urbanisticki vodic zagreb

Download Urbanisticki Vodic Zagreb

Post on 18-Jul-2015

165 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

URBANISTIKI VODI kroz park-ume sredinjeg gradskog podruja i kroz dio najueg sredita grada

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zagreb,

2009.

Publikacija je namijenjena strunim posjetiteljima, dijelom i turistima, ali i graanima koji ele neto vie znati o gradu. Ovaj vodi predlae pjeako-autobusnu rutu u duini oko 20 km kroz prostor sredinjeg dijela Zagreba i kroz prepoznatljive park ume koje dopiru do samog sredita grada. Obuhvaeno podruje je povrine oko 4,5 km2 (u pravcu sjever-jug oko 4,5 km i priblino 1 km u smjeru istok-zapad) gdje se na oko 2% od ukupne povrine grada (povrina grada Zagreba je oko 220 km2) oitava urbana mrea koja grad ini gradom sve namjene, funkcije i aktivnosti prisutne u kontekstu posebno vrijednog prirodnog krajolika tj. park uma centra, obronaka podsljemenskog podruja i parkova, u koje su uspjeno integrirane izgraene cjeline kvalitetni primjeri koje nam je ostavilo nasljee.

Obilaskom predloenih lokacija nastoji se pokazati kako grad Zagreb kroz povijest poznaje kvalitetne intervencije u podruja prirodnog krajolika, kako kvalitetom arhitektonskih ostvarenja, tako i ouvanjem neizgraenog prostora. Ouvane neizgraene povrine uma, livada, parkova, vrtova i njihovo ureenje u prethodnom periodu (kroz zadnjih sto godina) pokazuju visoku kulturu investitora, arhitekata-urbanista/planera i gradskih vlasti/izvrnih struktura.

Ilica

01.

Glavna gradska ulica, duga priblino 6,5 km, vodi od sredinjeg gradskog Trga bana Jelaia na zapad do Vrapanske, dalje se nastavlja na Aleju Bologne, zapadni ulaz u grad. Ilica je srednjovjekovni put koji slijedi najnie jugozapadne obronke Medvednice, pa je ostala dijelom vijugava, irine oko 15 m pa sve do 30 m na novijem krajnjem zapadnom dijelu. Prvi put se spominje u 15. st., a Prvom regulatornom osnovom iz 1864. Ilica je obuhvaena u svom postojeem urbanistikom stanju.

Obiljeje glavne gradske trgovake ulice dobiva u 19. st. i zadrava ga do danas. Podruje urbaniteta u kojem se isprepliu najvanija drutvena, funkcionalna, oblikovna i simbolika obiljeja grada. Graevine su u gornjim etaama preteito stambene namjene, a prizemlja i ponekad itave zgrade slue kao prodavaonice, restorani, hoteli, banke, poslovni prostori, kabarei, kazalita, pivovara, vojarne, manja tvornika postrojenja i slino. Na potezu od Trga bana Jelaia do Trga dr. Franje Tumana, Ilica ini juno i sjeverno proelje donjogradskih blokova i kroz njene vee se ulazi u prostore blokovskih dvorita ponekad atraktivnijih motiva od ulinih, npr. vrtovi, mali ganjeci, soliterna stabla, radionice sitnih obrta, igralita, mala ugostiteljstva

Britanski trgTrg, planiran u dolini potoka Kraljevca Regulatornom osnovom iz 1887, je izgraen na prijelazu u 20. stoljee na zapadnom rubu gradskog sredita. Namjena mu je viestruka. Od samog poetka slui kao zelena trnica na otvorenom (otvorena 1888.). U memoriji grada trg je poznat kao Mali plac koji uz zelenu trnicu ima i prepoznatljivu ponudu cvijea.

02.

