UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITIČKIH NAUKA

S A R A J E V OODSJEK: SIGURNOST I MIROVNE STUDIJE

UPRAVLJANJE SISTEMOM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

(SKRIPTA)NIHAD BABOVIĆ

SEPTEMBAR 2009.god.

1

RUKOVOĐENJE

U najužem smislu označava „vođenje poslova“, poslovođenje, usmjeravanje pojedinaca,organiziranje pojedinaca, organizacija i organa kao cjeline od organa rukovođenja ili pojedinca rukovodioca, radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.Rukovođenje je rad ljudi na rukovodećim funkcijama.Rukovođenje je rad ljudi na rukovodećim funkcijama.Po Henriju Fajolu funkcije rukovođenja su sistem sastavljen od od pet ključnih elemenata:planiranje, organizovanje, komandovanje, koordinacija i kontrola.Fajol je bio zagovornik obrazovanja rukovodećeg kadra u tokovima redovnog školovanja.Federik Taylor je napisao rad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimuliranja“, i prvi je promovisao i koristio termin „naučni menadžment“. Po njemu središte upravljanju organizacijom pripada sposobnim i inicijativnim vođama za:razvoj nauke, selekciju radnika na naučnoj osnovi, prenošenje naučnih saznanja na izabranog radnika, podjelu rada između rukovodilaca i radnika.Max Weber je dao „ideal tip“, birokratsku teoriju, gdje je pismena forma rukovođenja zasnovana na čvrstom sistemu hijerarhije koja ima nadređenost i podređenost, kao i kontrolu nadređenog vođe.

UPRAVLJANJERiječ nastala od pojma UPRAVA, administracija, glagol upravljati, administrirati.Funkcija kojom se određuju ciljevi, politika, funkcioniranje i odlučivanje o pitanjima razvoja izadacima neke od snaga ili subjekata sistema sigurnosti.Upravljanjem se donose odluke, utvrđuje politika i ciljevi upravne organizacije. Rukovođenje je funkcija upravne organizacije ali i upravljanje.

Upravljanje je kontinuirano djelovanje svih faza (planiranje, usmjeravanje, kontrola i ocijenjivanje) donošenje odluke, ali i utvrđivanja politike i ciljeva upravne organizacije u okviru šireg sistema pravila, odnosno u okviru već donijete odluke koji treba ostvariti. Upravljanje je odlučivanje tj. Širi pojam od rukovođenja,

KARAKTERISTIKE UPRAVLJANJA:Transmisioni karakter,Dinamičnost,Dvojaki karakter pravila koja je reguliraju,Kontinuitet.

ODNOS IZMEĐU RUKOVOĐENJA I UPRAVLJANJA:Rukovođenje i upravljanje nisu sinonimi.Upravljanje je kontinuirana djelatnost u svim

2

fazama:planiranja, usmjeravanja, kontrole i ocjenjivanja, ali i utvrđivanja politike i ciljeva . Širi pojam od rukovođenja.

UPRAVNE ORGANIZACIJE o provođenju donešene odluke koju treba ostvariti, pa se javlja I peta faza ili FUNKCIJA POLITIČKOG USKLAĐIVANJA INTERESA, koja ima dva aspekta:ostvarivanje interesa irješavanje njihove divergencije.Rukovođenje i upravljanje provode različiti organi.RUKOVOĐENJE je funkcija UPRAVLJANJA, njegova operacionalizacija.

Proučavanje rukovođenja i upravljanja staro je oko 7000 god. i datira od Samarićana, Egipćana, Jevreja, Kineza, Grka i Rimljana. Od 18. st. počinje naučna valorizacija RUKOVOĐENJA, a u 20. st. prvi naučni radovi (Frederik Tejlor 1911. i Henri Fajol 1916.g.) Nakon 2. svjetskog rata dolazi do naglog razvoja TEORIJE RUKOVOĐENJA, metodama operacionih istraživanja,kibernetike, sociologije i njenih naučnih disciplina: socijalnog rada, industrijske sociologije i dr .

TEORIJE I PERIODIZACIJA

KLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1900.-1930.) Frederik Tejlor, 1911.g. objaviorad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimulacije“ sa glavnom porukom da je zaupravljanje ključna sposobnost i inicijativa. Klasična teorija rukovođenja i upravljanja serazvila u tri pravca:

Naučni menadžment – upravljanje ( Frederik Tejlor SAD ),Administrativna teorija upravljanja ( Henri Fajol Evropa ),Model birokratske organizacije.

NEOKLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1931.-1950.) zasnovana naPARTICIPATIVNOM sistemu formalne i stvarne participacije

SAVREMENA TEORIJA RUKOVOĐENJA ima više pravaca:pravac rukovodnih procesa-operacionih školaempirijski ili menadžerski pravac,sistemski ili kvantitativni pravac,kibernetski pravac rukovođenja,pravac teorije odlučivanja

Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije:1. podjela rada2. ovlasti i odgovornost - autoritet3. disciplina

3

4. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju5. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju6. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih7. nagrađivanje osoblja8. centralizacija9. hijerarhija10. materijalni i socijalni rad11. jednakost – pravičnost12. stabilnost osoblja – stalnost osoblja13. incijative14. moral – jedinstvo osoblja

METODE RUKOVOĐENJA

1. Autokratska metoda-apsolutna vlast rukovodeće i upravljačke strukture. Podređeni se neusuđuju davati prijedloge, a posebno davati primjedbe;2. Demokratska metoda-dvosmjerno saradničko odlučivanje povećava učinak za 15-20% više od autokrata;3. Liberalna metoda-nosioci zadatka su izvršioci, podređeni samostalni subjekti po vlastitimetičkim normama, savjesti i slobodama;4. Opće i individualne metode: OPĆE primjenjuju upravljački timovi,a INDIVIDUALNEmetode njihove vođe. Rukovođenje zavisi od profesije i obrazovanja vođe ili tima. „Slab radnik kvari materijal, ali i slabvođa kvari ljude“.

Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije:- planiranje- usmjeravanje,- kontrola i- ocjenjivanjeali se takođe javlja i peta- Funkcija političkog usklađivanja interesa

NAUKA O UPRAVLJANJU I DRUGE SRODNE NAUČNE DISCIPLINE

Savremena administracija zahtijeva savremeni naučni pristup UPRAVLJANJUNema adekvatnog izučavanja NAUKE O UPRAVLJANJU a komplementarna je sa:Upravnim pravom,Sociologijom,Naukom o organizovanju i poslovanju preduzeća

4

Naukom o upravi i javnoj upravi.

NAUKA O UPRAVLJANJU ima diferencijusličnost i komplementarnost, ali NIJE IDENTIČNA sa navedenim NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMAGDJE SVRSTATI RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE

RiU je TEORIJA sa multidisciplinarnim odnosom sa drugim naukama i naučnim disciplinama. Zato RiU ima: pravne, sociološke, psihološke, ekonomske i dr. aspekte

POJAM SIGURNOSTI

Sigurnost je otklanjanje aktivnosti i pokušaja koji ugrožavaju pojedinca, poredak, objekte iprostor“.

