uspjesan odgoj

Naslov originala: o_,;_J� o.l4JI �Jill

"Et-Terbijjetudž-džade darura"

Naslov prijevoda:

USPJEŠAN ODGOJ

Autor:

Muham med b . Abdu l lah ed-Duvejš

Prijevod:

Enes Čaušević

Lektura i korektura:

Abdurrahman Kuduzović

Recenzija:

Sal im M ujkanović Amir Smaj ić

Tiraž:

1000 primjeraka

...,

USPJESAN ODGOJ

Muhammed b. Abdullah ed-Duvejš

Medina, 1429/2008

UVOD --�- -- -·---····----- --�- � ----- �

.::Uvod ------------- ---�---------·

Zahvala pripada Allahu, dželle šanuhu, Njega hvalimo, od

Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od zla naših duša i

loših djela. Koga Allah uputi, niko ga ne može u zabludu odvesti, a koga u

zabludu odvede, niko ga ne može na Pravi put izvesti. Svjedočim da

nema drugog boga osim Allaha, Jednog, Jedinog, Koji nema saučesnika.

Svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i

Njegov poslanik.

Dekadenca koju ummet proživljava nije pitanje za diskusiju i

podvajanje. Ona nije privid, već stvarnost. Ummet nazaduje, inferioran

je u svakom pogledu. Usred te surove stvarnosti, koju ummet

proživljava, čuju se pozivi u pomoć. Sve se dešava u vremenu u kojem su

sva iskustva i pokušaji mijenjanja stanja nabolje propali, ostao je samo

islam, on ummetu nudi jedinu valjanu opciju za preporod, i vodstvo.

Možda je velika sahva, vraćanje dini-islamu, iako je ponekad formalna,

najbolji pokazatelj da je samo islam sposoban i spreman preuzeti

odgovornost za spas i izbavljenje.

Između negativnog utjecaja očaja s jedne, i optimizma,

odnosno najave boljitka s druge strane, počeše se javljati razni glasnici i

pravci unutar islamskog ummeta, utrkujući se u predlaganju modusa za

spas, odnosno u zalaganju za eliminiranje svega onoga što nije u skladu s

njihovom vizijom spomenutog modusa, pri tom radeći sve ono što je u

njihovoj nadležnosti.

Postojanje raznolikosti kada je riječ o ljudskim nastojanjima

neizbježna je stvar. Mnogi time najavljuju prosperitet i pogodnost

---- -- ---- - _j---31_ 3

Muhammed b. Abdullah ed-Duvejš USPJEŠAN ODGOJ

terena, međutim, to je površno i naivno shvatanje situacije, a, otuda, i greške u dijagnozi: ta raznolikosti nema mjesta u islamskom projektu. Teorija : jedan uzrok -jedno rješenje - jedan program, mora se prevazići i preći na povoljniju opciju, onu koja seže dalje od samog razmišljanja i anal ize.

Ummet se suočava s izuzetno kompliciranom etapom, nepojamnim prilikama koje nisu slične onima prije njih . Prethodne dekadence koje je ummet proživio nisu dosezale dotle da se sruši prepreka između njega i din-dušmana, čime su musl imani, prihvatajući način života nevjernika, postajal i njihovi sljedbenici. U tim etapama vladao je islamski zakon, iako je bilo izvjesnog odstupanja kada je riječ o njegovom prakticiranju, i um met se nije usudio mijenjati Šerijat donoseći štokakve zakone, ali u ovom vremenu . . .

Nove metode odgoja i informiranja kao proizvod savremenog doba imale su velikog aktivnog udjela u formiranju i oblikovanju misli savremenog muslimana, a krajnji je rezu ltat bio: repulzivan spoj kulture Zapada i Istoka.

Problem koji ummet sada trpi mnogo je više od samog širenja javnih grijeha i javnog zapostavljanja islamskih propisa, iako je to samo po sebi dovoljan pokazatelj neposredne opasnosti.

Stoga, sve dok islamski projekat ne preuzme na sebe potpuno redizajniranje muslimana kao individue, a l i i islamskog društva kada je riječ o islamskoj misli, shvatanju, vrijednostima i mjerama, sve dotle će ostati nemoćan u ostvarenju ciljeva kojima teži.

Ta promjena i redizajn iziskuju u laganje velikog napora u odgoj pojednica, poboljšanje mijenjajućeg kadra (misionara i reformatora) i muslimanskih masa. Prema tome, za uspješan odgoj neophodna je vel ika ozbiljnost.

Kada odgoj, dostigne ovaj stad ij i postigne taj visoki stupanj, tada će trebati još više studiranja, istraživanja, ispitivanja i razmatranja aktuelnih pril ika .

4

UVOD

Međutim, sve dok krajnje usplahirena osjećanja i zanos budu konačan cilj i doseg, sve dok se samo radi njegovog ostvarenja budu kreiral i odgojni programi, sve dotle misionarstvo neće ostvariti svoje ciljeve.

Meka, 07. 12. 1414.po Hirl:(ri Muhammerl b. Abdullah eri-Duve;J

5 5

ZNAČENJE IZRAZA "USPJEŠAN ODGOJ"

ZNAČENJE IZRAZA UUSPJEŠAN ODGOJ"

Umjesno je odmah od rediti značenje izraza uspješan odgoj, jer ograničenje m nogoznačne riječi i l i izraza tačno nam određuje polje istraživa nja i predmet rasprave .

Raspravu i jez ičke komp l i kacije u vezi s defi n icijom ovdje ćemo zaobić i . Odredit ćemo se i kazati šta podrazumijevamo pod izrazom koji ćemo često u potrebljavati u stud ij i koja se na lazi u rukama p lemeniti h čita l aca.

Krnjavo shvatanje izraza

Kada čuju izraz "uspješan odgoj", neki ljud i odmah zaokruže pogrešnu s l i ku, između osta l i h, shvataju to na s ljedeće nači ne .

Nesmijanje, odnosno vrlo rijetko smijanje

Nesumnjivo je da pretjerano smijanje u m rtvljuje srce . Kada je riječ o smijanju, ozbi ljan mus l iman u tome treba biti u mjeren . Da li pod "uspješn im odgojem" pod razumijevamo to da se odgajan ik n ikako ne smije, odnosno da se nasmije jednomdvaput u životu?

Po svojoj pr irod i, neki lj ud i vo le ša lu , i mogu li on i u ž ivotu uopće biti ozbi lj n i? Kao odgovor na to p itanje navod imo dva primjera iz života prvih generacija .

7 7


Imam Eš-Šab i b io je poznati veseljak i šalj ivdžija . Dok je jednog dana sjedio sa svojom suprugom, došao je neki čovjek i u pitao ga : "Ko je od vas Eš-Ša bi?" Eš-Šab i pokaza na svoju suprugu rekavši: "Ona ." Potom ga čovjek u pita : " Kako se zove lb l i sova žena?" "N ismo mu b i l i na svadbi", odgovori m u ovaj u čenjak.

l pored ku rioziteta po kojem je Eš-Ša bi bio poznat, Mekhu l je o njemu govorio: "N isa m sreo učen ijeg čovjeka od Eš-Ša bija ." A govoreći o sebi, Eš-Šab i je rekao: "N iko od mojih b l ižnj ih n ije u m ro zadužen, jer ja sam izmirio nj ihove d ugove; svoga s l ugu n i kada n isa m udario i n i kada se n isam skinuo pred lj ud ima."1

E I-Ea meš također je bio vel ik i veseljak i ša ljivdž ija . N eki čovjek, m is leći na njegovo zdravlje, up itao ga je: "Ka ko si zanoćio?" On donese jastuk, leže i reče : "Evo ovako." Isa je pripovijedao : "E IEamešu su jednom pr i l ikom došl i gosti i on ih je ugostio s dva komada h ljeba koja su pojel i . Potom je izn io pola snopa s lame, stavio ga na sofru i rekao: ' Poje l i ste obrok moje porod ice, evo pojedite i obrok moj ih ovaca ."' Ebu Davud e i -Ha ik u pitao ga je: "Ebu M u hammede, šta mis l i š o obavljanju namaza iza E I -Ha ika?" On odgovor i : "Može se k lanjati, a l i bez abdesta ." Potom ga je u pitao : "A šta m is l iš o njegovom svjedočenju?" EI-Eameš odgovori : "Prihvata se uz dva praved na svjedoka ." l pored toga, on je bio jedan od najpobožnij ih ljud i . Abd ul lah e i -Hurej i rekao je: "N iko n ije pobožnij i od E I -Eameša." Ebu-Bekr b . Ajjaš govorio je: "E I -Eameš bi čitao Kur'an gledajući u M ushaf, pa su ga sk lanja l i ispred njega, a on je nastavljao učiti bez greške." Jahja e i -Kattan hva l io ga je govoreći : "B io je asketa . Ustrajavao je u grupnom obavljanju mol itve (džematu), i to u prvom safu ."2

U kratko rečeno, b io je kuriozna l ičnost, a l i isto tako, bio je ozbi ljan i rad i n kada je s ituacija tako na laga l a .

l Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 4/294.2 Vidjeti: ibid, 6/226.

8


Naobrazba

Kada čuju ovaj izraz, mnogi lj ud i ga shvataj u kao odgoj u smis lu naobrazbe i u laganja truda u stjecanju znanja . Stjecanje znanja jedno je od najčasn ij i h poziva, najvredn ij ih djela, najp lodn ije polje za dje lovanje današnje is lamske omlad ine, i n i u kom s lučaju n ije dopušteno oma lovažiti njegov značaj, a kamol i ga zapostaviti, pravdajući se zauzetošću mis ionarskim a ktivnostima, i kada je riječ o uspješnom odgoju, to može samo negativno utjecati na sveukupnu ozbi ljnost.

Kad a je riječ o radnoj snaz i i skup inama koje " izgaraj u" od zanesenosti, spremnosti i lj ubomore, o lj ud ima koji su sprem n i doprin ijeti is lamu a l i ne raspo lažu vel ik im umn im potencija lom, odnosno nemaju s impatiju prema stjecanju znanja i da ljem napredovanju u tome, da l i je dopušteno zapostaviti nj i hovo učešće u davi i nj ihovu u logu potisn uti na marg inu d ruštven ih zbiva nja, i t ime im ind i rektno kazati da su bezvrijed ni , tj . da nj ima u d avi nema mjesta sve dok ne uznapreduju na polju obrazovanja?

Postoj i mnogo d rugih oblasti gdje se može čin iti dobro, pomagati vjera i učestvovati u rješava nju problema u mmeta, a u tome upravo opisan i ljud i i nj ima s l ičn i mogu b iti od vel i ke koristi . Napri mjer, potrebn i su u menadžmentu, socija lnom, human itarnom, odgojnom i mnogim d rugim polj ima, gdje n ije neophodna visoka stručna sprema. Doduše, to ih neće uč in it i mis ionarima i predvodn ic ima u poučavanju, savjetovanj u upućivanju, a l i neće ih skroz potisnuti i i sklj učiti nj ihovu u logu .

9


Okrutnost i nepokoleblj ivost

Neki lj ud i m isle da ozbi ljnost znači tvrdoću, nepokoleb lj ivost, od nosno strog odnos prema lj ud ima : neprihvatanje opravda nja i neopraštanje . U stvarnosti, to je miš ljenje on ih lj ud i koj i ne mogu uspostaviti ravnotežu između teoretskog i praktičnog shvatanja: povode se samo za nestvarn im primjerim a . Stoga su neki lj ud i omi ljen i u društvu, a d rugi nepoželj n i . Uspješan odgajatelj jeste onaj čovjek koj i nastupa i lj ude tret ira kao da su d io njegovog tije la . Ne odstupa od svojstava koja su kras i la njegovog Pos lan ika, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem. "Došao vam je Poslanik, jedan od vas, teško mu je što ćete na muke udariti, jedva čeka da Pravim putem pođete, a prema vjernicima je blag i milostiv." { Et-Tevba, 128) Tu je i s ljedeći ajet: " . . . samo Allahovom milošću, ti si b lag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njma. A kada se odlučiš, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista vol i one koji se uzdaju u Njega." {Alu l m ran, 159)

I sto tako, uspješan odgajatelj n ije pasivan i b lagost ne razumije pogrešno: ne smatra da se lj ud ima treba popustiti kada su u pita nju zabranjene stvari, tj. zabra njene potrebe i strasti. Čovjek kojem su objavljen i gore naveden i ajeti bio je pos lan ik koji je pozd ravljao b lagost i podsticao na nju , a l i mu je l i ce pocrvenje lo kada m u je prišao neki m lad ić, jedan od njegovih s ljedben ika i ashaba, t ražeći da mol i za njega jer je osjetio uznemirava nje mnogobožaca; on je taj ko je bojkotirao troj icu ashaba i tražio od osta l i h m us l imana da ih bojkoti raju .

10


Ispravno poimanje izraza "uspješnost" i "ozbi ljnost"

Navedeni primjeri nose samo neke poruke u vezi s ozbi l jnošću, stoga smo i rekli da je to nepotpuno, a ne pogrešno shvatanje. Oni n isu predmet ove stud ije. Ozb i ljan čovjek d u boko u sebi pothra njuje c i lj . Njegova je briga dobrobit d i n i- is la ma, u to u l aže svoj trud. Taj je ci lj : istinski, javno i tajno, ponizno i iskreno obožavanje Al laha, dže l le ša nuhu, strah od Njegove kazne i nada u Njegovu mi lost. Čovjek koj i stremi tom ci lj u mnogo se mol i, posti, čita Kur'an i ve l iča Svevišnjeg A l l aha . Požrtvovan je u stjeca nju šerijatskog znanja i njegovoj primjen i . Hrabar je, ozbi ljan i spreman da u određen im situacijama donese od lučujuće zaključke . U kratko, to je rad ina-produ ktivna l ičnost.

Zaustavit ćemo se kod rada i njegove važ nosti, jer je rad jed no od najvažnij i h svojstava ozbi ljnog čovjeka.

Rad - opća potreba

Al lahov, dže l le šanuhu, u sta ljen i zakon na ovome svijetu govori nam da je opstanak i uspjeh zagarantiran samo rad i nom čovjeku. Al lahovu opskrbu jedu oni koji privređuju i rade. Čak i s ljed ben ici strasti i raznorazn ih ovozemaljskih sistema moraju rad it i , i samo ta ko mogu postići ono što žele. Pa šta je tek s mus l i manom, koj i obožava Al laha, dže l le ša nuhu? ! Vid imo da privatn i poduzetnici u pošljavaju samo rad inu , prod uktivnu osobu. l kada je riječ o njegovom za laganju , mjerodavni su i zvještaj i, on i su najbolj i pokazatelj njegove prod uktivnost i . Također n i d i rektor javne ustanove neće u posliti osi m radinog s lužben ika . Mjeri la i sta n dardi, kako s lužbeni ta ko i nes lužben i, kod njega su vezan i za rad i uč inak s lužben ika. Ponekad čujemo da je direktor određene

! J 11


ustanove, nakon što se prese l io na d rugo rad no mjesto, sa sobom poveo i neke svoje s l užben ike . Zašto? Jednoglasno, zato što su s lužbenic i rad i n i, produktivn i . Dakle, rad je opća potreba i opće mjeri lo određivanja kva l itete. Svi na rodi, on i koj i su nesta l i i buduća pokoljenja, te on i koje je h istorija zapisa la na svoje stran ice - svi su opsta l i i svoja dostignuća ostvar i l i isključivo radom: h istorija na svoje stran ice još n ije počela b i lježit i podvige l ijenog naroda .

Časni Kur'an i djelo

Čitajući Kur'an, naći ćemo da je djelo posebno naglašno i da je veoma važna stvar u ž ivotu . Kada je riječ o tome, umjesno je podsjetiti na s ljedeće stva ri .

P rvo, čovjek mora objedin it i vjerovanje i djelo; u više od pedeset ajeta spomen uto je vjerovanje zajedno s činjenjem dobrih dje la . Pos lan ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, rekao je : "Iman (vjerovanje) sastoji se iz sedamdeset i nekoliko ogranaka. Najviši je svedočenje da nema drugog boga osim Allaha, a najniži je uklanjanje prepreke s puta; i stid je dio imana. "3 N ije l i ovo samopotvrda vrijed nosti i važnosti dje la u is lam u !

D rugo, ako s e vjerovanje n e potvrd i djelom, tada je priz ivanje vjerovanja samo prazan govor koj i za sobom povlači kaznu ; U zvišen i kaže : "Neki beduini govore: 'Mi vjerujemo!' Reci: 'Vi ne vjerujete, ali recite: 'Mi se pokoravamo!' jer u srca vaša prava vjera još nije ušla. A ako Allaha i Njegovog Poslanika budete slušal i, On vam nimalo neće umanjiti nagradu za djela vaša.' -Allah, uistinu, prašta i samilostan je. Pravi su vjernici samo oni

3 El-Buhari (9) i Muslim (35).

12


koj i u Allaha i Poslanika Njegovog vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Al lahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni !" (E I -Hudžurat, 14-1S)

Treće, l ijep, odnosno ružan ishod pojedinca i zajed n ice na ovom svijetu zavisi od djela; Svemogući A l lah rekao je: " .. . na Dan kad ih patnja i odozgo i odozdo obuzme, melek rekne: ' Ispaštajte za ono što ste radi l i ! "' ( E I-Ankebut, SS) B lagoslov i opskrba jesu još ovosvjetska nagrada čovjeku za dobra djela : "A da su stanovnici sela i gradova vjeroval i i grijeha se kloni li, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slal i . . . " (E I-Ea raf, 96) Da kle, nagrada i l i kazna na ovome svijetu zavisi od dje la : ako je dje lo dobro, s l ijedi nagrada; ako je djelo loše, s l ijedi kazna.

četvrto, čovjek će na Sudnjem danu odgova rati za dje lo; s t im u vezi Al lah, džel le šan u hu, rekao je : "Da Allah hoće, učinio bi vas sljedbenicima jedne vjere, a l i On u zabludi ostavlja onoga koga hoće, a na Pravi put ukazuje onome kome On hoće; i vi ćete doista odgovarati za ono što ste radi l i .'' (En-Nah l, 93)

Peto, dobijanje nagrade na onome svijetu (ci lj kojem vjern ici streme i zbog kojeg se dobri natječu) zavisi od dje la ; o tome nam govori s ljedeći ajet: " . . .i nj ima će se doviknuti: 'Taj Džennet ste u nasljedstvo dobil i za ono što ste čini l i ! "' (E I -Earaf, 43)

Šesto, kazna u džehennemskoj vatri us l ijedit će zbog loših dje la ; Svevišnj i All ah kaže: " . . . a oni koji budu zlo čini l i , u vatru će naglavačke biti gurnuti: 'Zar se već kažnjavate za ono što ste radi l i?"' (En-Neml, 90) A tada će tražiti da budu vraćeni na ovaj svijet, a l i povratka im neće bit i . Potom će mol it i da i m se dopusti da uč ine koje dobro djelo: "Da nam je zagovornika kakva, pa da se za nas zauzme il i da nam je da budemo vraćeni, pa da postupimo drukčije nego što smo postupil i !" ( E I-Ea raf, S3) Ovo će

u 13


reći zato što će tek tada shvatiti vrijednost dje la i nj ihove u loge u ž ivotu, i što će shvatiti da ih je kazna snaš la up ravo zbog počinjenih djela .

Sedmo, razmiš ljanje o kur'a nskim ajetima i osjećanja koja su rezu ltat tog razmišlja nja stva ri s u koje se trebaju pretočiti u radnu energij u; Uzvišeni je A l lah rekao : "U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana jesu, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojeći i sjedeći i ležeći Al laha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. 'Naš Gospodaru, Ti nisiovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri! Naš Gospodaru, onoga koga Ti budeš u vatru ubacio Ti si već osramotio, a nevjernicima neće n iko u pomoć priteći. Naš Gospodaru, mi smo čuli glasnika koj i poziva u vjeru : 'Vjerujte u Gospodara vašeg!' - i mi smo mu se odazval i . Naš Gospodaru, oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postupaka naših, i učini da posl ije smrti budemo s onima dobrima. Naš Gospodaru, podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svoj im i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ćeš, doista, Svoje obećanje ispuniti!' l Gospodar njihov odaziva im se: 'Nijednom trudbeniku između vas trud njegov neću poništiti, ni muškarcu ni ženi - vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele i koji budu iz zavičaja svoga prognani i koji budu na putu Mome mučeni i koji se budu borili i poginuli, sigurno ću preko hrđavih djela njihovih preći i sigurno ću ih u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uvesti; nagrada će to od Allaha biti. - A u Allaha je nagrada naj ljepša."' (Alu l m ran, 190-195) lako je razmiš ljanje o A l lahovim, dže l le šanuhu, stvorenj ima i traženje Njegove m i losti dobro dje lo za koje mus l iman ima nagradu, A l lah, džel le šanuhu, lj ude neće nagrad iti zbog samog razm išljanja, odnosno pu kog traženja m i losti, već će ih nagrad iti zbog djela koja se ogledaj u u vjerovanju, pod nošenju nedaća, borbi i smrti na A l l ahovom putu .

! 14 14


Osmo, običan savjet, dojam koji se ostavi na s lušaoca i stra h od Al laha, dže l le šan u h u, i sto tako trebaju se pretočiti u rad n u energiju; govoreći o pokorn im robovima, Uzvišeni kaže: "Oni su zavjet ispunjaval i plašeći se Dana čija će kob svuda prisutna biti, i hranu su davali - mada su je i sami željel i -siromahu i siročetu i sužnju. 'Mi vas samo radi Allahovog l ica hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo! Mi se Gospodara našeg bojimo, onog Dana kada će l ica smrknuta i namrgođena biti.111 ( l nsan, 7-10) Strahovanje od Sudnjeg dana i njegovih strahota n ije samo u nutarnji osjećaj, već on potiče na dje la , i tada čovjek daje hranu lj ud ima iz dobročinstva prema nj ima i lj u bavi prema A l lahu, džel le šan u h u . Govoreći o melekima i drug im stvorenj ima koji M u čine sedždu, Svemogući Al lah kaže : "Allahu se klanja sve živo na nebesima i na Zemlji, u prvom redu meleki, i oni se ne ohole, boje se Gospodara svoga, Koji vlada nj ima, i čine ono što im se naredi." ( En-Nah l, 49-50)

Deveto, d in i- is lam prezire onaj govor koji dje la ne potvrđuju; Svevišnj i A l lah rekao je: "O vjernici, zašto jedno govorite a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite riječi koje djela ne prate!" ( Es-Saff, 2-3) Neposredno pos l ije ovih ajeta s l ijede Al lahove riječi : "Allah vol i one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su bedem čvrsti." ( Es-Saff, 4) Za ista, Al lah, dže l le šan uhu, vo l i one koji se trude i koji se bore.

Hadis i djelo

Ako znanje kao najviši stupanj ibadeta ne rezu ltira dje lom, tada je ono z lo od kojeg se treba traž iti utočište kod Al laha , džel le šanuhu . Resu l u l l ah, sa l l a l l ahu a lejhi ve se l lem, mol io je: "Moj Gospodaru, utječem Ti se od neskrušenog srca, molbe

5 15

Muhammed b. Abdullah ed-Ouvejš USPJEŠAN ODGOJ

kojoj se ne udova/ja, nezasitne duše i beskorisnog znanja! Tebi se utječem od ove četiri stvari. "4 Glavna preokupacija mus l imanatreba biti dje lo . Stoga nas je Vjerovjesnik, sal la l l ahu a lejh i ve sel lem, poučio da za bolesn i ka mol imo ovim riječ ima: "Moj Gospodaru, izliječi toga i toga Svog roba kako bi neprijatelje Tvoje ubijao ili na molitvu išao!"5 Neki je čovjek upitao Poslan ika,sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem: "Kada će n astu piti Sudnj i dan?" Pa ga je Resu lu l l ah, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, odgovarajući na postavljeno pitanje, u p itao : "A šta si pripremio za Sudnji dan ?"6 N ije l iVjerovjesn ik, sa l la l l ahu a lejh i ve se l lem, t ime ht io potaknuti ashabe na to da nj ihova nastojanja u ž ivotu i brige budu usmjere na dje lo? ! Najbolj i pokazatelj istin itosti gornje konstatacije jeste Pos lan i kov, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, ž ivotopis. Na ime, rad je bio Pos lan ikova, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, preokupacija, nastojanje i navika . Pozivao je pojedince i p lemena, nadn ičio, s luž io svoj na rod na skupovima, od lazio u Ta if, prese l io u Medinu, u njoj se borio, iz nje poduzimao ratne pohode i dočekivao delegacije. Ako bismo tu konstataciju željel i potkrijepiti dokazima iz sire, Resu lu l la hovog, sa l la l l ahu a lejh i ve se l lem, ž ivotopisa, tada bismo mora l i nap isati čitavu jednu studiju, jer sav Vjerovjesn ikov, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, ž ivot bio je protka n radom.

4 Et-Tirmi7i (3482) i En-Nesai (5442). 5 Ebu Davud (3107) i El-Hakim, 1/344 i 549. 6 El-Buhari (3688) i Muslim (2639).

6 16


Islamski učenjaci i rad

O tome da su is lamski a utoriteti poziva l i u rad, ovdje ćemo govoriti kroz sljedeće tri tačake.

P rvo, učenjaci su shvata l i pozicij u rada u i s lamu; dje lujući, on i su poziva l i u rad i posvećiva nje praktičnom životu . Po nj ima,znanje i rad ne mogu jedno bez d rugog. Štaviše, u svoj im oporu kama na sa mrtnoj postelj i savjetova l i su učen ike da rade prema onome što su nauč i l i . Pisa l i su čitava poglavlja o odnosu učitelja i učen ika prema radu . Hat ib e i -Bagdadi u jed noj svojoj knj iz i naslovio je poglavlje : Znanje iziskuje rad. Hafiz Ibn Asakir nas lovio je poglavlje : Preziranje onoga ko ne radi prema onome što zna. Ebud-Derda, rad ija l l ahu a nhu, govorio je : "Najviše se p laš im da m i na Da n polaganja računa ne bude rečeno: 'Znao s i , i da l i s i rad io shodno znanju koje si imao?"'7 Također je govorio: "Najgoričovjek kod A l laha na Sudnjem danu bit će učenjak čije je znanje bi lo beskorisno."8 M uaz b . Džebel, rad ij a l l ahu a n hu, lj ude jeupozoravao govoreći im: "Možete radit i šta hoćete nakon što naučite, a l i znajte da vas A l lah neće nagrad iti zbog vašeg znanja, sve dok ga ne prim ijenite."9 Hasan e l-Basri jed nom je pri l i komrekao : "Onaj ko ljude nadmaši u znanju najpreči je da ih nadmaši u dje lu . "

Kada je riječ o tome, Abd u l me l i k b . Idris e i -Haz i ri spjevao je s ljedeće stihove : "Znanje ne koristi onome ko ga nosi,/sve dok se ne pretoči u dje lo i vrl i ne./Po meni, isto je neprim ijenjene znanje/i na maz onoga ko abdest uzeo n ije ./Prema z nanju svome

7 Ed-Darimi (263) i Ibn Abdulbcrr u djelu Džamiu bejanil-ilm, 2/6.8 Ed-Darimi (262). 9 Ed-Darimi (260) i Ibn Abdulberr u djelu Džamiu brjanil-i!m, 2/6.

