urs hochstrasser - zdrava dječja prehrana
TRANSCRIPT
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
1/52
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
2/52
Urs Hochstrasser
ZDRAVA DJEJAPREHRANA-iva i ukusna
Prirunik za najprikladniju djeju prehranus mnogo pounog i odlinim receptima
akovo, 2006.
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
3/52
Naziv izvornika
K I N D E R E R N A H R U N G
lebendig und schmackhaft
Njemaki izdava
HANS-NIETSCH-VERLAG
79098 FREIBURG, 3. Auflage 2003.
S njemakog prevela
INGEBORG GOEV
Lektorirao i korigirao
IVAN ZIRDUM
Knjiga se moe naruiti na adresu:
Knjinica
U PRAVI TRENUTAK
31400 AKOVO, pp51
Tel/fax: (031) 811-774
e-mail: z i rdum@upt .hr
www.upt.hr
Zahvala
Upuujem iskrenu zahvalu svojoj eni Sheili za
njezinu ljubav i veliku pomo, te svojoj djeci Heidi i
Nealu, zahvaljujui kojima mi je bilo mogue uivoprovjeriti ispravnost ove knjige.
Posebno bih elio zahvaliti svojim roditeljima, te
brai i sestrama koji su mnogo pridonijeli mome biu,
na njihovoj strpljivosti i na svemu to sam mogao od
njih nauiti.
Srdano zahvaljujem svim naim prijateljima koji
su na bilo koji nain pridonijeli ostvarenju ove knjige.elim isto tako izraziti zahvalnost mnogim roditel
j ima koj i su u na s za tr a il i savjet i ti me me ponuk ali da
napiem ovu knjigu.
Posve osobito zahvaljujem boanskom nadahnuu
koje je bilo neprestano nazono tijekom itavog vre
mena pisanja.
Urs
5
mailto:[email protected]://www.upt.hr/http://www.upt.hr/mailto:[email protected] -
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
4/52
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
5/52
PREDGOVOR
Djeja prehrana opisana u ovoj knjizi, koja je uprvom redu namijenjena naoj djeci, ali u njoj smije
mo uvijek uivati i mi odrasli, zapravo je vjekovima
po prirodi preporuani nain prehrane kojim svojoj
djeci ne dajemo samo hranu i odravamo ih u ivotu,
ve u njihov organizam unosimo vitalne tvari to ih
ona trebaju za zdrav rast i za duhovno io ivot.
Tom metodom prehrane omoguavate svom djete
tu ulazak u ivot kakav je prijeko potreban u dananjem prebrzo ivuem drutvu orijentiranom na
"fast-food".
Ova vam knjiga pokazuje koja hrana daje naoj
djeci prave hranjive tvari, vitalnost i energiju koje
udovoljavaju dananjim visokim zahtjevima, i omo
guava im da mogu uspjeno svladavati ivotne za
datke koji su pred njima.
Ono to smo itali ili sluali o prehrani u svom do
sadanjem ivotu, ne moramo nuno uiti i svoju dje
cu, jer svaka steena spoznaja koja nas dovede do
vieg duhovnog razumijevanja, zapravo obvezuje da
to razumijevanje ostavimo u batinu svojim potomci
ma kao duhovno oblikovanje.
To to se u dananje vrijeme dogaa s naom preh
ranom, bilo zbog rafiniranja ili genske manipulacije,
9
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
6/52
odvodi nas -, a osobito nau djecu - sve dalje od prirodne i zdrave prehrane. Djeca koja smiju odrastati sato prirodnijom prehranom, mogu kasnije i mnogostabilnije i promiljenije odluivati o svom ivotu
nego djeca koja se othrane s prikrivenim prehrambenim ovisnostima.
Walo Gauch - Keller
10
UVOD
Kao tree dijete u obitelji s osmoro djece dobio
sam ve dosta rano priliku da nauim kako treba postupati s malom djecom. U tom sam uenju imao div
nu i ljubavi punu po mo svoje majke i nadz or obiju
starijih sestara. Za mene je zapravo oduvijek bilo po
sve jasno da u jednom i sam imati obitelj s djecom.
Ta me svijest navodila da pri bavljenju svojom
mlaom braom i sestrama automatski zamiljam
svoju vlastitu djecu. Tada sam esto u mislima elio
da ve mogu biti otac ili majka. Drago bi mi bilo oboje -
Sada to jesam, otac dvoje djece. Iskljuivi tu onu
fiziku stranu, ne mogu osobno ni danas vidjeti veliku
razliku u tome jesam li otac ili majka. Zadatak je isti,
ako ga elimo isp ravn o ispunjavati. A budui da ja to
elim initi ispravno, dovoljno je ono optimalno.
Tome pripada ljubav prema svojoj obitelji, ljubav pre
ma ljudima oko sebe i dakako djeca. Ta ljubav djelujekao snani poticaj da uvijek iznova nalazim istinu. Ta
ljubav i traganje za istinom tjerali su me oko itave
Zemljine kugle da uim i stjeem iskustva. A iskustvo
me nauilo da istinu nalazim pomou blinjih u sa
mom sebi.
Moj rad u ugostiteljstvu povezivao me kao kuhara,
te kao hotelskog menedera s hranom i primanjem lju
di na konak, ali istanano shvaanje biti toga postigao
I I
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
7/52
sam radom i stekao tek kasnije. Patnja bolesnih i umi
ruih ljudi u Bircher - Benner klinici duboko me ga
nula i potaknula da se zalaem za zdravlje. Daljnje mi
je pro uava nje u v ic ars ko j, Americ i , Indiji i na dr u
gim putovanjima skrenulo pozornost na uzroke bolesti. Danas sam kao voditelj "School of Life" zajedno
sa svojom enom Sheilom uitelj ivota i zdravlja.
Autor sa svojom enom Sheilom i svoje dvoje djeceNealom i Heidi
Ovom knjigom elim prenijeti drugim ljudima
svoje znanje steeno uenjem, prouavanjem i isku
stvom, na taj im nain pomoi i omoguiti da djeca iz
vuku to veu korist iz tog mog znanja. To elim svim
svojim srcem.
12
O DJECI
ena koja je na grudima drala dijete, ree:
"Kazuj nam o djeci."
I On je dakle kazivao:
"Vaa djeca nisu VAA djeca.
To su sinovi i keri enje ivota za samim sobom.
Ona dolaze po Vama, ali ne OD Vas.
Iako su s Vama, ipak Vam ne pripadaju.
Smijete im davati Svoju ljubav, ali ne Svoje misli,
jer ona imaju svoje vlastite misli.
Smijete nastavati njihovo tijelo, ali ne njihovu duu,
jer njihova dua prebiva u kui sutranjiceu koje ne smijete ui, ak ni u Svojim snovima.
Vi smijete nastojati biti poput njih,
ali ne traite da ona budu poput Vas.
Jer ivot ne ide natrake, niti se zadrava pri
jueranjici.
13
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
8/52
Vi ste lukovi iz kojih se odailju vaa djeca
kao ive strijele.
Strijelac vidi znak na stazi beskonanosti,
i napinje Vas svojom snagom,da njegove strijele lete brzo i daleko.
Neka Vam napinjanje u ruci sirijelca bude na
radost;
jer koliko on voli leteu strijelu,
toliko voli luk koji ostaje vrst.
KHALIL GIBRAN
Ta bi pjesma trebala dati misaone poticaje za odnossa svojom djecom.
Tko se smijei licu svog djeteta, taj se smijei svojojvlastitoj budunosti.
UZAJAMNA LJUBAV
Lijepo da se smijemo baviti svojom djecom, jerona nisu samo naa budunost, ve e kao sljedei
preuzeti Zemlju pod svoju zatitu. Da, ona su i naa
budunost, jer e nas u ovom ivotu jednom kao stare
ljude voljeti i tovati ili podnositi -, a moda i maknuti
od sebe. kao to to sadanji aktivni narataj esto ini
sa starim ljudima. Uvjeren sam da e naa djeca po
stupati s nama onako kako to od nas naue.
Nau li djeca u drutvu svoje vrsto, sigurno i za
tieno mjesto i osjete se voljenom i potovanom, tada
moemo oekivati da e se jednom brinuti za stare lju
de s ljubavlju i potovanjem. Dok tamo gdje drutvo
ne daje djeci potrebnu im skrb i mogunost za zdrav
razvoj u duhu humanosti, u njihovom ivotu nee biti
mjesta za stare ljude. Danas je to na alost sve ei
sluaj. Takvo drutvo treba domove za te ljude. Ono
treba djeje domove, a sve je vei broj domova za sta
re ljude. Izolacija postaje sve veom, a razumijevanja
i prihvaanja meu ljudima sve je manje. Sve se vie
gubi uzajamna ljubav, a time i uzajamno potovanje.
Dok piem ove retke, odjednom se u njima za mene
odra ava dananje drut vo. Postaje mi posv e ja sno da
smo mi roditelji ti koji trebamo razbiti laj "avolski
krug", kako bismo popravili postojee stanje, da bude
1514
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
9/52
kao prije, mnogo ugodnije i za mlade i za stare. Mi ro
ditelji utjeemo najizravnije i najsnanije na svoju
djecu.
Sto mi moemo uiniti? Kao prvo moemo svojoj
djeci pokazati to je ljubav i kako se ona ivi.
Pokaimo kako se ivi ljubav prema blinjemu, ljubav
prema drugim ljudima, pa i onima koji su potrebiti
pomoi, ali i ljubav prema okoliu i prirodi, ljubav
prema ivotu openito.
Tajna ljubavi prema djetetu krije se ve u zaeu. U
njemu dolazi do izriaja ljubav prema ivotu, jer tu
postaje sveobuhvatna ljubav stvaralakom u pravom
smislu rijei. Time se naime ljubav prenosi na potom
ke .
Ta sveobuhvatna ljubav zahtijeva meutim i zdrav
lje koje se treba dati novonastalom ivotu. Geni to se
dalje prenose zaetom stvoru mogu biti samo onoliko
zdravi koliko su zdravi oni koji su ga zaeli. Tako dak
le ti geni ine ishodino stanje novog ivota. Otada
moe njegova konstitucija biti snaena ili dodatno
slabljena. To ovisi o nainu ivota nove generacije,
emu pripadaju i okolina, ivotni nazori, misli,
osjeaji, a svakako i prehrana.
Iako se ini da su geni bili u posljednjim narataji
ma samo slabljeni, to dolazi do izriaja u degenera-
tivnim pojavama, ipak ne postoji povod za
rezignaciju, jer mi to moemo promijeniti. to se tie
-okolia, stalno ga mijenjamo i uglavnom sami
16
odreujemo hoemo li ga promijeniti pozitivno ili ne
gativno.
Nai ivotni nazori proizlaze iz duha. Oni ovise o
tome n kakvoj smo istoi prema Duhu Bojem i u ko
likoj mu mjeri imamo pristup. Tu istou mora svakiovjek sam sebi zaraditi i stalno se brinuti za to da
zaraenu istou ne izgubi. Za to je dodue potrebno
neto samodiscipline.
JEDINSTVO CJELINE
Jo nekoliko rijei o osjeajima. Oni su povezujui
element s drugim ljudima, sa ivotinjama, prirodom i
itavim svijetom. Osjeaji su velikim dijelom govor
unutarnjeg glasa. Kroz njih se oituje i poriv za spoz
najom ivota. Osjeajima se treba vladati, ali oni se
nikada ne smiju potiskivati. Oni nas trebaju voditi, ali
nikada ne primoravati. Oni se trebaju spoznati i ivjeti. Da bi meutim osjeaji bili vrijedni ivljenja i mo
gli nas ispravno voditi, trebaju istou, jednako kao
misli. Naelo je isto.
Prehrana ima vanu ulogu, jer dnevno vie puta
unosimo u tijelo hranu. Tu se priroda u sveobuhvatnoj
ljubavi unaprijed pobrinula i dala za svakoga odgova
rajuu hranu.17
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
10/52
To znaju sve ivotinje -, pa i sisavci - i dre se toga.
Oni su u skladu s prirodom, tu samo ovjek ini iz
nimku. To je njegovo pravo, jer u toj slobodi moe
spoznati samoga sebe.
