urbanizam pitanja

8/17/2019 urbanizam pitanja

http://slidepdf.com/reader/full/urbanizam-pitanja 1/12

1. Objasniti šta je urbanizam?Interdisciplinarna djelatnost koja se bavi planiranjem, projektiranjem, izgradnjom i uređenjemgradova i njihove neposredne okoline s ekonomskog, estetskog, društvenog,tehničkog izakonodavnog aspekta. rbanizam se također bavi proučavanjem razvoja gradova, odnosnogenezom njihove !izičke strukture, s geogra!skog, ekonomskog, sociološkog i ekološkogaspekta.

". Objasniti šta proučava urbana geogra!ija?

rbana geogra!ija proučava#

$ geogra!ski i topogra!ski polo%aj naselja

$ uvjete nastanka, razvoja, stagnacije i odumiranja naselja

$ !izičku strukturu naselja $ mor!ologiju naselja

$ odnos naselja i njegove neposredne okoline i sl.

$ &rimjer Op'ina (ravnik

). Objasniti šta proučava urbana ekonomija?

rbana ekonomija proučava ekonomske aspekte razvoja, obnove i rekonstrukcije naselja,lokacije naselja i njegovih !unkcionalnih zona, uređenjem građevinskog zemljišta, zemljišnomrentom, ekonomikom stambene izgradnje i sl. &redstavlja spoj rbanizma i *konomije.

+Demografski rast mjeri se stupnjem urbanizacije, koji pokazuje porast udjelaurbane populacije u ukupnoj populaciji u određenom razdoblju.

Ekonomski rast grada je povećanje ukupne vrijednosti proizvoda ili porastukupnog dohotka koji je u gradu ostvaren u određenom razdoblju.)

. Objasniti šta proučava urbana sociologija?

rbana sociologija proučava strukturu stanovništva u naselju, odnose između pojedinih grupai pojedinaca u naselju, socijalnu segregaciju, patološke pojave u naselju +kriminal,

prostituciju, agresivna i depresivna stanja- i sl.

. Objasniti šta proučava urbana ekologija?

rbana ekologija proučava stanje naselja kao %ivotne sredine u odnosu na tri osnovnaekološka !aktora#

$ tlo $ vodu $ zrak

i poreme'aje prirodnih procesa u naseljima i mogu'nost njihove sanacije. rbana ekologija predstavlja spoj rbanizma i *kologije.



/. Objasniti šta je urbanizacija?

&od ovim pojmom podrazumijeva se jedan slo%eni proces koji se sastoji iz više procesa kojisu međusobno povezani i uvjetovani. (u spadaju#

$ pretvaranje seoskog stanovništva u gradsko stanovništvo pod utjecajem industrijalizacije,

$ pretvaranje seljaka u industrijskog radnika,

$ pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište,

$ trans!ormacija seoskih naselja u gradska,

$ nastajanje novih mješovitih ili gradskih naselja i sl.

0a osnovu toga, urbanizacija se mo%e de!inirati kao proces širenja gradskog načina %ivota.

. 0avesti uzroke urbanizacije?

• Idustrijska revolucija sredinom 12. stolje'a koja se bazirala na pronalasku parne

mašine, motora sa unutrašnjim izgaranjem, a kasnije i elektromotora.

• 3roz cijelu povijest gradova sve do industrijske revolucije, podjela između grada i sela

bila jakonaglašena, a očitovala se u#

4 izgledu grada odnosno sela,4 statusu grada prema selu,

4 razlikama u načinima %ivota

4 i razinama %ivota.

• 5uralno je područje dugo imalo svoj samostalni %ivot, odvojen od gradskog utjecaja.

6amo izuzetno išlo se u obli%nji grad.

•

7li od 18. stolje'a, revolucija u transportu, pojavom i širenjem upotrebe %eljeznice iautomobila, te daljnje tekovine industrijske revolucije u "9. stolje'u, posebno razvitaksredstava komuniciranja, imaju najprije kao neposrednu posljedicu sve ve'u

povezanost ruralnog područja s urbanim u jednu !unkcionalnu cjelinu, a kasnije i sveve'u sličnost.

2. Objasniti posljedice urbanizacije?

&osljedice urbanizacije su višestruke i uzrok su dubokih promjena na privrednom, socijalnomi demogra!skom planu. :ijenja se#

$ struktura obitelji



$ odnos između spolova

$ sanitarno4higijenske navike

$ stupanj obrazovanja

$ zdravstvena zaštita

$ op'enito bolji uvjeti %ivota.