SIGURNOST se promatra kao organizacija i kao funkcija, STANJE ZAŠTIĆENOSTI nekoga dobra, tekovine društvaod svih oblika ugrožavanja. Sigurnost, kao ORGANIZACIJA, pravno uređeno stanje i ustrojeno djelovanje segmenata društva na zaštiti vrijednosti.Sigurnost,kao FUNKCIJA,može se promatrati kao nerazdvojni atribut države, koja ima potrebu VLASTITE i obavezu sigurnosti SVOJIH GRAĐANA.

OPĆA SIGURNOST je univerzalan pojam i može se definirati kao „stanje zaštićenosti života na planeti Zemlji općenito, svih prirodnih i društvenih vrijednosti ljudi, materijalnih, kulturnih, i drugih dobara od svih oblika ugrožavanja“. (Grizold A, 1999:51)

SIGURNOST se definira i kao osobena mreža subodnosa ljudi prema sredini:-čovjeka premačovjeku,-čovjeka prema prirodi i-prirode prema čovjeku.

KLASIFIKACIJA SIGURNOSTI:

1. Prema vrstama:

a) Individualna,b) Pravna,c) Politička,d) Društvena,e) Odbrambena ( vanjska ),f) Unutrašnja.

2. Prema oblicima:

a) Ekonomska sigurnost,b) Politička sigurnost,

5

c) Socijalna sigurnost,d) Saobraćajna sigurnost.

3. Prema objektu zaštite:

a) Državna sigurnost,b) Javna sigurnost,c) Opća sigurnostd) Kolektivna sigurnost,e) Osobna sigurnost if) Imovinska sigurnost

4. Oblici ugrožavanja – nesigurnosti:Vanjska odbrambena nesigurnost,

Oružani oblici:

a) Oružani pritisci,b) Oružane intervencijec) Oružana agresija.

Oružani oblici:a) Sukobi niskog intenziteta,b) Unutarnji nemiri,c) Subverzije,d) Međunarodni terorizam.

Unutarnja nesigurnost,

a) Prirodne idruge nesreće,b) Kriminalitet,c) Građanski neredi ( neposlušnost ),d) Psihološko propagadne djelatnosti,e) Sociopatološke pojave,f) Sabotaže,g) Diverzije i terorizam.

POIMANJE SISTEMASistem je ono što je sastavljeno, cjelina. Uređena i od raznovrsnih stvari ili saznanja sastavljena cjelina” (Vujaklija, 1976; 882).To je skup entiteta stvarnih ili apstraktnih koji čine jednu cjelinu, gdje svaka komponentameđudjeluje ili je u odnosu sa bar jednom od drugih komponenata. Bilo koji drugi element koji nema odnos ni sa jednom komponentom sistema nije dio tog sistema, nego spada u okolinu sistema.

Podsistem je skup elemenata i samostalan sistem, a istovremeno je dio cijelog sistema.

6

„Sistem je izraz grčkog porijekla i u svojoj suštini upućuje na cjelinu čiji elementi funkcioniraju u interesu te cjeline, njene opstojnosti i funkcije. Da bi prevazišli apstrakciju, sisteme uvjetno (prethodno se ogradivši od prostog biologizma) možemo razdijeliti na prirodne i društvene.

Nadalje, većinu sistema čine njegovi elementi, dijelovi, koji su i sami sistem, odnosno podsistem više cjeline. Tako je život na Zemlji prirodni sistem sačinjen od nebrojenog niza elemenata (podsistema), čije funkcije su u interesu njihove opstojnosti prirodnog lanca, koji jeste bit života.U njemu je, opet svako ljudsko biće najsloženija karika, sistem za sebe, u funkciji sa drugima“.(Beridan, 2008:48)

Sistem nacionalne sigurnosti danas u suštinskom smislu predstavalja sintezu svih podsistema u društvu, jer osigurava temeljne uslove za opstanak i razvoj, kvalitetu života i djelovanja u smjeru povećanja otpornosti društva i prirode na ugrožavanja, te otklanjanja posljedica, što ih prouzrokuju izvori ugrožavanja. ( Grizold ).

BiH ima vlastiti ( nacionalni ) sistem sigurnosti, koji je pretočen u odgovarajuća dokumenta pod nazivom Sigurnosna politika ( 2003. Godine donijelo Predsjedništvo ) i Bijela knjiga o odbrani ( 2005. Godine donijelo Predsjedništvo ).

KRATKA GENEZA RAZVOJA CZ-OKOSNICE ZIS

1932.g. SHS uspostavila, raspad 1941.g.1948.g. PAZ, a CZ u FNRJ,SFRJ i raspad,1992.g. uspostavljena Civilna odbrana,1996.g. uspostavljena CZ Federacije BiH,1997.g. uspostavljena CZ RS,1998.g. u RS CZ izdvojena iz resora odbrane1999.g. u FBiH CZ izdvojena iz odbrane,2002.g. RS donijela novi Zakon o CZ,2003.g. FBiH donijela Zakon o ZiS,2006.g. je dopunjen zbog reforme odbrane 2005.g.2005.g. Ministarstvo sigurnosti obrazovalo Sektor CZ,2005.g. Vijeće ministara donijelo Rješenje o izradi Zakona o zaštiti i spašavanju BiH,2008.g. donesen Okvirni Zakon o ZiS BiH,2009.g. form. Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS, a Sektoru CZ promijenjen naziv – Sektor ZiS.2009.g. otvoren Operativno komunikacijski centar 112.

KLJUČNA LEGISLATIVA SIGURNOSTI1. Zakon o vijeću ministara,2. Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH3. Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH,

7

4. Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu,5. Zakon o državnoj graničnoj službi,6. Zakon o odbrani BiH,7. Sigurnosna politika BiH, ( Predsjedništvo BiH, 8.2.2006 ).8. Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,9. Zakon o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj.

UPRAVLJANJE, RUKOVOĐENJE i KOMANDOVANJE OS BiHOrgani, tijela, komande:1. Parlamentarna skupština BiH,2. Predsjedništvo BiH,3. Ministarstvo odbrane BiH,4. Ministar odbrane BiH,5. Zamjenici ministra odbrane BiH,6. Zajednički štab Oružanih snaga,7. Načelnik Zajedničkog štaba OS,8. Zamjenik načelnika ZŠ OS BiH,9. Operativna komanda OS BiH,10. Komandant Operativne komande,11. Komanda za podršku OS,12. Komandant Komande za podršku,13.Stalni komitet za vojna pitanja (SKVP) – privremeni organ,

NADLEŽNOST PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINEProglašava ratno stanje na zahtjev predsjedništvaProglašava vanredno stanje na zahtjev predsjedništva ukoliko postoji prijetnjaVrši demokratsku i parlametarnu kontrolu nad OS i svim institucijama odbrane na nivou BiHDonosi zakone koji se odnose na organizaciju, razmještaj, i upotrbu OSDonosi propise o čuvanju tajnih podataka

NADLEŽNOSTI PREDSJEDNIŠTVAdonosi odluke konsenzusom i ima vrhovnu K-du nad OS-mazahtjeva od parlamenta proglašenje ratnog stanjazahtjeva od parlamenta proglašenje vanrednog stanjaupućuje OS u operacije u toku rata, vanrednog stanja, i mirovne operacijeangažuje OS za pomoć civilnim vlastima i organima u reagovanju na prirodne i drugekatastrofeutvrdi nacionalnu zastupljenost u OSodobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misijeinformiše Parlament o strateškim ciljevima sigurnosti i odbraneusvaja sigurnosnu i odbrambenu politiku BiH.