To ovjekovo odvajanje od ostalih stvorova ili "polarizacija" ima dodue svoju cijenu. Polarizacija je
rascjepljivanje dvaju dijelova koji inae pripadaju
skupa, koji mogu biti istinski uinkoviti samo u
meusobnom jedinstvu, kao cjelina. Polarizacija
znai da se neto razdvojilo u dva protivna dijela koji
su inae u potpunoj slozi i uzajamno se dopunjuju -
tada cjelina nije vie crta s dva kraja, to znai dva pola,
ve krug koji je zatvoren, bez poetka i bez kraja. Tajecjelina u sebi posve stopljena, kao jedna toka, kako
iznutra tako i izvana. Tu dakle vie nema "ili - ili", ve
"ne samo... nego i".
Cijena je polarizacije bol. Ta nam bol pomae
meutim da spoznamo sami sebe i da iz polarizirano-
sti naemo put natrag u jedinstvo, pri emu se tada
vlastitom eljom podreujemo jedinstvu cjeline i be
zuvjetnoj ljubavi.
To je odvajanje ili odcjepljenje donijelo mnogim
ljudima toliko mnogo boli da su krenuli na put natrag.
Ti se ljudi nalaze na tekom putu koji vodi iz zaplete-
nosti i jau na valu razvoja. Oni su jo u traenju. Za
njih je pristupana nepromijenjena, prirodna prehrana
i njima bih elio pomoi da neto sigurnije idu svojim
putem u itavoj toj dananjoj zbrci.
18
Priroda je - kao to sam opisao u svojoj knjizi"Rohkost - die lebendige Nahrimg" - moja najvanijai najpouzdanija uiteljica. Moramo je promatrati.
Ja sam to i inio kad sam boravio u gustoj tropskoj
umi sjevera June Afrike. Tada sam primijetio da svimajmuni u prvo vrijeme, kad njihova mladunad
pone uzimati vrstu hranu, najprije tu hranu sami
provau, zatim je stave u mala ustaca. To izgleda
kao da ljube svoju djecu. inilo mi se kao daje to ne
to poput isprike za to to majka svom djetetu polako
uskrauje svoje mlijeko. Za mene je to izgledalo kao
da majka eli odrati blisku vezu koja je i za mladune
majmuna od velikog znaenja.Nisam mogao procijeniti je li mama majmunica
toga svjesna ili ne. To su u svakom sluaju inile sve
majke majmunice koje su nosile naokolo bebe te dobi.
Neki mije istraiva ivotinja rekao da se tako pona
aju i ovjekoliki majmuni. To ponaanje ima
meutim za mene i svoju fizioloku valjanost. Jer ne
samo da se hrana vakanjem usitni, ve se jo i dobro
zaslini, stoje za tako mali, njeni eluda c majmuniasamo od koristi. Treba se jo spomenuti da majmuni,
osobito ovjekoliki, imaju gotovo jednaki probavni
sustav kao mi ljudi. Moemo li iz toga neto nauiti, to
preputam itateljici i itatelju.
19
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
11/52
MLIJEKO
Predstojnik djeje bolnice u Luzenui. profesorTonz , reka o je u vezi s lim: "Pone to rezignira no mo
ramo priznati da ni nadomjesni proizvodi nae izvrsne
industrije - unato svom kemijsk i kvan titati vno je d
nakom sastavu - ne doseu i nikada nee moi dosei
kakvou majinog mlijeka ene."
Djeca koja se doje majinim mlijekom rjee su bo
lesna. To je bilo izme u ostalo ga dokaz ano u dva
istraivanja provedena u SAD-u na preko 40.000 djece. Pri tome se pokazalo da majino mlijeko titi od
eluano-crijevnih infekcija isto tako dobro kao od
bolesti dinih putova. Broj smrtnih sluajeva zbog bo
lesti dinih putova iznosio je u djece hranjene
majinim mlijekom jednu dvadesetinu u odnosu nadjecu hranjenu nadomjestkom za majino mlijeko.
Istraivanje provedeno 1961. godine u Velikoj Bri
taniji pokazalo je da su djeca koja su ve u prvom mje
secu ivota bila hranjena umjetnim pripravcima
mlijeka, kasnije kao odrasle osobe dvostruko ee
obolijevala od gnojnih ireva nego njihovi dojeni
vrnjaci.
Istraivanja provedena 1977778. u Kanadi pokaza
la su da su djeca hranjena na boicu nadomjesnim mli
jekom de set puta e e ob ol ij ev al a od up al e uiju i
20
znatno vie od infekcije dinih putova i crijeva nego
dojena djeca.
A stomatolozi su ustanovili da su djeca koja su bila
dojena vie od tri mjeseca, mnogo rjee patila od upa
la desni nego njihovi vrnjaci hranjeni umjetnim mlijekom.
Bilo je osim toga utvreno da je slaba otpornost
rjea u ljudi koji su bili dojeni nego u onih hranjenih
na boicu. Taj bi se popis mogao po volji produiti.
Majino mlijeko sadri posebne sastojke koji opremaju dojene otpornou protiv klica bolesti. Tako na
primjer leukociti majinog mlijeka brzo unite
uzronike tuberkuloze. Imunoglobulin titi sluznicemalog djeteta. na primjer od nepoeljnih
eluano-crijevnih bakterija, od uzronika tetanusa,hripavca i difterije, pa ak i od djeje paralize. Liniju
obrambenih tvari dopunjuju laktoferin, lizocin i lakto-
peroksiaza. Majino mlijeko pospjeuje stvaranje
zdrave crijevne flore koja oteava naseljavanje klica
to uzrokuju bolesti. Osobito se mora naglasili zatita
od alergija, pelud ne hunja vice i a stme, koja je to jaaako se sama majka optimalno prehranjuje. Imunoloki
je sust av potp un o iz gr a en tek nako n de ve t mj esec i
prehrane djeteta majinim mlijekom, to bi trebao biti
povod za to da se dijete - ako je to ikako mogue - toliko dugo doji.
21
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
12/52
Uostalom: mlijeko ena koje se veganski prehranju ju sa dri 35 ma nj e t et ni h tv ar i od ml ij ek a on ih ko jejedu meso .
Majino mlijeko mijenja tijekom dojenja svoj sastav, kako bi uvijek moglo zadovoljiti potrebe djeteta.
Ono je na poetku neto vodenije, kako bi utailo e i
reguliralo sadraj vode u organizmu. Zatim postaje
22
guim, kako bi moglo utaiti rastuu e i zadovoljitisve bolju sposobnost probave.
Mlijeko je svakako najusklaenija od svih preh
rambenih namirnica, ali uvijek samo za dojenaku
dob potomaka vlastite vrste. Naime, mlijeko razliitihvrsta veoma je razliitih sasta va, ka o to pokazuje pri
loena tablica.
Promatramo li mlijeko s neutralnog gledita i po
sve neoptereeno, tada to izgleda ovako: priroda za
pravo nije predvidjela da ovjeka othranjuje kravljim
mlijekom. Ona je meutim predvidjela da ovjek do
biva majino mlijeko dok se ne bude mogao prehranji va ti vo e m, bobicama i ta ko da lj e.
Kravlje mlijeko sadri na primjer 3,5% bjelanevi
ne, a ta je koliina dovoljna da tele moe u samo 45
dana udvostruiti svoju teinu. Ovdje doputam sebi
pitanje: koji ovjek, bilo dijete ili odrastao, eli to u
samoga sebe?
Stoga ljudsko majino mlijeko sadri samo 1,8%bjelanevine, to je posve dovoljno za bie kojemu
treba oko 21 godina da potpuno izraste.
Budui da se ovjekova brzina rasta s rastuom
dobi usporava - kao u svih sisavaca -, nerazmjerno je
da se poveava unos bjelanevine, naime s 1,8% na
3,5%. Upravo se to naime dogaa konzumiranjem
kravljeg mlijeka.
23
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
13/52
VrstaSuhatvar u %
Masi ui
Lak lozati c/c
Bje-lanevi-na u c/c
Pepeo u%
ovjek J2.55 3.70 6,80 1.80 0.25
Majmun 12,20 3.90 5.90 2.10 0.30
Bi vol 17.76 7.96 4,86 4.16 0,78
Pas 8,30 7.25 3.10 6.95 1.00
Deva 12,87 2,87 5.39 3.87 0,74
Maka 17.78 3.3H 4.90 9.08 0.50
Krava 12.79 3.58 4.72 3.50 0,72
Lama 13.45 3.15 5,60 3.90 0.80
Sob 34.20 19.37 2.60 10.44 1,13
Ovca 18.66 6,86 4.91 6.00 0,89
Svinja 17.10 5,55 4.20 6.30 13)5
Kobila 9.35 1.2 i 5.80 1.99 0.35
Koza 12.95 3,93 4.65 3.56 0.81
24
UDIO MLIJENIH BJELANEVINA
U POSTOCIMA
Kazeinske vrste mlijeka
VRSTA KAZEIN U %ALBUMIN/
GLOBULIN U %
Krava 85 15
Ovca 80 20
Koz.a 75 25
Albuminske vrste mlijeka
VRSTA KAZEIN Uc7c
ALBUMIN/
GLOBULIN Uc7c
Konj 65 35
ovjek 60 40
Brojke su bile uzete iz navoda u literaturi i prosjene su vrijedno
s t i .
esto sluamo kako dijete bez mlijeka, misli se da
kako kravlje mlijeko, pali od nedostatka kalcija.Ton o je dodue da kravljem lijeko sadri m nogo kal
cija, naime oko 120 miligrama na 100 grama. Pri
25
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
14/52
usporedbi s ljudskim majinim mlijekom, koje sadri
32 miligrama kalcija na 100 grama, namee se prema
tom e pitanje: "Treba li ovjek toliko mno go kalcija pri
prehrani primjerenoj njegovoj vrsti? Odgovor koji
glasi NE daje nam sama priroda, jer bi ga inae bilovie u ljudskom majinom mlijeku!
K tome danas znamo daje mlijeko lo isporuitelj
kalcija, jer sadri fosfate koji pod utjecajem ovjeko
ve eluane kiseline u kemijskoj reakciji veu kalcij.
Tijelo osim toga izluuje putem bubrega to vie kalci
ja t o vi e po jed em o i vo ti nj sk e bj ela n ev in e. Prije
svega visok sadraj kazeinske bjelanevine u mlijeku,
koja se u teleta moe razgraditi pomou telee timuslijezde, dovodi do problema sa sadrajem kalcija u
ljudskom tijelu. S odrastanjem gubi meutim timus
lijezda teleta - kao i svih sisavaca i ljudi - tu sposob
nost. Nedostaju za to potrebni enzimi laktaza i renin,
ija funkcija dakako vie nije potrebna poslije odbi
jan ja od si se . Po tro nj a ml ij ek a bez tih en zim a do vo di
u ovjeka do negativne bilance kalcija, jer ih mlijeko
daje manje nego stoje potrebno za njegovu probavu.Istraivanja su pokazala da u zemljama s najveom
potronjom mlijeka ima i najvie sluajeva osteoporo-
ze .
Prikladni su isporuitelji kalcija sjemenke sezama,
orasi, voe, klice itd. (Prije prikazana lista pokazuje
nekoliko primjera).
26
SADRAJ KALCIJA U MG NA 100 GRAMA
JESTIVOG UDJELA
Mlijeko ene 31 Orah 70
Maline 31Koticesuncokreta
100
Kupine 31 Brokula 130
Mandarine 37 Brazilski orah 130
Kivi 40 Slanutak 140
Narana 42Listovi maslaka 173
Zrna rai 45 Grbica 214
Smokva 45 Ljenjak 225
Grozdie 53 Kelj 230
Datulje 61 Bademi 234
Penicne klice 69Sezamove sjemenke 1.500
Ovi se podaci odnose na sirovo stanje.
Ljudsko mlijeko sadri najvie laktoze. Koliina
od 6,8% laktoze u tom mlijeku nuna je, jer se upo
trebljava za razvoj mozga. Kravlje mlijeko sadri na
protiv samo 3,8% laktoze, a to je dovoljno samo za
27
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
15/52
"teleu glavu". Daljnji aspekt koji se pri mlijeku trebarazmotriti je svjetlo. Sadraj svjetla ili sadraj ivihmak rom ole kula (M) koji se mjeri vitalnim jedi nica ma (VJ). mijenja se ovisno o ivotinjskoj vrsti, te o
dranju i hranjenju. Visok sadraj M daju primjericemlijeko deva. napasanih konja, koza ili ovaca.Treba li se dijele iz nekog razloga hraniti ivo
tinjskim mlijekom, na primjer zato to nita drugo nepodnosi - lo se rijetko moe dogoditi -. tada bi bilopre poru ivo mlijeko jed ne od tih ivotinjskih vrsta, alinikako pasterizirano, uperizirano ili ak sterilizirano.Ja bih meutim kozje i ovje mlijeko razrijedio s 10%vode , doda o mu jedn u ajnu liicu me da na 100 grama i u tome rastopio 2 tablete Schiissslersalze 1 br. 1. ibr. 2 u D6. Schiisslerove soli preporuujem izmeuostaloga zbog laktoze.
