upravljanje i kontrola rizika - bib.irb.hr · upravljanje i kontrola rizika 2 sadržaj: uvod rizik...

UPRAVLJANJE I KONTROLA RIZIKA

Ivan Adum Vedran Slapničar

Ana Adum

Predavanje

Zagreb, siječanj 2013. godine


2

Sadržaj: UVOD RIZIK IDENTITETA RIZIK UGOVORA RIZIK OSNIVANJA Osnivanje Vrijeme i novac Mjerila uspješnosti investicije i/ili odluke Izbor strategije Rizik i nesigurnost odlučivanja

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE RIZIK U PROIZVODNJI, KAŠNJENJE I KVALITETA RIZIK NAKON ISPORUKE ZAGLAVAK LITERATURA


3

UVOD – 1/8 Što je to brodogradnja? Brodogradnja je nešto što je kompozitno, što se sastoji u najmanju ruku od:

- čelične konstrukcije – gradnja korita-trupa, - strojarstva, - elektrike, - elektronike (npr. ratni brodovi)

=> pitanje je što će nadvladati s obzirom na tip broda. Brodogradanja može biti i kemija => zaštita trupa i tankova => AKZ


4

UVOD - 2/8 Postavlja se zatim pitanje kako ćemo upravljati s jednim takvim složenim projektom ako nemamo upravljanje novca ali i pravo. I pravo je sastavni dio brodogradnje Već kod određivanja osnovnih dimenzija ulazimo u ugovorni odnos => «about» npr. duljina , da li je 10 mm na 100 m ili 10 cm na 100 m?


5

UVOD – 3/8 Brodogradnja je složena i to je ono što želimo prikazati.

A što je ona...?

Krugovi Atom Tekstil


6

UVOD – 4/8 Što je cilj => novac odnosno dobit (profit) jer će on odlučiti gdje je ona moguća Postoji samo novac ne postoje sredstva, ne postoji gospodarstvo (to su koze i guske) postoji samo privreda jer treba nešto privrediti! Brodogradnja bez sustavnog pristupa je zamršena posebno jer uključuje i egzogene faktore:

- raspored dobara i roba, - financijsko-politički faktori.


7

UVOD – 5/8

Što je preklapanje ovih triju sfera veće to će i projekt biti kvalitetniji, a samim tim i veću dobit.


8

UVOD – 6/8 Rizici u brodogradnji su neminovni, oni su sastavni dio svakog posla odnosno poduzetništva. Potrebno ih je:

– Identificirati - prepoznati – Dimenzionirati – Kontrolirati odnosno ograničiti i/ili idealno eliminirati

Osim elementarnih nepogoda rat/pad burze/poskupljenje nafte – diskretni događaji Dužni smo ugraditi amortizere pravno-ekonomske naravi «Rebus sic stantibus» (Neodrživost ugovora) => potreba za re-pregovaranjem


9

UVOD – 7/8 Najteže ih je naravno prepoznati u dovoljno ranoj fazi! Po svom ishodištu rizici su unutarnji (neznanje, ljudski faktor) koji su presudni i/ili vanjski (što napraviti s malim promjenama kursa, cijena čelika). Posljedice rizika se mogu kategorizirati kao:

a) održive – (sustainable) b) teške – (grave) c) razarajuće – (devastating)

Očito da je najpogubnija kombinacija vanjski rizik bez prethodno ugrađenih amortizera.


10

UVOD – 8/8 Posljedice su u pravilu razarajuće te je izvjestan samo jedan ishod, propast.

Certus est incertus quando! Realnost nije beskonačni idealni kontinuum uniformno raspodijeljenih mogućnosti pa jer onda jasno da ne postoji uniformni matematički kontinuum gdje su sva rješenja moguća. Radi se o otocima realnosti . Realni , izvodljivi optimum za svaki otok može se smjestiti samo u tom realnom okruženju.


11

RIZIK IDENTITETA Kupac i graditelj Graditelj često svojim neznanjem i površnošću je glavni uzrok povećanog rizika. U slučaju da nemamo vlastiti projekt – jaki kritički receptivni ured Kupac, odnosno njegova osobnost (pregovori s nepoznatim – „corporate vail“). Poslovično neugodan kupac - veći troškovi gradnje broda - «premije osiguranja od neugodnosti»

=>Ne radimo za sve kupce isti brod i za istu cijenu!