17


postupaj i dostojan ćeš biti,/i n i kako se ne zadovolji gub ljenjem dostojanstva svoga ."10

Drugo, naučna pitanja koja čovjek ne može pr im ijen it i jesu sušta teorija; na to se ne treba gu biti vrijeme, n it i se na to usredsređivati, to se u sta rtu ignori ra . S t im u vezi imam Eš-Šatib i rekao je : "Bavljenje pitanj ima koja ne rezu lt i raju dje lom prokupacija je stva r ima za koje ne postoje šerijatski dokazi . Pod radom podrazum ijevam dje la srca i dje la udova koje Šerijat na laže. Dokaz za ovo jeste s ljedeća šerijatska i ndukcija iz koje vid imo da Zakonodavac zapostavlja sve ono što ne rezu lt ira djelom koj im je obvezn ik zadužen."11 Onaj ko želi više i nformacija u vezi s t imtreba pogledati njegov zaklj uča k iz devetog predgovora dje la EIMuvafekat, gdje je govorio o stjecanju znanja i njegovim b lagodatima .12 Posvećiva nje paznJe l ancima prenosi laca(sened ima) i bavljenje nj ihovim raz l i kama, a zapostavlja nje tekstova had isa nije praksa uspješn i h učenjaka koj i stječu znanje želeći ga prim ijen it i . P itanje kao sušta h ipoteza, odnosno ono koje ne rezu lt i ra djelom ne zas lužuje da se na njega uopće odgovori . Neki je čovjek u pitao Ubejja b . Ka 'ba, rad ija l l ahu a n h u : "O Ebu M unz ire, šta kažeš u vezi s t im i t im pitanjem?", na šta mu je U bejj odgovorio: "Si nak moj, je l i se to o čemu pitaš već desi lo?"

"N ije",

odgovori ovaj, pa mu Ka'b reče : "Ako je tako, onda me ostavi na m iru, a a ko se pa k dogodi, dođi da razm išljamo o mogućem odgovoru." 13 Mejmun je u pitao Ibn Abbasa, radija l l ahu an hu, otome kako će postupiti čovjek kojeg zateku dva ramazana, a Ibn Abbas ga u pita : "Je l i se to nekome već desi lo?" Mejmun odgovori :

10 Ibn Abdulberr u djelu Džamiu bejanil-ilm, 2/4-9. l l Vidjeti: El-Muvafekat, 1 /3 1 .12 Vidjeti: ibid, 1 / 53-61.13 Ed-Darimi (149).

18


"N ije ." Tada Ibn Abbas, rad ija l l ahu anhu, zaključ i : "Ne izaz ivaj nevolju ako se već n ije dogodi la?"14

(Na pomen a : čak i on i učenjaci koji odgovaraj u na h ipotetična pitanja, odgovaraj u iz raz loga što smatraju da će se onaj koj i pita nekada naći u takvoj situacij i , te mu daju potrebne i nstru kcije koj ih će se d ržati kada to bude potrebno. )

Treće, životopis i stavovi učenjaka najbolj i su pokazatelj da su on i š i r i l i šerijatsko znanje, korist i l i lj ud ima, rješava l i nj ihove potre be, zastupa l i nj ihova prava, odvraća l i od svih za la, popravlja l i narode i v ladare, bori l i se na prvim borben im l i n ija ma, u nj ihovim životopis ima za sve to na laz imo nepobitne č injenice.

Bud ući da smo govori l i o radu , tj . o dje lu njegovoj važnosti, to će možda neke lj ude ponu kati na s ljedeće pitanje : kakve veze ima rad s uspješnim odgojem? A na to možemo odgovoriti ovako: rad je temelj ozbi lj nosti i najveća od l ika ozb i lj nog, uspješnog čovjeka, odnosno ozbi ljne, uspješne zajedn ice. štaviše, skoro da se ne može naći izražen ije svojstvo kod uspješnog čovjeka od ovog svojstva .

Pored svega toga, pod izrazom "rad" ne m islimo na sva ki rad, već na onaj produ ktivn i čij i p lodovi idu u korist b lagoslovljenoj misij i pozivanja u d in i - is l am. Produktivan rad sam po sebi n ije dovolj an da svoga vlasn ika uvrsti u uspješne, ozbi lj ne lj ude. Da bi se čovjek uvrstio u tu kategoriju lj ud i, njegovo djelovanje mora biti na odgovarajućem n ivou . N ije nepoznato da dva čovjeka mogu obavljati isti posao, a l i ga jedan od nj ih dvoj ice obavlja mnogo produ ktivnije i prednjači nad d rugim. Prioritet odgajatelja postao je proizvesti ozbi lj nu, produ ktivnu generaciju i osigu rati standarde za uspješan odgoj, rad i produ ktivnost, i zato osjeća mo da je odgoj

1" Ed-Darimi (1 54).

19


u is lamskom ummetu postao produ ktivan, da ostvaruje svoje c i ljeve.

20

DOKAZI ZA USPJEŠAN ODGOJ


Svrha i znacaJ uspješnog odgoja d uhovnom buđenju nalaže da svoju odgoj n u brigu stavi na prvo mjesto, i to u sk ladu s ispravnošću njenih nastojanja i p rioriteta . Uspješan odgoj treba biti n eodvoj iv epitet odgojnog programa kada je riječ o razvija nju i š irenj u sahve. Između osta l i h, s ljedeći dokazi ukazuju nam na vel i ku potrebu ozbi ljnom pristupu odgoju .

Uspješan odgoj - put ispravnih prethodnika

To je put vjerovjesn ika i učenjaka koji su živje l i posl ije nj i h . To je praksa i našeg Pos lan ika , sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, koju Al lah, dže l le šanuhu, u Svojoj Knj iz i spominje u više ajeta : "On je neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bi l i u očitoj zabludi." ( E I-Džuma, 2) Te u ajetu : "Al lah je vjernike mi lošću Svojom obasuo kad im je jednog između njih kao poslanika poslao, da im riječi Njegove kazuje, da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bi l i u očitoj zabludi." (Alu lmran, 164)

D in i-is lam pojavio se i proširio na rukama prvih gene racija koje je odgoj io Muhammed, sa l la l l ahu a lejh i ve sel lem. B i l i s u predvodn ici u b itkama, namjesnici u pokraj ina ma, nadležni u up ravi i sudstvu . Kada se Arapski poluotok odmetnuo od is la ma, ta je skup ina osta l a privržena vjeri . štaviše, upravo on i A l lahovom,

' . j 21 21


dže l le šanu hu, voljom, ima l i su presudan značaj u vraća nju Arapa u okri lje i s l ama . U isti nu, ova generacija, koja se od l i kuje nad ummetom, najbolji je dokaz da je uspješan odgoj ustvar i Pos lan ikova, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, pra ksa . Potonje generacije ovog u m meta može spasiti samo ono što je spas i lo prve generacije . Pos lan ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, susretao se s Dži bri lom, koj i ga je poučavao Kur' anu, i tom je pri l i kom bio brži da učin i dobro od vjetra poslanog.1 Vjerovjesnic i su predvodn ici lj ud i imis ionara, ne samo u obred ima i ophođenju, već u cje lokupnom mis ionarskom poduhvatu i nač inu popravljanja d ruštva . Nakon smrti vje rovjesn ika učenjaci su preuze l i tu odgovornost na sebe. Svoj im su učenic ima oporučiva l i druženje s učen im stoga što su znal i da u loga učenjaka prevazi laz i značaj sredstva za prenošenje znanja i i nformacija.

Pročitajte ove l ijepe lbnu i-Mu barekove stihove : "O ti koj i stječeš zna nje,/dođi Hammadu b . Zejdu,/nauči b lagost i nauku, pa to utvrd i ,/a smutnju prepusti Amru b . U bejdu !"

Ibn Siri n govorio je : "Ljudi su uč i l i kako se l ijepo ophodit i prema svijetu kao što su stjeca l i znanje saznavajući i nformacije." A Hasan el-Basri rekao je : "Neki su ljud i l ijepo ophođenje usvaja l i po god inu i l i dvije god ine dana ." Hab ib eš-Šehid oporučio je svome si n u : "Sinak moj, d ruži se s učenjac ima, usvajaj znanje od nj ih i ponašaj se kao on i, u isti nu , to mi je najd raže od tebe." U Ebu Zejdovoj posla n ici Hil'jetu talibil-ilm stoj i da su učenjaci oporučiva l i m lad ić ima koji poče l i stjecati znanje da nauče s ljedeću kasidu kadije E I-Džerdžan ija : "Govore mi da potišten sam a samo su,/vidjel i čovjeka koji je zbog prizora poniženja ustuknuo ./Neću znanju dati njegovo pravo a ko čežnj i,/kada god se pojavi udovolj im ja ./Za r ću biti nesretan sadeći ga i ub i rući ponizno,/onda je

1 Vidjeti hadis u tome smislu koji s u zabilježili El-Buhari (6) i Muslim (2308).

22


s l ijeđenje neznal ica razboritije ./V id im ljude s koj ima samo pon izn i ostaju , jer ponos d uše prava je počast./Da su znanje čuva l i , i ono bi nj ih čuva lo,/da su ga srcem vel iča l i , i ono bi nj i h vel iča lo ./Ai i iznevjeri l i su ga, pa je i ono nj ih iznevjeri lo,/uprlja l i ga, i ono i m se, namršteno, osveti la."

Imam Eš-Šatib i u od l ike učenjaka ubrajao je i to d a su određenog čovjeka odgoj i l i eksperti u određenoj znanosti od koj ih je usvoj io od ređeno znanje d ružeći se s nj ima . Ovo je zato jer je takav čovjek najsposobnij i i nterpreti rati stvari koje su mu rekli i opisa l i . Tako je bi lo za vrijeme prvih generacija . Ponajprije ashabi , rad ij a l l ahu anhum: s l ijed i l i su Poslan i ka, sa l l a l l ahu a lej h i ve sel lem, i od njega usvoj i l i i teoriju i praksu, a to je, opet, posta lo nepisano pravi lo za dolazeće generacije . Ta b i in i su nastavi l i praksu koj u su zače l i ashabi s Posla n i kom, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem: i o ni su dostig l i vrhunac kada je riječ o is lamskom znanj u i mogućnosti rješavanja šerijatskih pitanja . Dovoljan pokazatelj tačnosti ove konstatacije jeste to što nećeš naći n ijednog učenjaka koj i se pročuo po obimnosti svog znanja a da n ije s l ijed io p rethod n ike -na ravno, istaknute učenjake - od koj ih je to znanje usvoj io. Skoro da n e postoji zalutala sku pina n i pojed inac koji ne postu paju prema sunnetu a da pri sebi imaju spomenuta svojstva. Upravo po tome se Ibn Hazm ez-Zah i ri negativno ist icao: znanje n ije usvajao pred učenjac ima, n iti se okit io nj i hovim ponašanjem, za raz l i ku od četverice imama i nj ima s l ičn i h is lamskih a utoriteta .2

U gore naveden im, a l i i u drugim predanj ima dokaz je da se u loga odgoja u potpu njava la preko učenjaka, nasljedn ika pos l an i ka, i da odgoj, po svojoj važnosti i vel i koj u lozi, n ima lo n ije zaostajao za znanjem koje se usvaja la i pitanj ima o koj ima se raspravlja lo .

2 Vidjeti: El-Muvafrkat, 1 /66-67.

l 23 l 23


Odgoj u Kur'anu i Hadisu

Kada je riječ o odgoju, ozbi ljnom i osjetlj ivom pitanju, u časnom Kur'an u i Had isu na laz imo brojne tekstove koji se bave tim pitanjem. I zmeđu osta l i h, o tome govore sljedeći ajeti .

Svevišnj i A l lah rekao je : "O Jahja, prihvati Knjigu snažno! - a dadosmo mu mudrost još dok je dječak bio ... " (Merjem, 12) . A l lahova naredba pos lan iku Ja hj i , a lejh is-se lam, da pri hvati Knjigu odlučno, u potpunosti se podudara s ozbi ljnošću i važnošću pravca u koj i je Jahja, a lejh is-se lam, pozivao . U tome su smis lu i riječi U zvišenog upućene M usau, a lejh is-se l am : "l Mi mu na pločama napisasmo pouku za sve, i objašnjenje za svašta. 'Primi ih svojski, a narodu svome zapovjedi da se pridržava onoga što je u njima ljepše!' A pokazat ću vam i zemlju grešnika." ( E I-Earaf, 145) Al lahovi vjerovjesnic i i pos la nic i braća su po vjeri3, i stoga A l lahovo,džel le šanuhu, obraćanje nj ima znači obraćanje našem Vjerovjesn iku, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, a obraća nje našem Resu lu l l a hu, sa l la l l ahu a lejh i ve sel lem, jeste obraća nje ummetu .

Obraćajući se Resu lu l lahu, sa l la l l ahu a lejh i ve se l lem, Svemogući je A l lah rekao: "O ti, umotan i ! Probdij noć, osim malog d ijela; polovinu njezinu i l i malo manje od nje; i l i malo više od nje, i izgovaraj Kur'an pažlj ivo, Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati." (E I -Muze mmi l, 1-4) Ibn Džerir et-Taberi, jedan od najvećih a utoriteta u tefsiru, zapisao je s ljedeće: "M ufes i ri ne gledaju istovjetno na značenje ajeta : 'Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati.' N aime, neki kažu da je značenje: objavit ćemo ti riječi prema koj ima će biti teško postupati ." Potom je naveo spojeno predanje u kojem stoj i da je Hasan e l -Basri, tumačeći ajet, rekao: "To se odnosi na rad prema Kur'anu . U istin u čovjek brzo zapamti

3 Vidjeti hadis u tome smislu koji su zabilježili El-Buhari (3443) i Muslim (2365).

24


određnu suru, a l i mu je teško rad iti prema njoj ." A Katad a se zak l injao : "Al laha m i, A l lahove riječi : 'Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati' od nose se na obaveze i na Al l ahove, džel le ša n u hu, gran i ce." Započeto iz laganje Et-Ta beri nastavlja ova ko : "Međutim, neki d rugi mufesiri to tumačenje ne pri hvataju : 'Naprotiv, ajet se odnos i na sa me riječi, tj . nj ih je teško nositi ."' Na kraju je ovaj imam zaključio s ljedeće : "Kada je riječ o ovom pita nju, naj ispravnije je kazati ovako : A l lah , dže l le šanuhu, rekao je da su Njegovi ajeti teški, i oni su onakvi ka kvim ih je Svevišnj i Al lah oka rakteriz i rao : teško se nose, teško je izvršavati A l l ahove obaveze i držati se Njegovih gran ica ."4 Da bi ovo dokazivanje b i lo jasn ijemora mo napomenuti s ljedeće: ajet je objavljen Vjerovjesn iku, sa l l a l l ahu a lejhi ve sel lem, u samom početku pos lanstva, poručujući mu da su ku r'anske poruke teške, a iz toga se ima razumijeti da Kur'an neće nositi, n iti će prema njemu rad it i iko osim ozb i lj n i, uspješni ljud i .

Govoreći o lj ud ima koj i m is le da će u Džennet uć i jer to žele, bez rada i truda, Uzvišen i kaže: 11Zar mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusil i ono što su iskusi l i oni koji su prije vas bili i n estal i? Njih su satirale neimaštine i bolest, i tol iko su bi l i uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s nj im vjeroval i -uzviknul i : 'Kada će već jednom Allahova pomoć !?' Eto, Al lahova je pomoć zaista blizu!" (E I -Bekara , 214) U m iš ljen i m lj ud ima časn i Kur'an nud i da razm isle o s ljedećem pr imjeru : 11A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili, pa nisu klonuli zbog nevolja koje su ih na Allahovom putu snalazi le, i n isu posustajal i n iti su se predaval i - a Al lah izdržljive vol i - i samo su govoril i : 'Naš Gospodaru, oprosti nam krivice naše i neumj erenost našu u postupcima našim, i učvrsti korake naše i

4 Vidjeti: Džamiul-bejall, 29/1 27-128.

25


pomozi nam protiv naroda koji ne vjeruje!111 (Alu l m ran, 146-147) U razumijevanju ovih ajeta pomoći će nam sljedeći tekst: "Ovako se A l lah , dže l le ša nuhu, obraćao prvoj generacij i mus l imana . Ovako j u je podsjećao na iskustva p rijašnj ih vjern ičkih zajedn ica . Ovako i h je u putio u Svoja pravi l a kada je riječ o odgoju odabran ih robova, koj ima povjerava zastavu i ema net d in i- is lama, vladanje po Šerijatu na Zemlj i . l to se obraćanje odnosi na svakoga ko izabere nj ihov put. To je vel i ko, d u boko i patetično iskustvo . Pitanje koje su postavlj a l i pos lan ic i (a on i kod A l laha , dže l le šanuhu, už ivaju poseban ug led) i on ih koj i su s nj im vjerova l i g las i lo je : 'Kada će A l la hova pomoć?' Zamis l imo vel ič inu iskušenja koje je moglo uzdrmati tako jake l ičnosti poput njih! Svakako, posrijedi je iskušenje koje je prep lavi lo nji hove duše, pa su postavlj a l i ovako teško pitanje . A kad a se ljud i učvrste trpeći s l ično iskušenje, tada se u potpu njuje A l lahova riječ i dolaz i pomoć: 'Eto, Allahova je pomoć je zaista blizu!' Strplj ivost u borbi jača lj ude i uzdiže i h iznad sam ih sebe, čisti ih kad im je najteže, krista l iz i ra, rasvjetljava, produb ljuje i jača vjerovanje i ž ivost. Zato borba postaje l ijepa kao biser, čak i u očima neprijatelja i protivn i ka . . . "5

Svemogući A l lah rekao je: "Zar mislite da ćete ući u Džennet, a da Al lah ne ukaže na one od vas koji se bore i na one koji su izdržljivi?" (Alu l m ra n, 142)

U s ljedeć im ajet ima časni nam Kur'an govori o ve l ikoj nepos lušnosti (dotičući se uspješnog odgoja) pri on ima koji traže borbu p rotiv neprijatelja, a l i kada im se borba naredi, sve izgleda sasvim d ru kčije : "Zar ne vidiš one kojima je rečeno: 'Dalje od boja, već mol itvu obavljajte i mi lostinju dajite!' A kada im bi propisana borba, odjednom se neki od njih pobojaše ljudi, kao što se Allaha boje, i l i još više, i uzviknuše: 'Naš Gospodaru, zašto

5 Vidjeti: Fi '{j/alil-Kur'an, 1 /21 8-219 .

26


si nam borbu propisao? Da si nas toga još neko vrijeme poštedio !' Reci : 'Uživanje na ovom svijetu kratko je, a onaj je svijet bolji za one koji se grijeha klone; i n ikome se od vas ni kol iko trun jedan neće učiniti nepravda."' ( En-Nisa, 77)

Svevišnji je A l lah naredio Pos lan iku , sa l l a l lahu a lejh i ve sel lem, strp ljenje i borbu protiv neprijatelja zajedno s iskren im vjern icima : "Budi čvrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i naveče u želji da naklonost Njegovu zasluže, i ne skidaj očiju svojih s njih iz želje za sjajem u životu na ovom svijetu ... " (E I -Kehf, 28) .

Naveden i ajeti, i ako govore o razl ičiti m temama i nose razl ičita značenja, imaju istu poru ku : uspješan odgoj vrlo je osjet lj iva i ozbi ljna stvar, i zato onaj ko za svoj životn i put izabere ovu vjeru treba biti ozbi ljan i u nju treba pozivat i . Onaj ko d in iis lam dostavlja svim lj ud ima sigu rno je dovoljno ozb i ljan , jer se bavi ozb i ljn im pitanj ima i teško breme nosi na leđima .

Kada je r iječ o uspješnom odgoju, tu su , između osta l i h, i sljedeći had is i .

Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, jednom je ashabu rekao : "Traži pomoć od Allaha i ne posustaj/"6

"Džehennem je prekriven strastima, a Džennet neugodnostima. "7 Značenje ovog ha d isa pojašnjeno je u s ljedećem preda nju : "Kada je Allah, dželle šanuhu, stvorio Džennet, naredio je Džibrilu: 'Idi pogledaj Džennet!' Džibril je rekao: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, niko neće čuti za njega a da u njega neće ući. ' Potom je Allah, džel/e šanuhu, Džennet prekrio neugodnostima, rekavši: 'Idi pogledaj Džennet!' A tada je Džibril rekao: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, bojim se da u njega neće niko ući. ' A nakon što je

6 Muslim (2664). 7 El-Buhari (6487) i Muslim (2823) .

.1 27 27

Muhammed b. Abdullah ed-Duvejš USPJ EŠAN ODGOJ

Svevišnji Allah stvorio Džehennem, naredio je Džibrilu: 'Idi pogledaj Džehennem !' Džibril je otišao i pogledao Džehennem, zatim se vratio, rekavši: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, niko ko za njega čuje neće biti njegov stanovnik. ' Nakon toga je Svevišnji Allah Džehennem prekrio strastima i rekao: 'Idi pogledaj Džehennem!' Kada se Džibril vratio, rekao je: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, bojim se da će svi ljudi u njega ući. "'8 Dakle, put do Dženneta prekriven jemnogim neugodnostima, a nj ih može premostiti sa mo ozbi ljan čovjek, otporan na nedaće i suzd ržlj iv od strasti . A kada je riječ o bolesn im strastima i už ivanjem, to je put koj im idu podruglj ivci i nemarni lj ud i, a l i njegov je kraj, za ista, grozan .

M us l iman i najbolji uzor imaju u Pos lan iku, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, a on je svakog dana mol io : "Moj Allahu, Tebi se utječem od nemoći i lijenosti/"9 Naš d ragi Resu lu l lah, sa l l a l l ahu a lejh i vesel lem, utjecao se Svevišnjem A l l ahu od ružnih svojstava, a ta ružna svojstva veći nom imaju neozbi lj n i ljud i : "To je čovjek koji je još zatočen u podnožju svoje naravi . Njegovo je srce l išeno savršenstva radi kojeg je stvoren . Takav se poistovjećuje sa ž ivotinjama . S l ičan je pastiru koj i s lobodno na pasa stoku. Preferira rahat luk i dangubu. l z ležava se na postelji nemoći i l ijenost i . N ije kao onaj kome je ponuđeno znanje pa ga je pri hvatio, koji je bl agos lovljen jer se pozabavio vlastit im izbavljenjem i s l ijed i put spasa . Žud i za svi m d rugim osim za. pokornošću Al l ahu i Vjerovjesn iku, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem. Ovakav čovjek prezire saputn ike, a l i vol i one putn i ke-namjern i ke koji idu njegovim putem", i stiče I bn Kajj i m ei-Dževzijj a . 10

8 Ebu Davud (4744) , Et-Tirmizi (2560) i .En-Nesai (3763). 9 El-Buhari (6369) i Muslim (2706). liJ Vidjeti: Miftahu dari.r-.rea'da, 1 /46.

28


Ozbiljnost - osnova u životu

Kakvi god da su njegovi c i ljevi i sm isao života, čovjek i h neće ostvariti osim ako j e u tome ozbi lj an . Trgovac neće uspjeti u trgovin i, os im ako joj pristupi ozbi l jno, danonoćno radeći pun im kapacitetom kako bi postao uspješan . Pol itiča r neće ostvariti svoj ci lj, os im ako se postavi ozb i ljno . Štaviše, lopov, od nosno razbojn ik ne može uspjeti ako ne da sve od sebe i ako nedje lu ne pristupi ozbi lj no. U pr i l ici smo vidjeti ko l i ku požrtvovanost od sebe daju promicatelji kojekakvih svjetovn ih zakona i zab ludje l ih pravaca. Ko l i ko samo vremena i žrtve daju za svoje pri ncipe ! N a rod i koj i su uš l i u h istorij u i njenom tintom ispisal i svoja ostvarenja ne bi postigl i to što jesu da su bi l i neozb i lj n i i neod lučn i . Ovo je zato jer Al l ahov, džel le šan uhu, zakon na Zemlj i glasi : uspjet će samo ozbi ljan čovjek. Da l i mi možda žel imo neka posebna pravi l a? ! M is l imo l i ostvariti svoje ci ljeve koji nadmašuju c i ljeve on ih prije nas bez više ozbi ljnosti nego što su je oni imal i?! Ko l i ko samo is lamski u m met žudi i nastoj i zauzeti vodeću pozicij u i kontrolu nad narod ima ! Al i, da l i će taj stupanj dostić i bez truda i ozb i lj nosti?

Šerijatski obredi

Postoje šerijatski propis i i obredi koji iz iskuju određenu dozu ozbi ljnosti i strpljenja . A l lah, džel le šan uhu, t im je propis ima obavezao Svoje robove, a jedan pr imjer za to jeste hadž, peta is la mska dužnost. U vezi s t im Pos l an i k, sa l la l lahu a lejh i ve sel lem, kaže: "Hadž je džihad u kojem nema borbe. "11 Dok je na hadžu,

11 Ibn Madža (2901).

29


mus l iman pod nosi mnoge teškoće i napore, a l i i pored toga, sve dok ima mogućnosti da obavi ovu dužnost, te poteškoće i napori ne oslobađaju ga obaveze . N ije l i u tome poučavanje ummeta ozbi ljnosti ! N ije li borba na Allahovom putu, u kojoj se l ije krv, gube dobra i ž ivot i obavezna cijelom u mmetu ! Ima li većeg na pora od dž ihada ! Gdje god se na lazio, od m us l imana se traž i spremnost za borb u . Ovo je zato jer: "Onaj ko umre a ne bude se borio, niti sebe bude poticao na borbu, umro je s ogrankom licemjerstva. "12

Onaj ko razmiš lja o borbi s igurno je spremn ij i pod n ijeti teškoće i napore. H rabar je, odvažan i od lučan u svoj im namjera ma. Ovdje se nameće pitanje: da li naš odgoj pri prema generaciju za dž ihad? Ako n ije tako, onda se mora izvrš iti deta lj na revizija i mora se i nterven i rati na tom polju .

Slavni i ugledni ljudi

Historija nam je zabi ljež i l a pr imjere lj ud i koj i su učestvova l i u u ređiva nju budućnosti n a roda i civi l izacija . Kako su t i lj ud i odgajan i? Otvor imo jedn u stran icu h istorije i pogledajmo.