Po doktoru Michaelu Klaperu. ravnatelju amerikeusta nove "Institute of Nutrit ion, E duca tion and Research" (M anhatt an Beach, Cal.. US A) , ivotinjsku jemlijeko, osobito kravlje, odgovorno za mnoge alergi
je . Ist o ga ta ko vidi ka o gl av ni uzrok dje jeg di ja be te sa .
Tijelo se opire svemu to mu ne pripada ili to za
njega nije upotrebljivo. Ono odbija i bjelanevine dru
ge vrste koje su sline njegovima, da bi sprijeilo na
1 Schiisslersal/.e. U pr i jevodu Schi is s lerove sol i : homeopalskipre para t. Te su soli dob ile naziv po di\ Schi issle ru koji ih je oik rio(op. prev.)
28
primjer krianje sa ivotinjama. Bjelanevine krav
ljeg mlijeka veoma su sline nekim bjelanevinama
naega tijela, osobito onima Langerhansovih otoka u
guterai. U Langerhansovim se otocima proizvodi
hormon inzulin. Ako su oni napadnuti zbog prejakereakcije imunolokog sustava (slino autoimunitetu),
moe se poremetiti proizvodnja inzulina.
Ako je obrana prevelika, moe doi do toga da tije
lo napada svoje vlastite proteine, dakle samo sebe. A
kad smo ve pri t ome. to je zapra vo autoim unit et?
Ukratko: on poiva na reakciji antigena - antitijela,
pri emu organizam razvije antitijela protiv vlastitih
antigena. On tada reagira agresivno prema samomsebi i sam sebe napada.
Konzumiranjem ivotinjskih proizvoda moe
obrana postati tako jakom da zbog toga nastaju i
snane reakcije koje se oituju kao alergije, ekcemi
itd.
Dr. Brukerje dokazao da izbjegavanjem svih ivo
tinjskih proizvoda, ukljuujui mlijeko i sve mlijene
proizvode, postaje "neizljeiva" bolest neurodermitisizljeivom.
O tome kako meso kao hrana nije prikladno ni za
djecu ni za odrasle, ve je optereujue. pi.e opirno i
odli no Christ ian Opitz u svojoj knjizi "Er nahr ung l'iir
Mensch und Erde" (izdava Hans Nietsch Verlag).
Sve to znai za ovjeka da u prvih godinu i pol do
dvije godine ima pr avo na m lijeko ovjeka, a ko je ika-
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
16/52
ko mog ue svoje vlastite majke . U naro da koji jo ive na primitivan, prirodan nain, nije iznimka da setrogodinje dijete jo hrani majinim mlijekom. Dr.Ralph Bircherpie u svojoj knjizi o primitivnom naro
du na Himalajama da su ak bake mogle opet dojitizahvaljujui djejem podraaju sisanja. Bilo kakobilo, ljudska priroda ima veliku toleranciju. No i onaide p ola ko kraju, je r je sve vie ena koje imaju p remalo mlijeka za svoju djecu i vie ne mogu ili ne eledovoljno dugo dojiti. Tome dakako ne pridonosi samopogrena prehrana, ve i stres, pritisak zbog nedostatka vremena, premalo kretanja, elektrosmog, te psihike i fizike neusklaenosti. To bi bilo samonekoliko toaka. Svi mi imamo meutim mogunostizravno utjecati na zdravu prehranu.
Danas bi najbolji nain prehrane za majku, kao i za
oca, i to dugo prije enine trudnoe, bila bez sumnjevegetarijanska prijesna hrana iz biolokog uzgoja, s
mnogo klica i izdanaka. Majka koja doji trebala bi pa
ziti i na to da dovoljno spava, jer pomanjkanje sna
moe smanjiti proizvodnju mlijeka. Uope, dragemajke dojilje svoje djece, ivite svagdanjicu upravo
tijekom dojenja mirnije i sve uzimajte oputenije. Na
stojite svoje misli pozitivno usmjeriti, usredotoiti ihna ono lijepo u ivotu. Uzmite si vie vremena za me
ditaciju. Daljnje su panje vrijedne toke za optimal
no dojenje s dovoljno mlijeka i za skladan odnos s
bebom:
30
uzimati sebi dovol jno odm ara pri radu i ispravno
odrediti emu se treba davati prednost.
kloniti se negativni h sredina koje izazivaju neu
godu ili ak strah i izbjegavati prepirke.
droge, lijekovi, nikotin, alkohol, eer i drugaovisnika sredstva ne kode samo majci, ve
sniavaju kakvou mlijeka, a time kode i djete
tu.
tijesni grudnjak moe uzrokovati zaepljenje
mlijenih kanala. To opet moe imati za poslje
dicu zastoj mlijeka koji se oituje crvenilom oko
bradavica na dojci. Na takvoj dojci moe nastati
i neugodna, ponekad bolna oteklina. Tu se moe
pomoi time da se dijete stavlja ee na grudi
radi pranjenja mlijeka. Isto tako pomae temel
ji to vla en je bra dav ic e, ka ko bi se ra zm ek ali
sasueni ostaci mlijeka.
U teim sluajevima mogu uiniti uda oblozi s
ilovaom koja se s hladnim uvarkom poljske preslice
izmijea u kau. Prije dojenja trebaju se tada dojke temeljito oprati uvarkom preslice, ali bez sapuna.
ena bi se ve tijekom tr udno e trebala
suzdravati od pranja dojki sapunom, jer se time
mogu pri dojenju sprijeiti napukline i/ili rane
na bradavicama.
net o sun ca i svje eg zraka na gru dim a isto su
tako uinkoviti pomagai da bi se bradavice doj-
31
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
17/52
ki zatitile od napuklina i rana. te pripremile zaperiod dojenja.
istraivanja su poka zal a da se u mnogo ena koje
za vrijeme dojenja nisu bile suzdrane na sek
sualnom podruju, rano opet javila menslruaci-ja. Ka kvo a , a pr ije sveg a ko li i na ml ijek a bi la
je neri je tk o sm an jen a i ta ko j e ak do l o i do za
stoja u stvaranju mlijeka. Orgazmom se smanju
je sadra j fosfata u ma j in om mlij ek u, a nj eg ov o
veliko smanjenje moe imati negativan uinak
na sadraj lecitina, to opet moe biti tetno za
razvoj mozga malog djeteta.
pri dojenju djeteta iskljuivo majinim mlijekom, bez druge dodatne hrane, moe se dozrijevanje sljedeeg za oplodnju sposobnog jajaca u
ja jni cim a, i ti me ponovno na stup an je pe ri od i neovulacije, odgaati do dvije godine.
Tako tijekom tog vremena nije ni pri seksualnoj ak
tivnosti mogua trudnoa. Na taj bi nain priroda
sama regulirala razmak izmeu raanja.
tijek om perioda dojen ja ne bi se treba lo postiti,
jer bi ta da l ijezde og ra ni i le pr oi zv od nj u mlij e
ka i promijenila bi se kakvoa mlijeka na tetu
djeteta.
Ne elim osuivati one ene koje nisu postupale
kao to se ovdje preporuuje ili pobuditi u njimaosjeaj krivnje. Ne, naprotiv, elim na to skrenuti po
zornost svima onima koje jo mogu tako postupati. Tu
ne mislim samo na one koje upravo planiraju obitelj ili
ele u skoroj budunosti dobiti dijete, ne, mislim ve
na nau djecu.
Nije preporuivo ni da majka tijekom dojenja od
jednom promijen i svoju pr eh ra nu s ov e da nasuobiajene civilizacijske hrane posve na prijesnu, jer
bi to imalo za posljedicu detoksikaciju koja bi modamogla ivotu u razvoju donijeti vie tete nego koristi.
No u prehrani trudnice smije initi dobar udio voe iprijesno povre, kako bi se time pribavljale potrebne
vitalne tvari. (Napomena: ta se preporuka ne tie
budueg oca, on smije odmah promijeniti prehranu!)
POTTENGEROV POKUSS MAKAMA
U vezi s tim elim jo uputiti na pokus s hranjen
j em to ga je Fran ci s Po tte nge r pro vod io pr eko de se t
godina na ukupno 900 maaka.
Make su bile podijeljene u dvije skupine. Jedna je
skupina bila hranjena mesom i mlijekom u kuhanomobliku, a druga istim tim, ali u prijesnom stanju. One
make koje su bile hranjene prirodno, dakle prijesnim
mesom i prijesnim mlijekom, imale su iz narataja unarataj zdrave maie i nisu pokazivale nikakve spo
men a vrijedne bolesti . Ona skupina meu tim koja je
33
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
18/52
bila hranjena kuhanom hranom patila je od istih sim
ptoma i bolesti kao mi takozvani civilizirani ljudi. To
su uglavnom bili: razdraivost, probavne smetnje,
proljev, gubitak zubiju, srana i bubrena oboljenja,
problemi s radom titnjae, smanjena funkcija jetre,kljenuti, poremeeno seksualno ponaanje, poroajne
tek oe. Iz narataja u narataj opad ao je i broj mai a
po leglu. A poveavao se broj iznakaenih, mrtvo
omaenih ili onih s uroenim bolestima. U treem je
narataju veina majih enki bila praktino neplod
na. Te se make dakle vie nisu mogle razmn oava ti.
Kao zanimljiv popratni uinak nakon zavretka po
kusa opaalo se na tlu gdje su bile drane make kojesu dobivale kuhanu hranu, da jo mnogo godina posli
je to ga ni su rasle tr av a ni bi ljke , da kl e vi e ni t a nije
raslo, za razliku od tla gdje je bio prostor za dranjeprirodno hranjenih maaka. Oito su izluine maaka
hranjenih kuhanom hranom bile tako otrovne da su
uinile tlo neplodnim.
Mislim da kao poljoprivrednik ne bih izmetine ci
viliziranih ljudi upotrebljavao kao gnojivo na svojimpoljima.
Ve se uostalom u zoolokim vrtovima pokuavalo
davati ivotinjama hranu u kuhanom stanju. Mislilo se
da e se time izbjei bolesti. Stalno se meutim
dogaalo upravo suprotno. ivotinje su veoma brzo
obolijevale i svi su takvi pokusi morali biti ve uskoro
prekinuti. ivotinje su se poslije toga oporavile. Ja do-
34
due ne zagovaram pokuse na ivotinjama, ali iz tih
primjera moemo svakako neto nauiti.
ZANIMLJIVO ZNATIDoner s je 1846. otkrio da se poslije svako g uzi
manja obroka povea broj bijelih krvnih tjeleaca.
Virch ow je 1860. do ao do istog rezu ltat a i naz vao tajfenomen "probavnom leukocitozom". On je meutim
smatrao taj dvostruki do trostruki porast broja bijelih
krvnih tjeleaca normalnom fiziolokom pojavom. P.
Kouchakoff u Lausanni smatrao je opet vanim otkrie da leukociti ne putuju samo u krv, ve i u nutrinu
crijeva, stoje za njega znailo da se pri probavnoj leu-
kocitozi mora raditi o bolesnom procesu koji je upravljen protiv neeg stranog u hrani.
Kouchakoff je dalje ustanovio daje ta probavna le-
ukocitoza izostala kad se jela prijesna biljna hrana.
Reakcija leukocitoze moe se utvrditi ve 3-5 mi
nuta poslije uzimanja hrane. Ona nastupa dakle kratko
nako n to je hrana dotak nula elu anu stjenku. Naj
vjerojatnije se radi o ivanoj reakciji.
Zatim su i drugi znanstvenici istraivali sadraj en
zima u probavnom traktu koji troe kisik, kao to su
katalaza, peroksidaza itd. Dosada se pretpostavljalo
da te enzime unitavaju kiseli probavni sokovi, osobi
to eluca. 50-80% njih dospije meutim u debelo cri-
35
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
19/52
jevo i tamo djeluju da lj e ka o pot ro a i ki si ka . To zn a ida kisik proguran sa svakim zalogajem kemijski veu.Tako nastaje anaerobna sredina u crijevu, gdje crijevne bakterije mogu mnogo uinkovitije sudjelovati uizmjeni tvari.