12

RIZIK UGOVORA – 1/4 Standardizacija brodograđevnih ugovora. Ugovor je već sadržan u tehničkom opisu („about“). Ni jedna jednina radnja inženjera ne postoji bez pravnih konzekvenci. AWES, Norveški ugovor brodovlasnika i brodograditelja. Postoje različiti ugovori o prijevozu tereta i razlike koje nisu beznačajne i ne mogu se olako uzimati, kao npr:

1. Contract of affreightment 2. Time charter – Voyage charter 3. New York Produce 4. BALTIME 5. Bareboat charter – Barecon hire/purchase – BARECON 89


13

RIZIK UGOVORA - 2/4 Ne možemo tražiti da inženjeri brodogradnje budu eksperti u tim detaljima ali moramo znati da postoje stupice i gdje stoje. Moramo jedanput ispuniti kućice ugovora = primjer BARECON Svaki brodograđevni inženjer vrlo pažljivo i strpljivo mora pročitati sve klauzule tipskih ugovora i sličnih tipskih ugovora o kupnji rabljenih brodova, o najmu brodova i npr. računanju vozarina World Scale [8]. Osim standardnih ugovora moramo poznavati ugovore o osiguranju- standardni tip police. H&M (Hull&Machinery), P&I (Protection & Indemniti) – koji sve elementi ulaze u račun. Kretanje tržišta BDI, World Scale.


14

RIZIK UGOVORA – 3/4 Moramo znati od čega ovisi kretanja tržišta. O tome ovisi naručivanje novih brodova i zadržavanje starih brodova. Pored angažiranja i školovanja vlastitih pravnika potrebno je uvijek i angažirati prvoklasne i provjerene odvjetnike specijalizirane za međunarodno pomorsko pravo.


15

RIZIK UGOVORA – 4/4 Potencijalno najopasnije klauzule na koje treba posebno obratiti pažnju su:

a) Faulty design – nikada u ugovoru b) Liquidated damages – mora biti uvijek umjesto Penalty –

unaprijed ugovorena i obračunata šteta Nikada, ali baš nikada i ni pod koju cijene se ne smije postupati bez osiguranog profesionalno kvalificiranog drugog mišljenja.

To se naročito odnosi na područja u kojima smo sami priznati stručnjaci.


16

RIZIK OSNIVANJA Osnivanje - 1/10 Rizik se sastoji u tome da li će naša osnova, a u konačnici izgrađeni brod, udovoljiti ugovorenim značajkama broda i to prvenstveno ali ne i isključivo:

nosivost brzina utrošak goriva

i ostale značajke koje opisuju brod, kapaciteti skladišta, masa broda, nosivost, lanemeters. Neophodan => Homo – (ingenius) synopticus


17

Osnivanje - 2/10 Taj će se rizik multiplicirati ako nekritički i bez interakcije s brodovlasnikom napravimo osnovu - procjena troška gradnje i vrijeme gradnje - neadekvatno zovemo kalkulacija! Ugovor sačinjen na takvim pretpostavkama već ima ugrađene multiplikatore rizika, konsekutivno odlučivanje omeđenih entiteta - crne kutije (Slika 1.). Zbrajanje rizika i praznih hodova.


18

Osnivanje - 3/10 Još kad dodamo sustav javne nabave u vlak problema kao nedefinirani vremenski period tada na dobrom putu u propast.

Slika 1.Niz crnih (nepovezanih) neintegriranih kutija

Projektiranje Procjena troška Proizvodnja Konstrukcija Nabava

Tehnologija Plan Proizvodnja Kontrola

Σ Rizika Σ Praznih hodova

primopredaja

Kupac upit


19

Osnivanje - 4/10 Spirala osnivanja kako ju je u osnovnim crtama definirao već Manning [1], a kasnije predlagala npr. BSRA 1972 (Slika 2) kao i mnogi drugi, danas je već standardan pristup i alat projektanata kao i algoritmi na njoj bazirani, npr. NSMB također iz 1972 (Slika 3). Benford je već 1965. predložio integrirani projektni proces (Slika 4). Pristup koji je nedovoljno dobar jer se ne nosi s osnovnim problemom, a to je ekonomična eksploatacija broda koja bi trebala biti ishodište svake zdrave brodogradnje. Spirale u osnivanju predstavljaju jednu vrstu softvera. Softver nije rješenje, on je prikaz nečega što smo mi u svojoj glavi morali vidjeti. Treba naglasiti da je njegova inicijalna namjera naučiti projektante analitičkom razmišljanju.


