost

Za mjerenje likvidnosti rabi se klasičan pokazatelj odnosa radnoga kapitala prema

ukupnoj aktivi. Radni kapital se izračunava kao razlika između tekuće aktive i tekućih

obaveza. (Belak, Aljinović-Barać Ž.,BEX index- za procjenu poslovne izvrsnosti na

tržištu kapitalau RH, Rrif. Br.10; 2007.godina)

U nastavku slijedi tablica likvidnosti Poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013.

godinu.

Tablica 34. Likvidnost Poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

Radni kapital -779.330 -4.900.532

Ukupna aktiva 3.054.327 11.624.710

Ex3 -0,26 -0,42


45

· Ex4= snaga financiranja

Pokazatelj ex4 temelji se na odnosu teorijski slobodnog novca iz svih aktivnosti što je

dobit uvećana za amortizaciju i deprecijaciju i pokrića svih obaveza tim novcem. Taj

pokazatelj nema linearni utjecaj. Naime, što se u kraćemu vremenu obaveze pokrivaju iz

zarade od novčanog tijeka, njegov utjecaj na izvrsnost progresivno raste. U modelu je

maksimalna vrijednost tog pokazatelja ograničena na 10 jer je naknadnim istraživanjima

utvrđeno da skraćenje vremena pokrića obveza iz dobiti i amortizacije na manje od 6

mjeseci više ne utječe bitno na izvrsnost. Na primjer, pri investiranju zaduživanjem ex4

se smanjuje jer se financijski rizik povećava. Međutim, odmah po aktiviranju investicije

i prvom obračunu amortizacije financijska snaga se vraća, a pri prvom ostvarenju dobiti

temeljem te investicije, financijska snaga se potpuno stabilizira. (Belak, Aljinović-Barać

Ž.,BEX index- za procjenu poslovne izvrsnosti na tržištu kapitalau RH, Rrif. Br.10;

2007.godina)

U nastavku slijedi tablica snage financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za

2013. godinu.

Tablica 35. Snaga financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu (u

tis.kn).

Plodine d.d.

2013.

Konzum d.d.

2013.

5 (Dobitak+A+D) 892.135 2.436.400

Ukupne obaveze 2.671.617 8.778.612

Ex4 0,33 0,28


BEX (Plodine) = 0,388*0,05+0,579*2,38 +0,153*(-0,26)+0,316*0,33 = 1,46

BEX (Konzum)= 0,388*0,05+0,579* 1,50+0,153*(-0,42)+0,316*0,28 = 0,91

Prema BEX indexu poduzeće Plodine d.d. spada u rang poslovne izvrsnosti „dobro“.

Poduzeće posluje dobro i pozitivno, ali poboljšanje se može očekivati samo ako

poduzeće pristupi unapređenjima. Poduzeće Konzum d.d. spada u rang poslovne

izvrsnosti „granično područje između dobrog i lošeg“. Poduzeće posluje pozitivno, ali

46

ne ostvaruje zadovoljavajući rezultat, te je stoga potrebno pristupiti ozbiljnim

unapređenjima.

47

5. Zaključak

Distributivna trgovina spada među grane koje zapošljavaju najviše stanovništva u

zadnjih par godina. Udio zaposlenih u distributivnoj trgovini se tijekom godina

povećava što ukazuje na važnost ovog sektora. Vodeći trgovci na malo šire se tijekom

godina, a najveći i najprofitabilniji je Konzum.

Na temelju financijskih izvještaja analizirano je poslovanje poduzeća Plodine d.d i

Konzum d.d. u razdoblju od 3 godine (2011.-2013.) Oba poduzeća bave se

distributivnom trgovinom na malo prehrambenom i neprehrambenom robom, a svako

poduzeće pokriva određeno područje Republike Hrvatske. Prema podacima iskazanim u

financijskim izvještajima, poduzeće Konzum d.d. ima 3,806 puta veću imovinu i obveze

od poduzeća Plodine d.d. Također, može se zaključiti da su poslovni prihodi kod

poduzeća Konzum d.d. veći za 4,088 puta u odnosu na poduzeće Plodine d.d.

Oba poduzeća su u promatranom razdoblju poslovala s dobiti. Kod oba poduzeća

najveći udio u prihodima i rashodima imaju poslovni prihodi i rashodi, uz manji udio

financijskih i izvanrednih prihoda.

Financijski pokazatelji izračunati u ovom diplomskom radu su: pokazatelji likvidnosti,

zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti, profitabilnosti te pokazatelji investiranja. U

skupini pokazatelja koja se odnosi na likvidnost, iz promatranih tablica, uočava se kako

poduzeće Plodine d.d. bolje posluje u odnosu na poduzeće Konzum d.d. Izračunati

koeficijent trenutne likvidnosti poduzeća Plodine d.d., ukazuje na bolju pokrivenost

kratkoročnih obveza likvidnom imovinom, za razliku od poduzeća Konzum d.d. koji

ukazuje na slabiju pokrivenost kratkoročnih obveza likvidnom imovinom. Stupanj

pokrića I i stupanj pokrića II kod oba poduzeća zadovoljavaju kriteriji, dok preostali

pokazatelji zaduženosti ukazuju na to da je većina imovine financirana iz tuđih izvora.