Po VV. Kollathu trebaju te crijevne bakterije u ae-
robnim uvjetima viestruko hranjive tvari za svoju
vlastitu izmjenu tvari prije nego to uope neto pri
donesu probavnom procesu svoga domaina.
Crijevni sadraj bez kisika vaan je za zdravu cri
jevnu floru. Ti enz im i koj i kemi jski veu ki si k
sadrani su preteito u prijesnoj hrani. Time se obja
njava to da pri uzimanju kuhane hrane raste broj bijelih krvnih tjeleaca, jer se tako trebaju ukloniti ili
popraviti posljedice bolesne crijevne flore.
S bijelim se krvnim tjelecima dopremaju meutim
u probavni trakt i enzimi iz vlastitih tjelesnih zaliha
potrebni za probavni proces, budui da se enzimi hra
ne unitavaju postupkom kuhanja.
Daljnji je vani rezultat tih istraivanja da atmosfe
ra bez kisika koja vlada u crijevu, doputa znatnosmanjenje uzimanje hrane, a da ovjek ne bude neuh
ranjen. Zanimljivo, zar ne?
U anaerobnoj sredini zahvaljujui enzimima to
kemijski veu kisik -, a daje ih svjea, prijesna hrana
- rade zdrave crijevne bakterije brzo i bez troenja
mnogo energije na rastvaranje hrane. Nju tada mogu
upiti crijevne resice i tako ona moe dospjeti u krv.
36
Tako se mogu hranjive tvari prenositi u pojedine sta
nice.
U aerobnoj se sredini crijevne bakterije naprotiv
mijenjaju, jer u tim uvjetima ne mogu optimalno
ispunjavali svoj zadatak. Nastaje nenormalno mnogokoli bakte rija. U tom i zrodi van ju crij evne flore sudje
luju meutim i drugi initelji, kao na primjer antibioti
ci i umjetni dodaci ivenim namirnicama.
Tako vie nije zajamena brza prerada i resorpcija
hrane, i dolazi do trulih vrenja, kao na primjer pri trul
je nju me sa . Ko na n i su pro iz vod i tih pro cesa
meutim drukiji nego oni pri anaerobnom vrenju.
Oni pridonose nadraivanju i oboljenjima crijeva, kaona primjer napadu crijevne gljivice Candida albicans.
Oni dospiju kao toksini u krv. inei tetu i u udalje
nim organima.
S pravom je dr. Max B irc he r-B en ne r rekao: "Smrt
se klije u crijevu." Imunitet lijela uistinu ovisi u veli
koj mjeri o stanju crijeva.
U vezi s tim zanimljiva je i injenica da se mikroor
ganizmi to ih je prvi put otkrio Enderlein, mogu ovi
sno o vrsti hrane razmnoavati i tako gomilati ili opet
stabilizirati. Ti su mikroorganizmi simbionti koji pri
padaju ljudima kao u umi gljive drveu. Oni postoje
u manjem broju ve u krvi djece. Pretpostavlja se daje
mali broj njih potreban za izgradnju imunolokog su
stava. Ti mikroorganizmi mogu posluiti dokazivanju
bolesti, time to se krvna slika promatra takozvanom
37
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
20/52
"mikroskopijom tamnog polja". Iz tih se najranijih
razvojnih stupnjeva ivih bia mogu razviti gljivice i
one se mogu proiriti na itavo tijelo. Ti se mikroorga
nizmi uvijek nalaze u velikom broju u krvi pri posto
ja nju zl o udn ih tumo ra .Jo neto mijenja kakvou krvi! Znanstvenici,
meu njima dr. Urs Hertel, jasno su dokazali da
ivene namirnice koje se ugrijavaju u mikrovalnoj
penici izazivaju u pokusnih osoba bolesne promjene
u krvi, prije svega opadaju im vrijednosti hemoglobi
na .
SVIJEST
Bila je prekrasna zimska nedjelja, sunce je jasno
sjalo i na mjestima zatienim od vjetra bilo je ugodno
toplo. Odluili smo poi u etnju na Eichberg. Na toj
se uzvisini nalazi veliki poljoprivredni posjed s
bio-vrtlarijom. Zaustavili smo se kraj lijepo ureenog
ograenog prostora i promatrali divne velike kunie.
Troje ih je skupa lealo na suncu ispred svoje kuice.
Njihovo je poput svile meko krzno raskono sjalo. Na
njima se vidjelo kako uivaju pod toplim sunanim
zrakama. Dok smo s radou promatrali ivotinje, od
je dnom mi se u in ilo da je i mene is pu ni o ug od ni
osjeaj tih ivotinja. Slino je bilo sa Sheilom i dje-
38
com. Neil je rekao: "M ora da je lijepo biti kuni. " A
Heidi je na to odgovorila: "Da, tada se moe njeno
priviti uz meko krzno drugoga."
Tada je doao neki gospodin sa svojim otprilike
petnaestogodinjim sinom, i oni su se isto tako tamokratko zaustavili. Sin je rekao: "Gle, veliki zeevi."
Otac je odvratio: "Oh, bili bi krasne pe enk e." Tad a je
prila neka ena, vjerojatno njegova supruga, i doda
la: "Da, ali morali bi se sada zaklati, inae postanu
preilavi." Zatim su otili dalje.
Mi smo se zaprepateno pogledali uvi taj razgo
vor i zapitali se: "Za r je to bilo sve .. .? "
Pri etnji tjedan dana kasnije prolazili smo mimoneke staje. Tada smo u ograenom prostoru na otvore
nom otkrili mladu, ivahnu svinju. Pokuao sam
uspostaviti kontakt s tom zaigranom svinjom. Njezina
je ra do zn al os t na dv la da njezin strah i st ek la je po vj e
renje. Tada su dvojica mukaraca prila reetkastoj
ogradi. im su vidjeli ivotinju, odmah su govorili o
peenom odojku, kako bi se ta mala svinja mogla naj
bolje i najunosnije ispei.Obje zgode imaju neto zajedniko. ivotinja se
usko povezivala s jelom. Obje te zgode nisu na" alost
pojedinani sluajevi. Te su jasne spoznaje bile za nas
otrenjavajue i razoaravajue.
Moje me razumijevanje za te ljude sprijeilo da bu
dem sablanjen; prije sam njihov nain miljenja ve
poeo osjeati kao svoj i vjerovati daje on ispravan.
39
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
21/52
U meuvremenu se meutim moj nazor poneto
promijenio. Postalo mi je jasno da je sada nuna
promjena svijesti ljudskog roda. Pri obje sam te zgo
de, kao ve i prije u drugim situacijama, razmiljao
kako ivotinje zacijelo doivljavaju ovjeka kaostrano okrutnu zvijer. Za ivotinju je susret s ovje
kom preesto povezan s opasnou i smru. Na prim
j e r gledano oim a te le ta ko je ov je k od va ja od maj ke .
Ili gledano oima krave. Iako krave pripadaju ivotinjskoj vrsti koja u opasnosti bjei, kad se radi o nji
hovoj djeci mogu se boriti do iznemoglosti. No u
susretu s ovjekom nemaju nikakvih izgleda.
ovjek nije izvanredno opasan samo s gledita naih domaih ivotinja, ve je takav i za druge ivotin
j e . Za di vl ja mo e susret s o vj eko m ak i na da lj inu
znaiti smrt. Takvo vladanje ovjeka poiva na zablu
di, jer on misli da lako sebi pribavlja glavnu hranu. A
pritom bi biljna hrana bila mnogo korisnija za njegovo
zdravlje. Ni s gledita mia ne bih elio susresti ovje
ka. Sada neu meutim ovdje nastaviti s ovom listom,
ve u prepustiti Vama, dragi itatelju, da razmotritesusret s Vama oima najrazliitijih ivotinjskih vrsta.
To moete u igri uiniti zajedno sa svojim djetetom.
Promatrajte to e iz toga proizii.
Uvjeren sam da bi promjena ovjekove svijesti u
tom pogledu uvelike pridonijela njegovoj srei. I sigu
ran sam da je sada dol o vrije me da se on odlui za
ljepe i obostrano ugodnije iskustvo.
40
Na temelju svog vlastitog iskustva idem jo korak
dalje u svom uvjerenju. Mislim daje dolo vrijeme da
ak prekinemo s obiajem za nas tetnog ugrijavanja i
ubijanja hrane i stjeemo divno iskustvo sa ivotom -
ne samo na korist zdravlju, ve i ljudskom duhu, zemlji, a dakako i ljubavi.
Jasno mije da se vatra u kaminu najvie cijeni kad
se doe iz hladnoe, ali k vatri bismo trebali ii prije
nego to ozebemo.
EER
ini mi se vanim rei jo nekoliko rijei o "slatkoj
drogi". Time mislim sve vrste izoliranog eera. Po
stoji dakako mn og o prilika da se je de eer. Od gum e
nih bombona preko okolade, keksa, hrane za bebe,
djejih ajeva do slatkih napitaka poput cole, fante i
drugog nudi se eer u najrazliijitim oblicima i ka-
muflaama. ak glazirane mrkvice u prvoklasnim re
storanima sadre eer. Tu bih mogao nastaviti
beskonano nabrajati. Stoje zapravo tako loe u tom
bijelom slatkom proizvodu? Kad bih pitao stoje u nje
mu tako dobro, moglo bi se bre odgovoriti: "Nita!
Ba nita!" No ovdje se elim pozabaviti onim prvim
pitanjem.
41
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
22/52
Izmeu 96 i 99% puanstva industrijskih zemaljaima probleme s karijesom. Ve se u 90% djece od estdo devet godina ustanovljuje karijes, isto tako u 60%sve male djece. Prije nekoliko su godina sablanjavalefotografije istrunulih zubia iji su krivci bili uglav
nom jako zaslaeni ajevi za bebe. ak nepopustljivaindustrija eera, koja porie da je konzumiranjeeera jed an od uzroka civilizacijskih bolesti,potvruje da eer moe pospjeiti nastanak karijesa.Mislim da se ni njezina tvrdnja da ispravno pranje zublju ini eer nekodljivim, ne moe uzeti ozbiljno,
jer ne mogu vj erovat i da si 9 0 % puanst va ne pe reispravno zube ili upotrebljava pogrenu pastu za zube.
Primitivni narodi koji ive prirodno ne pate od karijesa, iako njihova zubna higijena ni izdaleka ne odgovara civiliziranom svijetu.
Izolirani eer u svakom obliku stvara kiselinu i nesadri vitalne tvari, enzime, minerale i elemente u tragovima koji su vani za probavu eera u tijelu. On seu tijelu dijelom rascjepljuje na kiselinu i mast. Da bitijelo neutraliziralo tu kiselinu trebaju mu bazini mi
nerali. Budui da se oni ne nalaze u eeru i slinomzlu, kao ni u bijelom branu, oduzima ih zubima i kostima.
Pri uivanju industrijskog eera raste razina kise
line, te aktivnost eluanog soka i javlja se pojaani
osjeaj gladi. Tko tu glad utauje slatkim, nalazi se u
avolskom krugu, to esto dovodi do kronine prena-
draenosti sluznica. Kao svi ugljikohidrati, tako se i
42
eer u tankom crijevu mijenja, da bi u najsitnijim dje
liima bio kroz crijevnu stjenku otpreman u krvotok.
Taj se proces naziva "resorpcijom". U jednostavnom
eeru razgraeni ugljikohidrati dovode se krvlju u je
tru. Tamo se kao glikogen pohranjuju za zalihu ili se
kao krvni eer odvode u krvotok. Za taj je proces po
trebno zajedniko djelovanje niza enzima, vitamina i
minerala koji se moraju hranom redovito unositi u ti
jelo. Voe, pov r e, kl ic e i sl i no sa dri ih u pr ij esn om
stanju najee i vie nego to ih tijelo uistinu treba,
dok mu izolirane prehrambene namirnice, kao to su
eer, bijelo brano itd., oduzimaju te tvari, ne dajui
mu nita zauzvrat. Bez vitamina B kompleksa nije
mogua razgradnja eera. Bez vitamina Bi ne moe
funkcionirati izmjena tvari. eer ne sadri vitamine,
stoga ih tijelo mora odnekud pribaviti. Ne moe li pre
ostala hrana namiriti potrebu za vitaminima, tijelo e
trpjeti zbog tog manjka.