8

NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINEstvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta,teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH,predlaganje budžeta za odbranu BiH i izdavanje odobrenja za rashode iz budžeta BiH zaodbranu,organizaciju, opremanje i snabdijevanje OS,reguliranje organizacije i vođenja pukova, njihovih komandi i osoblja,provođenje definiranih politika i smjernica te osiguranje provođenja zakona, ostalih propisa iopćihakata iz oblasti odbrane,izvršavanje obaveza u vezi s izgradnjom i održavanjem vojnih i drugih objekata, kao i objekata od posebnog značaja za odbranu BiH,upravljanje i korištenje sredstava namijenjenih za potrebe OS,nabavljanje, čuvanje i obnavljanje rezervnih proizvoda posebne namjene za potrebe OS,izrađivanje kriterija o uvjetima i načinu skladištenja, čuvanja i održavanja naoružanja i vojne opremei brigu o zaštiti materijalnih sredstava i objekata u OS,

Ministar odbrane Bosne i Hercegovinepredlaže i donosi propise, izdaje direktive i naređenja, koja se odnose na organizaciju,administraciju, osoblje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu OS kako bi se osiguralamaksimalna interoperabilnost u OS i interoperabilnost sa snagama NATO-a,obavlja ulogu međunarodnog predstavnika BiH za pitanja odbrane na ministarskom nivou,daje preporuke Predsjedništvu vezano za veličinu i strukturu OS,daje preporuke Predsjedništvu vezano za organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije,Ministar odbrane ima ovlaštenje da nadgleda, prati i vrši inspekciju nad Oružanim snagama kako bi se osiguralo poštivanje ovog Zakona, te njegovih naređenja, uputstava i direktiva. Ministar odbrane imenovat će lica za vršenje inspekcija kako bi se potvrdilo to poštivanje i osigurala transparentnost. Ministar odbrane bit će odgovoran Parlamentarnoj skupštini i njenoj komisiji za odbranu i na njen zahtjev će se pojaviti pred njom i podnijeti izvještaj o pitanjima koja su u nadležnosti Ministarstva odbrane. Ministar odbrane osigurat će učešće i pomoć osoblja Ministarstva odbrane ako se budetražila podrška parlamentarnim procesima.

ZAKONODAVNI I IZVRŠNI ORGANI UPRAVLJANJA SISTEMOM UNUTARNJESIGURNOSTIParlamentarna skupština BiH,

9

Vijeće ministara BiH,Ministarstvo sigurnosti BiH,Granična policija BiH,Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA),Služba za poslove sa strancima,Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA),Policije u Bosni i Hercegovini (dva entiteta, Brčko-Distrikta BiH i 10 kantona).

MINISTARSTVO SIGURNOSTI ( Nadležnosti )

Zaštita međunarodne granice i unutarnjih graničnih prelaza,Spr. i otkrivanje krivičnih djela terorizma, trgovine ljudima, drogom i ostalih krivičnih djela,Međunarodna saradnja u svim oblastima za koje je nadležno,Zaštita osoba i objekata,Provođenje domaćih i međunarodnih aktivnosti u oblasti CZ.Prikuplja i koristi podatke od značaja za sigurnost BiH,Organizira i usaglašava rad MUP entiteta i Brčko Distriktu u sigurnosnoj djelatnosti,Provodi međunarodne obaveze i saradnju u oblasti CZ, koordinira rad entiteta i Bč-D.BiH,Provodi politiku useljavanja, azila i kretanje stranaca.

DRŽAVNA AGENCIJA ZA ISTRAGE I ZAŠTITU-SIPA

SIPA je upravna organizacija u okviru Ministarstva bezbjednosti BiH, sa operativnomsamostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova, a na čijem je čelu direktor i koja se finansira iz Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH. SIPA djeluje isključivo na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći niti podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrovane organizacije ili udruženja, bilo kojeg konstitutivnog ili drugog naroda u BiH.

Nadležnosti SIPA-e:sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH a posebno:organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i drugih krivičnih djelaprotiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teškog fin. Kriminalaprikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima ,te praćenje i analiza bezbjednosne situacije i pojava koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta;pružanje pomoći Sudu i Tužilaštvu BiH u prikupljanju obavještenja, te izvršavanje naloga Suda i Glavnog tužioca BiHfizička i tehnička zaštita lica, objekata i druge imovinezaštita svjedoka

10

sprovođenje međun. sporazuma o policijskoj saradnji i drugih međun. instrumenata u njenoj nadležnosti;kriminalistička ekspertiza;ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom

DGS je upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti BiH s operativnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova vezanih za nadzor i kontrolu prelaska granice BiH i drugih poslova propisanih zakonom.DGS se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne j Hercegovine

Nadležnost DGS-aProvođenje odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska državne granice kako je propisano tim zakonom;Provođenje odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano timzakonom;Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje djela koja su propisana krivičnim zakonima u Bosni i Hecegovini kada:Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje drugih krivičnih djela na zahtjev nadležnog organa;Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje:Područje odgovornosti DGS-a

DGS je nadležan za djelovanje unutar zone koja se proteže do deset kilometara od državne granice. Izvršenje nadležnosti DGS-a može se proširiti van zone, ako se takve nadležnosti provode na vozovima, letjelicama, plovilima.Trenutno ima 89 graničnih prelaza.Organigram

OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNA AGENCIJA BiH ( Nadležnosti )Terorizam i međunarodni terorizam,Špijunaža prema BiH,Sabotaža protiv vlastite infrastrukture,Organizirani kriminal usmjeren protiv BiH,Trgovina drogom oružjem i ljudima,Nezakonita međunarodna proizviodnja oružja za masovno uništenje,Nezakonita trgovina tehnologijom koja je pod Međunarodnom kontrolom,Radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu,Djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja

DEMOKRATSKA KONTROLA SEKTORA UNUTARNJE SIGURNOSTIČerčil je svojevremeno parlament nazvao radionicom demokratije.Nepostoji niti jedna oblast u društvu i državi koja bi mogla biti nedodirljiva i izvan parlamentarne, odnosno demokratske kontrole.parlament je odgovoran da osigura pravni i finsijsko-materijalni ambijent, popunu

11

personala , i da formira instrumente kontrole provođenja demokratske vlasti.parlamentarna kontrola u sektoru unutarnje sigurnosti ima nadzor nad zakoniti radom, a parlamentarni nadzor se vrši i putem tijela policijske strukture BiH.Sastoji se od:Nezavisnog odboraOdbor za žalbe građanaOdbor za žalbe policijskih službenika