20

Osnivanje - 5/10

SPIRALA BSRA 1972.V

GAZ

L/B

FORMA

LCB

NADVOĐE

VOLUMEN

STANJA KRCANJA

ČVRSTOĆA

SNAGASTROJ

PODRUČJE PLOVIDBE

VIBRACIJE

TERETNI UREĐAJI

NASTAMBE

OPREMA

TRIM

LTDWT

CIJENA

Slika 2. Projektna spirala BSRA, 1972


21

Osnivanje - 6/10

DA

NE

KONAČNA PROCJENA

TROŠKA

HIDROSTATIKA, ČVRSTOĆA, VIBRACIJE

GRADNJA BRODA

ANALIZATIPOVA

OSNIVANJE

DEFINIRANJE GLAVNIH SUSTAVA

OPTIMIZACIJA PARAMETARA

PROCJENA TROŠKA

IZBOR OSNOVE

UGOVOR

KUPAC

NE

DA

Slika 3. Totalni projektni pristup, NSMB, 1972


22

Osnivanje - 7/10

Novi sustav projektiranja – interakcija: brodovlasnik/naručitelj –projektant/brodogradilište => Multikriterijski pristup uz problem/oprez arbitrarnog određivanja prioriteta.

AUTOMATION

PIPEWORK

COST ESTIMATING

CHECK CALCULATIONS

GENERAL ARRANGEMENT

DATA BANK

SELECTION OF FINAL DESIGN

DETAILED TECHNICAL DESIGN

DISCUSSION WITH SHIPOWNERS

MARINE TRANSPORT DEMAND

PRELIMINARY DESIGN STUDIES

CONCEPT FORMULATION

ROUTE AND CARGO CHARACTERISTICS

COST ESTIMATINGTECHNICAL DESIGN

ECONOMIC EVALUATION OF ALTERNATIVES

NULL FORM SELECTION

NULL RESPONSES

SCANTLING DETERMINATION PROCESS

FINITE ELEMENT ANALYSIS

FINAL SCANTLINGS

COMPUTER DESIGN PROCEDURES

SUB-CONTRACTORS

PRODUCTION DESIGN

DETAILED NULL AND MACHINERY SYSTEM DESIGN

PROPULSION SYSTEM

MACHINERY ARRANGEMENT

SHIP CONSTRUCTION

Slika 4. Integrirani projektni proces, [2]


23

Osnivanje - 8/10 Ne smijemo pasti u stupicu vjerovanju da ako imamo softver da imamo rješenja. Softveri nisu rješenja i matematika nije rješenje, to je alat. Matematika je neophodan, nužan ali ne i dovoljan preduvjet. Alat bez kojeg se ne može! Kao što se ne može u čvrstoći i hidromehanici tako se ne može i u ekonomiji.


24

Osnivanje – 9/10 Moramo znati da je matematika aproksimacija fizičke realnosti što se tiče određivanja fizičkih dimenzija broda. Matematika je i aproksimacija ekonomske realnosti u kojoj će brod ploviti sa svim tim greškama i kad se vraćamo, vraćamo se u isti sustav aproksimacije koji smo uzeli od početka.

Oprez s paketima subroutine-a!


25

Osnivanje – 10/10 Još jedan pristup ali ne manje važan!

Imaginarna rješenja obično imaju malo veze s realnošću ali doprinose kreativnosti i inventivnosti [3].


26

Vrijeme i novac - 1/5 Besmisleno je uopće govoriti o novcu, ukoliko nema dimenzije vremena.

Novac je vektor, a ne skalar! DEFINICIJE → NOVAC JE NOVAC JE NOVAC.

KAMATA JE CIJENA NOVCA.


27

Vrijeme i novac - 2/5 Preporučljivo je pročitati knjige: i. Benford, H., Fundamentls in the Ship Design Economics,

University of Michigan, January 1965. [2]

ii. Galbraith, J.K., Money – Whence it came, where it went, Bantam Books, 1976. [6].

iii. John Maynard Keynes - Opća teorija zaposlenosti,kamate i novca, preporučljivo čitati sa komentarima „Keynesovo rješenje Paula Davidsona.


28

Vrijeme i novac - 3/5 Kada govorimo o kamatama imamo u principu tri tipa: - ugovorenu - pretpostavljenu (novac u slamarici) - kamatu kao rezultat profita (YIELD) Slika 5 prikazuje Compound Amount Factor and Present Worth Factor, a Slika 6 Capital Recovery Factor and Series Present Worth Factor.


29

Vrijeme i novac - 4/5

Slika 5. Compound Amount Factor and Present Worth Factor, [4]


30

Vrijeme i novac – 5/5

Slika 6. Capital Recovery Factor and Series Present Worth Factor, [4]


31

Mjerila uspješnosti investicije i/ili odluke - 1/4 Poznata su iz literature i svakodnevnog života pod engleskim nazivom – MEASURES OF MERIT. Slijedi kratak prikaz mjerila samo kao reference dok je potrebno detaljnije proučiti njihove vrijednosti ali i mane.

– NPV – Net present Value / čista sadašnja vrijednost – potiče skuplje projekte

– RFR - Required freight rate / zahtijevana – potrebna vozarina

– CRF - Capital Recovery factor / Faktor povratka kapitala dovoljno

velik da se vrati investicija plus zadovoljavajući profit nakon poreza (od 12-20) 16% OK.