Poslan i kov, sall a l l ahu a lejh i ve se l l em, ž ivotopis ob i luje pri l i kama kroz koje je prošla naj bolja generacija m us l imana, počevši od Erka move kuće i mekanskog perioda, pa sve do perioda poslije p reseljenja u Med inu i događaja koji su obi lježi l i to vrijeme, a sve je to, dajući uputstva mus l ima n i ma i objašnjavajući Pravi put, prat i lo objavlj ivanje časnog Kur'ana . Iz bitaka : Bed r, U hud, E I Merisi, E I-Ahzab, Tebu k i Hu nejn tadašnj i su m usl iman i nauči l i šta Al lah od nas traži u pobjedi i porazu, strpljenje u nevolji i iskušenju , popravljanje međusobn ih odnosa, postojanost u

12 Muslim (1 910).

30


riječima i dje l ima, ujed injava nje i međusobno povezivanje . . . Nj ih su neposredno odgaja l i događaji i stvarnost. Nj ihove se vrl i ne i vrijed nosti n isu mogle steći tek ta ko, jer tada bi b i le beznačajne. Po ind ividua lnoj osnovi, najbo lj i ashabi p roživljava l i su s Poslan i kom, sa l l a l lahu a lejh i ve se l lem, ono što d rugi n isu . Na mnogo mjesta u siri pročitat ćeš kako je Poslan ik, sa l l a l l ahu a l ejh i ve se l lem, s Ebu Bekrom i Omerom bio na tom i tom mjestu . l to nam govori da je za nj ih postojao poseban način pr ipreme, viši smisao od onog koj i je važio za osta le ashabe, rad ij a l l ahu anhum . Učenjaci iz redova ashaba taj su stupanj dostigl i odrica njem od rahat luka, strpljenjem i u pornošću . I bn Abbas, rad ij a l l ahu anhu , o sebi je govorio: "Ako sam znao da ću od nekog čovjeka na učiti određeni had is, išao b ih kod njega i svoj ogrtač vješao na njegova vrata . Vjeta r je nanosio p ijesak na moje l ice, i kada bi on izašao i vid io me, rekao b i : 'O Pos l an i kov amidž iću, šta te dovelo ovdje? Zašto n is i poslao po mene, ja bih tebi došao?' Odgovorio b ih : 'N ikako ! Preče je da ja tebi dođem', a potom b ih ga up itao u vezi s hadisom."13

Neka n iko ne pomis l i d a se takvo nešto moglo naći isključivo u p rvoj generacij i , to se proteglo i na neko l i ko poto nj ih poko ljenja . Tu je ž ivotopis učenjaka i predvodn ika ovoga u mmeta kroz dugu h istorij u . Fudaj l b. Gazvan kaže: "Sjed i l i smo noću : I bn Šubru ma, E l -Haris b . Jezid e i -Akli, E I -Mugira, E I -Ka 'ka b . Jezid i ja, učeći fikh, i rijetko kad smo se raz i l az i l i prije ezana za sabahnamaz ."14 Ebu Ubejd e i-Adž i ri kaže: "Upitan ko je učenij i : Vekia iliAbdu rrahman b. Mehdi, imam Ebu Davud odgovorio je: 'Vekia je učenij i , a Abdu rrahman je precizn ij i . ' Sasta l i su se poslije jacijanamaza u Medžidu l-hara m u i skladno razgovara l i sve dok se n ije

L l Ed-Darimi (570). 14 Vidjeti: Sijeru ea!amin-nube!a, 6/348.

31 31


čuo ezan za sabah-na maz." 15 Ibn Ebu Hatim je pripovijedao : "Čuosam svoga oca kako kaže: 'Kada sam prvi put otputovao da stud iram hadiske znanosti, u tuđi n i sam ostao sedam god ina . I zračunao sam da sa m pješice prešao više od sedam firseha (4 800 km), a n akon toga sam prestao računati razdalj i nu . Znao sam pješačiti od Bahrejna do Egipta. N akon toga sam pješačio do Remle, a potom u Damask, zatim u Antakiju i Tarsus, potom se vratio u H ims, zatim otišao u Rikku, i tek tada odjahao u Irak. Sve ovo b i lo je na mom prvom putovanju, u mojoj dvadesetoj god in i . "16 Abd u l lah, s in imama Ahmeda b. Hanbela, govorio je :"Čuo sam svoga oca da govori : 'Dok sam žurio raneći na učenje had isa u ha iku kod Ebu Ajjaša i nekih drugih muhad isa, mati me uhvatila za odjeću i rek la : 'Dok ezan za uči, i l i ljud i ne osva nu !"' Jahja b . Seid ei-Kattan, govoreći o svome učenju had isa, rekao je : " I z laz io sam ra no ujutro, a vraćao b ih se tek naveče." 17 l bnu iMed in i je izjavio: "Šurejk je rekao: 'Sa svoj im ocem lshakom klanjao sam h i ljadu sabah-namaza. '"18 Ibn Ebu Hatim vel i : "UEgiptu smo prove l i sedam mjeseci, i za to vrijeme n ismo poje l i n išta čorbasto. Dane smo provodi l i kod učenjaka, a noću smo prepisiva l i i u poređiva l i zapisa no. Jed nog dana moj prijatelj i ja došl i smo kod šejha, a l i nam rekoše da je bolestan . Ugleda l i smo ribu koja nam se dopala pa smo je kup i l i . Kada smo pošl i kući, došlo je vrijeme predava nja kod nekih učenjaka pa smo otiš l i na predavanje. R ibu smo nosa l i tri dana i skoro se pokvari la, pa smo je poje l i onako prijesnu jer n ismo ima l i vremena da je ispečemo." Ovaj isti učenjak govorio je : "Bez umora nema znanja ."

IS Vidjeti: ibid, 9/ 1 52. 16 Vidjeti: ibid, 1 3/255-256. 17 Vidjeti: ibid, 9/ 1 83.18 Vidjeti: El-Džamiu li ahlakir-ravi ve adabis-samia, 1 / 1 50.

32 32


l ako od današnj ih m us l imana tražimo ozbiljnost, ne moramo od nj ih tražiti da jedu prijesnu h ran u. Svijet l i pr imjer ozbi lj nosti prvih generacija može nam pos lužiti kao visoki minaret, tj . o rijent ir koj i generacije trebaju s l ijed iti i nastojati dostignut i .

Ovako ideje pobjeđuju

I s lamski u mmet prošao je kroz periode s labosti i poniženja, pa m u je Al lah, džel le šanuhu, poslao reformatore d in i is lama. Čitajuć i životopis reformatora ne možemo a da ne zapaz imo to da nj ihove ideje nisu uspjele tek tako. I za nj ihovog je uspjeha stajala jedna vel ika požrtvovanost. Sadašnju sahvu nemoguće je usavršiti bez ozbilj nog pristupa odgoj u . I s lamsko društvo pati od problematičn ih odgojn ih metoda, kontrad iktornih nastojanja i udaljenosti od onoga što Al lah, džel le šanuhu, traž i od najboljeg naroda koj i se i kada pojavio. Zato, za reorgan izaciju svega toga trebaju nad lj udski napori koj im će se neutral i z i rati postojeći nered koj i su u m inu l im godinama posijal i d in -d ušman i . Traži se osvježenje, al i ono je veoma skupo. Period s labosti i bolesti ovaj je ummet, uz Al lahovu pomoć, premostio, i stoga je, bez truna sumnje, u stanju prebrod iti i ovaj današnji period koj i je jed instven u h istorij i is lama. Preporod, duhovno buđenje i razu ltati traže u laganje vel ike energije i mogućnosti da bi odgoj bio uspješan. U tome se oslanjamo na Al laha, džel le šan uhu, a zatim na u loženu energiju i date mogućnosti .

:n 33


Mnoštvo iskušenja

Današnja se is lamska om lad ina suočava s talasom iskušenja i pojava koje odvraćaju od Al lahove, džel le šan uh u, vjere . Nevjernic i kod mus l imanske omlad ine izazivaju sumnju u is lamsko vjerovanje (akidu ), n ude im nadasve primam lj ive strasti i harame, koj i vode u ve l iku popast: m lad ićima i djevojkama se na u l icama, na razn im TV-programima, u časopis ima, na tržnicama, čak i u školskim k lu pama n ude pr imamlj ivi i nemoraln i prizor i . Govoreći o tim iskušenj ima, Pos lan ik, sal la l lahu alejh i ve sel lem, rekao je : "Iza sebe neću ostaviti veće iskušenje po muškarce od žena. 1119 Ozbi ljan pristup odgoju, uz A l lahovu pomoć, najviše pomaže u aktivi ranju one omlad ine koja se boji Svevišnjeg Al laha, bježi od grijeha, posjeduje snagu vjere, ima kontro lu i odlučnost za suprotstavljanje iskušenj ima i nji hovu pobjedu . Druga nevolja s kojom se suočavaju mus l imanski naraštaj i jeste imetak. Imetak, položaj i ugled isprečavaju se čak m is ionarima da i h odvrate od mis ije i pravca; nekada se mis ionarima ismijavaju zbog tih stvar i . U isti n u, to je iskušenje koje će vrlo teško prevazići onaj ko ne shvati ozbi lj nost ovog pitanja, koji nastupa neuspješno i bijed no. Poslan ik, sal la l lahu alejh i ve se l lem, rekao je : "Dva gladna vuka puštena u tor s ovcama ništa manje nisu opasni po ovce nego što je po čovjekovu vjeru opasna pohlepa za imetkom i ugledom. 1120 Pažlj iv posmatračna terenu, može uočiti da oko Pravog puta l utaju mnogi lj ud i koj i su skrenu l i, koj i se n i su čuval i stranputice. Proživje l i su l ud i lo t ih iskušenja, i pal i na nj ima. Mo l im Svemogućeg Al laha da nas sačuva neimašt ine nakon što nam je dao obi lje, i zablude nakon u pute !

19 El-Buhari (5096) i Muslim (27 40) . 20 Et-Tirmizi (2376) i Ed-Darimi (2730) . Et-Tirmizi je izjavio: "Hadis je dobarautentičan."

34


Nije l i krajnje opasno po m isionarstvo i s l ijeđenje Pravog puta to da vodstvo preuzmu nesposobn i lj ud i, odnosno oni koj i za taj poziv nisu d ovoljno odgojeni , od nosno o n i koji su podatn i iskušenj ima i strast ima!

Potreba islamskog ummeta za savršenom l ičnosti

Da bi bio potupun, čovjek mora biti strpljiv, staložen, p lemen it, hrabar, dosjetljiv, samopouzdan, učtiv . . . I zmeđu ostal ih, ove su osobine okosn ica potpune l ičnosti, pogotovo kada se rad i o mus l iman u . Nj ih je nemoguće steć i kroz puko poznavanje teor ije, već je neophodno i praktično se odgojit i . M isionarstvo koje se os lon i na osobu koja ne posjeduje ove osobine građevina je na staklen im nogama, i ona se svaki čas može stroval it i . Savršenstvo se ne može ostvariti puk im i štu rim uputstavima, površnošću i nepoznavanjem ljudske pr irode.

Širenje vjerskog buđenja

Hvala Al lah u, dže l le šan uhu, Koj i je dao da se sahva proširi u skoro svim d ije lovima is lamskog svijeta. To njeno š i renje nalaže usredsređivanje na odgoj iz s ljedećih raz loga.

Prvo, povećanje broja pokajn i ka; često možemo čuti da se pokajao neki umjetn ik, d i ler droge, sportista . . . , i tako se iz dana u dan sahva š i ri i povećava broj on ih koj i se vraćaju Svevišnjem Al lah u . Ma kol iko u svom pokajanju bi la ozbi lj na, ta popu lacija lj ud i još uvijek u sebi nos i odgojne propuste koji su rezu ltat nj i hove prošlosti . Tu je čitava lepeza inkompatibi l n i h manira, koje spaja jed ino to što su svi ružni i nep rihvatlj iv i . Ljud i s takvim man i rima u

35


is lamskim redovima uzrokuju od ređene negativnosti . štaviše, ponekad zauzmu vodeće pozicije na polju islamskog daveta, on i su glavn i na sije l ima: poučavaju i d rže h utbe, često se bave pitanj ima koja n i sami ne poznaju, a kamol i da ih d rugima objašnjavaj u . Ne pozivamo odbijanju takvih lj ud i, jer je A l lahova m i lost vel ika. štaviše, ne odstranjujemo one koj i su u gorem položaju od nj ih . lako vid imo da se nj ihov položaj raz l ikuje od položaja d rugih, kažemo da nemaju povlasticu da im se prepuste minberi, ne može ih se p romicati u toj mjer i . Kada ovo govorimo, ne žel imo obezvrijediti povratn ike u vjeru, već že l imo skrenuti pažnju na naš nemaran odnos spram odgoja. Postoje brojne sku pine koje imaju k l imavu prošlost, pa su se vrat i le u red . Čišćenje od loših svojstava, navika i svih d rugih negativnosti ne postiže se samim pokajanjem. Za to je neophodno u laganje ozbi lj n ih napora u odgoju koj i mora trajati odgovarajući vremenski period u kojem će takav čovjek l ičn im trudom potrti sve te negativnosti iz proš losti i nadomjestiti ih is lamskim man i rima i odgojn im vrijednostima. S Poslan ikom, sal la l lahu alejh i ve se l lem, na Hu nejnu bi le su neke novaj l ije u is lamu, i kada su prolaz i l i pored d rveta Zatu-envat koje su mnogobošci svetkovali, počel i su dovikivati : "Al lahov Poslan iče, od redi i ti nama Zatu-envat, kao što ga i oni imaju ! "21 Kada su selzraelćani spas i l i potopa i doš l i kod naroda koji obožava kipove, rekl i su : "O Musa, napravi i ti nama boga kao što i oni imaju bogove!" (E I -Earaf, 138) Jednom ashabu koji se iz zaborava zakleo Latom i Uzzaom Resu lu l lah, sal lal lah u alej h i ve sel lem, naredio je da kaže: la i lahe i l l al lah .22 Mus l iman, koji obožava samo jednog Boga, ne sumnja u neispravnost božanstvenosti Lata i Uzzaa, kamol i da ih vel iča i l i se nj ima zakl i nje . Međutim, tu je naviku ovaj ashab stekao u predislamskom dobu . Sve ovo navel i smo kao

21 Ahmed, 5/218, i Et-Tirmi;-:i (21 80) , koji tvrdi da je hadis dobar-autentičan. 22 El-Buhari (6650) i Muslim (1647).

36

DOKAZI ZA USPJ EŠAN ODGOJ

potvrd u gornjoj konstatacij i : odgoj u se mora ozbi ljno pristupiti, ne samo rad i sapi ranja grijeha iz proš losti i čišćenja od negativnosti, već rad i postavljanja čvrstih temelja koj i zaista zasl užuju da se na nj ima pothranjuju nade i očekivanja.

Drugo, š irenje sahve nalaže zauz imanje novih poz icija i ostvarivanje novih mogućnosti za davu; d rugim riječima, s društvom se mora živjeti, poziv u is lam mora obuhvatiti sve segmente života. Daije se moraju nositi s društven im problemima i uzeti aktivno ućešće u nj ihovom rješavanju . A sve to iz iskuje ozbi ljan pristup odgoju koji će p roizvesti lj ude koj i će preuzeti odgovornost za učešće na t im polj ima i koj i će se od l učno i ustrajno boriti da ostvare korist i da nadomjeste nedostatak.

Treće, š irenje sahve traži usavršavanje na naučnom, idejnom i mis ionarskom polju; to znači da se ne os lanjamo samo na n aj istaknutije l ičnosti, već da računamo i na one iz d rugih redova u mmeta, između ostal ih , studente is lamskih znanosti koji na sebe preuzimaju odgovornost za poučavanje lj ud i i uk lanjanje neznanja. Govornici omekšavaju tvrda srca, odgajatelj i se bri n u o m ladeži , učači poučavaju Kur'anu, m i lostivi vode brigu o s irot inj i, dobrovoljci skreću pažnju na opće poroke: svako ima svoju u l ogu . Ovaj je zajedn ički nastup nužan u izvršavanju zadaće koja se že l i postić i aktivn im odgojn im naporom .

Četvrto, š i renje sahve doprin ije lo j e šaro l i kosti i zvora, nj ihovoj konfrontacij i i postojanju u najm ljen ih govorn ika; to je pojed ine pokretače sahve dovelo u kovitlac i nedoum icu. Postav ljene su im zamke kada je riječ o idej i , i n iko više, ma ko on bio, n eće moći izo l i rati te i zvore, p rigušiti nj ihov glas . Jed in i n ačin da se postojeća anarh ija kada je riječ o idejama prevaziđe jeste ozbiljan pristup naučnom odgoju koj i će ljud ima ponuditi stu panj

37 37


svijesti na osnovu kojeg će moći ocijen it i razne p ravce, ideje i zauzeti stavove u vezi s davam.

Peto, š i renje sahve rezu lt ira pojavom polja za djelovanje na kojem se brzo postižu rezu ltati i ostvaruju moralne vrijednosti; to doprinosi usmjeravanju brojn ih mogućnosti u ta polja, od nosno dopušta nam zapostavljanje onih odgojn ih polja čij i su rezu ltati spori i oskudn i, a koja preferi raju mas-med ij i . Sve ide do te mjere da lj ud i idu u dvije krajnosti : jedni se klade na neuspjeh odgojnog programa, a d rugi tvrde da je već ispu n io svoje c i ljeve.

N i ko ne može osporiti učešće u tim važn im polj ima, al i isto tako, n i ko nema pravo smatrati ih jed i n im poljem za rad, odnosno smatrati to učešće pogubn i m i neplodonosn im odgojn im radom, to je neprihvatljivo.

38

PLODOVI OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU

PLODOVI OZBILJNOG PRISTUPA OGOJU

Ozbi ljan pristu p odgoju blagoslovljeno je d rvo koje daje plodove, a najvažnij i jesu s ljedeći .

Ostvarenje ubudijjeta, iskrenog obožavanja Svevišnjeg Allaha

Najveći i najvažn ij i c i lj ozbi lj nog pristupa odgoju jeste pripremanje generacije i njeno usmjeravanje ka ostvarenju glavne zadaće svi h stvorenja: iskrenog obožavanja Al laha, dže l le šanuhu, i namjesništva na Zemlj i . lbadet ima š i roko značenje i proteže se na raz l ič ite i mnogobrojne segmente u ž ivotu, a koj i, opet, predstavljaju razl ičite stupnjeve i etape u životu . Sav trud koji mus l iman u laže u ovosvjetskom životu predstavlja vid ibadeta, svejedno rad i lo se o stjecanj u znanja, njegovom ši renju, mis ionarstvu, s luženju lj ud ima - sve to u lazi u okvir ibadeta. Šejh u l- is lam izraz ibadet defin i rao je ovako : ulbadet je un iverzalan izraz za sve ono što Al lah, džel le šanuhu, vol i , i što povlači Njegovo zadovoljstvo : riječi i djela, javna i tajna." Drugim riječima, ibadet je izvršavanje obaveza (a to ljud ima ponekad pada teško) i ostavljanje zabrana (i to je ponekad teško, jer duša za t im žud i ), a sve to, opet, još teže je neodgojenim lj ud ima. Dakle, ozbi lj n im pristu pom odgoju mus l imani se prip remaj u za izvršavanje ove vel i ke mis ije i zadaće i ostvarenje krajnjeg ci lja zbog kojeg su

39


stvoren i i zbog kojeg ustvari i postoje na ovome svijetu . P lodovi koji do laze pos l ije ovog samo su ogranak ovog vel ikog ploda.

Kontinuiran i p lodonosan rad

Čovjek u ž ivotu sreće mnogo ljud i koj i su spremn i uč in iti grand iozne, al i jednokratne poduhvate . Vrlo je malo on ih ljud i koji ustrajavaju u č injenju dobrih dje la i u is lam pozivaju kontinu i rano. Odgajate lj i koj i ozbi ljno shvataju odgoj znaju da je pozivanj e u Al lahovu vjeru "maratonska trka" . Svjesn i su da to pozivanje zahtijeva da u njegovom svjetlu plan i raju svoj život i da imaj u jasan i d ugoročan p lan . Kada je riječ o prvoj popu lacij i, nj ih na djela podstiče entuzijazam il i eksplozivnost, a to obično nakon određenog perioda iz lap i . Ve l ič ina kruga i š irenje njegovog djelovanja u budućnosti, zahtijeva određen broj on ih koji ustrajavaju u dje l ima i koj i znaju da je nj ihovom Gospodaru najd raže ono dje lo u kojem čovjek ustrajava, makar b i lo neznatno i jednostavno. Jedn im kratkim obraćanjem i l i predavanjem mogu se pokrenuti ve l i ke mase da počnu č in iti djela i da ostvare ve l i ke rezu ltate, al i odgoj it i samo jednog čovjeka koj i će rad iti ustrajno, koji neće odustati ma kakvi ga uvjeti i okolnosti sprečavali - to se može ostvariti samo ozbi lj n im pristupom odgoju . Stoga je Poslan ik, sal lal lahu alejh i ve se l lem, govorio: "Budite umjereni, trudite se i znajte da nikoga od vas u Džennet neće uvesti njegova djela; a Allahu je najdraže djelo u kojem se ustrajava, makar bilo neznatno. "1 U pitan : "Koje je dje lo Al lahu najdraže?", Resu lu l lah,sal lal lah u alejh i ve se l lem, odgovorio je : "Ono u kojem se ustrajava, makar bilo neznatno." Također je rekao: "Opredijelite se

1 El-Buhari (6464) .

40

PLODOVI OZBI U NOG PRISTUPA ODGOJU

za ona djela koja ste u stanju činiti. "2 N aveden i se tekstovi neodnose samo na zi kr, namaz, post, ( iako se ponajprije odnose na to) , već se od nose na svako djelo koj im se čovjek pribl ižava Svevišnjem Al lahu .

Shvatanje vrijednosti vremena

Na kol ikom smo samo gubitku zbog traćenja vremena na stva ri ma koje nam ne donose n ikakvu korist ! To se događa čak i on ima koj i znaju njegovu vrijed nost, a o on ima koji njegovuvrijednost ne znaj u - da i ne govorimo. Nema većeg podsticaja na raspodje lu vremena i njegovo raciona lno iskorištava nje od shvatanja ozbiljnosti i ve l ič ine ci lj a . Čovjekovu dušu lome vjetrovi l ijenosti, odgađanja i želja za blagostanjem i rahatl ukom, i t im će o lujama moći odoljeti samo odlučan čovjek koj i je ozbi ljan prema sebi . Na bana lnom pr imjeru dvije vrste lj ud i, od koj ih jedna radi i ostva ruje rezu ltate, a d ruga nemarna, traži kojekakva opravdanja može se vidjeti dijametra lna i nespoj iva raz l i ka u nj ihovom odnosu prema vremenu, a samim tim i nj ihovu mogućnost njegovog iskorištavanja . Nerijetko možemo čuti da se i sta ri i m lad i ža le na nedostatak s lobodnog vremena i preoku piranost određenim poslovima . To je ža ljenje o l ičenje nj ihove neozbi ljnosti i pogrešnog odnosa prema vremenu i njegovom iskorištavanju .

Ozbiljano shvatanje interesa

Čovjek koj i se ozbi ljno odnosi p rema odgoj u ima vel ike interese i ci ljeve koji prevazi laze mnoge prividne i nterese oko koj ih

2 El-Buhari (6465) i Muslim (782) .

41


se lj ud i zabavljaju a koj i su rezu ltat površnosti i naivnosti . Čovjekov odnos p rema svakodnevn im pojavama, njegovo učešće i briga o nj ima - sve je to plod ozbilj nog p ristupa odgoj u . P rije svakog poduzetog koraka takav se čovjek preisp ituje o rezu ltatima i p lodovima koje taj korak povlač i . Samim tim, njegovo je preispitivanje presudno za postu pke i dje la. Kada je riječ o opip lj ivim ci ljevima djela, neki lj udi u lažu ogroman napor, vrijeme i imetak da ostvare nešto od čega nema n i koristi n i štete, a time, možda, omlad inu odvedu u nejasnoću i nedoumicu . I pak, a psolutno je neprihvatlj ivo stanje u kojem se poveća briga i zan imanje za pojave to l i ko da to n egativno utječe na is la mske aktivnost i . Takvo shvatanje, ma kakva bi la njegova obraz loženja, vremenom će neizbježno ostaviti negativne posljed ice koj ima n iko neće biti zadovoljan . Dovest će u pitanje ozbi lj nost c i lja a napori i i nteresi nepovratno će nestat i . Ako kritički razmis l imo o i nteresima koje preferi raju neke generacije sahve, vidjet ćemo da mnoge naše i nterese trebamo revid i rat i . Na ime, i nteresi su mnogo više od toga da budu stvar koja se tek tako treba pri hvatiti, jer vrlo je moguće da budu nečiji l i čn i stav, pokazatelj njegove n eozbi ljnosti .

Konstruktivno i ozbiljno razmišljanje

Čovjek će u poznati lj ude koji možda imaju ozbi ljne i nterese, al i oni istovremeno raskrajaju lj udsku dušu . l taj se nedostata k prevazi lazi ozbi ljn im pristupom odgoju, p lanskim radom, konstruktivn im prijed logom, savjetovanjem, od lučnošću i privrženošću pri ncip ima . Ozbi lj n i lj ud i još uvijek pogledom dosežu vel ičanstvenost c i lja i vel iči nu obaveze, pa te zamis l i pretva raju u stud iozne ideje i p lodonosan rad . Takvi ne pri hvataju da neko d rugi razmiš lja umjesto nj ih, ni to da nji hova u loga bude

42


ostvarenje već donešen ih ideja. Ideja o kopanju hendeka, zaštitnog rova oko Medine (što je jedan ashab pred ložio Resu l u l lahu, sal la l lahu alejh i ve sel lem), od nosno ideja o sakup ljanju Kur'ana u jedan M ushaf vjerovatno je jasan pokazatelj ozbilj nog i konstrukt ivnog razmiš ljanja koj i čovjeka upozorava na obaveznost učešća. Razmiš ljanje od čovjeka ne traži mnogo vremena n i napora. P lodovi i rezu ltati same ideje ne mogu se upored iti s u ložen im umn im naporom. Otuda, lj ud i s ve l ik im i ozbi lj n im interesi ma ne trebaju škrtariti kada je riječ o m is ionarstvu i pr inc ip ima investi rajući vrijeme u razmiš ljanje čij i će rezu ltat biti p lodonosan, u vrijeme koje d rugi lj ud i upropaštavaj u . Ozbi ljnom razmiš ljanju (za koje očekujemo da će doprijeti do generacije sahve) n ije kraj kod iznošenja mrtve ideje, već to je čitava stud ija i sku p praktičnih prijedloga, mogućnosti zamjene, određivanja problema i nj ihovog rješavanja. Onoga kome se ideja predoči ovo podstiče na ozbi lj nost u shvatanju osposobljavanju za razmatranje i sprovedbu .

Umjerenost u šali

Pretjerana šala pojava je koja ukazuje na pad ozbi lj nosti . Ist ina je da se ozbi ljan čovjek šal i i smije, al i je to n i t koja ga d ije l i od neozbi lj nosti u ž ivotu : čovjek u tome ne pretjeruje n iti ustrajava. Šala je nešto što dolazi samo od sebe i što ne zahtijeva posebne termine i trošenje dragocjenog vremena, kamol i da čovjek za njom traga i l i da m u bude ci lj . Takav čovjek pred očima ima riječi Uzvišenog: "Zar nije vrijeme da se vjernicima srca

smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni

ne budu kao oni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca

nj ihova, zato što je proteklo mnogo vremena, postala

43


nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici" (E l -Had id, 16), i Pos lan ikove, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l leme, riječ i : "Nemojte se pretjerano smijati, jer pretjerano smijanje uistinu umrtvljuje srce. "3

Letimičan osvrt nekih is lamskih a ktivista ovdje će vjerovatno nametnuti p itanje u vezi s ozbi ljn im čovjekom: je li dopustivo da ozbi ljan čovjek sebi pr iušti hu moristički program i l i zabavu, što u svoj program uvrštava današnja mladež? Kada na podijum stupi pobožan i učen mlad ić a njegov pri marn i ci lj (kojem stremi i po kojem ga društvo vrednuje) jeste zasmijava nje gleda laca, u što je već u ložio trud i razmiš ljanje, potrošio vrijeme u pripremi i vježbi, gdje čak iznosi i neke svoje l ične sposobnosti na osnovu koj ih će biti pohva ljen i proslavljen - tada je već riječ o opakoj bolesti koja grubo na rušava njegovu ozbi lj nost . Smatram, ovakvo poimanje šale i opuštanja raz l i kuje od poimanja koje nam je preneseno od Poslan i ka, sa l l a l lahu a lejh i ve sel lem: to se za vrijeme Resu l u l laha, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, dešava lo sponta no, to n ije bio n ič ij i poziv koj i ga je preokupi rao i koji mu je donosio slavu. Ko se ne slaže s moj im prigovorom neka navede maka r jedan s lučaj da je za vrijeme Poslan i kovog, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l leme, ž ivota neki ashab odvajao vrijeme i u lagao trud pripremajući i vježbajući h umorsitičke skečeve.

