univerzitet u sarajevu - fakultet islamskih · pdf fileuniverzitet u sarajevu - fakultet...

Univerzitet u Sarajevu - Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

ZBORNIK RADOVA

Izlazi jednom godišnje

IzdavaĦ:

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Za izdavaĦa:

Prof. dr. Ismet BušatliĤ

Priprema:

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Lektor:

Prof. dr. Dţemal LatiĤ

Prijevod na arapski:

Mr. Amrudin HajriĤ

Prijevod na engleski:

Prof. dr. Murat DizdareviĤ

TehniĦki urednik:

Nihad Lušija

Naslovna strana:

Velid BešireviĤ

Tiraţ: 300

Štampa:

"Štamparija Nedib"

UNIVERZITET U SARAJEVU - FAKULTET ISLAMSKIH

NAUKA U SARAJEVU

ZBORNIK RADOVA

FAKULTETA ISLAMSKIH NAUKA

U SARAJEVU

16/2012.

Redakcija: Dţemal LatiĤ (predsjednik), Enes KariĤ, Adnan SilajdţiĤ, Enes

LjevakoviĤ, Mehmed Kico, Orhan BajraktareviĤ, Dţevad HodţiĤ, Almir

FatiĤ, Amrudin HajriĤ, Mujesira ZimiĤ-Gljiva (sekretar),

Glavni urednik:

Prof. dr. Ismet BušatliĤ

Adresa redakcije:

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

ģemerlina 54

71000 Sarajevo

Sarajevo, 2012.

UNIVERSITY OF SARAJEVO - THE FACULTY OF ISLAMIC

STUDIES IN SARAJEVO

A COLLECTION OF PAPERS

THE FACULTY OF ISLAMIC STUDIES

IN SARAJEVO

BOSNIA-HERZEGOVINA

16/2012.

Editorial Board: Dţemal LatiĤ (president), Enes KariĤ, Adnan SilajdţiĤ, Enes LjevakoviĤ,

Mehmed Kico, Orhan BajraktareviĤ, Dţevad HodţiĤ, Almir FatiĤ,

Amrudin HajriĤ, Mujesira ZimiĤ-Gljiva (secretary),

Editor-in-Chief:

Prof. Dr. Ismet BušatliĤ

Editorial Office adress:

THE FACULTY OF ISLAMIC STUDIES

ģemerlina 54

71000 Sarajevo

Sarajevo, 2012.

و١ٍز ثٌوًثّجس ث١ِ٩ّ٦ز فٟ ٌّث١٠فٛ -ؽجِؼز ٌّث١٠فٛ

ِؾّٛػز دقٛط ٚ هًثّجس

و١ٍز ثٌوًثّجس ث١ِ٩ّ٦ز فٟ ٌّث١٠فٛ

ثٌذّٕٛز ٚ ثٌٌّٙه

16/2012.

ثٌضق٠ٌٌ: ١٘أر ً(، أِٔ وج٠ًضش، ػؤجْ ٠٩١ّؾ١ضش، أِٔ ٌّ ؽّجي ٨ص١ضش )ثٌّق

ؽٛثه ١ٌفجوٛف١ضش، ِقّو و١ضْٛ، أًٚ٘جْ دج٠ٌثوضجًف١ضش، ٘ٛؽ١ضش، أ١ٌٌّ فجص١ضش، ػٌّٚثٌو٠ٓ م٠ٌ١ضش، ١ٌِْر

١ّ٠ٍضش/غ١ٍفج )ث١ِ٤ٓ(

ًة١ِ ثٌضق٠ٌٌ:

ػ١ّو ثٌى١ٍز ثٌووضًٛ ػظّش دٛشجص١ٍضش

ثٌؼٕٛثْ:

و١ٍز ثٌوًثّجس ث١ِ٩ّ٦ز

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu,

ģemerlina 54

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

2012ٌّث١٠فٛ،

UVODNA RIJEĥ

Bismillahi'r-Rahmani'r-Rahim:

El-Hamdu lillahi Rabbi'l-'alemin,

we's-salatu we's-selamu 'ala resulina Muhammedin we

'ala alihi we sahbihi edţme'in.