Dr. Bruker smatra da znanost koja se bavi
istraivanjem vitamina B moe nepobitno dokazati
kako to pomanjkanje moe uzrokovati praktino sva
ku bolest, jer poremeeni metabolizam ugljikohidratausko isprepleten s metabolizmom masti i bjelanevi
na, moe izazvati neku vrstu lanane reakcije u ita
vom organizmu.
eer nije meu tim sam o otima vitamina, ve tro
i i druge vitalne tvari i minerale, kao to su magnezij,
kalcij, fosfor i krom. Isto je tako sigurno da eer kao
veliki otima kalcija moe biti odgovoran za ozbiljne
43
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
23/52
posljedice pomanjkanja kalcija za zube i kosti, jer suprije svega djeja tijela ovisna o toj vanoj tvari.
Dok se razgradnja ugljikohidrata u tankom crijevupri prirodnoj prehrani dogaa polagano i u ritminom
redu, je r se njezini mnog ostruk i eeri moraju ra zgraditi u jednostavni eer, izolirani se eer naprotiv veoma brzo razgrauje i u velikoj koliini naglodospijeva u krv. To uzrokuje porast razine eera ukrvi.
Krvni eer, zvan glukoza, energija je za svaku pojedinu st an ic u. Ko ra ve li ko g mo zga ko ja im a va n uulogu i za osjeaje, misli i reakcije, ovisn a je me uti m
iskljuivo o glukozi, da bi mogla vriti svoje raznovrsne funkcije.
Za uredan tok tjelesnih i duhovnih funkcija nuna
je medna, stalna op sk rb a. Pr evi so ka ra zina e e ra u
krvi ima za posljedicu pojaano izluivanje inzulina.
Radi toga dolazi do opadanja razine eera u krvi
ispod normalne vrijednosti i time do drastinog sman
jena ra dne sp os ob no st i. Or ga ni , mozak i sv aka st ani ca
zapadnu u stanje premale opskrbe energijom, pomanjkanja e e ra u krvi , ta kozva ne "h ip og li ke mi je ". Ta
hipoglikemija uzrokuje simptome kao to su prevelik
umor, napadaji slabosti, razdraljivost, poremeaji
vida, pojaano znojenje, depresivni osjeaji, nestrplji
vost, smetnje pamenja, tekoe s koncentracijom, pa
i usporene reakcije. Mozak radi pri hipoglikemiji
smanjenom snagom i dolazi do niza mentalnih i emo
cionalnih poremeaja.
44
Poz nat o je da su tek oe pri uenju u djece esto
povezane s konzumiranjem eera. Unazad sedamde
setak godina postoje vani pokazatelji da su mnoge
zloine poinili ljudi koji su po klinikoj dijagnozi pa
lili od hipoglikemije. Dokazano je da je potronja
eera pri istom emocionalnom optereenju vea u
mladih koji su poinili kanjiva djela nego u onih koji
nisu.
Navest u primjer stanja hipoglikemije: ljeti esto
vidimo uz rub bazena za plivanje djecu modrih usana
kako drhture na vruini. Tipina hipoglikemija. Ta su
si djeca prethodno kupila napitke i slatkie s mnogo
eera, popila ih odnosno pojela i tada se otila u vodu
igrati. Visoka potronja energije zbog ohlaenja i s
tim povezano pojaano luenje inzulina dovode u naj
kraem vremenu do hipoglikemije. To duhovno-tjele-
sno stanje slabosti ini tu djecu krajnje nezatienom
protiv uzronika bolesti svake vrste i prijemljivom za
depresije, te duevno-duhovni nesklad.
Hipoglikemija prisiljava guterau na snano
izluivanje glukagona, protivnik inzulina. Tada je
sljedei korak najee taj da se opet pojede ili popije
neto slatko i tako pria opet poinje ispoetka. Koga
udi to tako preoptereena guteraa jednom vie ne
moe obavljati svoju funkciju odnosno proizvoditi
dovoljno inzulina'? Kao posljedi ca se javlja eerna
bolest, diabetes inellitus.
Izoliranje eer ovisniko sredstvo koje se unosi u
tijelo, iako ne sadri tvari potrebne za ivot, a ono ga
45
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
24/52
zatim stalno trai sve vie. asopis "DerSpiegel"fon
mulira to ovako: "Industrijski su narodi odavno ovisnio eeru kao narkoman o igli."
Umjetna sladila isto tako nisu alternativa, jer se
proizvode posve sintetiki i trebaju zamijeniti eertamo gdje ga nema. Tijelo ih ne moe "deifrirati" i
stoga za njega predstavljaju strano tijelo i s njima postupa kao s otrovom, nastojei ih to prije izbaciti.
Zdravi su i dobro probavljivi zasladivai suho voekoje je ispravno sueno i nije povrinski kemijski tre
tirano zatim voe i med koji se ne zagrijava preko40C. Zagrijavanjem gubi naime med vane bioloke
tvari i enzime. Med sadri preko 100 razliitih uinkovitih i aromatinih tvari, stoje razlog da on od davninevai kao ljekovito sredstvo, ali opet ne predstavlja raz
log da se prekomjerno konzumira. Promiljanje omedu, koliko je cvjetova i koliko sati pelinjeg letapotre bno za jedan kilo gram me da, trebalo bi nas potaknuti da taj uhvaeni sunani sjaj primamo s vie
potovanja i zahvalnosti.
FLUOR
Propaganda za fluor u zubnoj pasti ili kao gel kojim
se trebaju svaki tjedan premazivati zubi i koji se treba
davati djeci u obliku tableta, da bi se sprijeio zubni
4 6
karijes, ponukala me da ovdje iznesem svoje miljenjeo tome. Fluora ima dodue u tijelu u tragovima, alisamo u tragovima. Danas postoje jasne spoznaje da
previe fluora uzrokuje tetu i nadasve je otrovno. Isto
je ta ko od av no po zn at o da nae biljke i ti me ivoti nje iljudi ve trpe zbog preoptereenja okolia otpadnimfluorom pri dobivanju aluminija i zbog upotrebe gno
j iva to sadre fluor. e zd es et ih su g od i n a - t og a se j o
dobro sjeam - obolijevale ivotinje, prije svega krave, zbog otpadnog fluora pri proizvodnji aluminija utvornici smjetenoj na prostoru Badisch-Rheinfelde-na. K ravam a su od toga izmeu ostaloga ispadali zubi.
Vie nisu mogle biti stelne i pokazivale su mnotvodrugih organskih oboljenja. ivotinje su masovnomorale biti prisilno klane. Od veterinara s kojim sambio sprijateljen saz nao sam da je uzrok bio fluor . ,
Fluor oza je prof esio naln a bolest zaposle nih u aluminijskoj industriji, iji su simptomi promjena bojezubiju, ukoenost zglobova, sipljivosl i teina u udo
vima. Fluoridi su otrovi koji unitavaju stanice, djelu
ju izjedajue na sl uz ni ce . Flu or djeluje u tijelu tako daizmeu ostaloga koi funkciju enzima, to moe nanije ti te tu kosturu i dovest i do opas ni h po re me a ja u
radu titnjae, guterae i nadbubrene lijezde. Nasuprot tome ne postoje dokazi da pomanjkanje fluorananosi ozbiljnu tetu tijelu ili ak uzrokuje karijes. Zapravo je karijes posljedica nepotpune prehrane i moe
se uspjeno sprijeiti samo kvalitativno visoko vrijednom, prirodnom, neiskvarenom, ivom hranom.
47
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
25/52
Savjesni se strunjaci energino bore protiv fluori-
dacije vode za pie i nazivaju to "prisilnom medikaci-
jo m " ili "t ro va nj em zdenaca". U Sr ed nj em vi je ku
kanjavalo se za trovanje pitke vode ak smru.
Nije teko spoznati da te propagandne akcije ineunosnim uklanjanje fluora kao otpadnog proizvoda
pri proizvodnji aluminija, a slabo slue dobrobiti ljud
skog roda. Na Vama je , dragi itatelji i i tateljice, da
sami odluite hoete li prihvatiti umjetnu fluoridaciju
to se nudi Vama i Vaoj djeci i time preuzeti odgovor
nost za to, ili ete radije vjerovati majci prirodi.
OLOVO I TEKI METALIU HRANI
Eva Kapfelsberger i Udo Pollmer napisali su u svo
joj kn jizi "Iss un d st ir b" da oko tri e tv rt in e olova to
ga svakodnevno primamo u sebe potjee iz hrane. Tu
zauzimaju prva mjesta ivene namirnice iz zalemlje-
nih konze rvi. Djelova nje olova ravno je djelovanju
ive. I olovo kodi zdravlju bez tipinih klinikih sim
ptoma. Obino veoma suzdrana amerika Akademi
ja zn ano st i izni jela je o to me ovakvo mi l je nj e:
"Vidljive su posljedice dugotrajnog primanja malih
koliina olova mogu oitovati u ponaanju na dva
naina: otupljenju duhovnih sposobnosti i kroninoj
hiperaktivnosti."
48
Ta se tvrdnja ne temelji samo na pokusima sa ivotinjama, ve i promatranjima u djece. Dvoje autoragore navedene veoma zanimljive knjige piu dalje:"Djeca koja su jednom pretrpjela trovanje olovomimala su poslije svog 'ozdravljenja' znatne probleme ukoli. U njih se nije zapaala samo smanjena duhovnasnaga, ve i neobuzdanost sve do nasilnitva. U nekedjece koja su bez spoznatljivog uzroka bila duhovnozaostala, moglo se naknadno dijagnosticirati trovanjeolovom. Izvjea 0 iznenadnoj i bezrazlonoj agresivnosti u djece koja su pretrpjela trovanje olovomupuuju na poremeaj funkcije samokonlrole. Buduida su poznata slina iskustva iz pokusa sa ivotinja
ma, potaknulo je to neke znanstvenike da se zapitajune igraju li otrovi iz okolia, poput olova, ulogu i prinastanku odreenih oblika kriminala."
Mjerodavni loksikolozi koji se danas bave
prouavanjem ponaanja, slono zastupaju shvaanje
da uobiajena optereenja olovom, prije svega u veli
kim gradovima, mogu tetno utjecati na izvanredno
sloene procese ljudskog miljenja. Raspravlja se i o
posljedicama na domiljatost i logiku, na matu i mo
predodbe. Mo predodbe i mata preduvjet su za
kreativnost u ovjeku. Ti se znanstvenici isto lako
slau u miljenju - to prema sadanjim spoznajama i
nije teko ispostaviti - da optereenja tekim metali
ma znatno oslabljuju intuitivne sposobnosti.
U sluajevima kad su djeca s previsokim vrijedno
stima olova dobivala lijekove koji veu teke metale i
49
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
26/52
izbacuju ih iz tijela, dolo je poslije nekog v reme na doznatnog poboljanja, kako s obzirom na njihove duhovne sposobnosti tako i s obzirom na njihovo vladanje. Upravo su osobine vezanja i izbacivanja tekihmetala goleme kvalitete voa i povra ako se ono jedeu prijesnom stanju. A svemu tome prednjai u vezi stim sok od penice i pira. Prema zemaljskom kemijskom istraivakom zavodu u Karlsruheu sadrebio-proizvodi u prosjeku upola manje olova.
Optereenje tetnim tvarima uzrokuje smanjenje
prehrambeno-liziolokih vrijednosti u biljkama.
Tragovi tekih metala u biljkama djeluju tako dakoe njihovo primanje vanih minerala. Herbicidi pokazuju negativna djelovanja na vlaknaste tvari. Mjerenja masti bjelanevinskih sastavnih dijelova iugljikohidrata pokazala su daje u liu povra koje jebilo tretirano herbicidima bio sadraj vitamina B?smanjen za oko 20%, a vitamin B| za oko 70%.Sadraj karotena iz kojeg tijelo stvara vitamin Asmanjio se za polovinu.
Intenzivno gnojenje duinim gnojivom uzrokuje
smanjenje prehrambeno-tizioloke vrijednosti bje
lanevina u itaricama. Te kemikalije to zagaujuokoli imaju tetan uinak na metabolizam u biljaka,
ivotinja i ljudi. To se tetno djelovanje tvari poput
herbicida, umjetnih gnojiva i slinog na ljudski orga
nizam ne smanjuje kuhanjem - kao to neki modamisle - , ve se najee kemijskom reakcijom jo
pojaava.
50
Tu mi samo preostaje savjetovati da se u prehrani
daje prednost vou i povru iz biolokog uzgoja.