3 Et-Tirmizi (2305) i Ibn Madža (41 93).

44


Ozbiljn i programi

Postoje nužn i programi za izgrad nju, pr ipre m u i osposobljavanje l ičnosti, a ne može se zaobići n i kontin u i rana veza između ozbi lj nosti i d ubine nj ihovog pedagoškog utjecaja.

Naprimjer, stjecanje šerijatskog znanja prioritet je kada je riječ o jačanju om lad ine . Ne p restajemo na sav g las vikat i : om lad ina d io svog vremena mora provod iti u stjecanju korisnog znanja, odgojn i programi moraj u se ustroj iti tako da obl i kuju generaciju čiji će primarni ci lj i p rioritet biti naučn i prosperitet ! Naučn i prosperitet iz iskuje postojanje osobe s vel ik im ambicijama, koja će podnositi poteškoće na putu svog naučnog razvoja i usavršavanja. Kada konstruktivan i ambiciozan obrazovni program ponud imo m lad iću - da li će ga on moći prihvatiti i pod n ijeti njegov teret ako n ije kval itetno odgojen? ! Zar nakon svega toga nemamo pravo reći da je ozbi ljan pristup odgoju neophodan ! Zar nemamo pravo konstatirat i : m lad ić neće podn ijeti ambiciozan program, osim ako ne bude odgojen na ozbi ljan način . Isto možemo kazati i za ostale n užne zadaće i programe u izgradnj i is lamske l ičnosti koje mogu pod nijeti samo ozbi ljn i lj ud i .

Preuzimanje odgovornosti

Pozivanje u A l lahovu vjeru traži posebno odgojene lj ude koji će na svoja pleća preuzeti odgovornost i teške obaveze. Kako da n e bude ovako a riječ je o emanetu d i n i- is lama i dostavljanju Al lahove, dže l le šanu hu, poslan ice ! Ovu obavezu i odgovornost i sve što iz nje proiz i laz i mogu pod nijeti samo snažn i lj ud i koj i su navik l i na ozbi lj nost, u laganje truda i požrtvovanost.

45


Upravo ozbi ljan pristu p odgoju proizvod i vrstu lj ud i za koju je Resu l u l lah, sal lal lah u alejh i ve sel lem, rekao da d rž i uzde svoga konja u pripravnosti na A l lahovom putu : ako stremi zaštitnici , zas lužuje nagrad u kao da je u zaštitn ici, a ako stremi čuvanju straže, zas lužuje nagradu kao da je na straž i .4 Odnosno,s l ičn i su on ima koje je Resu l u l lah, sal lal lahu alejh i ve sel lem, opisao rekavši : "Najboljim životom živi onaj čovjek koji čvrsto drži za uzde svoga konja na Allahovom putu i jezdi na njegovim leđima, i kada god čuje ratni poklič ili poziv juriša na njemu tražeći smrt na Allahovom putu. "5 Odnosno, s l ičn i su on im lj ud ima za koje je Resu lu l lah, sal lal lahu alejh i ve se l lem, rekao: "Prvak šehida bit će Hamza b. Abdulmuttalib, i čovjek koji ode kod nepravednog vladara pa ga navrati na dobro ili mu zabrani zlo, i on ga ubije. " Ozbi ljan pristup odgoju, uz Al lahovo dopuštenje, ističe pobjedonosnu skupinu, koja će biti potpomognuta sve do Sudnjeg dana. Poslan ik, sal lal lah u alejh i ve sel lem, rekao je: "U mom ummetu postoji pobjedonosna skupina na istini, i neće joj nauditi oni koji ih napuste niti oni koji im se suprostave, sve dok ne dođe Sudnji dan a oni pobjednici. " Ovakvu jedinstvenu vrstu lju d i, ind iv idue i ko lektiv, može proizvesti samo ozbi ljan pristup odgoju .

4 El-Buhari (2887). 5 Muslim (1889).

46


Umjesna i konstruktivna kritika

Kriti ka je nužna. U is lamu je to odgojn i metod . Svaka nekonstru ktivna krit ika jeste ruši lačka; svaka neozbi ljna kritika neumjesna je . Krit iku treba uputiti, ona treba pokrenuti mis ionarske aktivnosti, od nosno korigi rati ih, a n ikako ne smije biti uzrok opstru kcije i međusobnog trvenja. Jedno od polja ozbi lj nog pristu pa odgoju jeste i odgoj om lad ine za pri hvatanje i davanje umjesne krit ike. Konstruktivna kritika ima s ljedeće karakterist ike: neposred no se tiče teme i stvarnosti, ima logički s l ijed, dostupna je onome kome je upućena, naučno je utemeljana, n ije pristrasna, bez predrasuda je i ish itrenosti, obećava poboljšanje i podložna je korekcij i . A pravi je kritičar onaj čovjek koj i razumije lj udsku slabost, ne traž i savršenstvo i bezgrešnost, n ije nepravdan prema lj ud ima, ne potcijenjuje ih i potpuno je spreman na konstru ktivno učešće d rugih u davanju krit ike. Ovo je zato jer uputiti puku krit iku može svaki čovjek.

I z prethodnog se ima razumijeti da se odgojen čovjek od l i kuje s ljedećim karakteristi kama.

Ne raduje se ružn im p rimjerima neplod ne kriti ke, o lj ud ima ne zaokružuje s l iku o lahko, ne troši snagu s besposl ičarima, ne d ruži se s pokvarenjacima pod geslom upućivanja krit ike i savjeta. Kol iko su samo česti susreti na koj ima lj ud i mis le da č ine dobro dopuštajući svakakvim lj ud ima upućivanje krit ika i ocijenj ivanje ostal ih ljud i, al i ne dajući da njega i ko ocijen i , makar mu bio najveći p rijatelj ! 6

N e d rži mnogo do krit ike one osobe kojoj je to profes ija, n i do kritike one osobe čije ponašanje i dje lo ne izaz ivaju d ivljenje i

6 Ipak, takva kritika mo�da urodi plodom, jer se istina prihvata ma od koga došla, ali se takva kritika većinom ne prihvata kao o?:biljna.

47


radost, koja n i kako ne napreduje n it i učestvuje ma u čem u . A kol iko l i j e u našim redovima on ih koji znaju samo kritiz i rati !

Ne d rži m nogo do "savršene kritike" koja od ljud i zahtijeva bezgrešnost, n it i uz ima za ozbiljno one lj ude koj i krit iz iraju za krupnu i s itnu pogrešku.

Odbacuje kriti ke koje imaj u za c i lj otkrivanje lj udskih sramota, gdje se z lonamjern i lj ud i up inju i prate kako b i kod nekoga uoči l i grešku i l i propust.

U mjesna krit ika jeste ona u kojoj nema pretjerivanja n it i podbacivanja, kojom se obično ne remete redovi n it i pravi pometnja. Međutim, čovjek ne treba zapostaviti svoju u logu i tvrd iti da je svaka njegova misao ispravna: n iko nema pravo porobiti lj udske umove, jer su lj udi rođen i s lobodn i .

Preuzimanje inicijative

J edan od brojn ih rezu ltata negativnog odgoja u mus l imanskim sred inama jeste pasivnost i odsustvo i n icijative. štaviše, i n icijativa je odsutna i kod nekih is lamskih aktivista koji očekuju da se desi čudo; ne poduz imaju n išta osi m od uporebe iz l izan ih u putstava. Tako se aktivna snaga u ummetu uguši la, a sahva se svela na razmiš ljanje i brigu nekol ic ine ljud i . Ko l i ko l i je ideja, dje la i napora koji nisu prevaz iš l i razmišljanje nj ihovog začetn ika ! Raz log tome jeste to što nj ihov začetnik n ije navikava n na i n icijativu, n i ko ga n ije učio da bude poduz imlj iv. Ozbi ljan pristup odgoju produ ktivan je samo ako je i n icijativa produ ktivna. Naime, i n icijator određene ideje il i djela rad i samostalno, ne čekajući ni od kog naredbe ni smjern ice. Dokučuje da ozbi lj nost ci lja i iskrenost djela od njega iz iskuju savjetovanje s d rugim lj ud ima i pri hvatanje nj ihovog miš ljenja, zna da to ne smije biti

48


moguća prepreka o ma kakvom je poduhvatu riječ. To ga pokreće na rad, in icijativu i razmiš ljanje, a sve to pod pokroviteljstvom savjetovanja s d rugim vjern icima, naravno, u okvi r ima preciznosti i discip l i ne .

Najadekvatnije rješenje za odgojne probleme

Na terenu imamo probleme u vezi s odgojem i od nj ih u istoj mJeri pate odgajatelji, usmjerivači generacije sahve i odgajanici . Ti problemi jesu s ljedeći : malaksalost, nerado izvršavanje, loš odnos prema izučavanju šerijatskih znanosti, nezainteresi ranost, l oše raspoređivanje davetskih podu hvata, često nepodudaranje riječi i dje la, moraln i pad, odgađanje . . . Ovo su najčešći problemi . Kao prepreku imamo i s ljedeće: neosnovano i preuranjeno prizivanje učenosti, lažno savršenstvo . . . Sve te manj kavosti do laze od jednog problema: nekval itetnog odgoja. Ozbi ljan pristup odgoju, uz Al lahovo dopuštenje, dje lotvoran je l ijek za to. Skraćivanje puta dobrim odgojem od samog početka bolje je od parčanja tih problema i nj ihovog pojedinačnog rješavanja koje je ponekad samo forma bez sušti ne : takav nas odnos prema određenom problemu vod i u detalje, ne u sušti nu .

Materijalna produktivnost i napredak ummeta

Glavna zadaća našeg u mmeta nesumnj ivo je svestrana primjena d in i- is lama i očuvanje identiteta. I pak, od njega se još zatijeva da ponudi nadomještaj za sadašnji materijal n i uspon. O tome da treba biti talenti ran u mmet, narod koj i će u pravljati sam sobom, a ne da nj ime u pravljaj u d rugi, kada će preći s etape

49


tehnološkog prosijačenja i materijalne zaostalosti na etapu krei ranja i aktivnog učešća - da i ne govorimo. Ima li veće površnosti i naivnosti od toga da u m met vjeruje da se protiv d ind ušmana može boriti oružjem koje su oni proizvel i , od nosno da savremeni rat može voditi on im prvim, zastarje l im metodama! Tako nam ne nalaže s ljedeća Božija smjern ica: "l protiv njih

pripremite kol iko god možete snage i konja za boj, da biste time

zaplašili Allahove i vaše neprijatelje, i druge osim nj ih - vi ih ne

poznajete, Allah ih zna. Sve što na Allahovom putu potrošite

nadoknađeno će vam biti, neće vam se nepravda učiniti." (E IEnfal, 60} Kako će u m met uspjeti dok u nj ih traži sreću, dok n ije kadar samostalno zarad iti pošten zalogaj ! U isti n u, ve l i k je podu hvat koj i ummet želi ostvariti, kojem stremi, međutim, da l i ć e ga moći real iz i rati i ko d rugi osim generacija koja j e odgajana na jedan kval itetan i ozbi ljan način ? !

50

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBILJNOG PRISTUPA ODGOJU

Nadam se da su prethodno navedeni dokazi i obraz loženja dovoljn i za pod izanje g lasa tražeći ozbi lj n ij i pristup odgoju , da dovoljno uvjerlj ivo govore o njegovoj n užnosti i važnost i . N ije naodmet spomenuti neke aktuelne pr imjere jer će nam on i samo povećati uvjerenje u mogućnost pre inačivanja mis l i u dje lotvornu i opip ljivu snagu . D ragi čitaoče, primjeri iz bl iske i daleke prošlosti koje ćeš pročitati na s ljedećim stran icama svjedok su da je uspješan odgoj blagoslovljeno d rvo koje, uz Al lah ovo dopuštenje, daje vel i ke plodove.

l bad et

Sa'd b. H išam b. Amir u pitao je Aišu, rad ijal lahu an ha: "Obavijesti me kol i ko je A l lahov Poslan ik, sal lal lah u alejh i ve sel lem, klanjao noću !" Ona ga je up itala: "Zar ne čitaš suru E I Muze mmi l ?" "Naravno, čitam", odgovori . Ona reče: "Allah, džel le šan u h u, na početku ove sure naredio je obavljanje noćnog namaza; Vjerovjesn ik, sal lal lah u alejh i ve sel lem, i njegovi ashabi obavljal i su ga god inu dana. Posljednj i ajet ove sure Svevišnji je Al lah zadržao kod Sebe na nebesima čitavih dvanaest mjeseci, i nakon što je objavio to o lakšanje, noćni je namaz postao

51


dobrovoljan, a bio je obavezan . . . " 1 U d rugom predanju stoj i :"Resu lu l lah, sal lal lahu alejh i ve sel lem, i ashabi obavljal i su noćni namaz god inu dana tol iko da su im noge oticale ."2 Al i i nakon objave posljenjeg ajeta Vjerovjesn ik, sal lal lahu alejh i ve sel lem, nastavio je prijašnju praksu . Naime, EI-M ugi ra, rad ijal lahu anhu, i zjavio je : "Vjerovjesn ik, sal lal lahu alejh i ve sel lem, obavljao je namaz to l i ko da bi mu stopala i l i potkoljen ice natekle. Kada bi mu neko zbog toga prigovorio, on b i samo odgovorio: 'Zar da ne budem zahvalan rob/"'3 Tu su i Aiš ine, rad ijallahu anha, riječi :"Al lahov Vjerovjesn ik, sal lal lahu alejh i ve sel lem, noću bi klanjao tol i ko da su mu stopala pucala. Govori la sam m u : 'Al lahov Poslan iče, zašto to č in iš kada ti je Al lah već oprostio prošle i buduće grijehe?', a on je samo odgovarao : 'Raduje me da budem zahvalan rob. ' Kada je ostario, klanjao bi sjedeći, a kada bi htio učin it i ruku, ustajao je, još učio Ku r'an i uč in io ruku."4 E I-Buhari iMus l im zabiljež i l i su da su Al ija b. Ebu Tal ib i Fat ima, rad ijal lahu anhum, od Resu lu l laha, sal lal lahu alejh i ve se l lem, zatraž i l i s l ugu, na šta im je naredio da prije spavanja izgovaraju subhanal lah, Al lah u e kber i e lhamdu l i l lah . Al ija, rad ijal lahu anhu, kasn ije je govorio: "Otkako nam je to Resu lu l lah, sal lal lahu alejh i ve sel lem, preporučio n i kada to n ismo propusti l i ." Začuđeni, lj ud i su ga pital i : "Ni u noći Bitke na Siffi nu?" , a on je odgovorao : "N i uoči B itke na Siffi nu ." U spješno odgojene i iskrene duše znaju da ne mogu živjeti bez ibadeta, bez te čvrste veze s Al lahom, džel le šanuhu . Kada većina lj ud i zapostavi i zaboravi Svemogućeg Al laha, on i ne zaboravljaj u svoju dužnost i vezu sa svoj im Gospodarom. Abdu l lah b. Omer, rad ijal lahu anhu, govorio je : "Za vrijeme Vjerovjesn ika,

1 Muslim (746).2 En-Nesai (1 601) i Ebu Davud (1342). 3 El-Buhari (11 30) i Muslim (2819�. 4 El-Buhari (4837) i Muslim (2820) .

52


sal lal lah u alejh i ve sel lem, živio je neki čovjek koji b i svaki svoj san ispričao Resu lu l lah u, sal la l lahu alejh i ve se l lem. lako sam bio m lad, požel io sam da i ja usnijem san kako bih ga ispričao Vjerovjesn iku, sal lal lahu alejh i ve se l lem. Jednom sam pri l i kom kasn ije zaspao u mesdž idu i sanjao da su me uzela dva meleka i odn ije la u Vatru koja je bi la savijena poput obzidbunara, a u njoj gore neki ljud i koje sam poznavao. Povikao sam : ' Utječem se Al lahu od Vatre ! Utječem se Al lahu od Vatre ! Utječem se Al lah u od Vatre ! ' Potom nas je sreo d rugi melek i rekao m i : 'Ne boj se !' To sam ispričao Hafsi, a ona Vjerovjesn iku, sal la l lahu alejh i ve se l lem. Na to je rekao : "Divan li je Abdullah čovjek, samo kada bi klanjao noćni namaz!"' Sal im je kasn ije pripovijedao : "Nakon toga je Abd u l lah

• l uS nocu veoma ma o spavao.

Znanje

U morni od putovanja; M usa, alejh is-selam, obratio se l zrae l ićanima i oni ga upitaše ko je najučen ij i čovjek na Zem lj i . Budući da n ije znao da postoji neko učenij i od njega, odgovorio je da je on najučenij i . A l lah, džel le šan uhu, u korio ga je zbog toga učin ivši nekog učen ij im od njega, i tada se zbio događaj o kojem govori sura E I -Kehf. Ubejj b. Ka'b, radijal lahu anh u, prenosi da je Pos lan ik, sal lal lahu alejh i ve sel lem, pripovijedao : "Vjerovjesnik Musa obratio se lzraelićanima, te ga oni upitaše: 'Ko je najznaniji čovjek?' 'Ja sam najznaniji', odgovorio je. Allah ga ukori, jer znanje nije pripisao Njemu, pa mu objavi: 'Jedan Moj rob znaniji je od tebe, a živi na mjestu gdje se sastaju dva mora. "Moj Gospodaru, kako ću do njega stići?', upita Musa, pa mu bi odgovoreno: 'Stavi

5 El-Buhari (3738 i 3739).

53


ribu u zembilj i pođi, a kada je izgubiš, on je tu . . . "'6 Govoreći o MusaovoL a lejh is-se lam, odlučnosti, Ku r'an kaže: "Sve ću ići dok

ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, i l i ću dugo, dugo

ići . . ." (E I -Kehf, 60) . l zbi lja, išao je sve dok n ije osjetio umor, a n ije ga osjet io sve dok n ije stu pio na opisano mu mjesto. Ovo teško putovanje M usa, a lejh is-se l am, poduzeo je ka ko bi stekao znanje, a na njem u je usvoj io svega tri stva ri . Da li danas postoje M usaovi, a lejh is-sela m, odnosno Resu l u l lahovi, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, s ljedbenic i koj i se umaraju i u lažu trud stječući znanje !

Ipak je izdvoj io vrijeme za nj ih; Ebu Hatim je pripovijedao: "Zatraž i l i smo od EI-Ka{nebija da nam čita Ma l i kovu zbi rku had isa EI-Muvettu, a on je rekao: 'Dođite ujutro . ' Odgovori l i smo : 'Tada imamo predavanje kod Hadždžadža b . M inha l a .' ' Dođite kada završite s nj im', reče. Rekl i smo: 'Al i pos l ije toga idemo kod M us l ima b. I brah ima .' ' Dođite kada završite s nj im' , reče. O pet smo mu rekl i : ' Potom idemo kod Ebu H uzejfe eiH ind ij a .' 'Onda dođite pos l ije iki nd ije' , reče. Rek l i smo: 'Tada idemo kod Arima b. N umana .' 'Onda dođite posl ije a kšama', reče . Bio je ljetn i period, i kada su bi le ve l i ke vrućine. Dolaz i l i smo kod njega noću. Pred nas je iz laz io odjeven u debel i vuneni ogrtač, a ispod n ije imao n i kakvu odjeću."7 Tri predavanja ujutro i jednopos l ije i kind ije u ljetnom periodu u davnoj prošlosti kada n isu postoja l i u ređaj i za rash lađivanje - čemu se više d ivit i : učenic ima koji su podnosi l i sve te poteškoće i l i učitelju koji im se odazvao iako n isu prista l i na term ine koje im je on ponudio. Osoba koja je spremna na naukovanje, od nosno poučavanje u ovakim uvjet ima zna vrijednost znanja i obaveza koje mu ono na laže: implementacija znanja, poziva nje u njegovu implementaciju ,

6 El-Buhari (122) i Muslim (2380).7 Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 10/260.

54


uzdizanje, čuvanje od omalovažavanja i potcjenjivanja . Ako ovo shvati, današnjoj generacij i sahve postat će jasno kol i ko m eđu nj ima postoj i lj udi spremn ih na to, i kol iko nj ih i ma d u h koj i je imao Ebu Hatim i njemu s l ičn i is lamski a utoriteti .

Izvršavanje naredbi

Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, pozvao je ashabe u Bitku na Tebuk, a l i se n isu svi odazva l i . Izosta l i su sljedeći iskreni vjern ic i : Ka'b b. Ma l ik, M i ra ra b. e r-Rebia i H i l a l b. Umejja . Kao i sve osta le, i nj ih je Poslan i k, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, u pitao u vezi s raz logom izostanka iza bitke, međutim n isu ima l i za njega prihvatljivo opravdanje . Tada je Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, zabranio mus l ima n ima da s nj ima razgovaraj�,J . U takvim su uvjet ima živje l i i kreta l i se po Med in i . Priviđa le su im se razne stvari, kao da su živje l i s duhovima . Tako je potraja lo četrdeset dana . Tada im je naredio da se odvoje čak od svoj ih su pruga. I zo lac ija i bojkot posta l i su još veći i jači . To je teško sta nje potraja lo, a njega nam Al l ah, dže l l e šanu hu, opisuje ovako : "A i

onoj trojici koja su bila izostala, i to tek onda kad im je Zemlja,

kol iko god da je bi la prostrana, postala tijesna, i kad im se bilo

stisnulo u dušama nj ihovim i kada su uvidjeli da nema utočišta

od Allaha nego samo u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi

se i ubuduće kajali, jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv

je." ( Et-Tevba, 118) U takvoj neizd r živoj situaciji Ka 'bu b. Ma l iku, rad ija l l ahu anhu, dolaz i dopis od kra lja Gassa na, u kojem traž i od njega da njemu priđe, a l i on to pismo spa ljuje i svoju stvar prepušta Al la hu . Tek n a kon pedeset noći dolaz i im o l akšanje . 8 Ovoje samo jedan od primjera uspješnog odgoja . Tako je Vjerovjesn ik,

R El-Buhari (441 8) i Muslim (2769).

55


sal lal lahu alejh i ve se l lem, odgajao ashabe, društvo koje se razvijalo i usavršavalo, to je primjer ozbi ljnosti i d iscip l i ne .

Borba

Taj mi ne pripada; Izrae l ićan i su traž i l i od svog vjerovjesn i ka da im Al lah, džel le šan u h u, nared i borbu protiv on ih koji su ih protjeral i iz domova i odvoj i l i od porod ica, i Svevi šnj i Al lah nared io im je borbu, a za nad ređenog postavio Taluta. Kada je Talut poveo one koji su m u se odazval i u pohod, Al lah, džel le šanu hu, iskušao ih je : "l kad Tal ut vojsku izvede reče: ' Al lah će vas

staviti na iskušenje kraj jedne rijeke; onaj ko se napije iz nje -

nije moj, a onaj ko se ne napije, jedino ako šakom zahvati, moj

je.'" (E I -Bekara, 249) U isti n u, onaj ko n ije kadar kontro l i rati sebe i svoje prohtjeve, odnosno sustegnuti se od pijenja vode koja teče pred nj i m, takav ne zas lužuje da se u ovako važn im p itanj ima na njega oslanja. S druge strane, onaj ko prevaziđe ovakvo iskušenje, još će više ojačati i dosegnuti visok stu panj predanosti i d iscip l i ne. Situacija je zahtijevala snažne ljude, spremne za ovakav poduhvat. Dakle, v id imo da su ovakve i s l ične situacije s luž i le kao sredstvo za odstranj ivanje neozbi ljn ih lj ud i iz red ova, tako su ostajali samo oni koje Al lah, dže l le šan u h u, opisuje n a sljedeći nač in : " . . . tvrdo su

vjeroval i da će pred Al lah izaći . . .", i On im je o lakšao put do pobjede.

Neka n iko od takvih ne ide sa mnom; nakon što su Izrae l ićani odbi l i ući u Svetu zemlju i l utal i četrdeset god ina, pos lan im je Jošua b. N un, alejh is-se lam, koj i je vidio da mora posegnuti za tradic ionaln im metodama u odgoj u . O tome nam govori s ljedeći Vjerovjesn ikov, sal lal lahu alejh i ve se l lem, had is : "Spremajući se za bitku, jedan je poslanik rekao svome narodu: 'Neka sa mnom ne

56

PRIMJERI OČEKIVANIH REZUlTATA OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU

ide čovjek koji se oženio i nije imao spolni odnos sa suprugom a želi imati odnos, niti onaj čovjek koji je sagradio kuću ali još nije krov postavio, niti onaj čovjek koji je kupio sitnu stoku ili noseće deve a čeka njihovu mladunčad!' Potom je krenuo u boj. Stigao je do jednog sela u ikindijsko vrijeme, ili u to vrijeme otprilike, pa je rekao suncu: 'Tebi je u ovo vrijeme naređeno da zađeš, a meni da se borim, moj Allahu, zaustavi ga malo!' Sunce je stalo sve dok nisu izvojevali pobjedu . . . "9 Borbu ne pod nose osim ozbi lj n i i iskren i ljud i, i ko že l i neko ovosvjetsko už ivanje, odnosno obuzet je nek im prohtjevom, odnosno borbu je potisn u o na marg inu zb ivanja, takav čovjek ne zas lužuje da se na njega os l anja u ovako teškim zadacima (oslobađanju Svete zem lje ) . A ka ko je genera cija koja se bori l a sa Jošuom, a lejh is-se lam, uspješno odgajana, njoj je Svevišnj i Al lah dao pobjedu i oni su oslobod i l i Svetu zem lju .