8. Objasniti pojam naselja i pojam sela?

0aselje je manja ili ve'a grupacija zgrada koje prete%no slu%e za stanovanje. ;ijele se na

$ seoska, $ mješovita i $ gradska naselja.

&odjela je izvršena na osnovu privrednih djelatnosti kojima se bave stanovnici naselja.

6elo ili naselje seoskog karaktera, de!inira se kao manje naselje čiji se stanovnici prete%no bave poljoprivredom. <e'inom imaju#

$ mali broj stanovnika, $ malu gusto'u izgrađenosti i $ rijetko su prisutne političke,gospodarske, kulturne, obrazovne i zdravstvene institucije.

&ostoje i drugi kriteriji kojima se selo de!inira kao grupacija od najmanje " stambenih i privrednih zgrada čijim stanovnicima je osnovna djelatnost poljoprivreda. koliko je brojstambenih i privrednih zgrada manji od " onda se takvo naselje naziva zaseok.

19. Objasniti šta je grad?

=rad ili naselje gradskog karaktera je slo%eni društveni !enomen koji se prostorno, a posebnovremenski mani!estira u različitim oblicima i s različitim !unkcijama. Obzirom da se grad uokviru urbanizma proučava kroz osnovne znanstvene discipline +urbana geogra!ija, urbanaekonomija, urbana sociologija, urbana ekologija-, ne postoji jedinstvena de!inicija što je tograd.

literaturi je često u opticaju sljede'a de!inicija tog pojma# =57; je kompaktno izgrađenove'e naselje u kojem ve'i dio stanovništva radi u# $ industriji, $ administraciji, $ upravi, $

uslu%nim djelatnostima, $ kulturi, $ obrazovanju, $ trgovini i sl.

11. avesti karakteristike gradova budućnosti.

!o su urbana sredi"ta smi"ljena na papiru# $egalopolisi koji ni%u ni iz %ega.

1&. avesti dobre i lo"e primjere gradova budućnosti.

ova egipatska metropola, koja se gradi između 'aira i (ueskog kanala za pet

milijuna ljudi, bit će sedam puta veća od ariza, a gradnja će ko"tati *++ milijardidolara ovi 'airo)



-odine &++. u (audijskoj su /rabiji zapo%eli jo" jedan projekt gradnje novoggrada, nespretno, po onda"njem dugogodi"njem, a nedavno preminulom kralju/bdulahu, nazvana -ospodarski grad kralja /bdulaha. Do &+&+. na mjestudoju%era"nje djelomi%ne pustinje niknut će urbani centar. ovi grad na 0rvenommoru imat će luku, industrijski kompleks, otok na kojem će biti smje"tene banke i

nancijske institucije, stambeni dio prostirat će se uz pla2e... 13+ kilometarakvadratnih za dva milijuna ljudi. 0ijena gradnje 4 stotinu milijardi dolara.ovovjekovni polis namijenjen je, ka2u investitori, mladim ljudima.

5u2nokorejski grad koji ni%e od nule# (ongdo nedaleko od ju2nokorejskog (eulanastao je na zemlji otetoj od 6utog mora# 7 (ongdu ne postoje kontejneri,kamioni ili otpaci na ulici, sav otpad iz kućanstava usisava se u ogromnupodzemnu mre2u tunela i odlazi na centralni dio gdje se sortira.

7 d2ungli Ekvatorijalne -vineje gradi se 89ala, novi glavni grad. 89ala uEkvatorijalnoj -vineji nastaje kao bezo%no skupo igrali"te trenutnonajdugovje%nijeg afri%kog diktatora. :inancira je prihodima od nafte, plina igrađevnog drva, a idejno je stvaraju portugalski arhitekti.

;a <a=abi, prvi izraelski grad za alestince, koji su po%eli graditi &+11., planirano je da bude dom za >+.+++ ljudi, no problemi su po%eli s dotokom vode.

1*. avesti statisti%ke kriterije za deniranje grada.

8bzirom da ne postoji jedinstvena denicija "to je to grad, danas se u svijetu

neko naselje denira kao selo ili grad prete2no na osnovu broja stanovnika.

8vaj demografsko?statisti%ki kriterij određuje limitirajući broj stanovnika za grad,uzimajući u obzir gustoću naseljenosti, stupanja urbanizacije i privrednurazvijenost neke zemlje. 7 većini zemalja taj limit se kreće od &+++?@+++stanovnika.

8vaj kriterij kojim se grad denira prete2no na osnovu broja stanovnika ima %itavniz nedostataka, prije svega time se ne određuje karakter jednog grada.