Trg je i vorite prometnica koje vode iz sjevernog dijela grada. Ovdje se kria promet osobnih automobila, vozila javnog prijevoza (tramvaj, autobus, taksi), vozila opskrbe trnice i okolnih trgovina (trgovine su u prizemlju, a stanovanje na katovima), te pjeakih kretanja (nogostupi i ploha trga). Trg je sredite zapadnog dijela grada. Ovdje su smjetene i glazbena kola i potanski ured. Od 2002. na trgu se odrava i vrlo popularni nedjeljni sajam antikviteta. Sa trga vode prilazi stambenim etvrtima na breuljcima sjeverno od Ilice. Povrina trga je priblino 50x100 m + 20x70 m ili 2 ukupno oko 6500 m . Urbanu strukturu ine zgrade razliitih namjena, preteito stambene kue, poslovni i trgovaki prostori, zgrade javne namjene. Prostor je to viestambenih kua prosjene visine 4 nadzemne etae. Tu je i nekoliko znaajnih graevina, djela poznatih arhitekata. Kua na broju 10 je djelo Kune Waidmana. U njoj je bio smjeten Katoliki dom za djeake sv. Josipa. Na krovu te zgrade se i danas nalazi skulptura sv. Josipa. Dananja namjena kue je stambena. Na junom dijelu trga je nedavno obnovljeni objekt javnog zahoda koji datira iz 1908. i djelo je arhitekta Ede ena. itav prostor se nalazi na oko 120 m.n.v, to je prosjena visinska kota donjogradskog prostora.

Kukuljevieva ulica

03.

Ulica ide od Britanskog trga u smjeru sjevera prema park umi Zelengaj. Kukuljevievu ulicu, koja je izgraena na nadsvoenom potoku Kraljevcu, ini potez dviju paralelnih ulica sa zelenim pojasom izmeu, hortikulturno ureenim kao park s urbanom opremom (klupe, svjetiljke, koevi za otpatke) i parkiralitem. Uzdu paralelnih aleja nalaze se viestambene zgrade, prosjene visine pet etaa. Udaljenost izmeu ta dva niza kua iznosi oko 35 metara. Krajem 19. stoljea ovo je bilo naselje jednoetanih kua za nie drutvene slojeve, preteito radnike. Kue su gradske vlasti 1915. odluile ukloniti zbog njihovog loeg stanja, no sruene su tek 1963. Na mjestu tih kua je napravljen park irine 20-25 metara. Potok Kraljevec je reguliran zatvaranjem pod zemlju i postao je dijelom kanalizacijskog sustava u prvoj polovici 20. stoljea. Meu viestambenim zgradama nalaze se i kue - projekti znamenitih hrvatskih arhitekata. Na broju 26 je zgrada Drage Iblera, a malo sjevernije se nalazi stambena zgrada sa dvoetanim stanovima, djelo Marijana Haberlea, autora Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.

Zelengaj

04.

Nastavno na sjever protee se ulica Zelengaj i penje se zavojito u park umu. Poetkom 70-ih godina 20. stoljea je raskrije Kraljevca i poetka ulice Zelengaj ureeno kao mjesto za rekreaciju u umi i prostor odmora nakon podulje etnje zelengajskom umom koja je oduvijek bila popularno etalite Zagrepana.

Zelengaj je gradski predio s park umom i smjeten je na obroncima Medvednice uz dolinu potoka Zelengaj, sjeverno od Britanskog trga, izmeu Pantovaka i Tukanca. U prolosti su Zelengaj, Josipovac i Tukanac inili jedinstveni sklop uma, vonjaka, vinograda, oranica i livada koji je planskom urbanizacijom krajem 19. st. osmiljen kao etvrt obiteljskih vila s vrtovima (Nazorova, Zamenhoffova, Kovaieva).

Pantovak

05.

Pantovak je ulica koja hrptom breuljka Pantovaka vodi na sjever (takoer je i naziv naselja). Do konca 19. stoljea bila je podruje vonjaka i vinograda, ali poetkom 20. stoljea poela je gradnja kua za stanovanje. To su bile dvoetane i troetane kue s vrtovima na dijelu prema Britanskom trgu. Gustoa naseljenosti je bila priblino 70 stanovnika na hektar. 1907. godine je sagraena osnovna kola na raskriju sa Hercegovakom ulicom, a 2000. je dovrena gradnja crkve. Na gornjem dijelu Pantovaka, sjeverno od Hercegovake ulice i osnovne kole, nalazio se posjed baruna Nikolia i vinogradi istaknute obitelji Jelai. Oko 1910. izgraen je nastavak ulice prema sjeveru, tj. prema Gornjem i Donjem Prekriju ime ulica postaje dio rezidencijalne gradske etvrti. Koncem drugog svjetskog rata dovren je i posljednji nastavak ulice do Vile Weiss.