Poš l i b i smo s tobom; kada je Vjerovjesn ik, sa l l a l l a hu a lejh i ve sel lem, zajedno s ashabima krenuo u na Bedr da se bori protiv mnogobožaca, ashabi su prvotno mis l i l i da idu zarobit i ka ravan . Pošto je karavan izma kao, osta la je samo naoružana skup ina . Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, po običaju, konsu lti rao se s ashabima. Prvo se izjasnio Ebu Bekr, rad ij a l l ahu anhu, a l i se Poslan i k, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, okrenuo od njega, potom se izjasnio Omer, rad ij a l l ahu anhu, pa se okrenuo i od njega . Potom je Sa'd b. U bada, radij a l l ahu an hu, rekao: "Al lahov Pos lan ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, vjerovatno že l i da se m i ensarije izjasn imo: tako m i Onoga u Čijoj je ruci moj ž ivot, kada b i nam n a redio da u more zagazimo, m i b ismo to uči n i l i, kada b i nam naredio da pođemo u Berku l-gamad, m i b i smo to učin i l i !" 10 I mamje Ahmed zab i lježio predanje u kojem stoji da su neki Med i njan i

9 El-Buhari (31 24) i Muslim (1747). 1 11 Muslim (1779).

57


rekl i : "O ensarije, Resu lu l lah, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, žel i da se vi izjasn ite." Tada neki rekoše: "Al l ahov Posl an iče, mi tebi nećemo reći kao što su I zrael ićan i rek l i M usa u : 'Hajde ti i Gospodar tvoj pa

se bijte, mi ćemo ovdje ostati !' Ta ko nam Onoga u Čijoj su ruci naši životi, kada bi krenuo u Berku l -gamad, krenu l i bismo s tobom !" Ova kva generacija, koju je krasio uspješan odgoj, b i l a je sposobna dostići takva ostva renja i pobjede, a Bitka na Bed ru b i la je samo uvod u tu serij u uspjeha . Gore navedene riječi i zgovara l i su na ratištu, neposredno pred bitku, znajuć i za šta su odgovorn i . l prije nj ih postoja l i su lj ud i koji su ta kve riječi izgovara l i , a l i kada bi se pr ib l i ž i la borba, tada su govori l i : 11Naš Gospodaru, zašto si nam

borbu propisao? Da si nas toga još neko vrijeme poštedio !" (EnN isa, 77) Do riječi koje izgovaraju neodgojen i lj ud i ne drži se. Vjerovjesn ik, sa l la l l ahu a lejh i ve se l lem, konsu lt irao se sa svi m ashab ima, i tako sve nj ih u pozoravao na breme i odgovornost, jer konsu ltacija uči ozb i ljnosti i i nd ividua lnoj odgovornosti; to je bio pokazate lj povjerenja koje je Vjerovjesn ik, sa l la l l ahu a lejh i ve sel lem, u kazao generacij i koju je odgajao .

Bizantijci su zaboravi l i šejtansko došaptava nje; mus l iman ima je teško pa lo što će se suočiti s Bizantijci ma, pa su u puti l i p i smo Ebu Bekru, radija l l ahu a nhu, koji je tada izgovorio poznatu izreku : "Ha l idom b. e i -Ve l idom natjerat ću Bizantijce da zaborave šejtansko došaptavanje !" Imam Et-Taberi u svome dje lu Et-Tarih zab i lježio je predanje u kojem stoj i Ebu Bekrov, rad ija l l ahu anhu, dopis Ha l idu b . e i-Vel idu, koj i se po povratku s hadža na laz io u mjestu Hajra . U dopisu je staja lo s ljedeće: " Id i do mus l imanskog tabora na Jerm u ku, oni su tužn i i rastuž i l i su d ruge mus l ima ne, i nemoj d a se ikada ponovi to što si sada učin io ! 11 U istinu,neprijateljske snage, uz Al lahovu pomoć, neće rastuž iti i

1 1 Ebu Bekr je ovdje mislio na Halidov odla:cak na hadž be:c njegovog manja.

58


obeshrabriti n ijedan čovjek kao što ćeš to ti uč in it i . Ebu Su lejmane, neka te prate dobro i sreća ! Zadatak obavi u potpunosti, A l lah će ti dati savršenstvo. Nemoj da te obuzme samodopad lj ivost, pa da stradaš i ponižen budeš ! Ne d ivi se svoj im dje l ima ! Al lahu pripada zas luga i On daje nagradu i kaz n u ."12 Ha l id , radija l lahu a nhu,uputio se i uv id io da mora ić i putem koj im će zaobići Bizantijce, a i vremena je bi lo vrlo ma lo . U pitao je : "Koj im putem mogu stići Bizantijc ima iza leđa? Jer, ako se s nj ima sučel im, okasn it će moju pomoć mus l iman ima." Odgovori l i su mu : "Znamo za samo jedan put, a l i nj ime ne ide vojska već samo pojedinci jahači , nemoj n ipošto dovoditi mus l imane u opasnost !" On ih ponovo preu p ita, a l i mu se odazva samo Rafia b. Umejra et-Ta i, i to uz ve l i ko strah opoštovanje. Potom se Ha l id b . e i-Vel id obrati svoj im saborcima : "Vaša vjera n ije doš la u pitanje, n it i je vaše uvjerenje os lab i lo . Znajte da pomoć dolazi srazmjerno namjera ma, a nagrada srazmjerno nadanju . M us l iman ne treba bri n uti za nešto u šta se u pušta s A l lahovi m b l agoslovom." Njegovi saborci odgovoriše: "Ti si čovjek u kojem je A l lah , dže l le šanuhu, objed in io sva dobra svijeta, neka bude ka ko ti kažeš." 13 Rafia m u jesavjetovao da se dobro opskrbe vodom, da se napune i posljednje za l i he, jer predstoji pogibeljan put, i samo ga je Svemogući A l lah kadar o lakšati . Zatraž io je dvadeset vel i kih i ugojen ih deva . Ha l id mu i h je stavio na raspolaganje. Rafia ih je izg ladnj ivao tako da su jako ožednjele, pa ih je dobro napoj io . Zatim im je odsjekao usne i podvezao usta kako ne bi od luta l e na ispaš i . Potom ih je rasteretio i rekao H a l id u da može p utovati . Putovao je jašući konje i noseći teret. Svaki put kada b i se zaustavio, zaklao bi po četiri deve i vodom iz nj ihovih "rezervoara" napoj io konje, a lj ud i su p i l i vodu

12 Vidjeti: Tarihut-Taberi, 3/385. 1 3 Vidjeti: ibid, 3/408-409.

59


koju su pon ije l i . Nakon pet dana stigao je u pod ručje s vodom. 14

Ovaj je pokušaj bio vrlo smion i ozb i ljan , u isto vrijeme, to je b i lo jedino rješenje . M is l i l i neko da ovako vel iku i značajnu od l u ku može don ijeti neozb i ljan čovjek? ! U isto vrijeme, mogu l i se zamis l it i gorki rezu ltati i posljedice da se akciji n ije pr istu pi lo s ovakom ozbi lj nošću? ! Ovdje se ozb i ljnost ne ogleda samo u Ha l idovom, rad ija l l ahu an hu, stavu, već i u stavu i od lučnosti vojske koja je b i l a s nj im .

Pozivanje u islam

Najbolj i pnmJer za davet, pozivanje u islam jeste životopis vjerovjesn ika, a lejh imus-se lam, koji su svoje živote i imetke ž rtvova l i na A l lahovom putu; prvo i pr imarno pita nje kada je riječ o odnosu prema svom narodu bi lo je pozivanje u i s lam. To se može nazrijeti i iz događaja o na rodu koj i je bačen u rovove napunjene vatrom (ashabu l-uhdud ) . Također iz stava od lučnog dječaka kojeg je tadašnj i v ladar htio ub it i baca njem u bezdan, a l i ga je A l l ah, dže l le šan uhu, sačuvao, pa se vratio kod v ladara . Zatim su ga pokuša l i utopiti u moru, al i se dječa k opet vratio ž iv, došavši kod v ladara . A kada je uvid io da mora spasiti svoj narod, rekao je vladaru : "Nećeš me ubiti ako ne učiniš onako kako ti ja naredim. "15

Nakon što je prvi put izbjegao smrt, dječak je mogao potražiti d rugo mjesto na Zemlj i , i v ladar n ikada ne bi saznao da je živ, živio bi pod d ojmom da je mrtav, al i on to n ije u rad io. Isto tako, to je mogao u rad iti d rugi put, i n ije ga n išta sprečava lo da u đe u svoje mjesto, a l i je otišao izravno kod v ladara . Na kraju je svoj ž ivot žrtvovao na A l lahovom putu kako bi l jude izbavio iz mnogoboštva i

14 Vidjeti: ibid, 3/425.1 5 Muslim (3005).

60


za b lude. Ima l i u našem u mmetu neko ko je spreman na ovo l i ku žrtvu i teret !

Čednost i izbjegavanje zabranjenog

Jedan od najbolj ih pri mjera za to jeste događaj s Jusufom, a lejh is-se lam. Govoreći o ovom posla n iku, Svevišnji A l lah navod i nam primjer kraj nje čednosti . U isti nu , mis ionar koj i teži savršenstvu ima vel i ko razumijevanje prema d rugim lj ud ima . J usuf, a lejh is-se lam, bio je mlad ić (m ladost je izvor strasti ) , neoženjen, da leko od rođaka i domovine (onaj ko ž ivi s porodicom i prijatelj ima stidi se toga da on i saznaju njegovu sra motu te da padn e u nj ihovim očima; kad a je da leko od nj i h nestaje i ta prepreka), imao je status roba ( rob ne preže od čega p reže s loboda n čovjek). Da bi izazov bio još veći, žena koja ga je napastvova la bila je l ijepa i ugledna, ona je njega želje la (što isključuje teret udvaranja, traženja i straha od odbijanja ) . Ne samo to, strastveno ga je želje la i zavodi la , što u klanja sumnju d a ga iskušava i ispituje njegovu čednost. N a laz i l a se u v ladarevom sjed ištu, u svojoj kući, dobro je poznavala odgovarajuće vrijeme za nemora l i pogodno mjesto, da leko od pogleda lj ud i . Još je zatvori la vrata kako bi ih osigura la od nenadnog u pada treće osobe. Ponud i l a mu se dobrovoljno, požudno. Međutim, pored svega toga, J usuf je ostao čeda n A l laha radi, i n ije joj se predao. A l l ahovo pravo i pravo njenog m uža pretpostavio je svemu . Možemo zamis l it i kakav b i b io ishod kada b i neko od nas bio iskušan s l ičn im iskušenjem.16

1 6 Vidjeti: Revdatul11mhibbin, str. 325-326.

6 161


Uloga žene u uspješnom odgoju

Kada je Vjerovjesn iku , sa l l a l lahu a lejh i ve sel lem, data Objava i kada se zbog toga našao u teškoj situacij i, došao je kod Hatidže, rad ija l l ahu a nha, sav u p lašen . Ona mu je rek la : "Al l aha mi, Svevišnj i te Al lah n i kada neće poniz iti jer ti održavaš rodbinske veze, dočekuješ goste, pomažeš s iromašne i pomažeš isti nu !" N ije se zadovolj i l a tom utjehom već je ot iš la kod Vereke i up itala ga u vezi s t im povevši Resu lu l l a ha, sa l l a l lahu a lejh i ve se l lem, svoga muža .17 To je samo jedan od brojn i h pr imjera uspješnog odgoja .Ova uspješna žena ima la je vrlo važnu , temeljnu u logu, dajući Posl an iku, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, potporu . Ima la je status logist ike. Upravo zbog toga je zasl už i la da je Stvoritelj nebesa i Zem lje obraduje radosnom viješću koju joj je dostavio Džibri l . O tome nam govori Ebu H u rej rino, rad ija l l ahu an hu, predanje : "Džibr i l , a lejh is-se lam, došao je kod Vjerovjesn ika, sa l l a l l ahu a l ejh i ve se l lem, i rekao: 'Allahov Poslaniče, doći će ti Hatidža i donijeti posudom s umakom: hranu i piće; kada dođe, prenesi joj pozdrav od njenog Gospodara i od mene, i obraduj je da će u Džennetu imati kuću od bisera u kojoj neće biti buke ni umora. "' 18 U isti nuova kav Hatidžin, rad ija l l ahu anha, stav govori nam o s labosti nekih mus l imanki koje staju na put svoj im muževima da ijama otežavajući im raznorazn im zahtjevima i ža leći se na nj ihovo odsustvo; ta zar su on i stvoren i da im u kri l u sjede i n išta d rugo ! Jedan is lamski a utoritet, čovjek koj i osjeća ono što osjećaju i osta l i lj ud i , bio j e iz ložen iskušenj ima jer j e tvrd io d a Kur'an n ije stvoren . Kada je osjetio teret i posljed ice iskušenja, u njemu se pokrenuo osjećaj oč instva : sjetio se svoj ih kćerki koje je ostavio u domovin i .

1 7 El-Buhari (3) i Muslim (1 60). IK El-Buhari (3820) i l\Iuslim (2432) .

62

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBILJNOG PRISTUPA ODGOJU

Nakon kratkog vremena od nj ih mu dođe dopis u kojem mu naređuju ustrajnost: "Tako nam Al laha, da čujemo da si pogub ljen, b i lo b i nam d raže nego da čujemo da si izjavio da je Kur'an stvore n ." Ovakva riječi pod rške ne do laze tek tako, same od sebe. One su, u isti nu, jed instveno o l ičenje uspješnog odgoja koj im su te djevojke odgajane. Nj ihov ih je otac odgoj io da pomažu is lam i prefer iraju isti nu nad už ivanjem b lagodati očinstva na ovome svijetu . Ima le su mogućnost za prefer iranjem i odab i rom, pa su se opredije l i le za isti nu i pomaganje vjere, odnosno, za očevu smrt, jer otac će ovako osjetiti rezu ltate uspješnog odgoja i od toga će osjećaja svakodnevno imati korist, to će mu, uz A l lahovo dopuštenje, biti ve l i ka potpora . Ponavlja mo, uspješan je odgoj blagoslovljeno sta blo koje daje p lodove, i često se dešava da sam odgajatelj prije osta l i h ljud i u bere plodove toga odgoja : ko l i ko l i je učitelja koje su posavjetova l i nj ihovi učen ic i i l i i h u pozori l i na grešku i l i u kaza l i na propust i l i ih izbavi l i iz neugod ne situacije ! A učen ik takvu pozicij u n i kada ne bi zauzeo da m u učitelj n ije pružio kva l itetan odgoj; kaže se: "Ka ko čovjek postupa prema d rugima, tako i d rugi postupaju prema njemu ." Kamo sreće da odgajatelj i i učite lj i znaju da je razvoj učen ika, njegovo samosta lno razmiš ljanje, njegovo oslobađanje okova uskogrudnosti i s l ijepog s l ijeđenja ustva ri ve l i ko dobro po nj ih same, i da su oni ti koj i će prvi ub rati p lod takvog odgoja .

63

IZOSTANAK REZULTATA

IZOSTANAK REZULTATA ----- ----- -----· ·------·-·-------------.. -·--------·· · ·

Ozbi lja n pristup odgoju rezu lt i ra l ijepim p lodovima, a neozb i ljan pristup - gorkim p lodovima . Plodovi ozb i lj nog pristupa odgoj u n isu n ima lo preči da se proučavaju od p lodova koje rezu lt i ra loš odgoj, t im prije kako bi se loši rezu ltati predu h itri l i, odnosno ka ko bi se na nj i h u pozori lo, i nema potrebe da se čovjek napreže da to uoči . Samo let imičan pogled na sta nje ummeta bit će čovjeku dovoljan pokazatelj . Ovo naše nezavidno stanje n ije n išta nego odraz i gorki plod lošeg odgoja . Poštovan i čitaoče, ovdje možeš pročitati o izostanku rezu ltata kada je riječ o odgoju .

"Hajde t i i Gospodar tvoj pa se bijte . . . "

Al lah, džel le šanuhu, naredio je M usau, a lejh i s-se lam, i lzrae l ićan ima da uđu u Svetu zemlju , obavijestiviši ga da im j u je On odred io, a l i kakav je bio ishod? O tome nam govore s ljedeći ajet i : "A kad Musa reče narodu svome ( .. . ): 'O narode moj, uđite

u Svetu zemlju, koju vam je Allah dodijelio, i ne uzmičite nazad,

pa da se vratite izgubljeni.' Oni rekoše : 'O Musa, u njoj je .

nemilosrdan narod i mi u nju nećemo ući dok god oni iz nje ne

izađu, mi ćemo onda sigurno ući.'" (E I -Ma ida, 21-22) Među nj ima b i la su dva čovjeka koj ima je Svevišnj i A l lah darovao Svoju m i lost: "Dva čovjeka koja su se Allaha bojala i kojima je On darovao

milost Svoju - rekoše: 'Naval ite im na kapiju, pa kad kroz nju

65 65


prođete, bit ćete sigurno pobjednici; a u Allaha se pouzdajte, ako

ste vjernici !"' (E I -Maida, 23) Ipak, pokušaj je bio bezuspješa n, i on i su na sav g las rekl i : "O Musa, dok god su oni u njoj mi nećemo u

nju ulaziti ! Hajde ti i Gospodar tvoj pa se bijte, mi ćemo ovdje

ostati !" (E I -Maida, 24) Ča k se n isu udostoj i l i da kaž u : naš Gospoda r, jer su osjeća l i da ih se to uopće ne t iče, već se tiče M usaa i Svevišnjeg Al laha, nj ima to n ije b i lo b l isko. Najviše što su dal i jeste spremnost da uđu u Svetu zem lj u, ako je spomenuti nemi losrd n i narod napust i . A možda b i i ta spremnost nesta la onda kada zaista bude potrebna. U isti nu M usa, a lej h is-se lam, ovdje n ije bio odgovoran za ovakav stu pa nj poniženja na koji su b i l i spa l i I z rae l ićan i . Musa , a lejh is-selam, n ije ža l io truda u nj ihovom pozivanju i nastojanju da ih popravi . (Zar on n ije znao odgajati a jeda n je od odabran ih posla n ika ! ) Za neuspješnost u odgoju n ije odgovoran samo odgajate lj : odgoj obu hvata program, odgajatelja i odgajan i ka, i ako maka r jedan od t ih č lanova grubo naruši svoju u logu, odgoj neće u rod iti p lodom. Ćud l zrae l ićana n ije reagira la na M usaovo, a lejh is-se lam, za laganje u nj ihovom odgoju jer su živje l i poniženi i bijedn i pod fa raonovom vlašću koju n isu mogl i prevazić i . l , nakon što su doživje l i taj stu panj pon iženja, M usa ih se odrekao: "Musa reče: 'Moj Gospodaru, ja osim sebe imam moć samo nad

bratom svojim; zato presudi nama i ljudima grešnim !", (E I -Ma ida, 25) M us l iman se ne bio smio usuditi da pomis l i , a ka mol i daizgovori r iječi koje su izgovori l i I z rae l ićan i .

"Oni, osim malo njih, zatajiše . . . "

Jedna druga skupina lzrae l ićana traži la je od svoga vjerovjesn i ka da im A l lah, džel le ša nuhu, naredi borbu . Nj ihov ih je vjerovjesn i k upozorio da se iz lažu mogućnosti neodazivanja toj

66

IZOSTANAK REZU LT ATA

Al lahovoj naredbi . Međutim oni su ustraja l i u svom zahtjevu, i kada im je borba propisa na, mnogi od nj ih pokaza l i su ono čega pribojavao nj ihov vjerovjesn ik : "Zar nisi čuo da su prvaci sinova

lsrai lovih poslije Musaa svom vjerovjesniku rekl i : 'Postavi nam

vladara da bismo se na Allahovom putu bori l i !' 'Možda se vi

nećete boriti, ako vam borba bude propisana?' - reče on. 'Zašto

da se ne borimo na Allahovom putu' rekoše, 'mi koji smo iz

zemlje naše prognani i od sinova naših odvojeni?' A kada im

borba bi propisana, oni, osim malo njih, zatajiše. A Allah dobro

zna one koji su sami prema sebi nepravedni.'' (E I -Beka ra, 246) Ča k n i među on ima koji s u prevaz iš l i ovu prvu etapu n ije b i lo on ih koji su b i l i d ovoljno spremn i da nastave d a lje . Kada i m je A l lah, d žel le ša n uhu, postavio Ta luta za vlada ra, on i su se usprotivi l i : "Rekoše

oni: 'Odakle da nam još on bude vladar kada smo mi preči od

njega da vladamo? Njemu ni vel iko bogatstvo nije dato.'" ( E I Beka ra, 247) Potom ih Svemogući A l lah iskušava rijekom, trećom etapom na kojoj pada još jedna skupina : "l oni se, osim malo njih,

napiše iz nje." ( E I-Beka ra, 249) četvrta etapa b i la je susret s neprijateljem: "l kad je predaše, oni i oni koji su s nj im vjeroval i

povikaše: 'Mi danas ne možemo izaći na kraj s Džalutom i

vojskom njegovom !"' (E I -Bekara, 249) Kako god ovo kaziva nje ukazuje na uspješa n odgoj onih koj i su tvrdo vjerova l i da će p red Al l aha izaći, isto tako govori nam o odstustvu očekivan ih p lodova odgoja kod on ih koj i su kontinu i rano ton u l i .

Težak trenutak

Pohod na Tebuk bio je jedan od posljed nj i h Pos lan i kovih, sa l l a l l a h u a lejh i ve sel lem, ratn ih poduhvata . U njemu je bio ve l iki ispit za iskrene vjern ike . Povodom toga objavljena je sura Et-

6 7 67


Tevba, koja je razotkri la pokvarenost i n iskost l icemjera . Opisujući l icemjere, Svevišnji A l lah kaže: uoa se radilo o plijenu nadohvat

ruke i ne toliko dalekom pohodu, l icemjeri bi te slijedili, al i im je

put izgledao dalek . . . " (Et-Tevba, 42) . Potpuno su spremn i učestvovati i poći u borbu kada je pobjeda osigu rana a p l ijen l ahko dostu pan : uoni koji su izostal i sigurno će reći kada pođete da

plijen uzmete: 'Pustite i nas da vas pratimo!"' (E I-Feth, 15) Al i tu je i ispit koji će ih u potpu nosti razotkrit i : "Reci bedunima koji su

izostal i : 'Bit ćete pozvani da se borite protiv naroda veoma

hrabrog i moćnog, sve dok se ne pokori. . .'" ( E I-Feth, 16) . Dakle, neprijatelj je h rabar i moćan, i borba mora trajati sve dok se ne pokori - tu nema l ahkog p l ijena. Kada se Resu l u l lah, sa l l a l lahu a lejh i ve sel lem, vratio s Tebuka, l i cemjeri su žurno do laz i l i izvi njavajući se i iznoseći opravdanja za izostanak i za borbe. Jedan od nj ih d ošao je pokazujući lažnu pobožnost i čestitost, navodeći kao opravdanje, bajagi, svoju s labost prema Rimljankama, jer je, eto, s lab na žene: "Oslobodi me i ne dovedi me u iskušenje!" ( EtTevba, 49) l ako su ovakve spletke prolaz i le kod ljud i, to n ije moglo proći kod Onoga Koj i je tu spletku pobio rekavš i : "Eto, baš u

iskušenje su pali !" ( Et-Tevba, 49) M us l iman kojem je pružen uspješan odgoj i koj i se boj i A l la ha, pred ovim ajetom zastaje sa strahom i strepnjom, jer dokučuje d a puko pravda nje strahom od iskušenje n ije dovolj no da čovjeka uvrsti u p lejadu bogobojazn ih , mol imo Svemogućeg Al laha da nas sačuva z l i h strasti i bolesn ih prohtjeva ! U isti nu ovi pr imjeri, iako su nj ihovi akteri u osnovi b i l i ve l i ki l icemjeri i z lonamjern ici, a predstavljaju pouku on ima čija srca n isu omekšala za najd i rljivija pitanja, za srca koja nisu dosegla nj ihovu ozbi ljnost. Svaki čovjek koji ne postigne ozbi ljnost kada je riječ o određenom p ita nju n užno će zapasti u istu stva r u koju su zapal i l icemjeri koj i su izosta l i iza Bitke na Tebu ku .

68 68

IZOSTANAK REZULTATA

Odmetništvo od islama

Nakon Resu lu l lahove, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, smrti mnogi bedu in i i novaj l ije u is lamu počeli su se nadmetati ko će se prije od metnuti od is lama i pobun iti protiv Resu l u l l ahovog, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, nas ljed n ika . Nesum njivo je da je među nj ima bi lo i onih koj i su is lam prihvati l i isklj učivo iz materija ln ih pobuda, a l icemjerstvo je osta lo usađena u nj ihovim srcima . I pak, među nj i ma su bi le znatne sku pine za koje Al lah, džel le šan uhu, kaže: "Neki beduini govore: 'Mi vjerujemo!' Reci: 'Vi ne vjerujete,

al i recite: 'Mi se pokoravamo!' jer u srca vaša prava vjera još nije

ušla. A ako Allaha i Njegovog Poslanika budete slušal i, On vam

nimalo neće umanjiti nagradu za djela vaša.' - Allah, uistinu,

prašta i samilostan je. Pravi su vjernici samo oni koji u Allaha i

Poslanika Njegovog vjeruju, i posl ije više ne sumnjaju, i bore se

na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su

iskreni !" ( E I-H udžurat, 14-15) U vezi s Med injan ima i stanovn ic ima oko ln i h mjesta Svevišnji A l lah rekao je : "Nije trebalo da stanovnici

Medine ni beduini u njenoj bl izin i iza Allahovog Poslanika

izostanu i da svoj život njegovom životu pretpostave .. .'' (EtTevba, 120) . Dakle, od i s lama n isu otpa l i odgojeni m us l iman i već novaj l ije koj i n isu b i l i u potpunosti odgojen i : " . . . jer u srca vaša

prava vjera još nije ušla.'' Samo su s lab ići prihvata l i lažno pos lanstvo E I-M usej leme, Tu lejhe i E I -Esveda . U takvim su se ljud ima a ktivi ra l i predis lamski porivi čij u prljavšt inu n isu b i l i iskorijen i l i . Tako su doš l i do za ključka : čovjek je lažov a l i je koristan, i bolj i je od iskrenog al i štetnog čovjeka (Ebu Bekra, rad ij a l l ahu anhu, jer naređuje izdvajanje zekata, op . prev . ) i, odbivši obaveznost zekata, potpuno su se od metnu l i od vjere.

69 69


"Misli l i su da saveznici nisu otišli .. .''

Prve generacije ummeta odgaja l i su razn i događaji koj i su ih klasificira l i i uzd iza l i . Pomoću nj ih razotkriva l i su se i odstranj iva l i bolesni i z lonamjerni lj ud i . Pete godine po H idžri d indušmani su ku lmin i ra l i kada je riječ o izdrž lj ivost i . M ržnja i h je objedin i l a u namjeri da zatru svaki trag is lamu i m us l iman ima . Okup i l i s u se i okruž i l i mus l imane htijuć i ostvariti zadan i c i lj : sravn iti Med inu s a zemljom. A l i su d oživje l i pravu katastrofu. Časn i Kur'an opisuje nam tu vel iku zavjeru : " . . . kad su vam došle i

odozgo i odozdo, a duša došla do grkljana, i kad ste o Allahu

svašta pomišljali - tada su vjernici bi l i u iskušenje stvaljeni i ne

mogu biti gore uznemireni . . ." ( E I-Ahzab, 10-11) . U takvim momentima s labi vjern ici i l i cemjeri budu polju ljan i, a to rezu lt ira sumnjom u A l lahovo obeća nje i obeća nje Njegovog Poslan i ka, sal l a l lah u a l ejh i ve sel lem, pri bjegavanje ku kavički m metoda ma, ostavlja nje na cjedi lu , žurno traženj e dopuštenja za čuva nje imetka i porod ice . . . To su b i l i nj ihovi i zgovori, međutim u suštin i namjerava l i su pobjeći i izvući se . Da je Svevišnj i A l l ah odredio da neprijate ljske snage napadnu , oni se ne bi dvoumi l i : ne bi se odazva l i na poziv, b i lo bi to za nj ih isuviše vel iko iskušenje, i, či neći grijeh, odb i l i b i pos lušnost. Pogledajmo kako Kur'an govori o tome s l i kovito : " . . . kad su l icemjeri i oni bolesna srca govoril i : 'Al lah i Poslanik Njegov samo su nas obmanj ival i kad su nam obećaval i !'

kad su neki među njima rekl i : 'O stanovnici Jesriba, ovdje vam

nema stanka, zato se vratite !', a drugi među njima tražili su

dopuštenje od Vjerovjesnika i govori l i : 'Kuće su naše

nezaštićene!' - a nisu bi le nezaštićene, već su oni htjeli da se

izvuku." ( E I -Ahzab, 12-13) Govoreći o negativn im primjer ima kao o l ičenju nedostatka ispravnog odgoja , povećava nam se uvjerenje

70 70

IZOSTANAK REZULTATA

u nužnost ozbi ljnog pristupa odgoju, odnosno to nam u kazuje na dub in u problema nasta l ih us ljed njegovog odsustva .