Opći instrumenti za provođenje parlamentarnog nadzora nad sektorom sigurnosti:iniciranje donošenja zakona,izmjene i dopune postojećih zakonaispitivanje pripadnika izvršnih vlastipribavljanje dokumenata od izvršne vlastiprovođenje parlamentarnih istraga

KLJUČNI POJMOVI

ZAKON se definira kao “normativni akt države koji po tačno određenom postupku donosizakonodavni organ, najčešće skupština, odnosno parlament. Zakon je nakon Ustava najviši inajvažniji pravni akt i svi drugi pravni akti moraju biti s njim u skladu.Zakonodavstvo i legislativa- definiraju se po prethodnom pojmu.Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka Z i S u odgovoru na prirodne i druge nesreće”

ISHODIŠTA ZA DOMICILNU I MEĐUNARODNU LEGISLATIVUa) MKCK, ŽENEVA, 1883.g.Odluka o utvrđivanju sile zaštitnice i njenih supstituta Haški pravilnik 1907.g.b) Društvo naroda od 1919.g.Ženevski protokol iz 1925.g. O zabrani hemijskih i bakterioloških sredstavaKonvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima 1929.g.Rezolucija o zabrani bombardiranja civilnog stanovništvac) OUNDeklaracija o zabrani rata Povelja OUN od 24.10.1945.g.Četiri ženevske konvencije od 12.08.1949.g. i dva Dopunska protokola iz 1977.g.

DOPUNSKI PROTOKOL UZ ŽENEVSKE KONVENCIJE OD 10.06.1977definirana je CZutvrđen status osoba, objekata i transportnih sredstava koje nose obilježja CZutvrđen status CZ na PZTutvrđen status neutralnih država koje pružaju pomoć CZ u državama koje su u sukobu

12

utvrđen način prestanka statusa pripadnika CZ, objekata ili transportnih sredstava kojamjenjaju namjenuutvrđen način zaštite vojnih jedinica i drugih snaga koje su pridodate CZ

ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Propisi na državnom nivou Osim ustava postoji 10 zakona značajnih za zaštitu i spašavanjeZakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiHOkvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugihnesreća:a) ispunjavanje međunarodnih obaveza i ostvarivanje saradnje u provođenju ZiSnadležnosti institucija i tijela BiH u ZiSb) usklađivanje djelovanja institucija i tijela BiH, entitetskih upr. i organa CZ Brčko-Distriktac) Operativno-komunikacijski centar BiH – 112d) donošenje i usklađivanje planova i programa Z i Se) javno informiranje i odnosi s javnošćuf) finansiranjeg) Dani ZiS – CZ BiH

PROPISI U BOSNI I HERCEGOVINIFederacija BiH

Pored Ustava FBiH doneseni su svi potrebni propisi i objavljeni u Zbirci propisa početkom 2007.g.Donešeni su zakoni u drugim oblastima ZiS. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, Sl. novine FBiH, broj:39/03 i 22/06.Republika SrpskaUstav, Zakon o CZ i 13 zakona o različitim oblastima.

Brčko-Distrikt Bosne i HercegovineStatut Brčko-Distrikt, 8 zakona u različitim oblastima (zdravstvenoj zaštiti, životnoj sredini, zaštiti prirode, vode, zraka i dr.), Brčko-Distrikt nema propis o ZiS.Entitetski zakoni su kompatibilni što omogućava funkciju Z i S BiH.

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE KAO DIO SISTEMA UNUTARNJE SIGURNOSTIU poslijeratnom vremenu možemo izvući dvije bitne odrednice za CZ u odnosu na bivši system organizacije CZ:CZ je izdvojena iz sistema odbrane,

13

U sistem CZ uključeni su organi preduzeća i službe koje se po prirodi svoje redovnedjelatnosti bave zaštitom i spašavanjem.

POLOŽAJ CZ U SISTEMU ZiS BiHCZ

POLOŽAJ CZ U SISTEMU ZiS BiH

CZ je okosnica sistema zašite i spašavanjaCZ je dio vladinog sektora

ELEMENTI SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U FBiHLična i uzajamna zaštitaMjere zaštite i spašavanjaŠtabovi CZPovjereniciSlužbe ZiSJedinice CZRukovođenje i upotreba snaga i sredstava CZ

CZ u RSLična i uzajamna zaštitaMjere CZŠtabovi i povjerenici CZSlužbe, jedinice i timovi CZRukovođenje i upotreba snaga CZ

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA- Komunalna služba,- Služba za RHB zaštitu,- Aktivnosti na vodi ipod vodom,- Gorske službe spašavanja,- Hidrometeorološka služba,- Seizmografska služba,- Poljoprivredna služba,- Ekološke službe i pokreti,- Zdravstvena služba,- Veterinarska služba,- Vatrogasna služba,- Crveni križ/krst – polumjesec.

Kad se zaključe sporazumi udruženja i nevladine organizacije stiču status službe za Zaštitu ispašavanje. Ovi organi angažuju se po Naredbi nadležnog organa rukovođenja za djelovanje uprirodnim i drugim nesrećama u slijedećim situacijama:

Kada nastanu opasnosti koje mogu dovesti do prirodne i druge nesreće,

14

Kada nadležni organ Odlukom proglasi stanje prirodne ili druge nesreće.

MEĐUNARODNA LEGISLATIVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJAUjedinjene nacijeDeklaracija o zabrani rata,Povelja OUN od 24.10.1945,Četiri Ženevske konvencije od 12.08.1949.g. iDva Dopunska protokola iz 1977.g.,Rezolucija GS OUN o jačanju kapaciteta za odgovor na prirodne i druge katastrofe 1991.g.,Konvencija o zabrani razvijanja proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i onjegovom uništenju 1993.g.,Smjernice iz Osla o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na katastrofe prirodnogporijekla 1994.g.,Smjernice iz Brisela o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na složene vanrednesituacije (MCDA, 2003.g.),Hyogo Okvirni akcioni plan za period 2005.-2015. o otpornosti nacija/društva na katastrofe2005.g.,Rezolucija GS OUN o redukciji rizika katastrofa 2006.g.

NATOOkvirni dokument PfP (Brisel, 10.01.1994.)EAPC politika o povećanoj praktičnoj saradnji na polju međunarodne pomoći u katastrofama iSOP za djelovanje u EADRU (2008.)Memorandum o razumjevanju o olakšanju vitalnog prekograničnog civilnog transporta (BiH pristupila 2008.)

EUROPSKA UNIJAPet Rezolucija VEZ o saradnji u oblasti CZ u prirodnim i tehnološkim katastrofama od 1987.-1991.Šest Rezolucija i odluka o jačanju CZ i saradnji država u CZ i uvođenju broja 112 za hitneSituacije

PERSPEKTIVE DOMICILNE I MEĐUNARODNE LEGISLATIVEZajednički problem svih država na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou je ugroženost života na planeti Zemlji.Potrebno je zajedničko pravno uređenje, planiranje, programiranje i odgovor na prirodne i druge katastrofe. Nesreće sa prekograničnim efektima veoma su prisutne te da se odgovor na takve izazove mora organizirati na principu nesmetane prohodnosti i tranzita snaga i sredstava ZiS.