Vila Zagorje i Vila Weiss

06.

Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Pantovaka, u sklopu park-ume Pantovak su vila Zagorje i vila Weiss, odnosno hortikulturno ureeni kompleks predsjednikih dvora. Vila Zagorje danas slui za slubene doeke i u njoj je smjeten Ured predsjednika Republike Hrvatske. Gradnja vile je poela 1960. za potrebe tadanjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Vilu su dizajnirali poznati hrvatski arhitekti Drago Ibler, Vjenceslav Richter i Kazimir Ostrogovi. Smjetena je u prostranom, hortikulturno ureenom parku. itav kompleks je dio park ume Pantovak i dimenzija je priblino 600 m (I-Z) x 1800 m (S-J). Veletrgovac Weiss je koncem 19. stoljea na reprezentativnoj lokaciji u estinama sagradio drvenu vilu s tornjem, u rustikalnom stilu, prema projektu poznatog arhitekta Hermanna Bollea, autora mirogojskih arkada i nove zagrebake katedrale. Stara vila je sruena izmeu dva svjetska rata, a ponovno ju je sagradio 1942. kao drvenu konstrukciju s velikim slamnatim krovom Ivan Zemljak, znameniti arhitekt hrvatske moderne, koji je ujedno oblikovao i vrt vile. Danas je vila dio predsjednikog kompleksa i u vlasnitvu je Vlade. Perivojem je povezana sa Predsjednikim dvorima na Pantovaku.

Gornje i Donje Prekrije

07.

Podruje u sjevernom dijelu grada, izmeu estina, Pantovaka i Cmroka. Prema jugu se prostiru park ume Prekrije, Kraljevec i Zelengaj, kroz koje se moe pjeakim stazama, ak i biciklom, spustiti u samo sredite

grada. Tu su velike parcele, uz ulicu iroke do 40 m, s uglavnom dvoetanim obiteljskim kuama i vrtovima prema cesti kua je skrivena u parkovnom krajoliku. Obiteljske kue na tom potezu su djela znamenitih hrvatskih arhitekata poput Stjepana Plania, Kazimira Ostrogovia i dr.

Cmrok

08.

Cmrok je livada u park umi Tukanac-Dubravkin put-Cmrok. Naziv joj potjee od njemakog izraza zum Rok (k sv. Roku). To je livada na brijegu medvednikog prigorja, unutar park-ume Tukanac, izmeu ulice Tukanac i Jurjevske ulice. Sredinom 80-ih godina 19. stoljea, Cmrok je postao popularno izletite i etalite Zagrepana i tu su se odravali prvi skijaki teajevi u Zagrebu. Ovdje je Franjo Buar 1894. godine Zagrepanima prvi put pokazao vjetine snjenog sklizanja. U 19. stoljeu je ovdje bilo svega nekoliko vila u vlasnitvu pripadnika viih drutvenih slojeva. Vila na Tukancu br. 100 je sagraena oko 1830. godine na parceli dimenzija 200x170 m (3,4 ha), za prvog gospodarskog strunjaka Hrvatskoslavonskog gospodarskog drutva Carla Heinricha Meyera von Klinggrffa i djelo je arhitekta Bartola Felbingera. Posjed se nalazi na najvioj toki Tukanca, na priblino 235 m.n.v. Vila je bila okruena vinogradom, parkovno ureenim vonjakom, ribnjakom, ruinjakom i prostranom livadom sa etnicom. Jo i danas je uz parkovno ureenje tu vrt i vinograd. Na Gornjem Prekriju 2 nalazi se vila Hirschler s poetka 1930-ih, sagraena prema nacrtima Slavka Lwyja. Do 2000. godine je u njoj bio smjeten popularni restoran umski dvor, ali sada je naputena.

Dubravkin put

09.

Dubravkin put je pjeaka staza ureena unutar park ume Tukanac u drugoj polovici 19. stoljea. U duljini oko 2 km, dolinom potoka povezuje Cmrok sa sreditem grada. Izvorno se zvala Sofijin put, po supruzi bana Josipa Jelaia. Sadanji naziv je dobila 1949. godine po naslovnom liku iz djela velikog hrvatskog pisca Ivana Gundulia.