71

PREPREKE USPJEŠNOM ODGOJU

PREPREKE U USPJEŠNOM ODGOJU ------------------------------------------- ------------------------- -----

Ovdje ćemo let im ično pre l istati stran ice (ne možemo ih sve obuhvatit i ) naše stvarnosti, mada u naprijed znamo da je na nj ima ispisana odsutnost ozbi ljnog pristupa odgoju i opada nje stu pnja ozbi ljnosti . One nam govore o istoj problematici i s imptomima bolesti od koj ih patimo, a g lavni uzrok svega toga jeste odsutnost ozbi ljnog pristupa odgoju . Neki od t ih pr imjera možda su se isprep le l i s d rugim i l i nose dvije razl ičite poruke. (Ovdje ne govorimo o utvrđivanju log ike n iti o kakvoj fi lozofskoj raspravi . ) Sve što že l imo jeste da čitaoca povežemo s opetova nom stva rnošću kojoj je on i sam svjedok. I zmeđu osta l ih , s ljedeće su stva ri ozbi ljne prepreke na putu uspješnog odgoja .

Prvo, preokupacija i pretjerano razmetanje doprinosom, ostva renj ima, dje l ima i metodama dave; t im su stva rima neki lj ud i preokup ira n i u toj mjeri da svako može vidjeti ve l i ku prova l ij u između riječi i stvarnosti i to da sa ldo djela n i dje l im ično ne može potvrd iti riječi . Naža lost, t ime su obmanjen i čak i neki is la mski aktivisti. Najvjerovatn ije će nam konačn i izvještaj, odnosno "matura" od ređenog podu hvata u kazati na prisustvo spomenute pojave.

Drugo, preokupiranost krit ika ma; m nogi ljud i krit i z i raju i nd ividue, kolektiv, m is ionare, učenjake, pub l i kacije, metode dave, mis ionarske organ izacije, veoma oštro i ne pošteđujući n i koga i n išta . štaviše, čitaju i s lušaju isk lj učivo zato da bi mog l i u putiti

73 73


krit iku . Postoje lj ud i koj i su se dobrovolj no stavi l i na raspolaganje ovom pozivu, dobrovoljno i besp latno pomažući i s l užeći neprijate lj ima is lamskog poz iva, dave : danonoćno vrijeđaju, kritizi raju , komenti raju i sorti raju lj ude. Da ti bude jasna d ijametra lna oprečnost između njegovih riječi i dje la , u p itaj ga s ljedeća pitanja : šta s i učin io za davu, jesi l i ma čime pr idonijeo is lamu, ko l i ko si vremena izdvoj io u poz ivanju za l uta log mlad ića, na kol iko si javn ih i l i tajn ih {svejedno je) poroka ukazao, kol iko si vremena izdvoj io pozivaći nemusl i mana u is lam, jesi l i ikad pomogao nevolj n i ku i l i nezbrinutoj udovici? Kod većine takvih lj ud i dje lu se za pravo n i trag ne naz ire. M nogi se kriju i za krit ike kao d uhovnog uzd ignuća da bi vješto izbjegl i dje lo . N ije l i njegova kazna još na ovom svijetu to da m u bude u skraćeno dok d rugi rade, od nosno da bude l išen b lagos lova uč injenog dje la koji žele svi lj u d i !

Treće, učesta lo ža ljenje na sva kodnevne negativne pojave, probleme u rad u za is la m, probleme omlad ine i mis ionarstva; i ako je ža ljenje na to većinom iskreno, ono čovjeka zauzima, njegov negativa n utjecaj odražava se na ponašanje i rad, a osoba koja se tome prepusti, potpu no bude d uhovno poražena i brzo poklekne. Neki dobronamjerni lj ud i kazat će da je to dobar znak i pokazatelj zai nteresira nosti, međutim, uspješa n čovjek koji je na se preuzeo teret dave (koju dož ivljava kao okosnicu života i pr imarn i c i lj ) zna da bavljenje tim p rob lemima i učesta la priča o nj ima ne koristi, naprotiv odvraća od rada . Ovo ne znači da razgovor o problemima i pokušaj nj ihovog rješava nja treba defin it ivno isklj učiti; ovdje je riječ o jednoj sasvim drugoj pojavi koja se uvu kla među dobre lj ude koj i samo o tome raspravljaj u .

četvrto, pokleknuće pred ma kakvim problemom, pogreškom i neprijatnošću i zaobi laženje toga pod izgovorom da u te stvari ne treba zad i rati, odnosno da to neće vječno potrajati

74


itd . ; naprimjer, učen ik, radn ik, student i l i ob iča n mus l iman ma gdje bio doživi to da se određena vrata pred nj im zatvore, te on skršten ih ruku čeka nj ihovo ponovno otva ranje, i l i se usredsred i ne neku d rugu oblast. Da l i ova vrsta ljud i ispravno i zre lo razm iš lja? Jesu l i A l lahovi vjerovjesnici, te mis ionari i reformatori tako razmiš lja l i ? N isu . Ča k vođe kojekakvih sekti i promicatelji raznih ideja trpe neugodnosti, i, i ako s u z lona mjerni i ponekad i maju s labe rezu ltate i produ ktivnost, u svoju ideju u lažu shodno svoj im mogućnost ima. Zašto ne odgoj imo i ne pr ipremimo aktiviste koji će rad iti u svi m mogućim uvjetima? ! Generacija koja rad i samo pod određen im uvjetima i n ije spremna na samosta lno djelo n isu oni koj i m ijenjaju sta nje. Određena će generacija prosperirati tek onda kada shvati da je ona odgovorna za otvara nja vrata i i zna laženje novih oblasti za dje lovanje; to je ona generacija koja to n ima lo ozbi ljn ije ne shvata od svoje odgovornosti za rad .

Peto, zadovoljavanje riječima i osjećaj ima; neki se lj udi pripisuju is lamskom buđenju i druže s dobrim lj ud ima bez ikakvog učešća i u laganja truda, zadovolje se zajedničkim osjećajem da podržavaju dobro i njegove sljed benike. M nogi samo forma lno, pasivno učestvuju na foru mima, odnosno posjećuju predava nja bez ijednog, pa i najmanjeg pozitivnog kora ka naprijed, i, da problem bude još veći, m is le da je to maksim u m koj i mogu ponud it i . M is le da je odlaženje i vraćanje s predavanja sastaja nje s dobri m lj ud ima i učestvovanje u nekih is lamskih aktivnost ima dovoljno da ga uvrsti u p lejadu da ija . Ko l i ko samo obrazovan ih i učen ih lj ud i može ponud iti davi i unaprijed iti trud mis ionara, i kamo sreće da ih mis ionari čuju i posl ušaj u ! Riječ je o ozbi lj n im prijed loz ima i precizn im krit ikama, a l i svijest d ruštva u kojem se to govori n ije na zadovoljavajućem n ivou : začetn ik takve ideje i prijed loga igra se s tespihom i l i samo pokazuje rukom, i na tome se sve završ i . Tako ti Al laha, pogledaj mus l imane na mejdanu i uvjeri

75


se kol i ki je procenat on ih koje nj ihovo pr ip is iva nje, sahvi kva l ific ira samo za puku saradnj u na ostva renju nekih is lamskih aktivnosti i verba lno u češće u rješavanju aktue ln ih pitanja ! N ije l i takva vrsta lj ud i kojoj nedostaje mogućnosti i koja se krajnje dosađuje jedan od uzroka kaskanja is lamskih poduhvata i aktivnosti? Naš razum na laže d a izr icanje osjećaja znač i o lakšanje i oslobađa nje tereta na d uši, i d a je to neophodno kada je riječ o rad u za is lam, međutim, moramo napomenuti da to n ije uvijek prirodno o lakšanje, a mi smo najpreči tome da čuvamo i šted imo energiju .

Šesto, prazan govor i neu mjesna kritika; neki ljud i ne osvrću se na stvarno stanje u društvu, već kritiz iraju i pozivaju se na negativne događaje, i , gu beći d ragocjeno vrijeme, svoja s ije la ne za ključuju u mjesn im savjet ima n i korisn im prijedlozima koji se mogu sprovesti . Dovoljno je samo povesti razgovor o nekoj temi i l i d ruštvenom pitanju, i svi se uk ljučuju navodeći primjere, zauz imajući l ične stavove i nudeći dokaze. Ovo preovladava na mnogim sje l ima dobrih lj ud i; da nesreća bude veća, njegovi a kteri ostaju pod utiskom da se rad i o pozitivnom razgovoru . Naža lost, pažlj iv im razm iš ljanjem o tome doći ćemo do uvjerenja da od tih stvari nema ama baš n ikakve korist i . Naprotiv, takav razgovor ima mnogo negativnosti, i svi njegovi u česnici od laze s pogoršanom s l i kom o svijetu, u nj ihovom razmišljanju i govoru domin irat će paro l a : " Ljud i su nastrada l i ! " Takav nemoćan osjećaj izrazito mnogo potire radnu snagu i uve l i ko s labi entuzijaza m prema bolj itku . Ne treba shvatiti da ovim pozivamo u prestajanje krit iz iranja stvarnosti, to se ne traži, naprotiv, kritiz i ra nje stvarnosti jedan je od brojn ih načina suzbijanja negativnosti . Govoreći o tome, mis l imo na prazne riječi onih lj ud i koji tako poti ru entuzijaza m i p rob lemu praktično daju pod ršku, a nama je isuviše potreban entuz ijazam koj i ćemo utrošiti u produktivan rad za is lam .

76


Sedmo, š i renje pes 1m1zma o u rotama u n utarnj i h i va njskih d i n-d ušmana protiv i s lama i sahve; mnogi lj ud i traže polaga hnost, između osta log, govoreći : "Čovjek sam ne može zaustaviti rijeku"; "Adem, a lejh is-sel am, n i koga n ije opunomoćio da se brine o njegovom potomstvu"; "Vama vaša, a meni moja vjera" itd ., a neki ča k prigovaraju A l lahovim nared bama . N a ravno, govor o neprijatelj ima i nj ihovim zavjerama traži se. Podsjeća nje na borbu vrlo je važna stvar. Al i je to nešto sasvim d rugo, za raz l iku od izjava spomen ute vrste lj udi koj i svoje riječi ne potvrđuju n ika kv im trudom n i dje lom. Važno je napomenuti da je ova kvo razgovaranje obavezno ako je riječ o poučavanju, buđenju i jača nju za interesiranosti, razotkrivanju taj n i i objašnjavanju puta koj im idu z l i kovci.

Osmo, odbacivanje poziva i prebacivanje odgovornosti i posljed ica na d ruge; takvo se ponašanje možda može naći pri s lužbeniku u određenom preduzeću i l i pri nekom građevinskom rad n i ku koji se nastoji riješiti poduhvata, prebacivši ga na d rugu osobu, a samim tim i posljedica, al i se ne smije naći pri onome ko poziva u i s lam. On i koji znaju vrijednost rada nastoje da nj ihov rad uspje, a svoje učešće u tome smatraju z latnom pr i l i kom, a njeno propuštanje - vel ik im gub itkom. Pod t im mis l imo na sasvim d rugu stva r. Na ime, sustezanje od izdavanja fetvi, šerijatsko-pravnih rješenja i sustezanje od vodstva bi la je praksa ispravnih prethodn i ka, i to je legit imna stvar. Međutim, to je bi lo u gra n i cama, jer se rad i lo o tome ko će preuzeti vodstvo : svejedno bio ovaj i l i onaj - ummet n ije bio bez vođe n iti je h i lafet upropašten, a ni onaj ko je tražio šerijatsko-pravno rješenje n ije došao u s ituaciju da mu ga nema ko izdati .

Deveto, lažna skromnost; nerijetko smo u pr i l ici ( i prije nego što dobijemo odgovor na postavljeno pitanje ) čuti s ljedeće izraze : "Ne mogu to uč in iti"; "Ja to n isam u stanju"; "Neka nam

7 7 77


Al lah, dže l le šanuhu, pomogne"; "Eh, da smo mi sposobni za takvo nešto"; " Ima neko bolji od mene" i s l . Ovakve riječi izgovaraju ljud i koj i budu pozvan i da uč ine neko dobro i l i se od nj ih zatraž i u češće u određenom misionarskom poduhvatu. Skromnost jeste osobina koju n a m Šerijat na laže. Ne možemo zamemariti da su ispravn i prethodn ici sputava l i svoju dušu, a l i, isto tako, ne možemo kazati ni to da to smije biti prepreka u rad u i l i obeshrabrenje kada je riječ o u češću, jer to je nešto sasvi m d rugo. Među ispravni mprethodn ic ima b i lo j e lj ud i koji su se istica l i u poučava nju, izdavanju šerijatsko-pravn ih qesenja, sudstvu, mis ionarstvu, ukazivanju na poroke, a l i i pored toga sebe su obuzdava l i i dava l i sebi do znanja da n isu na zadovoljavajućem nivou . l , n ijedan čovjek, ma kol i ko da mu se da, neće više od nj ih obuzdavati svoju dušu, čak n i on i koji ostave određenu aktivnost i l i polje djelovanja zbog zauzetosti drugim aktivnost ima, odnosno d rugim polj ima . Doduše, postoje lj ud i koje na ta kav korak navedu iskrena osjećanja, koj i stvarno osjećaju nedostatak u sebi, iako to n ije razumno opravdanje. A da su mnogi lj ud i rea ln i i iskren i prema sebi, vidje l i bi da ih na to navodi nemoć i l ijenost . Da je to tako, dovolj an je pokazatelj da ti isti lj ud i na mnogim polj ima vide one koji su po svim kriterij ima s labij i od nj ih, a l i i h mnogo krit iz ira i govori o nj ihovim greškama; da su u tome iskren i, nj ihova b i kritika kod nj ih samih pobudi la osjećaj potrebe, a potom i a ktivnost . Međutim, davno je rečeno : "Po saznanju povoda nema čuđenja ." N ije l i ova vrsta vještačke skromnosti gorak p lod odsustva uspješnog odgoja? Ka kva je raz l i ka između toga da se čovjek takmiči u obavljanju noćnog namaza i dobrovoljnog posta s jedne, i pozivanja A l l ahu i učešća u tome s druge strane ! Začudit ćeš se a ko io le prostud i raš stvarnost ummeta i njegovu potrebu za svakim atomom energije koju imaju njegovi s inovi a koju mogu utrošiti na razn im polj ima i ostvarujući ve l i ka dobra, a vidiš da·

78


besposl i ča re i sustežu se od učešća pod izgovorom da za to n isu sposobn i . Jed ino rješenje te zagonetke jeste : u pitanju je odsustvo ozbi ljnog pristupa odgoju .

Deseto, loše iskorištavanje vremena; mnogi razmatraju pitanje važnosti vremena i nužnosti njegovog pravi l nog iskorištavanja, a zaprepastit ćemo se a ko pogleda mo u šta m nogi od on ih koji se pripisuju generaciji sahve provode svoje vrijeme. Pravdanje nedostatkom vremena koj im ljud i pokušavaju odbaciti obaveze i učešće u radu za d in i - is lam posta lo je uvodna riječ na početku brojn ih predava nja, odnosno uvodna riječ mnogih pu b l ikacija . l n ije čudno da onaj ko "nema vremena" izrazito l ahko nađe vremena da se odazove na gozbu koja potraje i neko l i ko sati i l i da teferiči s prijatelj ima na kojekavim sije l ima, a zajed n ičko im je sa mo to što n i ko od nj ih ne poduz i ma spomena vrijedne aktivnosti n it i ostvaruje i kakave rezu ltate. A n ije li preče da bude potpuno obrnuto : da se za is lam više žrtvuje nego l i za b i lo šta d rugo ! Iz želje za unapređenjem neki lj ud i na laze dovoljno vremena za pisanje na učnog rada i l i prihvatenje kakve s lužbene obaveze koja iziskuje možda i dugo putovanje . Naravno, ne prigovaramo ta kvim poduhvatima n iti zavid imo tim ljud ima na nj ihovoj zarad i, a l i ko može naći vremena za takve stvari - ako je u tome ozbi ljan - može i za d ruge, važn ije podu hvate. Da čovjek vod i računa o raciona l nom iskorištavanju vremena jeste pokazatelj to da l ijepo iskorištava vrijeme predviđeno za odmor. Na ime, vođenje brige i nastojanje iskorištavanja vremena rješava mnoge probleme koje smo spomenu l i u vezi s vremenom i njegovim iskorištava njem. Uspješan čovjek svjestan je vrijed nosti slobod nog vremena, a l i i b lagodati vremena općenito, i on ga treti ra sasvim d rugačije nego on i koj i se prema njemu od nose nemarno. Neka n iko ne pomisl i dapozivamo u samougnjetava nje i za postavljanje vlastit ih prava ! l ako čovjek sebi mora dati od ređena prava, to ne znači da svoje

79 79


d ragocjeno vrijeme treba trošiti uza l ud . Ako vrijeme predviđeno za odmor posveti od mara nju, nakon toga bit će zauzet s lužbenim i l i porod ičn im obavezama (samim t im nedostaje m u još više s lobodnog vremena) , i kad će onda i mati koj i s lobodan trenutak za davu? Krata k i jasan odgovor g las i : ako se bude odgajao na uspješan način, naći će odgovarajuće vrijeme.

Jedanaesto, okorje lost u ču la-kaza la ; svaki čovjek koji se opredije l i za ču la-kaza la neće moći pothranj ivati vel i ke i am biciozne i nterese u sebi : nj ime će ovladati ču la-kaza l a . Ljude će, većinom nepravedno, ocijenj ivati, nak lapati o ovome svijetu, posljed nj i m događaj ima u maha l i , trateći tako vrijeme. Na ovakvu se rabotu odnose Resu lu l l ahove, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, riječi : "Allah pri vama mrzi tri stvari: ču/a-kazala, bespotrebno neumjesno zapitkivanje i rasipanje imetka. "1

1 El-Buhari (2408) i Muslim (593) .

80

VJEŠTAČKE SMETNJE U ODGOJU


M noge lj ude d ivi navođenje l ijepih primjera koji govore o uspješnom odgoju, smatraju da treba stremiti takvom kva l itetu . I pa k, to za neke ostaje samo idea l an pr imjer koj i je nemoguće ostva riti, od nosno stupanj čije ga ostva renje baci u nemi losrdnu životn u stvarnost. A kada u poredi taj pr imjer i popu laciju s kojom kom u n ic ira zaključi da između nj ih postoj i vel iko rastojanje koje ne može skratiti, ka mol i preva l it i . l tada se poz iva na smetnje i pravda se svoj im pogrešn im shvata njem, zbunjujući one koji od njega za htijevaju ovaj stupanj odgoja . Pravdajući se, takav čovjek u osnovi polazi s ispravn ih a l i na pogrešnom mjestu smještenih polaz išta . I zmeđu osta l ih, neke od vještačkih smetnj i u o�goju jesu sljedeće.

Malo-pomalo

Resu l u l lah, sa l l a l l ahu a lej h i ve sel lem, rekao je Hanza l i, rad ij a l l ahu a n h u : "O Hanzala, sahat po sahat!"1 Neki lj ud i ovajhadis uz imaju kao dokaz n udeći ga svakome ko od nj ih zatraži ozb i ljne poduhvate. Nema prob lema u tome da se odvoji određeno vrijeme za za odmor, opuštanje i naslađivanje . štaviše, to će čovjeku pomoći da se i znova lat i ozbi ljn ih poduhvata . Ovu konstataciju potvrđuju mnoge pub l i kacije s ljed ben ika ispravne

l Muslim (2750).

l J 8 181


trad icije. Brojn i autori koj i su pisa l i o bontonu stjecanja znanja u vezi s t im zabi lježi l i su brojna predanja. I zmeđu osta l ih, Hatib eiBagdad i u svome djelu EI-Džamiu li ahlakir-ravi ve adabis-samia zabi lježio je da je Al ija, rad ija l l ahu a nhu, rekao: "Odmarajte vaše d uše štokakvim razonodama, jer i duša se u mori poput tije la ." EzZuhri je svoj im drugovima govorio : "Pripovijedate had ise, a l i recitujte i poeziju, jer uho up ija šta čuje; i znajte da je duša željna odmora." Kes i r b . Efleh pripovijedao je : "Na posljednjem sije lu koje smo prove l i sa Zejd b . Sabitom recitova l i smo poezij u ."2 Al i ovdje postoj i vel ika raz l ika i zmeđu nj ihove pra kse i ogriženosti u razonodi i zabavi . Dokazujući praksom ispravn ih prethod n ika, nemamo pravo gledati na samo jedno oko, prihvatajući ono što nam ide u pr i log, a zapostavljaj ući ono što nam se ne sviđa . Ne možemo reći da je ozbi l jan pristup odgoju to da odgajan iku dopustimo prekomjernu zabavu koja će naposljetku postati njegovo mjeri lo u ž ivotu . I sto tako, ne možemo kazati da je ozbi ljan pristup odgoju to da vrijeme određeno za zabavu premaši vrijeme p redviđeno za učenje; neki će reći da to tjera omlad inu od islama . Čovjeka će raža lostiti a ko vid i vel i ki interes za zabavom koja se ostvaruje kroz neke is lamske a ktivnosti . Nesumnj ivo, to stvara generaciju ogrez lu u porocima, onu koja zabavu ubraja u svoje najvažnije zahtjeve. Din i- isl am postavio je norme koje sprečavaju da razonoda izgubi svoj smisao, odnosno da za bava postane c i lj sa ma po sebi . I zmeđu osta l i h, dokaz za to imamo i u hadisu u kojem Pos lan ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, zabrananjuje tjeranje i s l ijeđenje d ivljač i . Na ime, i ako je lov u osnovi dopušten, trošenje d ragocjenog vremena na traženju i progonjenju d ivljači iz jednog mjesta u d rugo zabranjen o je. Pročitajmo s ljedeći Resu lu l l a hov, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l l em, hadis : "Ko se nastani u

2 Vidjeti: El-Džamiu li ah!akir-ravi ve adalli.r-.ramia, 2/129-1 30.

82


pustinji ogrubjet će, ko slijedi lovinu iz razonode postat će nemaran, a onoga ko bespotrebno ode vladaru na noge pogodit će iskušenje. ,a I sti status ima i poezija kao način opuštanja i razonode: ako postane čovjekova glavna preokupacija na koju troši svoje vrijeme, tada je zabranjena, i ako je u osnovi dopuštena . Dokaz za to jeste s ljedeći Vjerovjesn i kov, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, hadis : "Bolje je da čovjekova prsa budu ispunjena gnojem koji će uništiti njegovu utrobu nego da budu ispunjena pjesništvom. 'A

Umjereno savjetovanje

Resu l u l lah, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, obraćao se lj ud ima savjetujući ih, a l i n ije pretjerivao iz bojazn i da im ne dosad i . 5 Ibn Abbas, rad ija l l ahu a nhu, jednom se pri l i kom obratio l kr imi rekavši mu : "Posavjetuj ljude svakog petka, a l i im nemoj dosad iti ! " 6 To je,nesumnj ivo, tačno, a l i ovdje postoji raz l i ka između običnog svijeta, koj i se podsjeća i savjetuju u mjereno (na nj ih se prethodna predanja i odnose) i omlad ine koja se pr iprema za preuz imanje vodstva i tereta dave. Uspješan odgoj i osposobljavanje za d avu ovi h d rugih za htijevaju da im se ponud i mnogo znanja i odgoja . Ako neko kaže da n ismo u pravu, kako ćemo onda protumačiti djela ispravn ih prethodn ika i nj ihove podvige u stjecanju znanja i čuvanju vremena, o čem u smo već govori l i . Zatim, tu je i nezanemarlj iva raz l i ka između poučavanja i osposobljavanja odgajan i ka s jedne, i podsjećanja i savjetovanja običnog svijeta s

3 Ahmed, 2/440, Ebu Davud (2859), En-Nesai (4309) i Et-Tirmizi (2256). 4 El-Buhari (61 55) i Muslim (2257). 5 El-Buhari (68) i Muslim (2821). 6 El-Buhari (6337).

83


d ruge strane : prekomjerno podsjećanje ove druge popu lacije poti re svoju u logu i utjecaj .

Ljudi ne podnose

N eki odgajatelj i nameću prob lem d ruge vrste koj i je zb i lja kompl ic iran i zasl užuje da ga se pažlj ivije stud i ra . Radi se o s ljedećem : poučan primjer logički polučuje zd rave rezu ltate i vel iku že lj u za dosezanjem takvih kva l iteta, međutim omlad ina većinom ne podnosi jak program, štaviše, nekad se mnogi mlad i odgaja n ic i izgube i nestan u . Ovaj je problem skoro najveća prepreka kod većine odgajatelja . M i cijen imo trud naše braće, i potpuno smo svjesn i da ih vode iskrene namjere i bojazan da omlad ina ne postane ž rtva tog problema. Svjesni smo činjen ice dau lažu nad ljudske napore u borbi između truda i sažaljenja, znamo da zbog toga nj ihove grud i izgaraju od bol i s jedne, i už ivaju u zanesenosti da taj naraštaj dosegne najviše sfere odgoja, s d ruge stra ne. l on i se s lažu da puko za laganje n ije dovoljno u u poređiva nju odgojnog rada i truda. N ećemo zanijekati postojanje mnogih om lad inaca koj i ne podnose ozbi lj n ije programe, štaviše, koji su i m, možda, u osnovi prepreka na putu ustrajnosti . To je jedna stvar, a strah i zastrašivanje da će omlad inac postati žrtva sasvim je d ruga stvar. Po nama, nema opravdanja za to da se odgojn i ž ivot m lad ića pr iprema god i nama a da se ne podvrgne ozb i ljn ijem program u iz bojazni da m u to ne postane prepreka . Ne može se desiti da generacija čuvana takvim strahom i strepnjom, god inama osta ne sputa na i željna podviga . Neće opstati onaj ko se u ta kvoj atmosferi preda, odnosno ko izbjegava rješavanje problema sa sa mim sobom, a o tome da se u njega pouzda mis ionarstvo u kritičn im periodima - da i ne govorimo. Vid imo da

84


mladić koj i izabere privrženost vje ri svoj ž ivot potpuno m ijenja u svim segmentima života, pa se pita mo koja je razda lj i na veća : ona koju je preva l io od kada je izabrao Pravi p ut, pri hvajući propise i napu štajući mnoge prohtjeve, i l i preobražaj koji mu mi nud imo? Vel i ki preokret koj i je mlad ić poduzeo izabi rući Pravi put upućuje nas na to da isti taj mlad ić može napraviti d rugi preokret ka sfera ma ozbi lj n ijeg djelovanja . Prije u pute njegov su krajnj i c i lj b i l i sport i zabava : n ije se odvajao od u l ice i igral išta . Potom je dobrim za mjen io loše : njegove ambicije i očekivanja posta l i su viši i vred n ij i . Kako je napravio jedan takav preokret, u stanju je napraviti još jedan . M usa b b . U mejr, radija l l ahu anhu, b io je najbogatij i i najug ledn ij i mekanski m lad ić, a l i kasn ije je u m ro, nemavši osim jedan ogrtač koj im bi mu pokri l i glavu, a noge bi se otkri le; ako bi mu pokri l i noge, g lava bi se otkri l a . Al i Musa b je živio smiren i zadovoljan . Vjerovjesn ikov, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l l em, odgoj uzdignuo ga je u sfere imana i odlučnosti, pa je mogao prevazići bogatstvo i raskoš na koje je bio naviknuo u pred is lamskom periodu . S l ične pr imjere naći ćemo i kod nekih drugi h ashaba, koj i su živje l i umjereno. Međutim, Svevišnji je A l lah htio da se to des i M usabu, rad ij a l l ahu a nhu, da nam bude vel iki pokazatelj da ozbi lj an pristup odgoj u lj ude može uzd ići i više nego što m is l imo.