Ovaj Zbornik radova FIN-a sadrţi nauĦne radove koje su na-

ši nastavnici i asistenti ispisali tragom svojih specijalistiĦkih

istraţivanja, poĦevši od tefsirske i hadiske nauke do radova iz

bibliografije. Zapravo, i ovaj Zbornik odraţava duh i tenziju

nauĦne znatiţelje koje se gaje i koje ţive na ovoj najvišoj ob-

razovnoj ustanovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Jer ma kako bili teorijski zasnovani, ovi radovi su povezani i

sa našom zbiljom.

Sarajevo, 12. muharrema 1435./15.novembra 2013.

Prof. dr. Ismet BušatliĤ, dekan

E. KARIģ, Az-Zamaẖšārijeve potrage za znaĦenjima kur'ānskih rijeĦi

9

Dr. Enes KariĤ,

redovni profesor

AZ-ZAMAḪŠARIJEVE POTRAGE ZA

ZNAĥENJIMA KUR’ĀNSKIH RIJEĥI

SAŢETAK

Da bi se az-Zamaẖšarījev komentar Kur’āna (al-Kaššāf) va- ljano Ħitao nuţno je proniknuti u egzegetske postupke i her-

meneutiĦku strukturu koja poĦiva u metodologiji korištenoj u

pisanju ovoga klasiĦnog tafsīra.

U ovom radu dajemo najnuţnije napomene o az-Zamaẖšarījevim

egzegetskim postupcima istraţivanja teksta i znaĦenja Kur’āna. Ovu razinu njegova tafsīra pokušali smo objasniti kroz mnogo-

brojne skaline koje on naziva ovako: “A ovaj dio Kur’āna Ħita se još i ovako“ (wa quri’a – ََو قُرِئ); “a ako bi ti pitao/rekao“ (fa in qulta - َفَِإْن قُ ْلت) - “ja ti odgovaram“ (qultu - ُقُ ْلت), ili, rjeħe, “a ako bi neko ustvrdio“ (fa in qāla qā‟ilun – ٌفَِإْن قَاَل قَاِئل), “ja mu odgovaram“ (qultu – ُقُ ْلت ); “a zašto se nije reklo?“ Hallā qīla –

Kao da se reklo“, “kao da“ ;َو َىالَّ قِيَل - ili: Wa hallā qīla َىالَّ قِيلَ se kazalo“ Ka’annahū qīla – ََكأَنَُّو قِيل; te napokon wa l-ma„nā ( َو -a znaĦenje je“ (ili: a ova rijeĦ znaĦi). Sve ove egzegets“ ,(اْلَمْعنَ ke postupke treba posmatrati u cjelini, u sklopu az-

Zamaẖšarījevih potraga za kojim znaĦenjem više u Kur’ānu.

ZBORNIK RADOVA, godina XXXI, 2012., br 16

10

Kljuĉne rijeĉi: Ħitanja Kur’āna, tumaĦenje Kur’āna, planovi tumaĦenja Kur’āna, znaĦenja Kur’āna...

Kad se az-Zamaẖšaríjev tafsīr al-Kaššāf Ħita po zahtjevima njegove unutarnje strukture, uviħamo da je njegov autor posebnu

paţnju posvetio sljedeĤim planovima tumaĦenja koje on na mno-

gim mjestima u svome komentaru Ħesto naznaĦava ovako:

a) “A ovaj dio Kur‟āna Ħita se još i ovako“ (wa quri’a – ََو ُقرِئ). b) “A ako bi ti pitao/rekao“ (fa in qulta - َفَِإْن قُ ْلت), “ja ti odgovaram“

(qultu - ُقُ ْلت), odnosno: “a ako bi neko ustvrdio“ ( fa in qāla qāilun – ٌفَِإْن قَاَل قَاِئل), “ja mu odgovaram“ (qultu – ُقُ ْلت ).

c) “A zašto se nije reklo?“ Hallā qīla – َىالَّ قِيَل ili: Wa hallā qīla - َو َىالَّ قِيَل

d) “Kao da se reklo“, “kao da se kazalo“ Ka’annahū qīla – ََكأَنَُّو قِيل e) “A znaĦenje je“, wa l-ma„nā ( ََو اْلَمْعن),“diskurs se odnosi na“, wa

l-ẖiṭābu ilā ( ََو اْلِْطَاُب ِإل).