Jabuka

10.

Glazbeni klub osnovan 1968. koji djeluje na adresi Jabukovac 28 kultno je mjesto zagrebake rock scene. Osim to funkcionira kao disco klub, povremeno se u njemu odravaju i koncerti domaih i stranih glazbenika. Klub je vaan i zbog promocije mladih neafirmiranih sastava. Tijekom 1990ih tadanje vodstvo kluba je organiziralo niz zapaenih festivala Fiju briju i Zagreb gori.

Saloon

11.

Jo jedno zagrebako kultno mjesto za izlaske koje je otvoreno 1970. u prostorijama Koarkakog kluba Lokomotiva (danas Cibona) na Tukancu 1a. Za razliku od rockerske Jabuke, Saloon uiva reputaciju minkerskog mjesta na koje izlaze poznati iz javnog ivota. Unato tome i u Saloonu se moe zabaviti uz kvalitetnu rock i elektronsku glazbu. Ruby Tuesday je jedan od klupskih programa po kojem je klub prepoznatljiv.

Jurjevska ulica

12.

Izgradnja ceste je poela u prvoj polovici 19. stoljea na hrptu breuljka s namjerom da postane sjeverni izlaz iz intra muros medieval Gradec, preko Ilirskog trga, prema extra muros Cmroku. S obje strane ulice izgraene su kue u nizu umjerene visine: preteito su to jednoetane i dvoetane stambene kue. Na broju 10 nalazi se rodna kua hrvatskog pjesnika Antuna Gustava Matoa. Nakon raskrija s Mlinarskom ulicom, sjeverni dio Jurjevske pun je dvorita sa stambenim kuama i vilama. S istone se strane prostire na povrini od 7000 m2 Jurjevski perivoj. Nastao je poetkom 20. stoljea na mjestu biveg groblja kao projekt arhitekta Zvonimira Frlicha. Namjena ovog parkovnog proirenja nogostupa uz istonu stranu Jurjevske se esto mijenjala kroz povijest, ovisno o potrebama. U 14. stoljeu je ovdje kod kestena bilo groblje za sirotinju, kasnije je postalo groblje za stanovnike Gradeca. U 17. stoljeu je sagraena nova kapela sv. Jurja, a groblje je do 19. stoljea postalo jedno od najveih na podruju Zagreba. Nakon otvorenja groblja Mirogoj 1876. godine, groblje je preseljeno, odnosno zatvoreno, a prostor s ouvanom bogatom vegetacijom se postupno pretvara u park. Poetkom 20. stoljea kapela je s proeljem renovirana, a groblje je postalo longitudinalni park kao proirenje ulinog nogostupa s uspomenama na groblje. Na zapadnoj strani Jurjevske se najstarija gradska nalazi vodosprema iz 1878.

Mlinarska ulica

13.

Ulica od davnih vremena spaja srednjovjekovni Gradec s dolinom potoka Medveaka. Naziv je dobila po mlinovima smjetenim uzdu potoka. Na svom sjevernom dijelu ulica ima stambeni karakter zbog obiteljskih kua s vrtovima, ali sputajui se prema Gupevoj zvijezdi sve vie poprima javni karakter sa zgradama mjeovite namjene, srednje gustoe izgraenosti zbog krajobraznih znaajki. U tom dijelu se nalaze osnovna kola, glazbena kola i kola za medicinske sestre, za koju je 1937. projekt izradila Zoja Dumengji, poznata arhitektica zdravstvenih ustanova.

Ilirski trg

14.

Trg je nazvan u ast Ilirskog pokreta hrvatskog kulturnopolitikog pokreta iz prve polovice 19. stoljea. Potaknut europskim romantizmom i slinim kretanjima diljem Europe, pokret je rezultirao preporodom narodne kulture, knjievnosti i jezika, te dokidanjem ostataka feudalnih drutvenih odnosa i jaanjem graanskog drutva. Iako nije postigao sve politike ciljeve, odigrao je kljunu ulogu u oblikovanju hrvatske nacije. Prvotno ime trga bilo je Kipni trg i nalazio se izvan zidina Gradeca, a s njega su kretali prometni pravci prema Medvednici i u drugim smjerovima. U 18. stoljeu je na trgu stajao kip raspetog Krista. Krajem 19. stoljea je podno Popovog tornja dovrena sjeverna promenada, nazvana po Stanku Vrazu, pjesniku i jednom od ilirskih preporoditelja.