32

Mjerila uspješnosti investicije i/ili odluke - 2/4

– YIELD – yield / prinos i , definiran kao kamata kojoj je NPV nakon poreza jednaka nuli.

Jednostavan surogat

PACR =

daje iste optimume.


33

Mjerila uspješnosti investicije i/ili odluke -3/4 Kritički osvrt A NPV i derivativi Daju vrijednosti u novcu (eng. US$) pa ih neki preferiraju bezdimenzionalnim. Dvije odlike: 1. Favorizira velike investicije => lijek NPVI dijeljenje s P. 2. Favorizira dugoročne investicije – lijek AAB množenje s CR.

Zajednički lijek AAB/P = AABI Average Annual Benefit Index Odabire se, i to je u principu cijena kapitala + nešto (1% ili 2%) – odnosno u zavisnosti od rizika.


34

Mjerila uspješnosti investicije i/ili odluke – 4/4 B. YIELD – i Onaj koji daje NPV=0 za isti broj godina odabire isto kao NPV. Derivativ CR i CR’

NttCRCR +−= )1('

PAY BACK PERIOD '

PPBPA

=

C. AAC dobar za jednake priraste ili prihode -

( A.SMITH ga zove « prirodna kamata «) Koristiti samo bezdimenzionalne koeficijente!


35

Izbor strategije Nakon što smo odabranim mjerilima izračunali efekte pojedinih odluka treba se odlučiti za pojedinu strategiju odnosno kako vrednovati jednu odluku u usporedbi sa drugim. Na raspolaganju nam je razmjerno jednostavan ali vrlo efikasan alat. Svi alati su simplifikacija i predstavljaju matematički opis našeg poimanja fizičke realnosti, a stvarni život je najčešće niz dikretnih događaja koji mogu, ali ne moraju biti uzročno povezani. Ne smijemo ni jednom alatu bezuvjetno vjerovati.


36

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 1/12 Odabiranje strategije. Matrica odlučivanja: Vjerojatnost P1 P2 Pj PmStanja prirode N1 N2 Nj Nm S1 - - Si Su 0u1 0u2 0uj 0um Naravno vrijedi ∑ =1jP


37

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 2/12

Ako ne znamo onda su P jednako izrazu u

PP u1...1 =+ .

∑=i

ijij upE - rezultat strategije j - pi – vjerojatnost prirodnog stanja i - uij = rezultat za strategije j i stanja i odnosno:

∫= pjj daE .


38

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 3/12 Primjer 1 Pred sto godina jedrenjaci su prevozili ugljen. Jedna kompanija je bila pred odlukom da li kupiti novi tip parobroda? Prevladavali su bočni vjetrovi jako pogodni za jedrenjak, a ugljen je koštao i održavanje je bilo skuplje. Dakle, jedro ili možda para? U odnosu na cijenu putovanja, utjecaj vjetra, određivalo se RFR, jer je zapravo sve zavisilo o brzini prijevoza.


39

Rizik i nesigurnost odlučivanja -4/12 VJETAR VJEROJATNOST PAROBROD

RFR JEDRENJAK,

RFR bočni 0,5 9 7 krmeni 0,15 8 5 pramčani 0,15 11 24 lagani 0,15 9 22 oluja 0,05 15 20 ∑ 1 Model - namjerno pojednostavljena varijanta nečega što je povijesno potvrđeno. Stvarni život je mnogo kompliciraniji. Opremiti se znanjem i za svoj slučaj ovo napraviti.


40

Rizik i nesigurnost odlučivanja -5/12 Sada množimo pj za RFR za svaki brod i zbroj. PAROBROD, [US$/toni]

JEDRENJAK, [US$/toni]

0,5 x 9 = 4,5 0,15 x 8= 1,2 0,15 x 11 = 1,65 0,15 x 9 = 1,35 0,05 x 15 = 0,75 9,45

0,5 x 7 = 3,5 0,15 x 5 = 0,75 0,15 x 24 = 3,6 0,15 x 22 = 3,3 0,05 x 30 = 1,5 12,65

PAROBROD POBJEĐUJE!