PRIJEM CIVILNE ZAŠTITE BiH U ICDO

15

ICDO-Međunarodna organizacija CO (CZ) je međudržavna vladina organizacija formirana 01. marta 1972.g. Okuplja države koje su prihvatile Ustav ICDO, međunarodne kovencije, protokole I sporazume i uskladile svoje ponašanje s ovim aktima.

BiH je članica ICDO, zato što je:nakon međunar. priznanja donijela vlastitu legislativu;prihvatila 18.09.1992.g.30 akata međunarodnog humanitarnog prava;uskladila ponašanje sa ovim aktima;prihvatila 29.03.1994.g. Ustav ICDO;na konferenciji ICDO u Amanu 03.-05.04.1994.g. BiH je primljena u članstvo ICDO kao43.punopravna članica

DEJTONSKO FUNKCIONIRANJE CZ U BiHCZ pruža pomoć po Aneksu-7;CZ se angažira na deminiranju;do 2000.g. imali smo 2 odvojena sist.CZ,u decembru 1998.i aprilu 1999.g.počele su aktivnosti na uspostavi entitetske saradnje izajedničkom djelovanju CZ;Sporazum o saradnji u ostvarivanju zadataka Civilne zaštite zaključen je 2000.-2001. god;Aktivnosti u Paktu stabilnosti za JI Europu;Aktivnosti u CMEPC SEE:Stvaranje i jačanje državnog nivoa CZ.

ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U KATASTROFIVlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske zaključile su „SPORAZUM O SARADNJI UOSTVARIVANJU ZADATAKA CIVILNE ZAŠTITE“.

Sadržaj Sporazuma:Zajedničko planiranje i provođenje preventivnih mjera zaštite od poplava, zemljotresaradiološke opasnosti, zaraznih bolesti, kulturnih i dr. opasnosti i nesreća;Međusobno obavještavanje o opasno-stima, nastanku i posljedicama tih opasnosti;Međusobna pomoć na zaštiti i spaša-vanju iasanaciji terena;Zajedničko obrazovanje i osposobljava-nje snaga i subjekata CZ kroz informativne sastanke, kurseve, seminarei druge vidove obuke, te izvođenje zajedničkih vježbi.Entiteti su riješili procedure za zajedničko djelovanje cz i oružanih snaga u prirodnim i drugim nesrećama.

CIVILNA ZAŠTITA U BiHCivilnu zaštitu u BiH sačinjavaju: CZ FBiH, CZ RS i CZ Brčko Distrikta BiH.

16

Materijalno-tehničko opremanjeOsloncem na postojeću materijalnu bazu službi zaštite i spašavanja;Izuzimanjem - raspoređivanjem MTS iz popisa;Nabavkom.Obuka i osposobljavanje u oba entiteta provodi se po programima Federalne, odnosnoRepubličke uprave CZ. Formiraju se nastavni centri za obuku.

KOORDINACIONO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Vijeće ministara BiH formira Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje ljudii materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, kojeg čine predstavnici:Vijeća ministara BiH – (devet članova)Vlade Republike Srpske - (pet članova)Vlade Federacije Bosne i Hercegovine – (pet članova)Vlade Brčko Distrikta – (dva člana)

Koordinacijsko tijelo je stručno operativno tijelo Vijeća Ministara BiH nadležno za :predlaganje VM na zahtijrv entiteta ili disrikta da proglasi stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH i prestanak tog stanja,Predlaganje VM da donese odgovarajuće odluke iz svoje nadležnosti,Davanje preporuka nadležnim institucijama i tijelima BiH,Koordiniranje aktivnostima u ZiS sa institucijama i tijlima BiH,Praćenje provođenja mjera i podnošenje izvještaja o aktivnostima VM.

KORACI U RADU OPĆINSKOG ŠTABA CZ Prijem odluke, Proučavanje i shvatanje problema, Preduzimanje hitnih mjera, Određivanje rokova za izvršenje zadatka, Procijena situacije na terenu, Donošenje odluka i izdavanje naređenja, Monitoring i kontrola

STRUKTURA OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE

Povjerenik CZ je inicijator, pokretač i predlagač mjera i aktivnosti koje treba preduzeti u fazipriprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim nesrećama.Povjerenik je organ rukovođenja oličen u jednoj osobi sa ovlaštenjima da rukovodi ljudima i da angažira sredstva za ličnu i uzajamnu zaštitu i provođenje mjera zaštite i spašavanja u životnim I radnim sredinama.

17

U sredinama u kojima se ne formira štab CZ imenuje se povjerenik civilne zaštite.

Ko može biti povjerenik CZ?psiho-fizički zdrava i sposobna osoba za službu u CZ;pripadnost životnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje;da ima ugled u sredini u kojoj će vršiti dužnost povjerenika;da ima što viši nivo stručne spreme;da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine ličnosti.

ZADACI POVJERENIKA CZvode evidenciju građana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani;vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za ličnu i uzajamnu zaštitu;vode evidenciju o rasporedu i zaduženjima građana za zadatke zaštite i spašavanja;vode evidenciju o kapacitetima i stanju skloništa i zaklona;vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za ličnu i kolektivnu zaštitu, te kućnihinstalacija i komunalne infrastrukture;raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje;organiziraju distribuciju humanitarne pomoći, dok te poslove ne preuzmu redovni organi;informiraju osobe u skloništu o stanju na terenu;vrše informiranje štabova i drugih organa o stanju osoba u skloništu;izrađuju i ažuriraju planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nasreća u kojima imaju zadatke za 4 situacije:o za prevenciju,o za odgovor-operativno djelovanje,o za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj.

DOMICILNI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITEŠtab CZ entiteta, kantona, gradske zajednice ili općine na čijoj je teritoriji nastala prirodna ili druga nesreća.To je centralni štab CZ koji na određenom prostoru rukovodi akcijama zaštiote i spašavanja.U velikim katastrofama izvještavanje se vrši po UN standardu.

ELEMENTI IZVJEŠTAJA SU:1. SITUACIJA1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI:- vrsta katastrofe- zahvaćeno područje (obim katastrofe)- uzroci- procjena razvoja situacije.

2. VLASTITI ODGOV:- šta preduzima lokalna i nacionalna vlast,- administrativne mjere,- limitirajući faktori.

18

3. MEĐUNARODNI ODGOVOR:- međunarodni resursi,- koordinacija pomoći po mikrolokacijama,- limitirajući faktori.

4. DOSTAVLJENA POMOĆ:- prioritetne potrebe,- logistička distribucija,- mogući izvori humanitarne pomoći.

5. OSTALE INFORMACIJE:- odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće.Organi upravljanja-vlasti trebali bi izvještavati po ovim standardiziranim elementima.