TOLERANCIJA
Da se opet vratimo naoj djeci: nitko ne moe od
nae djece oekivati da se pravilno prehranjuju ako
roditelji nisu na to spremni. Dobrim im je primjerom i
ispravnim voenjem ve pripremljen i olakan velik
dio puta. Za dijete je vano da ne dobiva samo nared
be i zabrane, ve uvijek i potrebna objanjenja i pouke, kako bi shvatilo da pravilan oblik prehrane znai
dobitak, a ne muno odricanje. Mora mu se uiniti ra
zumljivim zato su neke prehrambene namirnice do
bre, a druge manje dobre i zato neke nita ne valjaju
za ljudsku prehranu, iako se nude posvuda u trgovina
ma.
Djeci bi se trebala dobro razjasniti prethodna po
glavlja, jer je zaudno kako ve mala djeca ele imogu razumjeti o emu se tu radi. Prije svega kad im
objanjavamo da ne bismo trebali ubijati i zato ne. U
vezi s ovim poglavljem pisao sam podrobno u svojoj
knjizi "Rohkost - die lebendige Ncdirung".
Kad djeca ponu shvaati da se najvei dio ljud
skog roda ne ponaa tako, tada bismo trebali paziti da
ljudski rod ne osuujemo kao lo, ve objasniti djeci
51
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
27/52
da se to moe pripisati neznanju. Moemo ih osimtoga upozoriti na to da ona ive u sretnim prilikama,imaju pristup tom znanju, stoje drugima itav ivotuskraeno. Ona bi trebala znati da moramo imati mnogo strpljenja za druge ljude, koje je zapravo dio ljubavi. Takvo pouavanje moe imati veoma valnu uloguupravo onda kad se radi o roacima, prije svega onimakoji su u bliskoj vezi s djetetom, ili kad se radi o njegovim prijateljima.
Jasno je da dijete ne eli sve ba tako jednostavnoprihvatiti i vjerovati, ve eli stjecati i svoja vlastitaiskustva. Ne smijemo ga u tome spreavali. Kad djecapoini stjecati svoja vlastita iskustva vano je da miroditelji ne gledamo sebe kao gubitnike koji ne ispunjavaju o ek iv an ja , ve to prihvaamo i priznamo kakoje i nam a sa mi ma di je lom tr eba lo dugo vr emena da bi smo spo/nali n^ke stvari- Djetetu bismo trebali tovie pomoi da steena iskustva razumije i u sebi razradi, kako bi iz njih moglo izvui pouku. Odgoj nijerazvijanje djetetovih zavisnosti, ve pruanje aktivnepomoi razvoju njegove samostalnosti.
Ne bi bilo preporuivo pokuavati strogo drati di
jete po da lj e od indu st ri jske hra ne i e er ni h sl atki a ili
u strahu i zabrinutosti spreavati na sve mogue
naine da dijete moe izvan kue dobiti u ruke, a po
gotovo u usta neto kuhano. To bi bilo ograniavanje
slobodne volje. Taj nam pokuaj najvjerojatnije ne bi
uspio, a psihiki bismo veoma opteretili i sebe i dijete.
Odgoj ne bi trebao biti zagriljivost. ve putokaz.
52
Svatko moe meutim utjecati na to da u vlastitom
domainstvu nisu djetetu na raspolaganju "prehram
bene" namirnice bez prave vrijednosti. Nitko ne
oekuje ni od djece ni od roditelja da bez problema
odolijevaju svim primamljivim iskuenjima i odmahsvladavaju sve tekoe. No ne bismo im se trebali ni
obeshrabreno predati, jer moramo se znati oduprijeti,
da bismo s vremenom nauili uspjeno izlaziti nakraj
sa svim tim iskuenjima.
To je jed an dio borbe protiv niskog Ja io ju je Mu
hamed nazvao "svelim ratom". Ta nas borba jaa i
vjeba. ovjeka dakle njegovi vlastiti problemi
osnauju i naposljetku uine pravim majstorom koji jenepobjediv.
Tako tada nije daleko dan kad emo mi i naa djeca
moi odluno odolijevati tim iskuenjima.
PRIJELAZ
Prvo u se baviti pitanjem koje mi se najee po
stavlja, a glasi: "Zar se dijete moe zadovoljavajue
prehranjivati samo prijesnom hranom i bez ivo
tinjskih proizvoda, ako ne dobiva nita kuhanog?"
Kako bih sprijeio sve strahove, odgovaram: "Tako se
u svakom sluaju bolje prehranjuju!" Dopustit u sebi
dva proLupitanja: "Ako se dijete (navodno) zadovolja-
53
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
28/52
vajue prehranjuje mrtvom hranom, kao to su industrijska i kuhana hrana, zato se ne bi moglo ivom,dakle prijesnom hranom koja nije kemijski promijen
j ena?" I sl je dee : "Z ar pr ir od a vrijed i man je od indu strije ivenih namirnica i njezine kemije?" Mislim dabi to bilo veoma nerazumno ve i samo pretpostaviti.
ivot je neto veoma osjetljivo i ne preivljavatemperature preko 50 C. Od 42 C poinju enzimi
propadati. Mnogi vitamini nisu otporni na visoku temperaturu. Proteini mijenjaju svoju strukturu od 58 C,kao takvi kode metabolizmu remetei njegove funkcije, i tako dalje. ivot je mno go vie od sklopa raznih kemijskih pojedinosti.
Sto se tie ope kemije, ivot poinje tamo gdjeprestaje epruveta. ivot se odrava ivotom, nesmr u. Ako se ubije ivotinja, tada je i mes o mrtv o.Da ovjek nije grabeljiva zvijer pokazuje ve njegova ana tom ija. A jo je manje strvinar. ovje k trebakao hranu svjee, prehrambeno visokovrijedno i ivovoe, da bi mogao svladavati ivot. Jer ivot je zadatak, a ne stanje.
Za roditelje je sigurno neto tee prijei na prijesnu
hranu s djecom predkolske ili kolske dobi nego pri
je i na nju od roenja, je r os je ti lo okusa u dj et et a po
staje veoma brzo prenadraenim. Ono tada vie ne
reagira bez problema na prirodne, fine i blage mirise
vo a i povr a, jer je ve posve pod utjecajem n epri
rodnih podraaja i ovisnikih sredstava u uobiajenim
je l ima. To s nj egov im os je ti lo m okusa i mir is a tr eb a se
54
dakle ispraviti, uskladiti s novim, prirodnim nainom
prehrane.
Ovdje se treba dodati da industrija nastoji izjed
naiti umjetne okuse s prirodnima, ali to ne ini ba
uspjeno . To je vidljivo i iz sljedeeg primjera. Una to snanom nastojanju gotovo je nemog ue opona a
ti aromu svjeeg voa, jer ono predstavlja izvanredno
sloenu mjeavinu mirisnih i ukusnih tvari, koja se
razlikuje od sorte do sorte i od poloaja do poloaja
gdje se voka ili povre uzgaja. A poslije berbe se
osim toga poinje odmah taj spoj mijenjati.-To je vari
ranje okusa i veoma vano, jer pomae odravati mi
saono blago i osjeajni svijet ovjeka fleksibilnima.
Industrija nastoji razviti kemikalije koje su to
slinije prirodnim aromama, a nazivaju se "prirodnoi-
dentinim" aromama. Te su kemikalije manje pokvar
ljive, jeftinije i tehnoloki jednostavnije za primjenu
od osjetljivih prirodnih tvari. Time je omogueno da
se umjetnim proizvodima zamijene skupe sirovine
poput voa. Jasno je obiljeje takvih proizvoda ne
promjenljiv , uniformni okus.
Boji li se prehrambena industrija da potroa nee
kupovati proizvode umjetnog okusa, tada ga polako
navikava na njih dodajui najprije prirodnim aroma
ma malu dozu umjetnih. Postepeno se sintetiki udio
poveava i u istoj mjeri smanjuje koliina prirodnog,
da bi naposljetku i preostali prirodni bio nadomjeten
sintetikim. Tako se prehrambene namirnice koje se
redovito troe ponu uskoro smatrati "prirodnima" i
55
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
29/52
kao takve prihvaaju, dok se one prirodne odbijajukao odstupanje od uobiajenog.
Jedan osobito karakteristian sluaj potvruje daje
ta stvar s nadomjetanjem prirodnih okusa umjetnima
ve napredovala vie nego to se openito pretpostavlja. Jedna je tvornica konzervi u SAD-u koja je prije
upotrebljavala iste limene konzerve, prela - moda
iz zdravstvenih razloga - na konzerve premazane tan
kim slojem umjetne smole. Time su neki proizvodi u
njima, primjerice ananas, izgubili onaj upravo odvrat
ni okus po metalu. Potroai su se na uenje proiz
voaa, ustezali jesti taj ana nas , jer je nedo staja o
uobiajeni okus lima. Proizvoai su navodno reagirali time to su poeli uzgajati ananas koji je ve u
svjeem stanju imao okus po limu. s tumaenjem:
"Tako eli kupac".
U nas se isto tako dogaaju pogrena prila-
goavanja. Uslijed sve veeg pritiska, vremenske sli
ske i slinog poseu danas mnogi roditelji
j ednostavno za ml ij e ni m kaicama u pr ah u, sta nd ar
diziranim staklenkama s jelom od mrkvice i drugimdjejim jelima koja su nepromjenljivog okusa. U pro
midbi se to naziva "postojanom kvalitetom". Proiz
vodi se potroa sutranjice. Posljedice tog ranog
"prilagoavanja" upoznaju mnogi roditelji ve samo
ako kupe djeju hranu drugog proizvoaa nego inae
i dijele reagira na tu malu promjenu plaem i odbija
jes ti tu hr an u.
56
Naoj djeci moemo pomoi pri rjeavanju tih pro
blema vezanih uz osjetilo okusa i mirisa time da im mi
roditelji prednjaimo dobrim primjerom i dogovori
mo se sa svojom djecom kako svladati taj problem. Na
primjer lako da u kui vie nemamo takvih proizvodaumjetnih aroma. Moe se dogoditi da zbog toga bude
"teih sluajeva", plaa i dreke, ali to brzo proe.
Uskoro voe ide divno u tek i ini naeg malog
ovjeuljka posve zadovoljnim. Po naim vlastitim
iskustvima s naom keri Heidi, ali i s djecom roditel
ja koji su svoj e mal i an e do ve li sa sobom u nau
"School of Life" ("kolu ivota" ), bio je to najjedno
stavniji i najbri put. Pri tome je meutim vano da svistriktno sudjeluju i odluno se dre zacrtanog plana.
Roditelji ne smiju popustiti ni nudim pokuajima
iznuivanja su/ama.
Druga bi mogunost bila da itava obitelj provede
je dn o- do dv ot je dn u ku ru pr ij es no m hranom i da j e se
svi strogo dre, ukljuujui djecu. Kao pravilo igre
vai da svaki onaj koji "zgrijei" mora to priznati, a da
ne bude prekoren. Ta se "igra" tada sve ee provodi,bez presude: "sada-zauvijek", da se ne bi osjeao priti
sak prisile. Odjednom e svatko sam od sebe doi na
to da mu je s prijesnom hranom bolje. Ili se moda
nau druge mogunosti za "igru" koje su bolje prila
goene obiteljskoj strukturi.
Kak o god bilo, nu no je da se djeci obja sni za to to
ine. Ona bi trebala shvatiti da o prehrani ne ovisi
57
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
30/52
samo tjelesno zdravlje, ve da hrana izravno utjee naduevno i duhovno podruje.
Isto mi se tako ini vanim da djeca znaju kako su
ona sljedei narataj koji e upravljati naom Zem
ljom. Zato bismo im trebali uiniti razumljivim kakvue stoga odgovornost preuzeti i kako e biti za to spo
sobna samo ako budu u svakom pogledu posve budna
i ila i zahvaljujui tome u stanju preuzeti odgovor
nost nad samim sobom, te nad svojim miljenjem i po
stupanjem. Djeca trebaju pritom osjeati da ih
smatramo puno vrijednim i vanim biima. Ja to inim
tako da se moja djeca mogu predbiljeiti za razgovore
ili za "konzultacije", ako se radi o rjeavanju nekog
problema.
Ona tada dou k meni u sobu za razgovor nae
"Sc hoo l of Life " - ba kao svi ostali ljudi koji mi dol a
ze na privatne konzultacije - i tada razgovaramo o
dotinom problemu dok zajedniki ne naemo neko
rjeenje. To se pokazalo veoma uinkovitim.