41

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 6/12 OPTIMIST NAPRAMA PESIMIST

Strategije Stanja prirode Očekivanja (∑ /3)

1 2 3 A 40 40 40 40

B 36 42 48 42

C 30 43 50 41

Oij = x 103 US$


42

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 7/12 Nepoznanice za jednaku vjerojatnost Pesimist uzima najbolji najgori rezultat (max-min) A = 40 → A B = 36 C = 30 Optimist najbolje (max-imax) A = 40 B = 48 C = 50 → C


43

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 8/12 Poslovni čovjek - obično rezultat sa najmanje žaljenja Matrica žaljenja N1 N2 N3

A 0 3 10

B 4 1 2

C 10 0 0


44

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 9/12 Primjer 2 Brojke su postavljene proizvoljno za ilustraciju samog principa. ExP A 40,8 40,8 40,8 B 35,7 42,5 49,2 C 33 43

MAX-MIN A = 40,8 B = 35,7 - A C = 33

MAX-MAX A = 40,8 B = 49,2 - C C = 50


45

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 10/12 MATRICA ŽALJENJA – POSLOVNI ČOVJEK N1 N2 N3 A 0 2,2 9,2 B 5,1 0,5 0,8 → B

C 7,8 0 0


46

Rizik i nesigurnost odlučivanja - 11/12 HORWITZ - kombinacija optimist/pesimist 0,6 koef. (d) optimalno d = 1 optimist pomnožite najbolji s 0,6 (arbitrarno određeno) d = 0 pesimist i najgori s 0,4 i zbrojite A = 40,8 B = 43,8 → OPET B C = 43,2 Osnovica je poznavanje povijesnih podataka da bi na njih kao na relativno čvrstu uporišnu točku mogli nakalemiti svoju strategiju iz koje proizlazi gornje određeni objektivizirani faktor.


47

Rizik i nesigurnost odlučivanja – 12/12 Zaključak Najveća opasnost kad ljudi imaju unaprijed zadane predrasude i nisu u stanju kritički analizirati nešto što je različito od njihovog dometa/znanja

Bez sugovornika i timskog rada nema zdravog projekta.

“Ja hoću stalne prihode jer mi je tako mama rekla“ => strategija optimista koja vodi u propast

Ozbiljnijim razmišljanjem dolazimo do strategije koja u dugačkom periodu daje najmanje žaljenja => dugoročno razmišljanje

Kontinuirano imati barem jedno drugo mišljenje (s različitim

mislihodom)!


48

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE - 1/21 Informacije radi navode se neke od primjenjivanih formula dok je jedina i moguća varijanta direct cost.

Matematički zavodljivo ali s realnošću nema veze Trošak je imanentno projektna kategorija, a cijena je isključivo tržišna kategorija i na nju ne možemo utjecati.

Otvara gap u odluci: Ako smo zaključili brod za cijenu X moramo tog dana imati sve materijale, a i tek onda ćemo pokriti 60% cijene broda. Izloženi smo tada u riziku samo za broj sati koliko nam treba za izradu, a to ovisi o našoj tehnologiji.


49

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE - 2/21 Približne metode:

A. Cijena kao f (masa –lightweight) LT B. Cijena kao f (DWT) C. Cijena kao f (CN) D. Cijena kao f (DWT, CN) E. Klasična skraćena varijanta


50

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE - 3/21 A) 1960 USA RAND CORPORATION – Johnson and Rumble

aLTc )1000

(=γv γv =prosječna cijena za niz objekata LT= vlastita masa broda, masa praznog opremljenog broda (light weight)

– a = 0,87 – c= 3 000 za 10 TB od 10000 DWT – c= 15 000 za 40 hidrokrilaca kom/trg – c= 30 000 za 40 hidrokrilaca vojna (RB) – c= 0 000 za 1000 mlaznih lovaca


51

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE - 4/21 B) Australia’s Bureau of Transport Economics TR=C (DWT)B x F [AUD] C= 1,45 za kontejnerske brodove

3,14 za ro-ro

B= 0,6 brod za rasuti teret 0,85 za kontejnerske brodove

F - faktor stohastičke greške (1 za referencu) Dobiveno prema objavljenim podacima 1977. i 1978.


52

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 5/21 C) Northwestern University – USA – Ferguson 1961. TR = USD 668 (CN) + USD 29.600 (SHP)0,5 CN – kubni modul (stope/100) SHP – za normalnu brzinu TR – troškovi USD (1950)


53

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE - 6/21

D) E. EIDE 1979.- za tankere, [7] TTRUP = ho + h1 ρs ws + h2 pw ws

a

ho, h1, h2 > 0 a < 1 pw – cijena sata (ES) TSTROJ = m1 (SHP)b + m2 ρ w (SHP)c

m1, m2, b, c > 0 TOPREMA = e1 pw NT

d (DWT)f + e2 (DWT)g -teret

+ e3 pw (LBD)n +e4 (LBD)i + -nastambe

+ e5 pw (LBD)j + e6 (LBD)k -ostalo


54

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 7/21 NT – broj tankova Trošak gradnje je zapravo suma/niz

∑=

=

=ni

iiaTP

1 odnosno za svaki ai odgovara ci koji množen sa Tp daje ai udjelni koeficijent. Teoretski bi za jedan tip broda (gdje je u ograničenom području) ci=konst. mogli računanjem samo putem jednog ingredijenta ai, preko TP=ai/ci dobiti TP. Nažalost nerealno!