1844. godine je uz Popov toranj sagraena mala kavana Palainovka, nazvana po donatoru, koja i danas postoji pod istim imenom. Na sreditu trga nalazi se kapelica sv. Kria, djelo Hermanna Bolea iz 1892. Kue oko trga su stambene, ali se uz njih nalazi i kola za klasini balet.

Popov toranj

15.

Popov toranj je sjeveroistona kula podignuta sredinom 13. stoljea nakon provale Tatara na obrambenim zidinama Gradeca. Naziv zahvaljuje graanima Gradeca koji su joj nadjenuli ime jer je bila vlasnitvo zagrebakog biskupa. Toranj je kamene konstrukcije, debljine zidova 2 m i visine dva kata. Svoju funkciju je izgubio u 17. stoljeu kad je prestala opasnost od osmanlijske agresije. Poetkom 20. stoljea dograen je trei kat s kupolom za teleskop zvjezdarnice. Zvjezdarnica je utemeljena na poticaj Hrvatskog prirodoslovnog drutva i sveano je otvorena 1903. godine. Jo uvijek je u funkciji.

Gupeva zvijezda

16.

Gupeva zvijezda je vano raskrije u sjevernom dijelu grada. Poetkom 20. stoljea je dobilo naziv Zvijezda, a kasnije je preimenovano u Gupeva zvijezda po voi seljake bune iz 1573. godine. U neposrednom susjedstvu su smjetene bolnice, javnozdravstvene institucije i kue za stanovanje, prosjene visine etiri kata. Gustoa naseljenosti je srednja i iznosi oko 150 st/ha.

Tramvajsko stajalite/nadstrenica na Gupevoj zvijezdi je odlian primjer urbane opreme. Idejni projekt su 1933. godine nainili Juraj Denzler i Mladen Kauzlari, a izvedbu projekta je vodio Zvonimir Kavuri. Stajalite je nedavno obnovljeno u svom izvornom obliku. Sa Gupeve zvijezde se pruaju prekrasne vizure na okolne zelene zone zagrebakog urbanog pejzaa.

Medveak

17.

Ulicom Medveak, raskonog profila, s obostranim drvoredom i nogostupima irine do 4 m, kolnicima i izdvojenim potezom javnog tramvajskog pravca u sredini irine oko 15 m, pristupa se u sredite grada. To je prometni pravac koji iz zona rahle gradnje uklopljene u pejsano okruenje i s vrtovima vodi prema gradnji veih gustoa, odnosno zoni viestambenih ugraenih kua.

Sadanja ulica Medveak je nastala iznad zatvorenog korita potoka Medveaka. Potok je 1930. godine preusmjeren u kanalizacijski sustav projektom koji je financirao Zagrebaki elektrini tramvaj.

U blizini Gupeve zvijezde, odnosno ulice Medveak, je najvee gradsko groblje Mirogoj. Od 1931. do 1954. groblje Mirogoj je bilo povezano tramvajskom linijom sa sreditem grada. Zbog teke nesree 31. listopada 1954. u kojoj je poginulo 19 ljudi, a 37 ih je bilo teko ozlijeeno, tramvajska linija je ukinuta. Tramvajski promet Mirogojskom je ponovno uspostavljen 1964. godine, ali samo privremeno. 1967. je trajno obustavljen, a do Mirogoja voze autobusi.

Gjuro 2 i Mala scena

18.

Na samom poetku ulice Medveak, na kunom broju 2, nalazi se zgrada koja od 1980-ih udomljava kazalite Malu scenu i popularni klub Gjuro 2 koji se nalazi u podrumskom dijelu. Repertoar kazalita je uglavnom posveen predstavama za djecu i mlade, ali prati i suvremenu svjetsku dramsku produkciju s predstavama za stariju publiku. Od samih poetaka Gjuro nije klasian disco klub, Gjuro je multimedijalna scena. Publika Gjure su mladi i znatieljni ljudi zainteresirani za knjigu, kazalite, likovnu i glazbenu umjetnost, i to na najviem sadrajnom i formalnom nivou.