Porez na kolektivni odgoj

Neki će odgajatelj i prihvatiti gore spomenutu mogućnost s lažući se s t im da se odgajan ik može uzdić i do najviš ih stupnjeva odgoja, a l i će kazati da je to d ugotrajan i komp l ic iran proces. Kolektivn i odgoj također je prijeko potreban, i za njega se mora dovolj no žrtvovat i . Kada je riječ o takvim odgajan icima, i l i ćemo

85


napredovati - a to znači unaprijed ž rtvovati sve one koji se ne mogu n ositi s t im jak im p rogramom, i l i ćemo ih pri hvatiti ka kvi jesu, maka r to znači lo pad odgojnog n ivoa prve popu lacije i nj ihovo o bezl ičenje. Odgajatelji često govore : "Ta kav napredni odgajan i k ne smije b it i kriterij va lj a nosti određenog odgojnog program a ." Dru kčije kazano, vel ik i napredak u odgoju bude uskraćen onome ko ga ist inski zas lužuje zato što je taj i st i odgajan i k naža lost usko povezan sa d rugim suučen ikom u razredu, odnosno d rugim, s la bij im odgajan i kom koji ne podnosi takav tem po, i tada s lab ij i postaje vodeći, a osta l i moraju trpjeti tu njegovu s la bost. l ako pozdravljamo l ijep odnos prema slabima i nerušenje mostova prema njima, p itamo se: čemu su drugi, nadaren i i perspektivni odgajan ici koj i su preš l i čitave etape krivi, i za r nemamo dovoljno razvijene umove i samosta lno razmiš ljanje da riješimo ovaj problem? Ne mogu shvatiti zašto su postojeće odgojno stanje i tradiciona lne metode barijera koju n ije dopušteno prevazići , koja se ne smije zaobić i . U is lamskom društvu navikl i smo da trideset učen ika ide u jed a n razred, među koj ima ima ta lenata koj ima je dovoljan samo znak i od mah shvate, a ima i on ih s l ab ih . l pored toga posvećuje im se i sti trud, poučava ih i st i učitelj i s nj ima se rad i po istom nastavnom p lanu već god inama . I sto je i s osta l i m odgojn im progra mima. T im s labij im odgajan ic ima na putu odgojnog napretka stoje mnoge prepreke. Nj ima treba izmjena obrazovne struktu re, a l i ih ne treba zbunj ivati razl ič it im miš ljenj ima i stavovima . Za rješenje tog problema postoj i još čitav niz d rugih odgojn ih programa i metoda . Generacija sahve pozvana je da ozb i ljno preispita svoje metode, da izvrši reviz ij u jesu l i te metode prepreka i smetnja u ostvarenju ambiciozn ih ci ljeva koj ima stremi, da te odgojne metode osvježi, da ih podešava prema svoj im odgojn im uvjerenj ima i p lanovima, ne da bude suprotn o, kada su p lanovi c i lj sami po sebi . G rađevin u ko lektivnog

86 86

VJEŠT AČKE SMETNJE U ODGOJU

odgoja možemo čuvati samo zajedno i samo se ta ko penjati na više stepenice, a l i i u ložiti poseban trud za ambiciozne i perspektivne odgajan i ke. Izuzetno nadarene učen ike, odnosno studente, na Zapadu u pisuju u posebne škole, kreiraju posebne programe i p lanove. A zar treba dopusititi da nevjern ički Zapad bude marlj ivij i od nas kada je riječ o mlad im generacijama .

8 7 87

PREDLOŽENE METODE ZA USPJEŠAN ODGOJ


Pr i laz određenom prob lemu ne smije biti površan let im iča n, već ozb i ljan i polagahan, stud i ranjem njegove štete i pred laganjem rea ln ih, prihvatlj iv ih rješenja . Ovo je zato jer štura ana l i za određenog problema pod geslom "jedan uzrok - jedno rješenje" zapravo je zavaravanje vanjšti nom, tj . površan pr i lazak prob lemu . Takva površnost neumjeren je i odbačen pristu p . Al i s druge strane, imamo pretjeranost u krivotvorenju uzro ka i rješenja, i to je samo bježa nje od pravog rješenja i srž i prob lema, t ime se čita lac samo zbunjuje. Po toj osnovi smatramo da je ozbi ljan pristup odgoju zapravo jedan visoki stupanj odgoja kojem treba stremit i . Daleko je od odgovornosti onaj ko mis l i da je dovo ljno pretpostavljanje uzroka i p redlaganje rješenja nj ihovim stavlj anjem na papir . U najboljem sl učaju, njegova poruka može glasit i : na lazite se u zaosta lom stad iju , a l i eto ma lo ste uznapredova l i . Lju d i koji vode brigu o odgoju, ma kakav d a je nj ihov stepen i ma kakva ku ltura, jasno znaju značenja ovog izraza i važnost teme. Sigu rno znaju d a je ono što se očekuje od pojedinaca i ummeta kao cje l ine mnogo veće od onoga na čemu trenutno jesu . Uvjerlj ivo govore da savremeni odgoj, makar se rad i lo o mnogim deta lj ima veza n im za sahvu treba revid i rati i podići stupanj ozbi lj nost i .

89


M nogi se čitaoci raspituju o pred ložen im progra mima i metodama za ozbi ljan preokret. To i nteresiranje ima svoju vrijednost i značaL a l i m i se č in i d a ono n ije produkt istinskog uvjerenja u postojanja prijeke potrebe za ozbi lj n im pristupom odgoj u . Kada i nteresiranje bude p roizaš la i z toga, generacija blagoslovljene sahve (čije plodove i rezu ltate vidimo iz dana u dan ) neće bit i nemoćna. Takva generac ija neće klon uti izna lazeći metode, nač ine i rješenja . Odgoj od generacije sahve izričito zahtijeva u laganje vel i kog truda u izrad i p lana, izna laženju metoda i revizij i trenutnog stanja . A taj trud m n ogo je veći od truda nekog pisca opsjed nutog svoj im neznanjem, s labošću i propust ima a koj i se že l i popraviti . Uvjeren sam da m nogi profesori i odgajatelj i metoda m a i progra mom koj ima trenutno raspolažu mogu napraviti vel i k korak naprijed i vr lo kva l itetno odgojiti svoje učen ike, odnosno odgajan ike.

Ovdje ćemo spomenuti neke prijed loge za poboljšanje odgoja - sam nj ihov naziv govori nam o sad ržaj u - ne bi l i utrli put uspješnom odgoju . Budući da se raz l ikuju po svojoj prirodi , te sam prijed loge podijel io na teoretske (koj i se iz lažu u verba lnoj formi i naučno) i pra ktične (koji se dokazuju prakt ično) . Ova podjela skoro da i n ije stručna, jer se te dvije vrste međusobno prož imaj u i dodi ruju , što je očigledno.

Teoretske metode

Usredsređivanje na određenu temu

M noga nas pita nja preokup i raju na sije l ima i u ž ivotu općen ito, ud uz imaju nam i previše d ragocjenog vremena. Već inom su to m a rgina lna pitanja, odnosno rasprava koja ne vod i rea lnom

90


rješenju . Ako samo let im ično pogledamo kol iko se desi susreta i povede razgovora na naš im sije l ima, vidjet ćemo da te pr i l ike moramo maksima lno iskorisit i . Kada pita nje uspješnog odgoja bude glavna tema na naš im sijel i ma i forumima i kada o njemu budu govori l i govorn ici, književnici i mis l ioci, i kada se na njemu budu zasniva le rasprave, tada ćem o, uz A l lahovo dopuštenje, doći do rea l n i h rezu ltata, i tada će te rasprave uroditi jedn im o pćim stavom, ol ičenjem vrijednosti i važnosti uspješnog odgoja .

Studiranje životopisa uspješnih ljudi

Praktični pr imjeri i uzor i ostavljaju ve l i k trag na ljude kada postanu praktični pokazatelj i dosega teorije koja se može pretočiti u op ip lj ivu snagu, i dokaz da se osjećaj i i uvjere nja mogu pretvoriti u dje la i stavove, ma o kojem segmentu se rad i lo, a h istorija ob i l uje takvim primjerima . Časn i Ku r'an odgaja lj ude pozivajući sena pr imjere i uzorite ljude. Navođenjem primjera, i svoj im l ičn im primjerom Resu lu l l ah, sa l la l l ahu a lejh i ve se l lem, odgajao je asha be. Kur'an često spominje kazivanja o d revn im narod ima na čijem su čelu b i l i vjerovjesnici i nj ihovi s ljed benici, na ređujući povođenje za njima, razmiš ljanje i uz imanje pouke. Naređujući Resu l u l lahu, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, strplj ivost, Svevišnj i A l lah podsjeća ga na povođenje za pri mjerom prijašnj ih pos lan i ka : "Ti izdrži kao što su izdržali odlučni poslanici i ne traži da im kazna što prije dođe !"(E I-Ahkaf, 35) Tješeći Vjerovjesn ika, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, zbog utjerivanja u laž i protivljenja nevjern ika, Kur'a n ga podsjeća da su isto to trpi la njegova braća, prijašnj i vjerovjesn ic i : "A poslanici su i prije tebe lažnim smatrani, pa su trpjeli što su ih u laž ugonil i i mučili sve dok im ne bi došla pomoć Naša - a niko ne može Allahove riječi izmijeniti - i do tebe su

91


doprle o poslanicima neke vijesti." (E I -Enam, 34) U ajet ima objavljen im u mekanskom periodu m nogo se govori o s ih i rbaz ima i fa raonu, podnošenju njegove tira n ije, ž rtvovanju ž ivota na Al lahovom putu kako bi to b i lo jasan pr imjer Vjerovjesn ikovim, sa l la l l a h u a lejh i ve se l lem, ashabima koje su u Meki pogađa la brojna iskušenja . Nakon B itke na Uhudu Kur'an mus l imane poz iva na razmiš ljanje o sljedeće m : "A kol iko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili, pa nisu klonul i zbog nevolja koje su ih na Allahovom putu snalazile, i nisu posustajal i n iti su se predaval i - a Allah izdržljive vol i - i samo su govori l i : 'Naš Gospodaru, oprosti nam krivice naše i neumjerenost našu u postupcima našim, i učvrsti korake naše i pomozi nam protiv naroda koji ne vjeruje !111 (Alu l m ra n, 146-147) Došavši kod Pos l an i ka, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, Ha bab, rad ija l l ahu a nhu, poža l io se na uznemiravanje mnogobožaca, pa ga je Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, u pozorio na rea lnost kako bi uzeo pou ku i razmis l io : "U narodima prije vas bilo je ljudi koje su zakopava/i u zemlju i, donijevši testeru, raspo/ovili im glavu na dva dijelo, ali to ih ne bi odvratilo od islama, a nekima su željeznim bodljama odvajali meso od kostiju i zglobova. Tako mi Allaha, ova će se vjera toliko učvrstiti da će konjanik putovati iz Sane do Hadramevta, bojeći se samo Allaha i vuka za svoje ovce, ali vi to požurujete !"1

Svijest o neprijateljskom trudu i zalaganju

Onoga ko prostud ira stanje neprijate lja začudit će njihovo vel i ko zalaga nje za n ištavne p rinci pe, borba za nevjerstvo i podnošenje teškoća i i skušenja . Možda je za to najveći pokazatelj

l El-Buhari (3612) .

92


trud da našnj ih kršćanskih misiona ra, koj i , i z ložen i opasnosti ma, ostvaruju spore rezu ltate. Ako m us l iman razmis l i o tome, zap itat će se : ako ovol iki trud u lažu s ljedbenici laž i i zab lude, koli ki tek trud trebaju u lagati s ljedbenici ist ine i Pravog puta, jesu l i on i koj i znaju da će biti nagrađen i za svaki korak učinjen na A l lahovom putu, makar i ne u rodio plodom, i šta u loži l i na tom putu. Svevišnj i A l l ah kaže: " . . . jer nj ih neće zadesiti n i žeđ, ni umor, ni glad na Al lahovom putu, niti će stupiti na neko mjesto koje će nevjern ike naljutiti, niti će ikakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da im to sve neće kao dobro djelo u pisano biti - Allah zaista neće dopustiti da propadne nagrada onima koji čine dobro - i neće dati n ikakav prilog, ni mali ni veliki, n iti će ikakvu dolinu preval iti, a da im to neće zapisano biti, da bi ih Al lah nagradio za djela njihova nagradom ljepšom od one koju su zaslužil i ." (Et-Tevba, 120-121) Govoreći o Bici na U hudu, časni Kur'an ukazuje n a m na s ljedeći smisao: "Nemojte malaksati tražeći neprijatelja; ako vi trpite bol, trpe i oni bol kao i vi, a vi se još od Allaha nadate onome čemu se oni ne nadaju. - A Allah sve zna i mudar je." (EnN isa, 104) I sto tako: "Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima ... " (Alu l m ran, 140) .

Svijest o gorkoj stvarnosti

Ako počne govoriti samo o jednom segmentu stvarnosti is lamskog ummeta d anas, čovjek će osjetiti da razgovara nje o tome, ma kol i ko traja lo, neće u rod iti p lodom . l ako je um met i ran ije zapadao u s labost i nemoć, to je b i lo u jednom-dva segmenta, a l i danas je sasvim d ru kčije . Današnj i reformatori osjećaju da ne bi b i lo dovoljno n it i bi poluči la očekiva n im

9 3 93


rezu ltatima da u lože sav svoj trud u reformu mora la i l i nauke i l i vjerskih shvatanja (nad koje se nadvi la ta ma) . . . Ko l i ko samo truda treba u ložit i da se nadomjeste sve manjkavosti i riješe svi prob lemi um meta ! Zaista, kada shvati ve l iči n u izazova, generacija će znati da taj visoki stupanj može ostvariti samo ako pristupi ozbi ljnom odgoj u . Razmatra nje stvarn ih izazova koji čekaju generaciju sahve preče je i obrazložen ije od toga da ljud ima doča ravamo kako je poz ivanje u d in i- is l am l ahka stvar s kojom se čovjek može nositi na putovanj u, iz letu, da je dava reći riječ-dvije tu i tamo, poklon iti knj igu, ponud iti negdje program i s l . 2

Uvjerenost u ostvarenje cilja

Svijest o aktue ln im problem ima, u prkos nj ihovoj vel ič in i , treba b it i povezana s optimizmom u ostva renje ci lja i s uvjerenjem u Al lahovu, džel le šanuhu , pomoć, u protivnom, mus l iman i će ž ivjeti kao pesim isti i s la bić i . Mnogi današnji mus l iman i tako razm išljaj u i us ljed toga smatraj u da je izazov stvarnosti veći nego što čovjek može podn ijeti, i da ummetu preostaje da, bez ikakvog za l aganja i truda, čeka šta će sudbina donijeti . Al lah, džel le šanuhu, obećao je da će d in i - is lam pobjediti i b it i iznad drugih vjera : "On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan kao svjedok!" (E IFeth, 28) Svoj im robovima A l l ah , džel l e šanuh u, obećao je pobjedu i namjesn ištva: "Allah obećava da će one među vama koji budu vjeroval i i dobra djela čini l i sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će

2 Ne poričemo da je to sastavni dio dave, ali ako ljude naviknemo da se dava svodi samo na formu, islamsko će misionarstvo to i postati, i podbacit će u svojoj reformatorskoj ulozi.

94


im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi, i da će im sigurno strah sigurnošću zamijeniti; oni će se samo Meni klanjati, i neće druge Meni ravnim smatrati." ( En-Nur, 55) Tu je i had is u kojem Pos lan ik, sa l la l l ahu a lejh i ve sel lem, obećava (a njegovo je obećanje ist in ito) da će is lam dopr ijeti na sva ko mjesto. Temim edDari, radija l l ahu anhu, govorio je : "Ču o sam Resu l u l laha, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, da kaže: 'Ova će vjera doprijeti dokle god dopiru noć i dan; Svevišnji će Allah učiniti da dopre do svakog grada i sela, ponosom ponosnog ili poniženjem poniženog, ponosom kojim će Svevišnji Allah uzdignuti islam, i poniženjem kojim će poniziti nevjerstvo. "'3 Spoznaja ovog značenja i svijest um meta o tomepodst iče na rad i ozbi lj nost, je r samo onaj ko je uvjeren u ostvarenje c i lja može radit i .

Svijest o prolaznosti ovoga svijeta

I zmeđu osta l i h stvari, lj ude od za laganja za is lam često sprečava vel i ka lj ubav prema ovome svijetu : mir, ugled i imetak; lj ud i ne prihvataju moguće opasnosti na tom putu, a sve to jesu prohtjevi ovome svijetu . Čovjek treba spoznati bezvrijednost ovoga svijeta i č injenicu da je on samo primamlj ivo pro lazno nas lađiva nje koje očara mnoge lj ude, a l i se ubrzo pretvori u nepodnošlj ivi pakao. Tridesetak god ina ljudskog ž ivota prođe u osjećaju mladosti i čežnj i za užic ima, a nakon šezdesete god ine nava le sta račke brige, i v iše nema vremena za už itak. Od t ih trideset god ina trećina je odmor i spavanje, trećina rad i stjeca nje nafake, što znači da je svega nekih deseta k god ina už ita k u ovosvjetskim ljepotama - pod uvjetom da bude pošteđen nesreća, a kol i ko ih je sa mo ! M a ka r da se to vrijeme i umnogostruči, to ne

3 Ahmed, 4/ 103, i El-Hakim, 4/430.

95


bi b i lo dovoljno čovjeku, jer nakon ovog života, ma kol i ko trajao, čeka nas vječni život na onome svijetu . Jesi l i ikada razmis l io o Zem lj i u proljeće, kada se zaodjene u svoje jedinstveno ruho i ljepotu, a nakon neko l i ko mjeseci v id iš je pustu i napuštenu : "Život na ovom svijetu sličan je bi lju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kišu s koj im se ona izmiješa, koj im se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, dođe zapovijed Naša, noću ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije ničeg nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće razmisliti." (J u n us, 24) Resu l u l lah, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel l em, odgoj io je ashabe učeći ih da je ovaj svijet prolaza n. Džabir b . Abd u l lah, rad ija l l ahu a n h u, prenosi da je Resu lu l lah, sa l l a l l ahu a lej h i ve sel lem, dolazeći s nekim lj ud ima na pijacu s njezine gornje stra ne, prošao pored mrtvog ja reta s ma l im uš ima, dohvatio ga za uho, a potom upitao : "Ko će ovo kupiti za srebrenjak?" Ljud i odgovoriše : "N iko za njega neće n išta dati; šta možemo u rad iti s mrtvim jeretom !" Resu lu l l ah, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, opet up ita : "Že/ite li ga kupiti ?" "Al laha n a m, kao živo ima lo je mahanu jer su m u uši kratke, a šta tek reći kada je mrtvo !", rekoše, a Pos lan ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, na kraju zaključ i : "Allaha mi, ovaj je svijet u Allaha manje vrijedan nego ovo jare u vas. "4 Kadaljud i shvate bezvrijednost ovoga svijeta, imat će volje ozbi ljno i produktivno djelovati i truditi se za rađujući onaj svijet prevaz i l aženjem svih nedaća i poteškoća s koj ima se čovjek suočava na ovom svijetu.

4 Muslim (2957) .

96


Praktične metode

Šerijatski obredi

Pored nagrade i podizanja stupnja kod Svevišnjeg A l l aha, mus l iman se, upražnjavajući šerijatske obrede uči u laganju truda, podnošenju na Al l ahovom putu, te mu to u l ijeva vel iku od lučnost. Otuda je is lam predvidio veću n agradu za one obrede čije je i zvršavanje teže. Resu lu l lah, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, jednom je pri l ikom rekao Aiši, rad ij a l l ahu anha, s ljedeće: "Veličina tvoje nagrade zavisi od uloženog truda. " E b u H u rej ra, rad ij a l l ahu a n hu, prenosi se da je Resu lu l lah , sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, rekao: "Želite li da vas izvijestim o djelima zbog kojih Svevišnji Allah briše grijehe i podiže stupnjeve?" "Naravno, žel imo to Al lahov Pos lan iče", odgovoriše asha bi, a on reče : "Pažljivo uzimanje abdesta kada je to neprijatno, mnogo učinjenih koraka prema džamiji i dugo čekanje namaza u džamiji - to vam je ravno čuvanju straže, to vam je ravno čuvanju straže. "5 Propisno i pažlj ivouz imanje abdesta vrijedan je ibadet, a l i u neprijatn im situacijama (h ladnoća, bolest i s l . ) taj je ibadet još vredn ij i . I sto se odnos n i na post, namaz, hadž i d ruge ibadete, jer revno izvršavanje i badeta u neprijatnostima mus l imana uči podnošenju i borbi protiv svoj ih prohtjeva i strast i .

Uzoritost

Na čovjeka naJVIse utječe i potiče na činjenje dobra praktičan uzor, pogotovo a ko se u obzir uzme punoznačnost i z raza uzor (a određene izraze ljud i često ne tumače istovjetno, raz i lazeći

s Muslim (251) .

97


se u m išljenju oko nj ihovog značenja ) . Poštovan i čitaoče, vjerovatno si sreo ljude koj i isuviše dobro m isle o svom radu i smatraju da prednjače kada je riječ o ozbi lj nosti; možda će čak i sami uvidjeti da pretjeruju i otežavaju on ima oko sebe. Da b i uspje l i , ta kvima treba još veća blagost i sami lost. Čovjek od lj ud i traž i ozbi ljan pristup pitanj ima, krit iz ira i komentira pa dje l im ično i uspije u tome, međutim, postignuti uspjeh kudikamo manj i je od onoga koji ostvari onaj čovjek koji od nj ih zahtijeva istu stvar nudeći praktičan p lan i l i čn i pr imjer . Ta kav se čovjek pr imjereno susteže od započinjanja i od ustrajavanja u neozbi ljnoj raspravi i l i temi, n ije zadovoljan t ime da svoje vrijeme trati s l ušajući neozb i ljne krit ike jer zna cijen iti i razu m no rasporediti vrijeme koje mu je na raspolaganju . Trud i se da odgajan ici u njemu uvijek vide uzoritog i ozbi ljnog čovjeka . Treba znati da profesor, odnosno otac, odnosno savjetn ik svoj im lošim primjerom u nazađuje učen ike, odnosno d ijete, odnosno lj ude i to za čitave stupnjeve ispod min ima lne raz ine . Štaviše, obaraj u mora l ozbi ljn ih lj ud i i un ištavaju ozbi ljno razmiš ljanje on ih koj i žele tek stupiti na početak puta . Zar neko mis l i da odgajate lj može b it i uzor svoj im odgajan ic ima ako stvarima ne bude pristupao ozbi l jno i požrtvovano? Ako ne mogu biti uzor svoj im odgajan ic ima, odgajatelj i tada trebaju bit i podvrgnuti - odgoju, i tek tada će moći nadvladati sam i sebe.

Ozbi ljno društvo i sredina

Gore smo konstat i ra l i da je u odgoju važan l ijep uzor, a l i isto tako od presud nog značaja jeste i ozbi ljna sred ina . Ka ko god učen ik u svaja dobre osob ine od u čitelja, odnosno student od profesora, i sto tako, nemoguće ga je sačuvati negativnog utjecaja

98


koji na njega ostavljaju suučen ic i i pr ijatelj i na ovaj i l i onaj nač in . Pod ložnost utjecaju sredine u kojoj živi, za učen ika je još uvijek najvažn ij i faktor u ve l i kom preokretu, a l i i u preokretu koj i m ladić ostvaruje polezaći Pravim p utem. Sve to govori nam da je zdrava i ozb i ljna sred ina prijeko potrebna da b i odgoj uspio. Apsurd je od izuzetno nadaren ih i ta lent iran ih odgaj n i ka očekivati ostvarenje uspjeha koj i im se nameće a još uvjek se na laze u neozbi ljnoj sred in i, to je očekiva nje nemogućeg. Zar je razumno razmiš ljati o stvaranju odgovarajuće atmosfere i ozb i lj n ije sred ine kada je riječ o od ređen i m faktorima, makar i dje l im ično, dok trad ic iona lnoobra zovno i odgojno okruženje stoj i kao prepreka koj u je nezam is l ivo prevazić i ? Ako ponud imo odgoj n i program ko lektivnog kara ktera, znači l i to da sve odgajan ike tret iramo istovjetno, od nosno da zanemarujemo ind iv idua lne raz l i ke među odgaja n ic ima i nj ihove l ične mogućnosti? Naravno, ne znači . Svjedoci smo da još uvijek postoje mnogi mlad ić i koji se za n i maju za nauku i odgojn i uspon, a l i ostaju žrtva sred ine u kojoj žive. Koji je to standard mjerodavan u vezi s i zjednačivanjem odgajan ika početn i ka i onoga koji je već preva l io određene etape. P itanje za razmatranje: možemo li i z svoje h istorije i odgojnog iskustva i zvući metode koje će nam pomoći u prevaz i laženju i l i makar ub lažavanju negativnog utjecaja sred ine na istaknute odgajan ike, a l i da ne pre kriši mo kolektivn i karakter odgojnog programa?

Smjelo konfrontiranje nevaljal im običajima

U mnogo čem u lj ud i se poz ivaju na običaje i navike koji i h sputavaju svoj im okovima i često onemogućuju u produ ktivnom rad u . Stoga, onaj ko žel i bit i ozb i ljan i svakodnevno produ kt ivan mora se opredije l it i za jedn u od s ljedeće dvije stvari - to njegovo

99


opredjeljenje presudno je po njega : sta lno potčinjavanje običaj ima i navika ma, i l i nj ihovo smjelo prevazi laženje i ignoriranje. Društvene pri l i ke i način odnosa prema vremenu jesu pogubni običaj i za ozbi ljne l ičnosti : i ako žive zajedno s lj ud ima, osjećaju bol i tegobu. Ako osjećaji i hatar nekih ljud i kod nas budu značajn ij i od našeg vremena i rada, tada ćemo biti vel i ki gubitnici i uza l udno se truditi; a ko žel imo biti uspješn i i ozbi lj n i , tada se moramo smjelo d ići protiv nevalja l ih običaja, a možda biti spremn i i na žrtvovanje osjećaja nekih ljud i . Prevaz i laženjem ove etape lj ud i će nas pri hvatiti u tome svjetlu i prema nama se odnositi po toj osnovi .