OVISNOST
Iznijet u jo nekoliko misli o ovisnikim sredstvi
ma. Pri tome mislim na ovisnika sredstva kao to su
umjetne zainske tvari, izolirani eer, meso, jaja,
proizvodi od bijelog brana, kakao skupa sa svim iz
58
njega nastalim proizvodima, te cola i sva druga pia
koja sadre umjetna sladila, bojila i umjetne arome,
kao i izolirane eere. To su ovisni ka sredstva , je r uz
rokuju promjenu u naem hormonskom sustavu i na
im biokemijskim procesima i tako nas ine ovisnima.
Tko ne vjeruje da nas ti proizvodi mogu uiniti ovisni
ma, neka ih jednostavno izostavi iz svoje prehrane.
Takvim odricanjem nikako ne bismo sebi uskratili
neto zdravo.
Put u ovisnost poinje ve veoma rano, naime ve
onda kad djeja boica za pie sa zaeerenim ajem
uvijek i posvuda prati malo dijete i stavlja mu se u usta
im se ono oglasi. Biljni su ajevi osim toga zapravo
medicinski napitci i trebali bi se upotrebljavati u
sluaju potrebe, a ne da bi se utaila e. Ako se neki
takvi ajevi ipak daju djetetu upravo u tu svrhu, tada
bi trebali meutim biti posve blagi, kako po udjelu sa
mog bilja u u varku, tako i po zaslaenosti medom.
Protiv ei je najprikladnija ista voda: Za to bi se mo
gao umjereno upotrebljavati i vodeni kefir (vidi recept
na 62. strani). Svjee preani voni sokovi, razne ve-
ganske vrste mlijeka itd. mogu se isto tako upotrijebiti
u tu svrhu, ali ipak ogranieno, jer su i oni hrana u
tekuem obliku. Zamoiti dudu u dem ili slino nije
nikako preporuivo, osobito ne ako se time eli dijete
umirili.
Duevne se potrebe ne bi trebale pokuavati utaiti
prehrambenim namirnicama, a osobito ne ovisnikim
sredstvima. Prehrambenim bi se namirnicama trebala
59
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
31/52
utaiti samo glad, i to onim najvrjednijima koje su
nam dostupne. Po mome su miljenju i iskustvu djeca
do sedam godina frugivori (to bi ovjek ionako bio).To znai da preteno ili iskljuivo ive od voa. To bi
se trebalo uzeti u obzir pri planiranju njihove prehrane. Stoga im se ne bi trebalo silom nametati ni povre.
No poele li povre, tome se nema to prigovoriti.
Djeca ele naime u veini sluaje va jesti i o no to jed u
roditelji i drugi lanovi obitelji. Ona se ne bi trebala
podvrgavati vremenskom planu prehrane odnosno
obroka uvijek tono u isto vrijeme. Ne, ako osjete po
trebu i glad, trebalo bi im biti uvijek dostupno voe.
Sto su djeca starija, to bi jasnije trebala razumjeti to
je uop e ov is no st . Tr eb a se re i da ov is no st do la zi odtraenja, ali ono to traimo neemo nai na razini
hrane; ve na duevno-duhovnoj razini. Te se potrebe
ne mogu zadovoljili ni preko vanjskih osjetila. Zado
voljenje tih potreba postie se samo unutarnjim osjeti
lima, time da se ona vjebaju i razvijaju. To nam moe
uspjeti samo ako smo kao bia spremni sluiti u ljuba
vi ivotu.
To je traganje za prirodnim u sebi, za jedinstvom i
za temeljem ivota. A to emo nai jedino u samimasebi. u potpunoj istoi. Pokuaji da se zadovolje
vanjska osjetila uzrokuju da ta osjetila sve vie ele i
zahtijevaju i za to trebaju sve jae podraaje. Ona
otupljuju, oslabljuju i naposljetku im otkazuju funkci
je ko je se ta da moraju na domjes ti li ra zn im pomagali
ma. Tu mislim na naoale, slune aparate i ostalo.
60
Kineska poslovica kae: "Tko nema svoja osjetila
pod nadzorom, ovladat e ona njime." Ako postane
teko odolijevati iskuenji ma, mnogo e pomo i uku
sni bomboni od prirodnih sastojaka, juno voe i sue
no voe ili sladoled na tapiu (vidi dio s receptima),prije svega ako djeca sama pripravljaju te slatkie.
Ona bi ionako trebala biti ukljuena u pripremanje
takve hrane, kako bi se s njom zbliila i lake je prih
vatila. Djeca se mogu ukljuiti i u sadnju mladica i
penine trave, da bi i na taj nain razvijala ljubav i
pozitivni stav prema ivotu. to se tie soka penine
trave, moe se djeci ve poslije odbijanja od sise umi
je a ti ne ko li ko kapi u ml ij e ne nap it ke navedene udrugom dijelu ove knjige. Opirne upute o sadnji i uz
goju penine trave i mladica i klica nai ete u mojoj
knjizi "Rohkost - die lebendige Nahrung". (I ta se
knjiga moe naruiti na hrvatskom kod UPT-a, Cako-
vo).
BUDITE USREDOTOENINA USPJEH
Mnogi ljudi misle da e neto izgubiti ako promije
ne svoju prehranu. Ja to zovem vladanjem orijentira
nim na gubitak. To se moe promijeniti tako da se
61
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
32/52
gleda naprijed, a ne nazad. To znai da se treba usre
dotoiti na uspjeh.
Primjer: jedite jedan dan samo voe i radujte se to
se zdravo hranite i ne zadajete bol nekoj biljci. Stabla i
grmovi koji su dali plodove ivjet e dalje i davatinove plodove.
Ili drugi primjer: prehranjujte se prijesnom hranom
i usredotoite na svoje tedljivo vladanje. Za svoju
ete prehranu trebali manje sirovina. Troit ete man
je en erg ij e za pr ip re ma nj e hr ane , j er e iz os ta ti pro ce s
kuhanja. Radovat ete se to u svoje tijelo unosite vie
ivo ta i to mu je zahvaljujui tome sve bo lje. Javi li
se na poetku osjeaj nekog nedostatka, skrenite pozornost na lakou stoje sada osjeate u svom tijelu.
Mnogi se ljudi pri promjeni naina prehrane prisjeaju ugodnih strana dotadanjeg oblika prehrane i
usporeuju ga s poetnim tekoama pri lag odavanja
ovom novom. Postupite suprotno. Usporedite sve loe
Strane odnosno nedostatke kuhane hrane i prednosti
ive , svjee hrane. Od sada se usred otoi te sam o jo
na prednosti ive hrane.
DJEJE BOLESTI
Mi nismo u svoje djece dosada ustanovili nikakve
znaajne simptome djejih bolesti, jer pri ivoj, pri
rodnoj prehrani protjeu te bolesti bez primjetnih sim-
02
ptoma, budui da tijelo posjeduje dovoljno vitalnostida moe mobilizirati snage za obranu, bez velikih poremeaja stabilnosti i simptoma. Postoji mogunostdaje naoj djeci jedan dan oslabljena snaga ili modaimaju laganu temperaturu, ali nisu u takvom stanju damoraju leati u krevetu.
Openito se djeca hranjena ivom hranom ne istiu
samo svojim zdravljem, ve i svojim bistrim pogle
dom.
63
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
33/52
Ako je uz lojo i obiteljski ivot skladan, tada se to
isto tako zrcali u blistavom djejem pogledu. Treba se
spomenuli da su ta djeca najotpornija i protiv stresa.
Zdravlje nije sve, ali sve je nita bez zdravlja.
To je stara mudrost. Ne smije se previdjeti da pritom hra na igra vanu ulogu, a istina je i da preh ran a
ima vaan utjecaj na ovjekovo miljenje. Stoga pu
stimo, drage itateljice i itatelji, da nam hrana bude
ljekovito sredstvo za tijelo, duu i duh.
Svijet uvijek samo sveci okrepljuju,
oni uurbani mir njegov prijee,
mrnjom ga ispunjeni grubo rue,rasipnici ga siromanim ine,
oni samo vrijedni nee ga spasiti,
a ovisnici e svjetlo ugasiti.
Oni to teret nose, grade kuu,
a ures joj daju koji se odriu.
Sluge Boji svijet blagoslivlju,
pomiritelji bol i tugu smiruju.I Ti da sudjeluje evo pozvan si,
pridrui se svetima, svijet iscijeli.
Autor nepoznat
64
RECEPTI
Dragi roditelji, Vi najbolje poznajete svoju djecu,
tako da ete tijekom vremena moi najbolje procijeni
ti i prehrambene sklonosti svoje djece, pa ete ove re
cepte prilagoditi svojim malianima. Smatrajte ih
dakle prijedlozima i pomoi, ali ne neim strogo ob-
vezujuim ili ak prisilom.
Bez daljnjega smijete pripremati i vie od navede
nih recepata i pritom upotrijebiti vlastitu matu kad sa
svojom djecom pripremate poslastice. Vano je sva
kak o da se jel a uvijek svjee pripremaju i odm ah je du .
Kod prireivanja mlijenih napitaka treba se paziti
da budu uvijek tjelesne temperature, kao i jela za dje
cu mlau od jedne i pol godine. Za djecu mlau o tri
godine moete dodati i neto laktoze, na primjer u
obliku Schusslerovih soli br. 1 i br. 2 (Schusslersalze
Nr. 1 i Nr. 2, jer je laktoz a nuna za razvoj m ozg a.
PRIREIVANJE AJEVA, UVARAKA
I ISCRPINA OD LJEKOVITOG BILJA
U pravilu su dovoljne jedna do dvije pune ajne
liice na 1/4 l vode.
65
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
34/52
1. varijacija:
budui daje voda veoma dragocjen i osjetljiv element i kuhanjem se mijenja u svojoj strukturi - izlaziiz koloidnog stanja -, ugrijemo samo 1/10 do najvie
1/4 koliine vode koja je potrebna za aj. Njomenainimo uvarak i zatim dodamo preostalu koliinusvjee, hladne vode. Tako aj ne bi po pravilu trebaoprijei 40 C.
Lie i cvjetove biljke staviti u kipu u vodu iostaviti stajati oko 2-5 minuta .
Deblje lie, stabljike, sjeme i korijenje staviti uhladnu vodu, pustiti da zakipi i ostaviti stajati 10-15
minuta.
2. varijacija:
lie, stabljiku; sjeme ili cvjetove staviti u svjeuvodu, 8-10 sati ostaviti stajati pri oko 40 C, zatimprocijediti.
3. i najbolja varijacija:
lie ili ostalo po elji staviti s vodom u staklenku,ostaviti da 6-12 sati stoji na suncu, zatim procijediti.
Nekoliko uputa o raznim ajevima.
ANI, KIM I KOMORA
u jednakim dijelovima: protiv nadimanja, ublaavagreve.
66
ANI
Potie apetit, razrjeuje sluz, umiruje, pospjeuje
izluivanje ui.
BOROVNICA
Potie apetit, regulira stolicu, ublaava greve prikataru mokrane cijevi i slabosti mjehura. Pri jakom
proljevu usitniti borovnice u pire (vidi puding od bo
rovnica).
IMELAPri poremeajima krvotoka i metabolizma; reguli
ra krvni tlak. Taj aj ne kuhati, ve samo ostaviti staja
ti ili 6-12 sati na suncu ili 8-10 sati pri ca. 40 C.Doziranje: 4-6 ajnih liica imele u 3 alice vode.
KAMILICA
Djeluje umirujue, smiruje greve; ublaava boli u
tijelu, pri gastritisu i greve mjehura. Protuupalno dje
lovanje.
KIMRastjeruje crijevne plinove, ublaava greve, raz
rjeuje sluz, umiruje; koristi pri pomanjkanju mlijeka
u ena koje doje i pri menstrualnim tegobama.
K O M O RA
Stvara veliku toplinu poslije koje se brzo poprav
ljaju stanja greva; isto tako prikladan pri kalju i
astmi.
67
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
35/52
KOPRIVA
Pospjeuje izluivanje mokrane kiseline, isti krv,jaa bubre ge, dje luje protuupalno. Kop ri vi se pr ip is uje mno go do bro ga .
LIPOVI CVJETOVI
Tjeraju znoj; uinkovito se mogu upotrijebiti pri
prehladi, utauju e. Preporuivo je da se taj aj mi
jea sa sokom nar an e ili li mu na. Li po vi se cv je tovi
mogu popariti i zajedno s liem paprene metvice.
MAUHICA DIVLJA
Cisti krv; pospjeuje izmjenu tvari pri utici; upotrebljava se pri nekontroliranom mokrenju u krevet.Malo doziranje; ne ostaviti stajati, biljku samo prelitikipuom vodom. Taj je aj jako gorak i mora se zasladiti.