A !ako da postoje naselja koja imaju veliki broj stanovnika, oko 1+.+++, a koja su

izrazito seoskog karaktera i

obrnuto.

1>. 8bjasniti povijesni razvoj naselja.

1@. avesti speci%ne oblike naselja.

rirodni i stvoreni uvjeti, a posebno razli%iti oblici dru"tvenog uređenja, utjecali suna formiranje %itavog niza speci%nih naselja. !ako na primjer, prije ove ere u/ustriji, Bvicarskoj i sjevernoj Ctaliji bila su razvijena naselja?sojenice. 7redkolumbovskoj /merici pojavljuju se gradovi4kuće ili pueblosi /rizona (/D). 7



(tarom vijeku, <imska imperija sagradila je veći broj gradova?vojnih logora ilikastruma.

7 anti%koj gr%koj pojavljuju se gradovi dr2ave ili polisi. 7 srednjem vijeku gradovi?dr2ave su bili enecija, enova i Dubrovnik. $eđutim, za srednji vijek je

karakteristi%na pojava gradova?utvrda ili burgova. 7 srednjevjekovnoj Fosni takvisu bili Fu2im, 5ajce, randuk i Flagaj. 'rajem srednjeg vijeka u :rancuskoj i Ctalijise grade vojni gradovi kao "to je grad alma ova sa zadatkom da brani enecijusa sjevera. a ovim podru%jima u ojnoj krajini to su bili 'arlovac i (lavonskiFrod.

7 (ibiru za vrijeme biv"eg (ovjetskog (aveza formirani su ka2njeni%ki gradovi iligulazi. !akvi gradovi imali su samo jednu funkcijuG obrambenu, odnosno vojnu iadministrativnu. Danas postoje gradovi koji imaju samo turisti%ku, banjsku ililje%ili"nu funkciju.

1. avesti funkcije koje danas gradovi mogu imatiH

ravilo je da danas sva naselja gradskog karaktera imaju vi"e funkcija, pa segovori oG

A Cndustrijskom gradu s trgova%kom, administrativnom i prometnom funkcijom, ilio

A /dministrativno?politi%kom gradu s prometnom, obrazovnom i turisti%komfunkcijom, ili o nekim drugim funkcionalnim kategorijama gradova.

-radovi danas mogu imati sljedeće funkcijeGA Cndustrijsku,

A <udarsku,

A !rgova%ku,

A rometnu,

A oliti%ku,

A /dministrativnu,A 'ulturnu,

A 8brazovnu,

A Ije%ili"nu,

A <ekreacionu,

A !uristi%ku i sl.

1J. 8bjasniti kategorije i funkcije gradove u FiK.



7 na"oj zemlji postoje > funkcionalne kategorije gradovaG

A Cndustrijski gradovi

A !rgovinsko?komercijalni gradovi

A Dru"tveno?upravni gradovi

A $je"oviti gradovi

Cndustrijski gradoviG

>+?J@ L od aktivnog stanovni"tva radi u industriji, rudarstvu i građevinarstvu.

A !rgovinsko?komercijalni gradoviG

>+?@@L aktivnog stanovni"tva radi u prometu, trgovini,

ugostiteljstvu i obrtu.

Dru"tveno?upravni gradoviG

>+?@@L aktivnog stanovni"tva radi u dr2avnoj upravi,

sudstvu, komunalnim djelatnostima, kulturi, obrazovanju,

zdravstvu i socijalnim djelatnostima.

A $je"oviti gradoviG

aktivno stanovni"tvo u prethodno navedenim djelatnostima

radi u pribli2no istim odnosima po **L.

? (arajevo i Fanja Iuka

su mje"oviti gradovi s administrativno?politi%kom, kulturnoobrazovnom,zdravstvenom, turisti%ko?lje%ili"nom i prometnom funkcijom.

? !uzla, ;enica i $ostar

su industrijski gradovi, s tim "to !uzla i ;enica nemaju turisti%ko?lje%ili"nu

funkciju, a $ostar ima sve "to imaju (arajevo i Fanja Iuka.

13. 8bjasniti pravila u suvremenom urbanom planiranju.

/ko je investitoru do dobrobiti ljudi, zauzdat će ta"te egzibicije arhitekata iegoisti%nih vlastodr2aca, imat će na umu da gradi za ljude, a ne za pompu,

napraviti grad ugodnim za 2ivot, a ne napuhano reprezentativnim. 7rbani planeri,



arhitekti i dizajneri, sve %e"će ka2e struka, trebaju se suzdr2ati od grandioznosti,"to ponekad nije lako, pogotovo ako je slu%aj da zapravo grade glavni grad.

a2no je planirati javni prostor, a ne tretirati ga kao popratni, manje va2an detalj.