55

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 8/21 E) Klasična skraćena varijanta M čelik novaca/toni → ∑M

1 GM+PM novaca/kw → ∑M

2 ∑ M=M Oprema novaca/toni → ∑M

3 DITTO/T sati/kom -sati X RS ( novac/sat ) ∑ R1

kW sati/kW -sati X ∑ R2 T sati/kom -sati X ∑ R3

∑RS ∑R

∑RS x novac/sat - ∑ R=R


56

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 9/21 SUBTOTAL M+R Dodati: B=0,03 M + 0,14 R C= 0,01 M + 0,3 R D= 0,6 R SUBTOTAL M + R + B + C + D + PROFIT Naravno da profit može biti i negativan, zovemo ga onda gubitak i dosta je dosta čest ako ne razmišljamo o rizicima!


57

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 10/21 Rizik krive procijene troška moguće je samo donekle kontrolirati direktnom metodom zbrajanja svih troškova i dodavanjem obavezne rezerve. Utrošena rezerva nije rezerva nego samo kriva procjena. Nenadani porast cijena. To se prvenstveno ali ne i isključivo odnosu na troškove materijala. Paradigma čelik. Nije neuobičajeno a i nemoguće ugovarati različite oblike klizne skale, koji mogu, ako ne u potpunosti eliminirati, a ono svesti takav rizik u kontrolabilne i podnošljive razmjere.


58

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 11/21 INFLACIJA Teoretski proces s negativnom kamatom ali u biti razorniji i u potpunosti nekontrolabilan. Efekti ravni uništavajućem potresu, stečaj neminovan! Ilustrativan je primjer broda Ledenice (Slika 7) koji je prodan na kredit. Nakon 126 mjeseci dakle nešto više od deset godina realna vrijednost plaćenog broda pala je na cca. 1/5 početne vrijedosti. Sasvim je nejasno kako je Croatia Line, pravni slijednik Jugolinije koja je za tako bagatelnu cijenu nabavila ne samo taj brod, nego u pravilu i sve brodove građene u domaćim brodogradilištima, uspjela propasti.


59

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 12/21

1977 120 mj

USD

YUD

LEDENICE

Slika 7. Ledenice , utjecaj inflacije na naplaćenu cijenu broda

(Milan Radić)


60


1977 120 mj

USD

YUD

TEORETSKA DEPRECIJACIJA OD 9%

Izvor: M. Radić "Cijena Broda"

Slika 8. teoretski 9% deprecijacije, (Milan Radić)


61

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 14/21 Projekcija 9% deprecijacije valute ugovora u odnosu na valutu troška prikazano je na donjem dijelu (Slika 8). Premda je i ovdje projekcija rađena, odnosno simulirana za dulje razdoblje jasno se vidi da i nakon kraćeg razdoblja od recimo 3 godine nastupaju tako razorne promijene u trošku da ih je nemoguće kompenzirati normalnim poslovanjem. Vlasnik brodogradilišta mora dakle snositi zamašan gubitak. Pitanje je samo da li ima toliko rezervnog kapitala i da li bi ga možda mogao i pametnije upotrijebiti?


62


CHF

DEM

USD

GBP

0

+35

-35

72 73 74 75 Slika 9. Smithosonian , međuvalutarna kretanja za razdoblje

1972-1975


63

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 16/21 Usporedbu odnosa USD prema EUR, prema YEN, te prema GBP prema podacima Federal Reserve Board-a dostupni su na internetu [9] (Slika 10)

USPOREDBA TEČAJA USD/EUR, USD/GBP TE YEN/USD 1999-2011

0.81

1.21.4

1.61.8

22.2

04.0

1.19

99

04.0

7.19

99

04.0

1.20

00

04.0

7.20

00

04.0

1.20

01

04.0

7.20

01

04.0

1.20

02

04.0

7.20

02

04.0

1.20

03

04.0

7.20

03

04.0

1.20

04

04.0

7.20

04

04.0

1.20

05

04.0

7.20

05

04.0

1.20

06

04.0

7.20

06

04.0

1.20

07

04.0

7.20

07

04.0

1.20

08

04.0

7.20

08

04.0

1.20

09

04.0

7.20

09

04.0

1.20

10

04.0

7.20

10

04.0

1.20

11

04.0

7.20

11

020406080100120140160

USD/EUR USD/GBP YEN/USD

Slika 10. Usporedba tečaja USD – EUR, YEN, GBP, 1999. - 2011.