ODLUKA O PROGLAŠENJU STANJA PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆEPravna radnja zasnovana na Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prir.i drugih nesreća, procjeni i planu zaštite i spašavanja.Donosi je nadležan organ upravljaja na nivou općine, kantona, entiteta, Brčko – Distrikta BiH i države BiH. Može se odnositi na: prirodnu ili drugu nesreću.Obim zahvaćene teritorije: dio ili cijela teritorija jedne općine, dvije ili više općina, dio ili cijeli kanton, više kantona ili cijelo područje Federacije BiH;

Primjerak Odluke kada se proglašava stanje prirodne nesreće od poplava i klizišta:MEĐUNARODNA POMOĆ U PRIRODNIM I DRUGIM KATASTROFAMA

Organizacija Ujedinjenih macija ( OUN ) je opća međunarodna organizacija država, osnovana1945. Godine u San Francisku radi održavanja i zaštite mira i sigurnosti u svijetu, mirnogriješavanja svih sporova, razvijanje saradnje u svim oblastima života, radi stvaranja humanihodnosa među ljudima.

Sistem organizacije UN za humanitarne poslove u prirodnim ili drugim nesrećemaOrganizacijski dijelovi ovog sistema su:UN DMT - Tim UN za upravljanje u katastrofama,UN OCHA – Ured za koordinaciju humanitarnih poslova,UNDP – Program UN za razvoj,UNHCR – Visoki komeserijat UN za izbjeglice,UNICEF – Fondacija UN za djecu,WFP – Svjetski program hrane,WHO – Svjetska zdravstvena organizacija.

19

CRVENI KRIŽCrveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je Henry Dunant. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ (koji se dijeli na gradske I općinske organizacije itd.), a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.Osnovna načela na kojima se zasniva i djeluje su:Humanost,Nepristrasnost,Neutralnost,Nezavisnost,Dobrovoljnost,Jedinstvi iUniverzalnost.

KRIVIČNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINEKrivično djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija suobilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija;Krivično djelo može se učiniti činjenjem ili nečinjenjem;Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinilac koji je pravno obavezan spriječitinastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo jepropuštanje po djelovanju i značenju jedanko učinjenju tog krivičnog djela činjenjem.Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbijeistovremeni ili direktno predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu.Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinilac od sebe ili drugog otkloni istovremenuili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, apritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan izložiti se opasnosti.

Međunarodno pravo- Povelja Ujedinjenih nacijaPovelja UN je ugovor koji je formalo prihvaćen od strane skoro svih zemaalja na svijetu;To eksplicitno i implicitivno slaganje predstavlja proces donošenja rezolucija i odluka kojim suoni koji se slažu saglasni da prihvate određeno pravilo kao “obavezujuće”Nadležnost i djelovanje Vijeća sigurnosti;

20

PRILOG: Primjer testa iz predmeta upravljanje sistemom zaštite i spašavanja

Karakteristike upravljanja?

1. Transmisioni karakter2. Dinamičnost3. Dvojaki karakter pravila koja se regulišu4. Kontinuitet

Funkcije upravljanja ljudskim potencijalima?1. Planiranje2. Organizovanje3. Rukovođenje4. Komandovanje5. Koordinacija6. Kotrola

Proglašenjem prirodne i druge nesreće općinski štab CZ se:štabovi se aktiviraju i profesionalizuju te rade slijedeće:proučavaju akt (Odluku) o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće i po potrebiobavještavaju javnost o stanju na terenu i mjerama koje se preduzimajuvrše procjenu stanja i po potrebi donose Naredbu o aktiviranju snaga i sredstava, kojedimenzioniraju prema obimu, prioritetu i vrsti prirodne ili druge nesrećeprate i podržavaju rad učesnika na zaštiti i spašavanjuuspostavljaju saradnjusa drugim snagama i subjektimapo potrebi uključuju dodatne snage i traže pomoć Oružanih snaga i susjednih općinapo potrebi predlažu pokretanje procedure za međunarodnu pomoćredovno izvještavaju nadležne organe i informiraju javnost .

Navedite elemente izvještaja o katastrofama po UN standardima?Elementi izvještaja su:

21

1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI:- vrsta katastrofe- zahvaćeno područje (obim katastrofe)- uzroci- procjena razvoja situacije.

2. VLASTITI ODGOVOR:- šta preduzima lokalna i nacionalna vlast,- administrativne mjere,- limitirajući faktori.

3. MEĐUNARODNI ODGOVOR:- međunarodni resursi,- koordinacija pomoći po mikrolokacijama,- limitirajući faktori.

4. DOSTAVLJENA POMOĆ:- prioritetne potrebe,- logistička distribucija,- mogući izvori humanitarne pomoći.

5. OSTALE INFORMACIJE:- odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće.

Navedite 5 nadležnosti ministarstva sigurnosti:1. osigurava provođenje ovog zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite i spašavanja koji sedonose na osnovu ovog zakona;2. u koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, entitetskim upravama civilne zaštite i nadležnim organom za civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH, izrađuje i predlaže VM BiH Metodologiju za izradu procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća BiH;3. izrađuje i predlaže Procjenu ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH;4. predlaže akt o formiranju Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje;5. izrađuje i predlaže Vijeću ministara BiH propis o načinu prelaska državne granice prilikom primanja i/ili upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju;

Pored četiri procesne funkcije javlja se i peta a to je:

Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije:- planiranje- usmjeravanje,- kontrola i

22

- ocjenjivanjeali se takođe javlja i peta- Funkcija političkog usklađivanja interesa

Ko može biti postavljen za načelnika općinskog štaba CZ?Rukovodilac općinske službe CZ

Tri rijeći koje ističu vrijednost CZ su:1. Humanost2. Solidarnost3. NepristrasnostMemorandum o razumijevanju o olakšanju vitalnog civilnog prekograničnog prijevoza:BiH se može prekogranično saobraćati zato što je potpisnica PfP-a.

Kakav je organizacijski status granične policije i službe za poslove sa strancima:To su upravne organizacije Ministarstva sigurnosti BiH kao i:- Državna agencija za istragu i zaštitu SIPA- Direkcija za koordinaciju policijskih tijela- Agencija za policijsku podršku- Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i- Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćen

Nosioci sistema ZiS

23

Periodizacija RiU?1. Klasična teorija rukovođenja2. Neoklasična teorija rukovođnja3. Savremena teorija rukovođenja

Na čemu je zasnovana naučna organizacija teorije rukovođenja?

Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije1. podjela rada2. ovlasti i odgovornost – autoritet3. disciplina4. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju5. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju6. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih7. nagrađivanje osoblja8. centralizacija9. hijerarhija10. materijalni i socijalni rad11. jednakost – pravičnost12. stabilnost osoblja – stalnost osoblja13. incijative14. moral – jedinstvo osoblja

Policijski organi za koordinaciju u BiH?- Direkcija za koordinaciju policijskih tijela- Agencija za policijsku podršku- Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i- Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćenja

Kada je izdvojena CZ FBiH i CZ RS iz resora odbrane?CZ RS 1998. Godine CZ FBiH 1999. Godine

Elementi CZ u FBiH i RS?a) Zaštita i spašavanje u FbiHLična i uzajamna zaštitaMjere zaštite i spašavanjaŠtabovi Civilne zaštitePovjerenici Civilne zaštiteSlužbe zaštite i spašavanjaJedinice Civilne zaštiteRukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite

b) Civilna zaštita Republike Srpske

24

Lična i uzajamna zaštitaMjere Civilne zaštiteŠtabovi i povjerenici Civilne zaštiteSlužbe, jedinice i timovi Civilne zaštiteRukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite

25

Rukovođenje u sistemu CZ BiH?