$nogi planeri vjeruju da ljudi koji stanuju na vi"im katovima rjeđe izlaze, "toosiroma"uje njihovu socijalizaciju i %ini ih usamljenijima. M7%ite kako je građenaFarcelona, kako je građen ariz, a ne DubaiN, poru%uje 5an -ehl. Dobronapravljene rezidencijalne %etvrti ugodne su za 2ivot, u njima ne manjkaotvorenog, zelenog prostora i dje%jih igrali"ta, sadr2aja namijenjenih susjedstvu iljudima u zajednici. romet automobilima sveden je na minimum. referira sekombinacija javnog prijevoza i dobro osmi"ljenih biciklisti%kih i pje"a%kih staza.7rbani planeri predla2u zajedni%ke kuhinje i vrtove. 'orist je vi"estruka. aperiferijama novih gradova trebalo bi planirati vrtove i obradive povr"ine "to biznatno skratilo lanac dostave hrane.

1O. avesti i objasniti va2ne stavke projektnog plana.

-radi li se od po%etka 4 izabrana lokacija, zvu%at će mo2da banalno, mora imatipouzdan dotok vode. 7 povijesti je bilo gradova koji su 4 usahli, doslovce supropali jer nije bilo dotoka vode.

Fitno je osigurati i pouzdan dotok novca, previ"e je primjera naprasnozaustavljenih velikih projekta. (pomenutu novu egipatsku prijestolnicu većinomnancira biznismen iz 7jedinjenih /rapskih Emirata $ustafa $adboul9. Czjavio je

da ima osiguran novac za veći dio grada, uklju%ujući i zgradu parlamenta. o, tonije dovoljno. ozvao je emire, kraljevske glave i ostale s Fliskog istoka da sepriklju%e projektu.

&+. avesti funkcionalne zone grada.

:ukcionalne zone grada suG

? stambena zona

? industrijska zona

? komunalno 4 skladi"na zona

? zona rekreacija

? zona zelenila

"9. 0avesti !unkcionalne zone grada?

>unkcionalne zone grada su#

4 6tambena zona,

4 Industrijska zona,



4 komunalno4skladišna zona,

4 zona rekreacije,

4 zona zelenila,

4 one specijaliziranih !unkcija 4znanstvenoobrazovne ustanove, klinički centri, @

4 one vanjskog prometa +%eljeznički čvorovi, aerodromi, luke, pristaništa,....-

4 one kulturno4povijesnog značaja

4 &ovezivanje zona 4promet

"1. 0avesti principe razvoja gradova i jedan objasniti?

&rincipi su#

4 zona stanovanja,

4 zona rada,

4 zona odmora i rekreacije,

4 mješovita zona rada i rekreacije,

4 mješovita zona rada i stanovanja,

4 mješovita zona stanovanja i rekreacije,4 zona gradskog centra.

6vako za sebe objasniti neki princip svojim riječimaA

"". Objasniti principe lociranja !unkcija grada?

4 !unkcija stanovanja B tra%i# blizinu !unkcije rada i rekreacije, povezanosti sa prirodom i vezasa !unkcijom obrazovanja, opskrbe i uslugama.

4!unkcija rada B ne treba da bude locirana u blizini stanovanja, između !unkcije rada istanovanja treba zadovoljavaju'i nivo pristupačnosti saobra'aja.

4 !unkcija rekreacije B odvija se u tijesnoj vezi sa stanovanjem, ve'ina oblika rekreacije tra%i posebno prirodne uslove.

"). 0avesti !aktore koji utiču na razmještaj !unkcionalnih zona grada?

0a razmještaj !unkcionalnih zona grada utiču osnovni !aktori +prirodni i stvoreni-, a postoje još i kombinirani !aktori i !aktori okru%enja.

". 0avesti osnovne skupine prirodnih !aktora?

Osnovne skupine prirodnih !aktora su#



4 In%enjersko4geomor!ološke,

4 Cidrogeološke Cidrogra!ske,

4 :ikroklimatske,

4 <egetacija i pejza%.

". 0avesti osnovne skupine stvorenih !aktora#

Osnovnu grupu stvorenih !aktora čine#

4 *kološki !aktori,

4 ;emogra!sko4socijološki !akotri,

4 rbano4tehnički !aktori,

4 *konomski !aktori.

"/. 0avesti !aktore okru%enja i jedan objasniti?