Ovih pet ili šest planova su kljuĦni za njegovu filološku

(gramatiĦku, stilsku, semantiĦku, stilogensku...) analizu kur’ānskog teksta. Naravno, az-Zamaẖšarī se bavi i povodima objave Kur’āna (asbābu n-nuzūli – ِ َأْسَباُب النُّزُول), tumaĦi mnoga mjesta u Kur’ānu unu- tar Ħisto školskih gramatiĦkih istraţivanja (ad-dirāsātu n-

naḥwiyyah – رَاَساُت النَّْحِويَُّة -tumaĦi āyātu l-qur‟ān sa stanovišta svo ,(الدّْ jih mu’tazilījskih tumaĦenja metafore (gdje se ţestoko opire antro- pomorfizirajuĤim Ħitanjima Kur’āna), donosi i prigodne anegdote (ḥikāyāt – ِحَكايَات), navodi stihove i poeziju (aš-ši„ru - ُْعر itd. Pa ,(الشّْ ipak, ovih pet ili šest navedenih “sektora“ az-Zamaẖšarījeva ko-

mentara Kur’āna saĦinjavaju glavninu njegovih komentarskih napo- ra u objelodanjivanju i raskrivanju mnogolikih znaĦenja Kur’āna.

Ovom prilikom mi Ĥemo se ukratko usredotoĦiti samo na na-

prijed spomenute planova az-Zamaẖšarījeve egzegeze i hermeneu-

tike Svete Knjige islama.

E. KARIģ, Az-Zamaẖšārijeve potrage za znaĦenjima kur'ānskih rijeĦi

11

Ipak, podsjeĤamo ukratko da az-Zamaẖšarījev komentar ne

obiluje samo ovim “tumaĦenjskim uzreĦicama“, 1 veĤ i drugim fra-

zama kao što je arada ( َأَرَاد) u znaĦenju “ukazao je na (to i to znaĦe- nje)“, yurīdu ( ُيُرِيد), “ţeli ukazati na to i to znaĦenje“, yadullu ‘alayhi qawluhū ( َُيُدلُّ َعَلْيِو قَ ْوُلو), “na to ukazuje Boţija rijeĦ“, wa taqdīruhū ( َو مِيُ يِف ...لِ ) a znaĦenje je“, wa ḍ-ḍamīru fī... li“ ,(تَ ْقدِيرُهُ spojena“ ,(َو الضَّ liĦna zamjenica odnosi se na...“ Itd., itd.

Na hiljade je mjesta u voluminoznom al-Kaššāfu na kojima az-

Zamaẖšarī spominje ove “tumaĦenjske uzreĦice“, nakon kojih uvijek

uslijede kraĤi ili dulji odjeljci njegovih dubokih analiza kur’ānskog teksta, prefinjenih poenti, zrelih zakljuĦaka, uspješnih potraga za ko-

jim znaĦenjem više u kalāmu-llāhu (Boţijoj RijeĦi/Govoru).

“A [ovaj dio Kur’āna] ĉita se i ovako“ (wa quri’a – ََو قُرِئ)

Kad god az-Zamaẖšarī u svome komentaru navede frazu “a

[ovaj dio Kur’āna] Ħita se i ovako...“ (wa quri’a ( ََو ُقرِئ), rijeĦ je o njegovoj egzegezi razliĦitih Ħitanja Kur’āna (qirā‟ātu l-qur’ān – Ovom prilikom Ĥemo navesti samo nekoliko primjera .(ِقرَاآُت اْلُقْرآنِ toga iznimno zanimljivog i bogatog sloja al-Kaššāfa.

BaveĤi se moguĤim varijantnim Ħitanjima dijela 40. āyata su-

re al-A„rāf (VII:40), koji u jednom qirā‟atu (Ħitanju) glasi:

َماِء َوََل َها ََل تُ َفتَُّح