““SUBSIDIJARNOSTSUBSIDIJARNOST-- je naje naččelo donoelo donoššenja odluka i njihovo enja odluka i njihovo provođenje na najniprovođenje na najnižžem moguem moguććem nivou uz koordinaciju em nivou uz koordinaciju na najvina najviššem potrebnom nivou. Lokalni nosioci odgovora em potrebnom nivou. Lokalni nosioci odgovora na nesrena nesrećću trebaju biti kamen temeljac za odgovor bilo u trebaju biti kamen temeljac za odgovor bilo kojeg nivoa.kojeg nivoa.”” ((ččlan 2. talan 2. taččka 11. Okvirnog zakona o Z i S)ka 11. Okvirnog zakona o Z i S)

KOORDINACIJ SKO TIJ ELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJ E (29.04.2009.g.)

FEDERALNI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE

ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE BRČKO DISTRIKTA

REPUBLIČKI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

2 GRADSKA ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE

OPŠTINSKI ŠTABOVI CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

10 KANTONALNIH ŠTABOVA CZ

OPĆINSKI ŠTABOVI CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

26

““SUBSIDIJARNOSTSUBSIDIJARNOST-- je naje naččelo donoelo donoššenja odluka i njihovo enja odluka i njihovo provođenje na najniprovođenje na najnižžem moguem moguććem nivou uz koordinaciju em nivou uz koordinaciju na najvina najviššem potrebnom nivou. Lokalni nosioci odgovora em potrebnom nivou. Lokalni nosioci odgovora na nesrena nesrećću trebaju biti kamen temeljac za odgovor bilo u trebaju biti kamen temeljac za odgovor bilo kojeg nivoa.kojeg nivoa.”” ((ččlan 2. talan 2. taččka 11. Okvirnog zakona o Z i S)ka 11. Okvirnog zakona o Z i S)

KOORDINACIJ SKO TIJ ELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJ E (29.04.2009.g.)

FEDERALNI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE

ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE BRČKO DISTRIKTA

REPUBLIČKI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

2 GRADSKA ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE

OPŠTINSKI ŠTABOVI CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

10 KANTONALNIH ŠTABOVA CZ

OPĆINSKI ŠTABOVI CIVILNE ZAŠTITE

ŠTABOVI CZ MJESNIH ZAJEDNICA

ŠTABOVI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

Kratka geneza razvoja CZKratka geneza razvoja CZ--okosnice sistema Z i Sokosnice sistema Z i S

--1932.g. Kraljevina SHS1932.g. Kraljevina SHS--raspad tog sistema 1941.g.,raspad tog sistema 1941.g.,--1948.g. PAZ1948.g. PAZ--DFJ; CZDFJ; CZ--FNRJFNRJ--SFRJ i ponovo raspad SFRJ i ponovo raspad

1992.g.,1992.g.,--1992.g. Uspostava Civilne odbrane,1992.g. Uspostava Civilne odbrane,--1997.g. Uspostava CZ RS,1997.g. Uspostava CZ RS,--1998.g. U RS je CZ izdvojena iz resora odbrane,1998.g. U RS je CZ izdvojena iz resora odbrane,--1999.g. U FBiH CZ izdvojena iz resora odbrane,1999.g. U FBiH CZ izdvojena iz resora odbrane,--2002.g. RS donosi novi Zakon CZ,2002.g. RS donosi novi Zakon CZ,--2003.g. FBiH donosi Zakon o ZiS i dopunjava ga 2003.g. FBiH donosi Zakon o ZiS i dopunjava ga

2006.g. zbog reforme odbrambenog sistema,2006.g. zbog reforme odbrambenog sistema,--2005.g. Ministarstvo sigurnosti BiH obrazuje Sektor 2005.g. Ministarstvo sigurnosti BiH obrazuje Sektor

CZ;VM donosi RjeCZ;VM donosi Rješšenje o izradi Zakona o ZiS BiH,enje o izradi Zakona o ZiS BiH,--2008.g. Donesen je Okvirni Zakon o za2008.g. Donesen je Okvirni Zakon o zašštiti i titi i

spaspaššavanju BiH.avanju BiH.

27

UPRAVLJANJE SISTEMOM Z i SUPRAVLJANJE SISTEMOM Z i SUPRAVLJANJE (administriUPRAVLJANJE (administriranje) funkranje) funkcija kojom se određuju ciljevicija kojom se određuju ciljevi, politika , politika

funkcioniranja i odlufunkcioniranja i odluččuje o pitanjima razvoja i zadacima neke od snaga ili uje o pitanjima razvoja i zadacima neke od snaga ili subjekata sistema sigurnosti.subjekata sistema sigurnosti.

Sistemom Z i S (CZ) upravlja vlada.Sistemom Z i S (CZ) upravlja vlada.

VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

VLADA REPUBLIKE SRPSKEIZVRŠNI ORGANI GRADSKIH ZAJEDNICA I OPŠTINAUPRAVNI ODBORI PRAVNIH SUBJEKATA

VLADA BRČKO-DISTRIKTA

UPRAVNI ODBORI PRAVNIH SUBJEKATA SAVJETI MZ

VLADA FEDERACIJE BIHVLADE KANTONANAČELNICI OPĆINAUPRAVNI ODBORI PRAVNIH SUBJEKATASAVJETI MZ

MINISTARSTVO SIGURNOSTI BIHSEKTOR CZ – Z i S

ODJEL ZA JAVNU SIGURNOSTBRČKO DISTRIKTASLUŽBA CZ BRČKO DISTRIKTA

RUCZ RSGRADSKE UPRAVE CZSLUŽBE CZ OPŠTINASLUŽBE I REFERATI CZ PRAVNIH SUBJEKATA

FUCZ10 KUCZSLUŽBE CZ OPĆINASLUŽBE I REFERATI PRAVNIH SUBJEKATA

NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA SIGURNOSTI U OBLASTI ZiS (član 14. Okvirnog zakona o ZiS)

RUKOVOĐENJERUKOVOĐENJE

Vođenje poslovaVođenje poslova, p, poslovođenjeoslovođenje, usmjeravanje pojedinaca, , usmjeravanje pojedinaca, organa, organizacijskih jedinica i organizacije kao cjeline od organa, organizacijskih jedinica i organizacije kao cjeline od organa rukovođenja ili pojedinca organa rukovođenja ili pojedinca -- rukovodioca radi rukovodioca radi ostvarivanja postavljenih ciljeva. Henri Fajol je postavio ostvarivanja postavljenih ciljeva. Henri Fajol je postavio funkcije rukovođenjafunkcije rukovođenja..