Kroz pokazatelje aktivnosti uočava se kako poduzeća previše ulažu u dugotrajnu

imovinu. Poduzeće Plodine d.d. ima veći koeficijent obrta kratkotrajne imovine, te puno

bržu naplatu potraživanja. Prema pokazateljima ekonomičnosti može se primjetiti da

kod oba poduzeća prevladava visok stupanj intenzivnosti imovine. Stope profitabilnosti

vlastitog kapitala kod oba poduzeća više su od stope profitabilnosti imovine, što znači

da se poduzećima više isplati koristiti tuđi kapital. Promatrajući BEX index poslovne

48

izvrsnosti zaključuje se da poduzeće Plodine d.d. posluje dobro. Poduzeće Konzum d.d.

posluje pozitivno, ali ne i zadovoljavajuće. Međutim, kako bi se situacija poboljšala kod

oba poduzeća, potrebno je pristupiti restrukturiranju, te ulaganju u materijalne i

nematerijalne resurse poduzeća.

49

LITERATURA

1) Knjige

Grupa autora (Žager, Sever) 2008, Analiza financijskih izvještaja, RIF, Zagreb

Segetlija, Z. 2009. Poslovno pregovaranje, Osijek

Tintor, J. 2009, Poslovna analiza, Masmedia, Zagreb

2) Internet izvori

Podjela distributivne trgovine, http://web.efzg.hr (10.05.2015),

(http://www.hgk.hr/sektor-centar/sektor-trgovina/hrvatska-maloprodaja-u-skladu-s-

europskim-i-svjetskim-trendovima) (11.05.2015)

BEX indeksi, www.BEX.hr (15.05.2015)

Državni zavod za statistiku, www.DZS.hr

FINA, www. FINA.hr

Financijski izvještaj;

(http://www.plodine.hr/files/File/GODISNJE-IZVJESCE-PLODINE-d-d-za-2013-

god.pdf)

(http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Financijska-izvjesca/Godisnja-i-polugodisnja-

izvjesca)

(http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=KNZM-R-A),

(http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=PLOR-O-133A)

Poslovni dnevnik, www.poslovnidnevnik.hr

Poslovni forum ( http://www.poslovniforum.hr/about/trgovina_na_veliko_i_malo.asp)

3) Ostali izvori

Predavanja profesorice Mire Dimitrić, Poslovne financije, poglavlje 5

50

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Broj stranice

1.

Broj zaposlenih u distributivnoj trgovini u RH 2013.

godine

7

2.

Struktura zaposlenih u distributivnoj trgovini

8

3.

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u

odjeljku djelatnosti 47 i skupini djelatnosti 47.3 – u

razdoblju od 2009. do 2013. Godine 10

4.

Tržišni udio vodećih trgovačkih maloprodajnih lanaca

11

5.

Podaci o o imovini i obavezama Poduzeća Plodine d.d.

16

6.

Podaci o o imovini i obavezama Poduzeća Konzum d.d.

18

7.

Račun dobiti i gubitka poduzeća Plodine d.d.

20

8.

Račun dobiti i gubitka poduzeća Konzum d.d.

21

9.

Novčani tok poduzeća Plodine d.d.

22

10.

Novčani tok poduzeća Konzum d.d.

23

11.

Koeficijent trenutne likvidnosti poduzeća Plodine d.d i Konzum d.d. za 2013. godinu

26

12.

Koeficijent ubrzane likvidnosti poduzeća Plodine d.d i

Konzum d.d. za 2013. godinu

26

13. Koeficijent tekuće likvidnosti poduzeća Plodine d.d. i

Konzum d.d. za 2013. Godinu 27

14.

Koeficijent financijske likvidnosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

28

15. Koeficijent zaduženosti poduzeća Plodine d.d. i

Konzum d.d. za 2013. Godinu 29

51

16.

Koeficijent vlastitog financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

29

17.

Koeficijent financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

30

18.

Stupanj pokrića I i II, Plodine d.d. i Konzum d.d. za

2013. godinu

31

19.

Koeficijent obrta ukupne imovine poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

32

20.

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine poduzeća Plodine d.d.i Konzum d.d. za 2013. godinu

32

21.

Koeficijent obrta dugotrajne imovine poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

33

22.

Koeficijent obrta potraživanja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

34

23.

Trajanje naplate potraživanja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

34

24.

Koeficijent ekonomičnosti ukupnog poslovanja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

35

25. Koeficijent ekonomičnosti poslovanja poduzeća Plodine

d.d. i Konzum d.d. za 2013. Godinu 36

26.

Koeficijent ekonomičnosti financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

36

27.

ROA poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013.

godinu

37

28.

ROE poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013.

godinu

38

29.

Profitna marža poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za

2013. godinu

38

30. Financijski položaj na tržištu kapitala Poduzeća Plodine

d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu 40

52

31.

Rangiranje poslovne izvrsnosti BEX modela

42

32.

Profitabilnost poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za

2013. godinu

44

33.

Stvaranje vrijednosti poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

44

34.

Likvidnost poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za

2013. godinu

44

35.

Snaga financiranja poduzeća Plodine d.d. i Konzum d.d. za 2013. godinu

45

.

53

53

usporedna analiza financijskog poslovanja vodeĆih …oliver.efri.hr/zavrsni/1046.b.pdf · aktivno...

Documents