MATINJAK
Pospjeuje stvaranje mlijeka; ublaava greve;ja a elu dac, cr ij eva i ivan i su st av; dobar je pr ot iv
glavobolje i besanice; regulira menstruaciju.
M A U R A N
Upotrebljava se pri astmi i bronhitisu; pospjeuje
oslobaanje od sluzi pri bronhijalnom kataru.
68
NEVENOVI CVJETOVI
Taj aj isti krv; djeluje tonizirajue na krvne ile i
ima protuupalno djelovanje; pospjeuje tvorbu ui.
ODOLJEN (VALERIJANA)Protiv nervoze i laganih poremeaja sna, te grevi
tih boli u trbuhu i jaa probavne organe; protiv glavo
bolje. Preporuiva upotreba pri preosjetljivosti i u
irem smislu pri svakoj vrsti zgrenosti.
PAPRENA METVICA
Osvjeava, pospjeuje probavu, potie rad eluca i
crijeva; uinkovita protiv upala probavnih i ostalihtrbunih organa; protiv munine i vrtoglavice; upo
trebljiva pri prehladama.
PRESLICA POLJSKA
Jedno od najboljih sredstava za plua. Openito
jaa sl ab o tk iv o; ubl aa va gr mj eh ur a i bo l pri mok
renju; uinkovita pri upali bubrega i nekontroliranom
mokrenju u krevet. Visok sadraj silicijeve (kremene)
kiseline moe ak zaustaviti rast zloudnih gnojnih
ireva.
RUMARIN
Pomae pri sluzi u elucu, pomanjkanju teka, pro-
bavnim tegobama, bolima ivaca, te vrtoglavici i
iscrpljenosti uslijed prenaprezanja.
69
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
36/52
S U E Z
Djeluje umirujue; upotrebljava se pri sluzi u
pluima, bronhijalnom kataru, kalju i promuklosti.
IPAKUblaava boli i ima ljekovito djelovanje pri bole
stima mjehura i bubrega; aktivira eludac; blago odstranjuje prekomjernu kiselinu.
TRENJINE PETELJKE
Djeluju dezinficirajue i pospjeuju obilnije mok
renje. Veoma su dobre pri zatvoru mokranih kanala.
ELJEZARKA (VERBENA)
Prokuano sredstvo protiv glavobolje i stanja ope
slabosti. Poticajno sredstvo pri slabosti ivaca, umo
ru, depresiji; uinkovita i pri slabokrvnosti; dijelom
upotrebljiva pri besanici; u obliku aja lijei bolesti
je tre , sl ab os ti pr ob avn ih org an a.
Taj popis nije potpun, upute trebaju posluiti samokao uvod.
70
POST S LJEKOVITIM AJEVIMA
Budui da se biljni ajevi mnogo upotrebljavajukao medicinski napitci, spomenut u ovdje da post s
tim ajevima i/ili s vonim sokovima, uglavnom na
raninim ili limunovim sokom, znatno skrauje tijek
svake bolesti, ne samo u odraslih ve i u djece. Mnoga
djeca instinktivno pri bolestima odbijaju uzimati kru
tu hranu. Zabluda je to ne potivati.
Tijelo se uz post moe bre oporaviti. Prisilno uzi
manje krute hrane imalo bi suprotan uinak, prije svega pri pomanjkanju teka.
BADEMOVO MLIJEKO
3 velike lice badema
1 velika lica meda
1/4 l vode
Gore navedene sastojke staviti u mikser i dobro
obraditi. Nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito ili
krpu (moe gazu). Ostaci u cjedilu mogu se dalje upo
trijebiti u jelima od povra ili u poslasticama (vidi ku
glice "Njeno i slatko").
To se mlijeko moe jo obogatiti voem, kao to se
opisuje pri heljdinom mlijeku.
71
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
37/52
Za djecu mla u od 1(3 mjese ci i ljud e s pr ob av ni m
tekoama trebali bi se bademi 6-8 sati moiti. Oni
moenjem lagano proklijaju i tako dolazi do enzimske
reakcije koja pozitivno djeluje na probavu.
Za djecu od prve godine ivota moe se priprematii s pireom od badema (vidi u knjizi "Rohkost-die le-
bendige Nahrung" pod Bademovo mlijeko, 15. stra
na). Mlijeku se mogu isto tako dodati roga i vanilija
kao pri kremi od rogaa ili malo crne melase za kavu
od melase.
MLIJE KO OD BRAZ ILSK OG ORAH A '
oko 15 komada brazilskih oraha1 velika lica meda1/4 l vode
Pripravlja se kao bademovo mlijeko. To mlijeko
sadri meutim neto vie masnoe od bademovog i
zato je neto hranjivije.
ORAHOVO MLIJEKO (Od 1. godine ivota)
4 velike lice oraha
l velika lica meda
1/4 l vode
72
Pripravlja se kao b ade mov o mlijeko. Kakvoa jeoraha najbolja ako se oni oiste kratko prije upotrebeili nije prolo vie od 3 dana kako su izvaeni iz ljuske. To mlijeko ima blago gorkast okus. Pri probavnim tekoama trebali bi se orasi prethodno moitikao prije pripremanja bademovog mlijeka.
UMBIROVO MLIJEKO
1/4 l dumbirovog aja(naribani umbir kratko prokuhati u neto vode). Za djecu ne pripremati prejakiaj, za odrasle jai.
2 ajne liice pirea od bademaMoe se pripremiti i sa svjeim bademima.
Vrh ajne liice kurkume
1 velika lica meda
vrh no.a mljevene vanilije
Sastojke staviti u mikser i obraditi. Ako se upotrebljavaju svjei bademi protisnuti kroz sito ili kipu.
Moe se jo dodati i jedna banana.
MLIJEKO OD DATULJE
1/2 alice datulja oienih od kotica i
moenjem omekanih
73
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
38/52
1/2 l vode
l velika lica pirea od badema
Sve sastojke staviti u mikser i dobro izmijeati.
KOKOSOVO MLIJEKO (Od ca. 7. mjeseca)
1 alica svjee naribanog kokosovog
orahu
1/2velike lice meda
1/4 l tople vode (ca. 40C)
Gore navedene sastojke dobro obraditi u mikseru iprocijediti kroz sito ili krpu. To mlijeko ima odlianokus ako se pridoda i ananas.
Isto se tako moe upotrijebiti voe po elji, kao primlijeku od heljde.
Oprez: upotrijebi li se hladna voda, nee se rastopiti kokosov maslac i ostat e s vlaknastimtvarima u situ ili krpi.
HELJDINO MLIJEKO
3 velike lice heljdinih klica
1 velika lica meda
1/4 l vode
74
Heljdu oko 3 sata moi ti i ostaviti 12 do najvi e 24
sata da proklija.
Gore navedene sastojke staviti u mikser i usitniti ukau. Tako nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito.
To se mlijeko moe i oplemeniti sljedeim voem: bananom, papajom, mangom, avokadom, kakijem itd.
Doda li se voe, tada se moe u temeljnom receptu
neto smanjiti koliina meda. Voe se pridoda goto
vom mlijeku u mikseru. Za dijete mlae od 7 mjesecipreporuuje se upotrijebiti samo svjee preani sok
jedne jabuke.
Ako je mango osobito vlaknast, dodajmo ga sastoj
cima u mikseru prije njihovog mijeanja.Avoka da je dovoljn o veoma malo , na primjer jed na
puna ajna liica.
PENINO MLIJEKO
3 velike lice penice1 velika lica meda
1/4 l vode
Penicu moiti oko 8 sati i 1-1 1/2 dan ostaviti da
proklija.
Gornje sastojke dobro obraditi u mikseru i procije
diti kroz gusto sito ili krpu.
75
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
39/52
To se mlijeko moe, kao i heljdino mlijeko, pripremati dalje s raznim voem, a umjesto penice moe seupotrijebiti pirika, ra ili jeam.
KEFIR
2/vode
2-3 velike lice kefirove gljivice
(za vodeni kefir)
1/2 limuna ili narane ili suenog voa
1/4 alice meda
Kefir s voem, ali bez meda ostaviti 2-3 dana dafermentira, po mogunosti pri temperaturi od21-37 C. Poslije toga procijediti, tekuinu pomijeatis me do m i jo jed nom ostaviti stajati 2-3 dana u dob rozatvorenoj boci.
Poslije procjeivanja moe se kefir isprati i odmahopet postupak ponoviti da bi se dobio novi napitak.Kefirova se gljivica moe osim toga 1-2 tjedna uvati
u istoj vodi u hladnjaku.Taj napitak sadri poslije dvije fermentacije ug
ljinu kiselinu i moe se u hladnjaku odrati vie
dana. Tako on nudi idealnu alternativu kad djeca
poele piti gazirana pia. Kefir mogu pri dodavanjumeda jo i obojiti s nekoliko kapi ciklinog soka. Tada
izgleda posve osobito i oku privlano.
76
DJEJI BIRCHEROVI MUSLI
(Od ca. 10. mjeseca)
2 velike lice klica itarica (penice,
rai)
1 narana
1 banana
ljabuka
3 velike lice ribanih badema ili oraha
po elji posve malo vode
Naranu iscijediti, sok skupa s klicama itarica ibademima ili po elji orasima staviti u posudu mikse
ra i kratko izmijeati. Ako je potrebno dodati neto
vode, kako bi se smjesa mogla dobro izraditi i miisline budu pregusti. Smjesu staviti u zdjelu. Jabuku nari
bati Bircherovom trenicom i odmah umijeati u smje
su. Bananu narezati na krike ili je zgnjeiti viljukom
i pridodati muslima.
Moe se upotrijebiti i sueno voe. Voda i polovina
soka narane moe se nadomjestiti vodom u kojoj su
se moile klice itarica.
Taje koliina po pravilu dovoljna za 2-3 djece, ovi
sno o dobi.
77
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
40/52
AVOKADO - FETA (Od ca. 7. mjeseca)
1/2 avokada
1/2 narane, samo sok
eventualno neto meda
Sve gore navedene sastojke izmijeati u mikseru ili
jednos tavno zgnje it i vi li co m i na i ni ti pir e.
Od 2. godine ivota moe se dodati i voe narezanona sitne kockice.
KAICA ZA BEBE
1/ 2 banane
1/2 avokada
po elji malo meda
po elji malo bademovog pirea
Bananu i avokado zgnjeiti vilicom i dobro izmije
ati. To je za bebe brzo pripravljen i punovrijedanobrok. Kad su djeca vea, moe se dodati i neto meda
i bademovog pirea. Naa djeca to vole kao "meuo-
brok" ili kao ruak, nazivajui ga "Babyfood" ili
"Babyswuash" .
78
KAICA OD BANANE I JABUKE
(Od ca. 7. mjeseca)
l banana
ljabuka1 ajna liica sezamove kaice
{neprenog sezama)
Jabuku naribati Bircherovom trenicom, a bananu
zgnjeenu vilicom primijeati jabuci. Na kraju dodati
sezamov pire.
VONI KOKTEL (Od ca. 7. mjeseca)
1/4 papaje
1/4 jabuke
1/2 banane
Ove se navedene koliine mogu mijenjati ovisno oveliini ploda i gladi djeteta.
Papaju i bananu zgnjeiti vilicom, jabuku naribati Bir
cherovom trenicom i sve pomijeati. Kaica se moe
dakako prirediti i u mikseru.
79
-
8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana
41/52
RUBYNA VONA SALATA
80
KAA OD MANGA
81
1/2 narane1/2 banane
komadi papaje
Naranu iscijediti. Bananu i papaju narezati na tan
ke krike i oprezno pomijeati s naraninim sokom.
Po elji dodati neto mljevene vanilije.
Odm ah uraunajte jed nu porciju za sebe, jer je to
uistinu izvanredno ukusno.
KAICA OD KAKIJA (Od ca. 1 godine)
ca. 1/2 kakija
Kaki staviti u mikser i usitniti ga u kau. Po elji semoe dodati
1 ajna liica bademovog pirea i/ili neto
tekuine.Kaki sadri prilino mno go pektina. Z bog toga je
ta kaa gusta i pri obradi u mikseru postupati kao pri
prireivanju pudinga od borovnica.
Za puding od kakija ne mijeaju se u mikseru ni
kakvi drugi sastojci. Kaici od kakija moe se
meutim dodati jo i drugo voe, kao na primjer jabu
ka, banana, kivi, papaja itd.
on
1/2 manga (zrelog)
Mango oguliti i odvojiti od kotice. Meso mangas