>aktori okru%enja su#

4 &rirodno okru%enje

4 Op'i i specijalizirani centri4 &rometni sustav i punktovi

4 (eritorijalna struktura

4 0aselja i mjesto rada

4 rbane zone stanovanja i rada

4 :re%a in!rastrukture

". Objasniti 6DO( analizu?

6DO( analiza predstavlja analitičku metodu na osnovu koje se mogu de!inirat iutjecajni!aktori za unaprjeđenje sistema sigurnosti saobra'aja i razumjeti trenutno stanje te de!iniratistrategije djelovanja za postizanje %eljenog ishoda. ticajni !aktori su# snaga, slabosti,mogu'nosti i prijetnje.

"2. 0avesti osnovna gradska područja i objasniti ih?

nutar administrativnog područja grada +koje mo%e biti identično s urbaniziranim područjem-,postoje dva osnovna područja#

1. %e gradsko područje i



". Eire gradsko područje.

%e gradsko područje +gradska jezgra, FGcentarGG grada-, to je područje prete%no poslovnihzona s objektima za# administraciju, kulturu, obrazovanje, opskrbu i trgovinu.

Eire gradsko područje +gradsko predgrađe,okolica-, unutar ovog područja postoje dva izrazita područja# urbani pojas i urbano4ruralni pojas.

"8. 0avesti prigradska područja i objasniti ih?

Izvan u%eg išireg gradskog područja,odnosno izvan administrativnih granica gradaH postojiokolni prostor koji zajedno s gradom čini jednu !unkcionalnu cjelinu.(a jprosto rnaziva segradska regija.

&ored prostora koji nazivamo gradska regija postoji još nešto ve'i prostor koji je s gradomintegriranu društveno4ekonomskom pogledu. (aj prostor koji je ve'i od prostora gradskeregije naziva se gradska aglomeracija.

)9. Objasniti ulice i avenije?

Od početka razvoja gradova ulice su predstavljale osnovni oblik ovnielement sa značajnomdruštvenom !unkcijom.

7venije, bulevari i ringovi su kru%ne ulice u germanskim gradovima, to su bili novi tipoviulica, koji su karakterišu sa drvoredima kao elementima oblikovanja.

9. Objasniti koristi &O:=4a.

3oristi &O:=4a su sljede'e#

• &oboljšana mobilnost i pristupačnost

• <e'a kvaliteta %ivljenja

• 0ova politička vizija

• Integracija potencijala

• &oboljšana konkurentnost i pristup !ondovima *

• *kološke i zdravstvene koristi

• &ooljšana slika grada

• Odluke podr%ava javnost

•

činkovito postizanje zakonskih odredbi



1. 0avesti ključne izazove u planiranju.

etiri ključna izazova u planiranju#

• &articipacija

• Institucionalna suradnja

• Identi!ikacija najučinkovitijih mjera

• :onitoring i evaluacija

". Objasniti način rješavaja saobra'ajnog problema u gradovima.

6aobra'ajni problemi su mobilnost građana, veliki troškovi, vrijeme utrošeno na putovanja iemisija štetnih plinova.

0ačini rješavanja problema su#

• (radicionalni način4 problem urbanim planerima a to je nova in!rastruktura, vrlo skupa

i puno vremena za izgradnju

• 0etradicionalni način4 upotreba novih saobra'ajnih modela kombiniranjem različitih

vidova prometa te korištenje dostupnih in!ormacija kako bi putnici lakše donijeliodluku o putovanju.

). 0avesti nove trendove u području prometne urbane mobilnosti.

0ovi trendovi u području prometne urbane mobilnosti su#

• :asovna konektivnost

• 5azvoj tehnologije i uređaja koji kreiraju velike količine podataka

• &roizvođači automobila

• ;inamičko kreiranje cijena

• 6ocijalno umre%eni prijevoz

. 3ako se de!inira pametan grad?

&ametni grad de!inira se kao grad koji zadovoljava sve potrebe svojih građana u potpunosti ie!ikasno, u skladu sa ili iznad standarda i ciljeva koji postavljaju lokalni,nacionalni i

međunarodni standardi odr%ivoti. I uglavnom se temelji na upotrebi pametnih mre%a.. Objasniti prednosti i koristi pametnog grada.



3ljučne prednosti pametnog grada su optimiziran prijenos in!ormacija, pojačan gospodarskirazvoj, viša kvaliteta %ivota u gradovima, optimizacija trošenja resursa...

6am grad je usmjeren čovjeku tako da su korsiti višestruke# olakšano kretanje, je!tinij %ivot, pove'ana dostupnost, pove'ana sigurnost itd.

urbanizam pitanja

Documents