Ribnjak

19.

Javni park i ulica u sreditu grada izmeu Kaptola i alate. Struktura visoke gradnje javlja se na istonoj strani ulice Ribnjak kao prijelaz prema donjogradskoj urbanoj cjelini. Dio Kaptolskih posjeda koje poetkom 19. st. poinje ureivati biskup Alagovi, pretvorivi stare ribnjake u romantini engleski park. Ulica Ribnjak izgraena je uz park, s relativno visokim kuama s istone strane prema alati. Meu njima su i kue arhitekata zagrebake moderne Ribnjak 16 (Drago Ibler) i Ribnjak 20 (Slavko Lwy). Interpolacija Studija BiF na broju 40 primjer je novije gradnje.

Novakova

20.

Primjer vrijednih arhitektonskih graevina na terenu podbreja izrazito zahtjevne konfiguracije. Stambene vile, dvadesetak kua s vie stanova, remek-djela hrvatskih arhitekata meuratnog razdoblja (1930 - 1940). Novakova ulica je jedinstvena urbana cjelina nastala na spoju povijesne gradske jezgre i novonastalih naselja u podsljemenskoj zoni. Odluka o parcelaciji bila je donesena u regulatornoj osnovi 1931., a nakon toga se ubrzo zapoelo s gradnjom obiteljskih i najamnih stambenih vila, veinom izgraenih do drugog svjetskog rata. Ulica je bila zamiljena kao cjelina i od poetka gradnje usporeivana je sa slinim uzorima modernih naselja graenih u meuratnom razdoblju u Europi. Arhitektonsko-urbanistika vrijednost ostvarena je gradnjom na zahtjevnom terenu, gdje su zgrade usjeene u padine uz serpentinastu cestu. Unato dogradnjama i raznim intervencijama, obiteljske i najamne stambene vile u Novakovoj primjeri su vrhunskih dometa moderne arhitekture, racionalno oblikovanih volumena i funkcionalnih prostornih organizacija. Novakova je model dovrenog ambijenta unutar Zagreba, to je (kulturom investitora, vjetinom arhitekata, omogueno razumijevanjem urbanista) visokom kulturnom razinom zagrebake sredine poetkom tridesetih godina 20. stoljea.

alata

21.

alata je predio na breuljku izmeu Grkovieve ulice na sjeveru, Ribnjaka na zapadu i Voarske ulice na istoku, koji se sputa prema jugu do Vlake ulice, odnosno do samog sredita grada. Danas je alata dio grada na kojemu se sjeverno nalazi bolniki kompleks, zapadno je individualno stanovanje, a juno je prostor rekreacije i porta, odnosno to je gradsko podruje gdje se uz kvalitetno stanovanje nalaze i sadraji vani za itav grad portsko rekreacijski centar alata i Medicinski fakultet sa klinikom bolnicom. portski kompleks autora arhitekta Franje Bahovca se sastoji od stadiona, tribina, bazena, teniskih terena, klupske kuice Ureenje kompleksa zapoeto je 30-ih godina 20.st., a za Univerzijadu 1987. RC je obnovljen i proiren. Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu je osnovan 1917. Godine 1919. napravljen je projekt za izgradnju klinika na alati, a njegovi su autori Franjo Gabri (diplomirao 1902.na arhitektonskom odjelu Tehnike visoke kole u Grazu i od 1918. predstojnik Graevinske uprave za gradnju Medicinskog fakulteta u Zagrebu) i Stjepan Hribar (diplomirao arhitekturu u Dresdenu 1914.) i nakon I svjetskog rata radio kao projektant na gradnji

Medicinskog fakulteta, te projektirao i generalni graevni plan za izvoenje kompleksa Medicinskog fakulteta na alati u Zagrebu (1919.-1920.) i projektirao osnove za pojedine institute i klinike). Fakultet je zapoeo s radom kolske godine 1917/1918. U sklopu fakulteta djeluje i vei broj zavoda i klinika, pa je na alati otpoela s radom 1921. i Klinika bolnica Medicinskog fakuleta. Javne graevine Medicinskog fakulteta i Klinikog bolnikog centra na alati su vani objekti u urbanoj matrici grada, kao i znaajan dio gradskog urbanistiko-arhitektonskog nasljea u okvirima moderne arhitekture meuratnog perioda (izmeu I i II svjetskog rata).