64

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 17/21 Ne postoji brodogradilište, a niti bilo kakav drugi poduzetnik uostalom koji bi to mogao apsorbirati. Oduvijek se zato predlagalo uvođenje «košare» valuta koja bi koliko je to moguće odgovarala strukturi izdataka. Uvođenjem EUR to je uvelike pojednostavljeno i sasvim je nejasno zašto to dosada nismo činili u dovoljnoj mjeri ? Hedging => to hedge – zaštititi, osigurati Rizik krive procijene vremena potrebnog za gradnju broda. Pravi amortizator je volumen proizvodnje i skraćeno gradnje


65

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 18/21 Nema odvajanja osnivanja, specifikacije dakle i de facto nabave materijala i uređaja i projektiranja tehnologije gradnje dakle planiranja utroška vremena. Project management vođen po jednom timu od prvog dodira s budućim vlasnikom do konačnog obračuna garantnih radova jedino je pravo rješenje.


66

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 19/21 Nemoguće je s iole ozbiljnijom vjerojatnošću predvidjeti kretanje tržišta. Kondratijev [10] je doduše uočio uzlazne i silazne cikluse proučavajući privredna kretanja od kraja XVIII. stoljeća na osnovu kretanja osnovnih konstrukcijskih materijala, energije i kamatnih stopa ali nema čvrstih dokaza i korelacija. Niti kasniji pokušaji drugih autora nisu dali pouzdanije rezultate.

Opasnost leži u našem poznavanju matematike, naravno ako je poznamo.


67

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 20/21 Krivulje tržišnih kretanja teoretski je moguće razbiti na odsjeke i matematički definirati u sinusne krivulje. Odziv takve krivulje na kretanje vrijednosti odabranih parametra možemo dobiti na osnovi reakcije krivulje na takva već zabilježena kretanja u povijesti. Moćna računala u stanju su takve formule i krivulje izbaciti u relativno kratkom roku. Matematička održivost modela može nas navesti da povjerujemo da je to istina.


68

RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE – 21/21 A što smo zapravo radili ? Ekstrapolirali smo povijesna iskustva kao determiniranu vrijednost u budućnosti. Uz dužno priznanje da je i sama korektna interpretacija prošlosti ne malo dostignuće ipak ostaje činjenica da je to samo virtualna realnost jedne moguće budućnosti. Matematički modeli mogu obraditi i varijante u rasponima predvidivih promjenjivosti cijena na tržištu te dati uvid u dugoročnije korištenje brodova.


69

RIZIK U PROIZVODNJI, KAŠNJENJE I KVALITETA – 1/4

KONTROLA KLJUČNIH FUNKCIJA Kada su pojedina brodogradilišta u Europi pod rastućim pritiskom konkurencije s Dalekog Istoka bila prisiljena ustuknuti i ustupiti dio brodograđevnog segmenta zadržali su:

A. Znanje tj. Institute i Fakultete čvrsto interesno povezane istraživačkim projektima koje kontinuirano naručuje brodogradnja i brodograđevna industrija zapravo u širem kontekstu Projektne urede.

B. Brodograđevnu industriju odnosno industriju komponenti za

brodogradnju vezane uz Projektne urede i znanstvene ustanove.


70

RIZIK U PROIZVODNJI, KAŠNJENJE I KVALITETA – 2/4 Sve se prodaje u paketu koji čini 60-70% vrijednosti novogradnje. Ako su dakle nešto pod pritiskom morali napustiti onda je to manje vrijedni dio koji i u principu ne donosi nikakav profit nego samo rizik. U principu brodogradilište je tamo gdje je osnivanje, kontrola nabave i tehnološkog procesa. Ostalo je samo mjesto montaže.


71

RIZIK U PROIZVODNJI, KAŠNJENJE I KVALITETA – 3/4 U vremenu kada je uvođenje računarske tehnike, pa u tom kontekstu ali ne i isključivo i mogućnost intra offica, uvelike revolucioniralo postupke u brodograđevnoj industriji ne postoji nikakva prepreka da se po uzoru na virtualan brod simulira i virtualna gradnja broda. Kontrolabilnosost – MANAGEMENT & CONTROL.


72

RIZIK U PROIZVODNJI, KAŠNJENJE I KVALITETA – 4/4

Fizički rizici tijekom gradnje Police osiguranja. U svakom slučaju potrebno je da svaki inženjer bar jednom vlastoručno popuni formular za Policu osiguranja kao i da prouči sistem reosiguranja i plasmana sekundarnog rizika na međunarodnom tržištu. Ne bi bilo naodmet da jednom i fizički prisustvuju pregovorima sa brokerima osiguranja i reosiguranja. Integracija i team management daje rezultate – nužna ali ne i dovoljna mjera.