PLANIRANJE

KOORDINACIJA

KONTROLA

ORGANIZIRANJE

KOMANDOVANJE

RUKOVOĐENJE

28

KOMPONENTE RUKOVOĐENJA

PRIJE DOGAĐANJA KATASTROFE

U TOKU I POSLIJE DOGAĐANJA KATASTROFE

PREVENCIJA

PRIPRAVNOST I SPREMNOST

UBLAŽAVANJE ODGOVOR

OPORAVAK

RAZVOJ

STRUKTURA OPSTRUKTURA OPĆĆINSKOG INSKOG ŠŠTABA CZTABA CZ

K O M A N D A N TZamjenik načelnika općine

N A Č E L N I KŠef Službe CZ općine

ČLANOVI OPĆINSKOG ŠTABA CZ:-za obuku i informiranje-za mjere Z i S koje su na osnovu procjene utvrđene odlukom-dio profesionalnog jezgra Službe CZ

29

DOMICILNI DOMICILNI ŠŠTAB CZTAB CZŠŠtab CZ entiteta, kantona, gradske zajednice ili optab CZ entiteta, kantona, gradske zajednice ili opććine na ine na ččijoj je teritoriji nastala ijoj je teritoriji nastala

prirodna ili druga nesreprirodna ili druga nesrećća. To je centralni a. To je centralni šštab CZ koji na određenom prostoru tab CZ koji na određenom prostoru rukovodi akcijama zarukovodi akcijama zašštiote i spatiote i spaššavanja.avanja.

U velikim katastrofama izvjeU velikim katastrofama izvješštavanje se vrtavanje se vršši po UN standardu.i po UN standardu.Elementi izvjeElementi izvješštaja su:taja su:1. 1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRSITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽŽAVI:AVI:

-- vrsta katastrofevrsta katastrofe-- zahvazahvaććeno podrueno područčje (obim katastrofe)je (obim katastrofe)-- uzrociuzroci-- procjena razvoja situacije.procjena razvoja situacije.

2. VLASTITI ODGOVOR:2. VLASTITI ODGOVOR:-- ššta preduzima lokalna i nacionalna vlast,ta preduzima lokalna i nacionalna vlast,-- administrativne mjere,administrativne mjere,-- limitirajulimitirajućći faktori.i faktori.

3. 3. MEĐUNARODNI ODGOVORMEĐUNARODNI ODGOVOR:: -- međunarodni resursi međunarodni resursi ,,

-- koordinacija pomokoordinacija pomoćći po mikrolokacijama,i po mikrolokacijama,-- limitirajulimitirajućći faktori.i faktori.

4. DOSTAVLJENA POMO4. DOSTAVLJENA POMOĆĆ::-- prioritetne potrebe,prioritetne potrebe,-- logistilogističčka distribucija,ka distribucija,-- mogumogućći izvori humanitarne pomoi izvori humanitarne pomoćći.i.

5. OSTALE INFORMACIJE:5. OSTALE INFORMACIJE:-- odnose se na specifiodnose se na specifiččne potrebe zbog posljedica velike nesrene potrebe zbog posljedica velike nesrećće.e.

Organi upravljanjaOrgani upravljanja--vlasti trebali bi izvjevlasti trebali bi izvješštavati po ovim standardiziranim elementima.tavati po ovim standardiziranim elementima.

30

Ko moKo možže biti povjerenik CZ?e biti povjerenik CZ?--psihopsiho--fizifiziččki zdrava i sposobna osoba za sluki zdrava i sposobna osoba za služžbu u CZ;bu u CZ;--pripadnost pripadnost žživotnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje;ivotnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje;--da ima ugled u sredini u kojoj da ima ugled u sredini u kojoj ćće vre vrššiti duiti dužžnost povjerenika;nost povjerenika;--da ima da ima ššto vito višši nivo strui nivo struččne spreme;ne spreme;--da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine lida ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine liččnosti.nosti.

POVJ ERENIK CIVILNE ZAŠTITE

U ŽIVOTNOJ SREDINI- stambenoj zgradi,- ulici,- naselju,- selu ili zaseoku.

U RADNOJ SREDINI- organima izvršne vlasti,- pravosudnim organima,- javnim ustanovama,- preduzećima

ZADACI POVJERENIKA CZZADACI POVJERENIKA CZ--vode evidenciju građana vode evidenciju građana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani;(zaposlenika) u sredini za koju su imenovani;--vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za livode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za liččnu i uzajamnu nu i uzajamnu

zazašštitu;titu;--vode evidenciju o rasporedu i zaduvode evidenciju o rasporedu i zadužženjima građana za zadatke zaenjima građana za zadatke zašštite i tite i

spaspaššavanja;avanja;--vode evidenciju o kapacitetima i stanju sklonivode evidenciju o kapacitetima i stanju skloniššta i zaklona;ta i zaklona;--vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za livode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za liččnu i kolektivnu nu i kolektivnu

zazašštitu, te kutitu, te kuććnih instalacija i komunalne infrastrukture;nih instalacija i komunalne infrastrukture;--raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanjeraspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje;;--organiziraju distribuciju humanitarne pomoorganiziraju distribuciju humanitarne pomoćći, dok te poslove ne preuzmu redovni i, dok te poslove ne preuzmu redovni

organi;organi;--informiraju osobe u skloniinformiraju osobe u sklonišštu o stanju na terenu;tu o stanju na terenu;--vrvršše informiranje e informiranje šštabova i drugih organa o stanju osoba u sklonitabova i drugih organa o stanju osoba u sklonišštu;tu;--izrađuju i aizrađuju i ažžuriraju planove zauriraju planove zašštite i spatite i spaššavanja od prirodnih i drugih nasreavanja od prirodnih i drugih nasrećća u a u

kojima imaju zadatke za:kojima imaju zadatke za:--za prevenciju,za prevenciju,--za odgovorza odgovor--operativno djelovanje,operativno djelovanje,--za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj.za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj.

Povjerenik CZ je inicijator, pokretaPovjerenik CZ je inicijator, pokretačč i predlagai predlagačč mjera i aktivnosti koje treba mjera i aktivnosti koje treba preduzeti u fazi priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnimpreduzeti u fazi priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim i drugim nesrenesreććama.ama.

Povjerenik je organ rukovođenja oliPovjerenik je organ rukovođenja oliččen u jednoj osobi sa ovlaen u jednoj osobi sa ovlašštenjima da tenjima da rukovodi ljudima i da angarukovodi ljudima i da angažžira sredstva za liira sredstva za liččnu i uzajamnu zanu i uzajamnu zašštitu i titu i provođenje mjera zaprovođenje mjera zašštite i spatite i spaššavanja u avanja u žživotnim i radnim sredinama.ivotnim i radnim sredinama.

U sredinama u kojima se ne formira U sredinama u kojima se ne formira šštab CZ imenuje se povjerenik civilnetab CZ imenuje se povjerenik civilne zazašštite.tite.

31

32