Realnost i postupnost

Kada razgovaraju i raspravljaju o ozbi l jnom pristupu odgoju i radu, mnogi dobri lj ud i postaju ispunjeni a mbicijama i entuzijazmom prema ozbi ljnom životu i produktivnom radu . Međutim, kada ta svoja osjećanja pokušaju ostvariti sučeljavaju se sa svoj im isti nskim mogućnostima, navikama i okol inom. Taj sudar može proizvesti osjećaj n emoći i neuspjeha. Stoga, rea l nost, postu pnost i osjećaj da se p reokret ne postiže tako brzo - sve to ima vel i ku u logu u preispitivanju i samokontro l i : taj nas osjećaj čuva od u bitačn i h poduhvata . Kada je riječ o samoodgoju i odgoju odgajan ika koji su nam povjerni , to je pravac koj im treba da idemo. Treba znati da negativan utjecaj m inu l i h stoljeća ljenčarenja i nezainteresi ranosti ne može nestati preko noći . Na to nas u pućuje sljedeće Ebu H u rej rino, rad ija l l ahu anhu, predanje u kojem stoj i da je Resu lu l l ah, sa l la l lah u a lejh i ve sel lem, jednom pr i l ikom rekao : "Nijednog čovjeka neće spasiti njegova djela!" Prisutni u pitaše: "Zar ni tebe, Al lahov Poslan iče? !", na šta Pos lan ik, sa l la l l ahu a lejh i ve sel lem, odgovori : "Čak ni mene, bit ću spašen

100


samo ako me Allah uzme u okrilje Svoje milosti. Zato težite istini i budite umjereni, trudite se i radujte se; tražite sebi pomoć u jutru i kraju dana; a i u jednom dijelu noći; budite umjereni, budite umjereni, i uspjet ćete. "6

Odabir odgovarajućeg polja za djelovanje

Po Al la hovom, džel le ša n uhu, zakonu ljud i se raz l i kuju : neko je ekspert u određenoj oblasti, a l i d ruge mu ne idu odruke . M uavija, rad ija l l ahu a nhu, rekao je Sa'sau b . Savha nu : "Objasn i m i kakvi h vrsta lj ud i ima !" On mu je odgovorio: "Ljud i su stvoren i raz l ičiti : neki imaju veću sklonost prema ibadetu, nek i prema trgovin i , neki prema govoru, neki prema borbi na A l lahovom putu, a oni koj i nisu ni tamo ni ovamo otežavaju život, ometaju trgovinu i otežavaju kretanje lj ud ima ." Po Ebu Ja ' l inom predanju, Ha l i d b . e i -Vel id, isukana Al lahova sab lja, govorio je : "Borba na Al lahovom putu uve l iko me odvrati l a od čita nja ." Govoreći o ispravnom shvatanju ovog pitanja, hafiz l bnu i-Kajj im ostavio je s ljedeći zapis : " I zmeđu ostalog, rod itelj treba obratiti pažnju na afi n itet svog djeteta, tj . treba gledati za koji je posao sprem no, šta m u je dostupn ije . Treba znati za šta je stvoreno, i to mu omogućiti; ako je to šerijatski dopušteno, ne treba ga uputiti na nešto drugo, jer, ako ga uputi na nešto za šta n ije spremno, u isti n u neće uspjeti, štaviše, tako će ga m imoići i ono za šta je b i lo sposobno. ( . . . ) Dakle, znamo da je to ta ko, i zato nas ne treba čudit i postojanje lj ud i čije je g lavno zan imanje i odabra n i put koji ga vod i A l l ahu - stjecanje znanja kojem posveti vrijeme želeći steći A l la hovo zadovoljstvo, ustrajavajući na tom putu, sve dok ne zas l uži A l lahovo, džel le ša n u h u, zadovoljstvo, sve dok mu Svevišnji Al lah ne pokaže

r, El-Buhari (6463) i Muslim (28 16) .

l O l 101


posebne horizonte, i l i dok ne umre na tome, kada se za njega može nadati da je umro a Svemogući A l lah nj ime zadovoljan . Svevišnji A l l ah rekao je : 'Onaj ko se iseli Al laha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja, i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegovog, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna.' (En-N isa, 100) Neki se ljud i u životu usredsrede na z ikr i nj ime zarade vječne džennetske ljepote; kada ga propuste i l i ma lo podbace smatraju da su popusti l i i izgub i l i ve l iku pri l i ku . Neki se ljud i usredsrede na namaz; ako podbace ne klanjaj ući onol iko kol iko su sva ki dan navik l i k lanjati, odnosno ako n isu zauzeti namazom, odnosno a ko n isu uvijek spremni stati pred Svemogućeg Al laha smatraju da su napravi l i propust i u grud ima osjećaju tjeskobu. Neki ljud i za ž ivotn i put izaberu č injenje dobročinstva i višestruke koristi d ruštvu : ispu njavanje tuđih potreba, rješavanje problema, pomaganje i udjelj ivanje mi lostinje, i kada je riječ o tome, Svevišnji im A l lah otvori razne mogućnosti, i on i na taj način zarade Njegovo zadovoljstvo. Neki lj ud i A l l ahovo, džel le šan uhu, zadovljstvo za rade posteći; kada ne poste raspadaju se od lju bomore a nj ihovo se raspoloženje pogorša . Neki lj ud i Džennet zarade učeći Kur'an, u to troše većin u vremena jer je to nj ihova n avika . Neki ljud i postignu uspjeh na onome svijetu navraćajući na dobro a odvraćajući od z la, i Svevišnji im A l lah da da u tome uspju . Neki lj ud i usredesrede se na obavlja nje hadža i umre . Dočim neki Džennet zarade sputavajući prohtjeve, i nteresira njem, samokontro lom, razmiš ljanjem, brigom za raciona l n i m iskorištava njem vremena . . . "7 Potom je lbnu i -Kajj im govorio o popu lacij.i koja objed in i sva spomenuta svojstva .

7 Vidjeti: Tuhfetul-met'dltd, str. 243.

102


Kometnt irajuć i s ljedeći ajet: "Svi vjernici ne treba da idu u boj . . . " (Et-Tevba, 122), šejh Abdurrahman es-Sad i zap isao je s ljedeće: "U ajetu je dokaz i i nd i re ktno u putstvo za važnu stva r : za svaku opću korist i i nteres mus l iman i trebaju odrediti nekoga ko će se za to br inuti, tome posvećivati svoje vrijeme, u tome se trud it i , ne osvrćući na druge stvari, a sve kako b i mus l iman i u potpunosti ostvar i l i i nterese i kako bi svi ima l i jedan, zajed n ički stav i c i lj kojem streme, a to je ostvarenje uspjeha na ovome i budućem svijetu . Ako b i mus l iman i i š l i raz l ič it im putevima i brojn im pravc ima, tada bi rezu ltati b i l i nezavid n i , makar nj i hov c i lj b io ist i . Ova s e mudra Božija poruka odnos i na sve stvar i ."8

Ovdje se možda nameće sljedeće p itanje : kakve veze ima sve to s uspješn im odgojem? Kao odgovor može se reći : m nogi se na raštaji opredjelj ivaju za od ređen prod ukt ivan segment: stjecanje znanja, vid dave i s l . , međutim za to u osnovi n isu pr ipremljen i, i tada n e postižu rezu ltate u odabranom segmentu, pa osjećaju da su neozbi l jn i , odnosno to osjećaju nj ihovi odgajatelj i , za raz l i ku od on ih koj i su se opred ije l i l i za odgovarajući segment djelovanja, čij i trud u rod i plodom i koj ima vrata dobra b u d u otvorena .

Navika na učešće i rad

Brojna današnja is lamska omlad ina nau čena je da se svestrano udovoljava nj ihovim potrebama. Napr imjer, u kući se nud i gotova h rana i p iće, n a mješta i m soba, pere odjeća . . . A ta kvo nešto proizvod i generaciju koja ne zna za rad i odgovornost. U ško lama i na u n iverzitet ima u čite lj i , odnosno profesori navik l i su . na l ijenost u razmiš ljanju i kre i ranj u . Nj ihova u loga posta la je puko

8 Vidjeti: Tejsirul-Kerimii-Mennan, 3/31 5.

103


serviranje obrađen ih i nformacija, bez u laganja ima lo truda . štaviše, kada se od nj ih i zatraži pisa nje kakave naučne stud ije i l i brošu re mora ih se uputiti na izvore, tom, broj stran ice . . . I sta je stvar i s m nogim odgojn im ustanovama. Ako žel i mo proizvesti uspješnu generaciju, od samog početka njene indivudue moramo navikavati na učešće i preuz imanje odgovornosti : u kući se mora brinuti o svoj im stvarima, u škol i o za laganju i učenju . . . Odgovorn i za odgojne ustanove d užn i su u svoje ruke preuzti učen ike, programom koji nude nastojati napraviti preokret, doku čiti da je pozivanje om ladine na odgovornost neizostavni d io uspješnog odgoja, naviknuti ih da se ne oslanjaju na d ruge u svim stvarima, već da treba i on i da imaju u logu i vlastito miš ljenje kada je riječ o program u koj i im se nud i . Ako se osvrnemo na životopis prvog odgajatelja, Resu lu l laha, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, vidjet ćemo da je ashabe uč io odgovornosti prema d ruštvu, tj . i nd i rektno im je govorio da jedna i l i dvije osobe ne mogu preuzeti sav teret na sebe. En-Numan b . Bešir, rad ija l l a hu anhu, pre nosi se da je Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, rekao : "Primjer onih koji čuvaju Allahove granice i onih koji ih prelaze jeste kao prmjer ljudi na lađi koji bace kocku pa jedne zapadne paluba a druge potpaluba. Kada bi onima dolje zatreba/o vode, uvijek bi prolazili pored onih gornjih, pa jednom reknu: 'Probušit ćemo rupu u potpalubi i nećemo više uznemiravati one iznad nas. ' Ako im gornji dopuste da učine šta su naumili, svi će propasti, a ako ih spriječe, svi će biti spašeni."'� Na to nas značenje također upućuje č injenica da se Poslan ik, sa l l a l l ahu a lejhi ve sel lem, u m nogim situacijama konsu lt i rao s ashab ima . štaviše, skoro n ijedan vojn i pohod ni poznatiji događaj u Resu lu l l ahovom, sa l l a l l a hu a lejh i ve se l lem, ž ivotu n ije prošao bez toga, jer je u konsu lt iranju navikavanje, odgoj, građenje povjerenja i pozivanje

9 El-Buhari (2686).

104


na odgovornost. Zar neko mis l i da bi ashabi, rad ija l l ahu anh um, vodeći rat protiv otpadn ika, osvajajući Perzij u i rušeći R imsko carstvo, zauzel i poznate stavove da n isu zna l i šta z nači odgovornost? Po ind iv idua lnoj osnovi, Vjerovjesn ik, sa l l a l l a hu a lejh i ve sel lem, ashabima je povjeravao odgovorne zadatke: komandu u bitkama, vodstvo, poziva nje u vjeru, s lanje izas lan ika vlad a rima, sudstvo, poučavanje . . . N a ime, M uaza, radija l l ahu a n hu, pos lao je u Jemen, Ebu Bekra postavio za pretpostavljenog na hadžu . . . Ponekad je omlad inu postavljao za vođe, iako su veći i sta riji b i l i na raspolaganju : Usamu, radija l l ahu anhu, postavio je za komandanta u pohodu protiv p lemena E I -Hu rkat, ogranak p lemena E I-Džuhejna,10 a kasnije za vrhovnog komandanta upohod u protiv Bizantije. 11 Osma n u b . Ebu i -Asu naredio je dapredvodi svoj narod/2 itd . A n isu l i naš i mis ionari i odgajatelj inajpreči da tako rade kako b i , uz Al lahovo dopuštenje, proizve l i uspješnu i ozbi lj nu generaciju koja će na sebe preuzeti odgovornost i prema njoj se ravnati .

Praktično učešće odgajatelja

Neki su odgajatelj i navikl i na to da je nj i hova u l oga izdavanje naredbi i praćenje nj ihovih izvršenja, što je oprečna pra ksi prvog odgajatelja, Pos lan ika , sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, koj i je, živeći s ashabima, učestvovao u poslovima i razmišlja nju o prob lemima . Dokaz za ovu našu konstataciju jesu s ljedeći pr imjeri : učestvovanje u grad nj i džamije; Enes b . Ma l ik, rad ij a l l ahu anhu, pripovijedao je : "Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, došao je

10 El-Buhari (4269) i Muslim (96) . l l El-Buhari (4469) i Muslim (2426).12 Muslim (468) .

105


u Med inu i na njenoj periferij i, u naselju zvanom Benu Amr b. Avf, odsjeo četrnaest noći ( . . . ) Gradeći dža mij u, ashabi su u laga l i nad ljudske napore pokušajući pomjeriti stijenu . l Vjerovjesn ik, sa l la l l a hu a lejh i ve se l lem, bio je s nj ima i ponavljao s ljedeći stih : 'Moj Allahu, svako dobro jeste na onome svijetu, pa oprosti ensarijama i muhadžirima!111 13 - Učestvovanje u kopanju hendeka;Sehl b. Sa 'd es-Sa id i, rad ija l l ahu a nhu, govorio je: "B i l i smo s Resu lu l l ahom, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, u hendeku; i on je kopao, a mi smo nos i l i zem lju . Prolazeći pored nas rekao je: 'Moj Allahu, najbolji je život na onome svijetu, pa oprosti ensarijama i muhadžirima!111 14 - Učestvovanje u provjeravanju nepoznatogglasa; Enes, radij a l l ahu an hu, pripovijedao je: "Vjerovjesnik, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, bio je najbolj i i najh rabrij i čovjek; jedne noći Med injane je p restraš io čudan g las pa su poš l i u tom pravcu da provjere o čemu se radi , a l i ih je Vjerovjesn ik, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, u tome b io pred uh itrio: vraćao se na konju koj i je uzeo od Ebu Ta lhe a na njegovom vratu visi la je sab lja . Samo je rekao: 'Ne bojte se, ne bojte sef' Zatim je rekao: 'Uistinu je ovaj konj brz. 111 15 - Učestvovanje u borbi; Resu lu l l ah, sa l l a l l ahu a lejh i vesel lem, u čestvovao je u devetnaest pohoda . 16 Govorio je : "Kada sene bih bojao da ću otežati svome ummetu, nikada ne bih izostao iza vojnog pohoda. "17 l ako odgajatelj i trebaju uzeti učešće upodu hvatima, to ne znači da time trebaju potrti u logu odgajan ika, n iti od nj ih napraviti sušta sredstva, treba težiti sredi n i između te dvije krajnosti .

n Hl-Buhari (428) i Muslim (524) . 14 El-Buhari (6414) i Muslim (1 804). 1 5 El-Buhari (2908) i Muslim (2307) . lo El-Buhari (3949) i Muslim (1254). 17 El-Buhari (36) i Muslim (1 876) .

106

POSTUPNOST USPJ EŠNOG ODGOJA

POSTUPNOST USPJEŠNOG ODGOJA

Nakon ovol ike rasprave o uspješnom odgoju neki će se čitaoci zapitati : mis l ite l i da se p rema svima odgajan ic ima može postu pati istovjetno i ogran ičeno, šta je s razl ikom među nj ima, nj ihovim razl ičit im mogućnosti ma : jedn i su s labi , l ijen i, d rugi -snažn i, ž ivi? Ovo se pitanje samo nameće i utemeljeno je.

Na ime, ozbi ljnan pristup odgoju traži se od svakog čovjeka, ma kojem sloju pripadao, i to prema njegovom društvenom pložaju . P ridavanje pažnje i briga u mmeta za stjecanjem materije i njen im preferiranjem u toj mjeri da postane parametar i kriterij, sportom, za bavom, zabranjen im obl ic ima už iva nja - sve je to rezu ltat neozbi lj nog pristupa odgoju . Da bi odgoj bio uspješan, ummet se mora pozabaviti pitanj ima koja pod ižu njegov ugled kao narod u, štaviše, narodu koji cije lom čovječanstvu nud i Božiju poruku, pos lan icu . U mmet se mora odgaj ati u svi m segmentima, a učen ici i učenice jesu posebna skup ina, i kada je riječ o nj ihovom odgoju, treba se biti kraj nje ozbi ljno : on i se raz l i kuju od osta l i h jed i nki u mmeta . Međutim, kad ci lj naukovanja postane stjecanje d ip lome i zvanja, a nemoćna pedagogija tome učini medvjeđu us lugu ne ispunjavajući svoju zadaću, tada dolazi do propusta i prijestupa u uspješnom odgoju i grubog na rušavanja primarnog ci lja kojem obrazovanje tež i . Upravo je takva pedagogija odgovorna za mnoge propuste kada je riječ o usvajanju odgojn ih metoda. Uspješan odgoj traži da u učen ic ima probud imo da leko veće i nteresi ranje za c i ljevima koji su

107


da leko iznad dva česta ci lj a : zvanje i zaposlenje . Profesor, odnosno odgajatelj koji sebe smatra samo s lužben ikom i n išta više, koj i od min ista rstva prosvjete dobija nadoknad u za predavanja - odmor, odnosno kraj radnog vremena čeka kao na iglama. Njemu treba ozbi l jno p ristupiti, odgajajući ga, da ga se stvarno pripremi za poziv odgajate lja . Oca koji je obuzet ovim svijetom i njegovim ljepotama treba odgajat i . Majku koja se brine za svoj izgled i modu, kojoj posjete p rijate lj ica i kojeka kvi posebn i razgovori uz imaju mnogo vremena na račun njenog glavnog zan imanja i glavne u loge : brige o kući i porodici - treba dodatno odgajati . One jed inke uis lamskom društvu koje obnašaju neku vjersku s lužbu a koje sebi dopuste da ih zauzme briga za usponom i položajem te da tu svoju s l užbu obnašaj u krajnje s lužbeno (što rezu lt ira nepremostivom barijerom) - gledat će i rad iti samo kroz pr izmu s lužbenosti i neće moći na tražen i način izvršiti povjeren i i m emanet. Ozbi ljan pristup odgoju na laže da takvi ljud i revid i raju svoje namjere, da ih očiste oslobađajući se trenutnih želja . Drug im riječima, da svoje napore i p roduktivnost posmatraju na d uže staze koje su da leko vredn ije od obične s lužbenosti . Generacija is lamskog buđenja već se naš la u nezavidnom položaju , i to nam u kazuje na potrebu ozbi ljnog p ristupa odgoju koj i će je preporoditi i uzd ići na odgovarajući n ivo. Ovo je zato jer je ona nosi lac zastave, borac na prvoj l i n ij i , stražar koji čuva cije l i u mmet. Ozbi ljan pristup odgoju također za htijeva da se pobrine za sve jed i n ke ponaosob i općen ito, na svim n ivoima . Kada je riječ o odgoju, raz l i kovanje jed inki i skupina zapravo je raz l i kovanje položaja, u loge i mjesta . M is l im da je u ovome dovoljan odgovor na gore postavljeno pitanje.

A l l ah, džel le šanuhu, naredio je Vjerovjesn iku, sa l la l l ahu a lejh i ve se l lem, da svoj im suprugama ponud i izbor: ostanak s nj im, i l i opredjeljenje za ovosvjetske ljepote i ukrase : uo Vjerovjesniče, reci ženama svojim: 'Ako želite život na ovom

108

POSTUPNOST USPJEŠNOG ODGOJA

svijetu i njegov sjaj, onda se odlučite, dat ću vam pristojnu otpremu i l ijepo ću vas otpustiti. A ako žel ite Al laha, i Poslanika Njegovog, i onaj svijet - pa, Allah je, doista, onima među vama koje čine dobra djela pripremio nagradu vel iku.' O žene Vjerovjesnikove, ako bi koja od vas očit grijeh učinila, kazna bi joj udvostručena bila, a to je Al lahu lahko; a onoj koja se bude Allahu i Poslaniku Njegovom pokoravala i dobra djela čini la - dat ćemo nagradu dvostruku i pripremit ćemo joj opskrbu plemenitu. O žene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge žene! Ako se Allaha bojite, na sebe pažnju govorom ne skrećite, pa da u napast dođe onaj čije je srce bolesno . . .'' (E I-Ahzab, 28-32 ) . Da kle, Svemogući A l lah od Resu lu l l ahovih, sa l l a l l ahu a lejh i ve sel lem, su pruga traži ozbi lj nost koju ne traži od drugih žena, makar se rad i l o o asha b ijkama. Na ime, žena ima pravo traž iti opskrbu po običaju , da se nas lađuje čime se nas lađuju i osta le žene, a l i kada je riječ o Posla n i kovim, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, suprugama, to se raz l i kuje. Treba znati da je nj ihova titu la "majka pravovjern ih" iziskiva l a prevazi laženje žudnje za ovim svijetom . A one su, rad ij a l l ahu anhu nne, bi le na zavidnom n ivou kada im je Resu lu l lah, sa l l a l l ahu a lejh i ve se l lem, dao na izbor između ovog svijeta i ostan ka s nj im u braku : sve su izab ra le ostanak u braku, opredije l ivši se za ono trajn ije . štaviše, neovisnost i ozb i lj nost koju je Vje rovjesn ik, sa l l a l lahu a lejh i ve se l lem, tražio vidi se iz toga da je od nekih ashaba uzeo prisegu da neće od lj ud i n išta tražit i . Zato neki, kada bi im ispao bič iz ru ke, n isu traž i l i od drugih ljud i da im ga dodaju. 1 Ova kav stupanj ozbi lj nosti n ije tražen od svih ashaba,iako je ozbi ljnost u životu b i la tražena od svih općen ito.

Kada je Pos lan ik, sa l l a l l ahu a lej h i ve se l lem, sreo ashabe koj i su izosta l i iza pohoda na Tebuk, p ri hvatio je nj ihova opravda nja,

1 Muslim (1043) .

109


prepustivši Sveznajućem Al lahu ono što su u sebi taj i l i , a l i t roj icu je sasvim dru kčije tretirao, t im prije što je od nj ih tražena ozbi ljnost koja n ije tražena od osta l i h . Kao rez ime ovog poglavlja možemo reći : svi m us l iman i trebaju ž ivjeti i rad iti u duhu ozbi ljnosti i težit i uspjehu, al i ipak se ozbi lj an p ristup stvar ima raz l ikuje zavisno od samog čovjeka, njegovog položaja, stupnja i zajedn ice u kojoj živi .

110

REZIME

Rezime

Nakon što smo zajedno prel ista l i ovu knj igu pitamo se sljedeće: jesmo l i uvjeren i da je ozbi ljan pristup odgoj u prijeko potreban? Nadam se da sve iznesene či njenice, komentari i ponuđene mis l i u ovoj knj iz i kruže oko ostva renja jed nog c i lja i postizanja jednog rezu ltata : dokučivanja da je ozbi lj an pr istu p odgoj u prijeko potreban . Ovo n ije poziv samo da ijama u razn im is lamskim zemljama, koj i mogu poz ivati u ozbi ljan pristup odgoju šutke prenoseći svoje razumijevanje m isiona rstva, iznoseći prijed loge, u pozoravajući na obaveze i n udeći rea lne p lanove. Ovo je poziv na preispitivanje i otvorenost prema samome sebi . U putivši ovaj otvoren i poziv, strahujemo da će trad icija i nas l ij eđe neke mus l imane sputati i odvratiti od preispitiva nja i d uševnog čišćenja, pa će, po nj ima, rušenje nas l ijeđenog zida biti pogubni grijeh, a suprotstavlja nje nečijem stavu - izopačenost i odstupanje od Pravog puta. I sto tako, ne čudi nas da se neki lj ud i mnogo ne i nteresi raju za neke deta lje u koje pozivamo, smatrajući to fa ntazijom. Ne izaziva čuđenje, jer tako mis le oni č i ja se od lučnost ne može nositi sa stvarnošću . Uvjeren i smo da ovo što traž imo n ije fantaz ija n iti besmis l ica; ne traž imo nešto što je iznad lj udskih mogućnosti . U isti n u, ovo što nud imo samo je odaziva nje na poziv stva rnost i . Ta ponud i l i smo ideje i prijed loge od l učn im ljud ima, a ne s labić ima; slobodn i m, a ne rastresen im umovima; on ima koji žele onaj svijet, a ne smutlj ivci ma; ozbi lj n im, a ne neozbi lj n im lj ud ima . Zna m se m nogi čitaoci saosjećaju s nama kada je riječ o

l l 111


d ubin i p roblema i duševnog izgaranja, i s lažu se s ovim u šta poz iva mo. Svjestan sam da su neki lj ud i čije smo odgojno stanje kritiz i ra l i bolj i i Sveznajućem Al lahu d raž i od nas, da u sebi n isu uguš i l i dobronamjernost; znam da n ismo lj ubomorn ij i od nj ih kada je riječ o uspjehu generacije b lagos lovljene sahve. Naprotiv, u usponu na stu panj ozb i ljnosti kojem tež imo nj ima smetaju lj ubomora i strah od kontraefekta . Sve strah ujem da nekoga ne sputa njegov suprotan stav i l i oprečna miš ljenje kada je riječ o nače ln im pravi l ima i zajed n ičkom c i lj u . Tvrd im da uvaženi čita lac svoj im razumom može raz l i kovati između greške, pr imjed be, mogućeg rješenja određenog prob lema, poruke određenog primjera i i zmeđu oprečnosti u idejama i raz l ičitosti teme. Prihvatanje i l i neprihvatanje određene ideje ne mora zavisiti od uvjerenja u sve njene pojed inosti . Stoga nes laganju treba dati mjesto koje zas lužuje : sve oko čega se ne slažemo treba potisnuti, a ono oko čega se s lažemo prihvatit i . Tvrd im da će, uz A l lahovo dopuštenje, srodno povezivanje i pr inc ip savjetovanja, uvaženog čitaoca n avesti na potpomaganje, bodrenje, dopunjavanje, korigiranje i savjetovanje.

Na kraju stud ije zahva ljujem se svojoj p lemen itoj braći recenzentima, od čij i h sa m pr imjedbi i miš ljenja imao korist, a očekujem još veću .

Moj A l lah u, Tebe s lav im i Teb i se zahva ljujem, svjedočim da nema ist inskog božanstva osim Tebe, od Tebe oprost traž im i Tebi se kajem !

1 2 112

SADRŽAJ

SADRŽAJ

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

ZNAČENJE IZRAZA "USPJ EŠAN ODGOJ" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

DOKAZI ZA USPJ EŠAN O DGOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

PLODOVI OZB I LJNOG PR ISTU PA OGOJ U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

PR I MJER I OČEKIVA N I H REZU LTATA OZB I LJ NOG PRISTU PA ODGOJ U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . S l

IZOSTANAK REZU LTATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

PREPREKE U USPJ EŠNOM ODGOJ U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

VJ EŠTAČKE SMETNJ E U ODGOJ U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

PREDLOŽENE METODE ZA USPJEŠAN ODGOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

POSTUPNOST USPJ EŠN OG ODGOJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

REZI M E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l l l

SADRŽAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

113

uspjesan odgoj

Documents