73

RIZIK NAKON ISPORUKE – 1/2 Razmjerno ograničen rizik rijetko prelazi 1% ukupne vrijednosti ugovora. Premda teoretski moguće u praksi se vrlo rijetko pokriva policom osiguranja i to iz dva razloga:

– Premija bi bila vrlo bliska maksimalnoj izloženosti koja vrlo rijetko prelazi 1% vrijednosti broda.

– Dobra bi brodogradilišta lako dobivala policu ali bi im ona zbog

urednosti bila gotovo izlišna dok bi lošim brodogradilištima zbog neurednosti odnosno bolje rečeno zbog nedosljednosti u poštivanju procedure polica bila teško dostupna i/ili preskupa.


74

RIZIK NAKON ISPORUKE – 2/2 Ovaj se rizik može u znatnoj mjeri ograničiti izradom detaljnog priručnika o korištenju broda i na njemu montiranih uređaja i strojeva «Ship Users Manual» kao i cesijom odnosno prijenosom svih garancija proizvođača uređaja i strojeva i sistema montiranih na brodu. Ugovornom klauzulom o garantnom inženjeru brodogradilišta koji će za sve vrijeme tijeka garantnog perioda nadzirati striktno pridržavanje "Ship Users Manual-a". Idealno bi bilo zahtijevati od brodara da vodi detaljan "Log Book" korištenja svih strojeva i uređaja za vrijeme trajanja garantnog perioda ovjeren od strane Garantnog inženjera.


75

ZAGLAVAK - 1/4 Kao i u svakom poduzetničkom poslu tako i u brodogradnji, rizici su dio svakodnevice ,s njima se treba nositi a to mogu samo svestrano obrazovani i metodični stručnjaci. Urednost kao dio procedure je najjeftinija polica osiguranja. Brodogradnja je tipičan primjer interdisciplinarne tehnike i tehnologije. Pomorska tehnika i tehnologija koja pored gradnje brodova obuhvaća i istraživanje i ekstrakciju nafte i plina iz podmorja ,gradnju raznih vrsta fiksnih i pokretnih platformi kao i podmorskih cjevovoda po svojoj se kompleksnosti može u potpunosti usporediti sa svemirskom tehnologijom.


76

ZAGLAVAK - 2/4 Pored potrebne suradnje i interakcije niza stručnjaka iz brodogradnje strojarstva i elektrotehnike neminovna je i nužna suradnja sa stručnjacima iz područja ekonomije, financija i prava. Samo kompletan i komplementaran tim u stanju se nositi sa problemima takvog volumena i takve složenosti. Brodogradnja, kao i filozofija, to su prvenstveno pitanja pa tek onda odgovori!


77

ZAGLAVAK - 3/4 RIZIK BRODARA Nemjerljivo veći od rizika brodogradilišta jer je dulji period. Valutarni rizik otplate broda. Dostupnost rezervnih dijelova. Brodovi koji koriste brod do 3 klase do 15. godine => sustav minimalnog troška servisa Brodovi koji se koriste iznad 15. godine => mogućnost da ćemo doći do pika kad su neracionalne zarade


78

ZAGLAVAK – 4/4 DANAŠNJI POGLED BRODARA Brod koji gleda brodar je brod koji će trošiti manje goriva => Nema guranja kutija ali nema i zagađivanja okoline s CO2 Povećani trošak gradnje broda od 5-10% je zanemariv! S tim se treba suprostaviti npr. Kini koja „štanca“ ružne grbave kutije, jeftine su doduše nevaljuju se jer se raspadaju ali jefitne su i to je globalizacija tržišta.


79

LITERATURA [1] Manning, G.C, Teorija i tehnika projektiranja broda, Tehnička knjiga,

Zagreb, 1967 [2] Benford, H., Fundamentls in the Ship Design Economics, University of

Michigan, January 1965. [3] Erichsen, S., Management of Marine Design, Butterworths, Essex, 1989. [4] Buxton, I.L., Engineering Economics and Ship Design, BMT, 3rd

edition, 1987 [5] Posner, S., Ship Design Economics, Institutt for Skipsprosjektering,

Trondheim 1972/73 [6] Galbraith, J.K., Money – Whence it came, where it went, Bantam Books,

1976. [7] Eide, E. Engineering Production and Cost Function for Tankers, 1979. [8] Goldrein, I.A., Ship Sale and Purchase Law and Technique, Lloyd's of

London Press Ltd, 1985. [9] Federal Reserve Board, www.federalreserve.gov [10] Kondratiev, N. D., The Major Economic Cycles, 1925.


Ivan Adum Vedran Slapničar

Ana Adum

Predavanje

Zagreb, siječanj 2013. godine

upravljanje i kontrola rizika - bib.irb.hr · upravljanje i kontrola rizika 2 sadržaj: uvod rizik...

Documents