Voarsko naselje

22.

Stambeni nizovi ugraenih obiteljskih kua u Voarskom naselju su primjer kvalitetnog planiranja razmjerno blizu gradskog sredita, na junoj padini podbreja. Povrina naselja je oko 2,5 ha (priblino 260 x 100 m) i podijeljeno je na stambenu zonu i na zonu prateih sadraja stambenog naselja (djeji vrti i drutveni dom, te skupna garaa). Prosjena veliina parcele je oko 200 m2, gustoa je priblino 70 st/ha, 25 stanova/ha. Projekt datira iz ranih 1960-ih, projektanti su bili Mirko Mareti i Vladimir Ivanovi, izvoa Udarnik, a prvi stanovnici su uselili 1964. Naselje se sastoji od 61 kue u 4 niza (21+12+14+14), visine P+1, 1 kua/1 stan, 28 garaa, cca 180 stanovnika (3 stanovnika/stan). Obiljeje naselja je i minimalan udio kolnog prometa jer su skupne garae postavljene na kolni ulaz u naselje. Dodatna kvaliteta je dobra pjeaka povezanost sa centrom i sa RC alata, te jedinstveno hortikulturno ureenje. Dananje stanje naselja potvruje zadrana izvorna urbanistika i arhitektonska obiljeja (iznimno dogradnje). Naselje zbog svoje mikrolokacije ini prijelaznu zonu izmeu niske individualne gradnje i visoke gradnje urbanog sredita.

Petrova

23.

Ulica u uem gradskom sreditu, povezuje Vlaku od crkve sv. Petra do Bukovake, tj. do zapadne granice Parka Maksimir. Prema zamisli biskupa Haulika srednjovjekovni put je preureen u prometnicu prema parku Maksimir (spomeniku parkovne arhitekture prema Zakonu o zatiti prirode). U zapadnom dijelu Petrova je uglavnom izgraena dvokatnim stambenim zgradama iz 1920-tih i 1930-tih godina. Na poetku ulice nalaze se dva primjera novije kvalitetne gradnje - zgrada arhitekta Branka Kincla na kunom broju 1 iz 1983. i stambena zgrada arhitekta Borisa Krstulovia na adresi Petretiev trg 2 iz 1960. Na sjevernoj strani ulice nalazi se kompleks Klinike za enske bolesti i porode, sagraen 1913. i vea stambena slobodnostojea zgrada uz Lobmayerove stube, projekt Egona Steinmana iz 1936.

Vlaka - Stara Vlaka

24.

Vlaka je sredinja gradska ulica to se protee od Bakaeve , nekada junih vrata Kaptola podno utvrda katedrale, pa do Kvaternikovog trga na istoku. Poetak dananje Vlake je najstariji nastanjeni dio Zagreba, spominje se ve u 12.st. Prostorno je organiziran kao inzula uske izduene parcele okomite na komunikaciju. Stara Vlaka je ulica sa jednokatnom visinom graanskih kua s kraja 18. i poetka 19.st., primjer ujednaenog mjerila i homogenosti strukture.

Zakljuak:

.

Predloene lokacije pokazuju kako grad Zagreb poznaje zdravo planiranje u kontekstu odrivog razvoja. Potrebe gradogradnje sadanjeg trenutka trebalo bi rjeavati obzirno, dograujui kvalitetne primjere koje nam je ostavilo nasljee.

Ljetna pozornica, arhitekt Kazimir Ostrogovil

Podaci: Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba; PUP Donji grad prijedlog; PUP Tukanac; PUP Pantovak Prekrije; Zagrebaki leksikon; Povijesni identitet sjevernog podruja grada Zagreba, podbreja Medvednice; Tipologija individualne izgradnje na sjevernom podruju grada Zagreba, podbreja Medvednice; Prostor 12/2004

Radna grupa: Dubravka ic, dia; Ivan Lonari, prof.geogr. i pov; Maja Bubri, arh.teh; Ana-Marija Raji, dia.