UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:Osnovi saobraajnih i komunikacijskih sistemaTema rada: TERMINALI

Predmetni nastavnik:Prof. Dr. Abidin Deljanin

Asistent:Mirza Berkovi, dipl. ing.

Student:Alma Pali

Broj indeksa:6990

Usmjerenje:Cestovni saobraaj

Godina studija:Prva (I)

Rezultat rada:

SADRAJ:1.UVOD32.TERMINALI42.1.Robno- transportni centri62.2.Terminali u cestovnom saobraaju82.2.1.Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu putnika82.2.2.Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu tereta102.3.Terminali u eljeznikom saobraaju102.3.1.Putniki eljezniki terminal112.3.2.Teretni eljezniki terminali122.3.3.Ranirani eljezniki terminali122.3.4.Tehniki eljezniki terminali122.4.Terminali u saobraaju na vodi132.4.1.Pomorske luke132.5.Terminali u zranom saobraaju152.6.Terminali u potanskom saobraaju162.7.Tehnika sredstva za rukovanje u terminalima172.8.Tehnoloki elementi terminala182.9.Osvrt na definisanje mree terminala192.10.Planiranje povrina za razvoj terminala192.11.Manipulacijski prostor202.12.Operacije sa terminalima212.13.Kopnene povrine za uslune potrebe terminala222.14.Osnovne napomene o informacijskom sistemu terminala233.ZAKLJUAK244.LITERATURA25

1. UVODU nastavku ovog seminarskog rada bit e obraena tema terminali. Seminarski rad e se sastojati iz tri dijela: uvoda, glavnog dijela i zakljuka. U glavnom dijelu bit e detaljnije opisano o terminalima, njihovim funkcijama i primjeni.Izvori koriteni za ovaj seminarski rad su razne knjige, te online izvori.Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom, to su mjesta na kojima se susreu dvije ili vie saobraajnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta skladitenje i dr. Osnovni zadatak terminala prije svega jeste u regulisanju i ubrzavanju saobraajnih tokova i ujednaavanju i razvoju saobraajnih tehnologija. Dananji terminali i robno- distribucijski centri su zapravo specifine tvornice sa automatiziranom i visokoproduktivnom proizvodnjom.Dananje savremene terminale obiljeavaju dva osnovna elementa statiki i dinamiki. Uloga i znaenje terminala poveali su se sa razvojem prijevoznih tehnologija i proizvodnje.Terminali se dijele na: terminale u cestovnom saobraaju, terminali u eljeznikom saobraaju, terminali u saobraaju na vodi, terminali u zranom saobraaju i terminali u potanskom saobraaju.

2. TERMINALITerminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom.[footnoteRef:2] [2: Deljanin,A.: Osnovi transportnih i komunikacijskih sistema, Predavanja i vjebe, Sarajevo,2010.godine]

Terminali su mjesta na kojima se susreu dvije ili vie saobraajnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta skladitenje i dr.Na terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja, uzdrava u ispravnom stanju i obavlja koncetracije i distribucije robe.Terminal se u funkciji transportnog i prijevoznog procesa moe posmatrati sa razliitih stajalita, na primjer: Sa stajalita kretanja prijevozno- manipulacijskih jedinica S obzirom na uestalost dotura i otpreme i s tim u vezi ritma i frekvencije operacija, S aspekta analize tehnologije koja se primjenjuje u terminalu Sa informacijskog aspekta Sa aspekta poslova i zadataka Sa aspekta dostupnosti ili prisutnosti pojedinih saobraajnih grana i dr.[footnoteRef:3] [3: http:/terminali.hr/]

Dananje savremene terminale obiljeavaju dva osnovna elementa statiki i dinamiki.U sastav statikog elementa spadaju: operativni smjetajni prostor na otvorenom, zatvoreni skladini prostor, operativne saobraajnice za pojedine postojee oblike saobraaja, itd.U sastav dinamikog elementa pripadaju sve vrste i tipovi sredstava za manipulaciju i prijenos jedinica manipulacije i prijevoza, sredstva prijevoza za vrijeme dok borave u terminalima, vage i dr.Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija:1) Integralni i granski 2) Tehnoloko-specijalizirani terminali3) Luki (pomorski) i kopneni terminali (robno- transportni centri)[footnoteRef:4] [4: Markovi, I.:Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti]

U integralne terminale mogu se svrstati:a) Luko-eljezniki terminalib) Luko- cestovni terminalic) Luko-eljezniko-cestovni terminalid) Luk-rijemo-eljezniko-cestovni terminalie) eljezniko-cestovni terminalif) eljezniko-cestovno-rijeni terminalig) Cestovno-rijeni terminalih) Cestovno-zrani terminalii) Potansko-eljezniki terminalij) Potansko-zrani terminali itd.[footnoteRef:5] [5: www.wikipedija.org]

Drugi kriterij podjele je podjela terminala u dvije osnovne skupine:a) Terminali za unitizirane (okrupljene) tereteb) Terminali za kombinirane transporte U specijalizirane terminale za kombinirane transporte mogu se svrstati:1) Terminali za suhe terete (ugljen, rudu, itarice i dr.)2) Terminali za tekue terete (naftu, hemikalije i dr.)3) Terminali za plinove4) Terminali za lahko pokvarljivu robu (juno voe, riba, meso) itd.Trei kriterij podrazumijeva razvrstavanje terminala prema njihovom geografskom poloaju, tj.prema tome da li se nalaze na moru ili na kopnu. Prema toj podjeli, svi terminali mogu se razvrstati u samo dvije osnovne skupine: luki terminali i kopneni terminali.Luki terminali mogu se definisati kao vorite morskih i kopnenih prijevoznih puteva organizirano i opremljeno za prihvat, prikupljanje, pripremu te otpremanje putnika ili velikih koliina tereta (robe) odreene vrste, prekrcavanjem s morskih na kopnena prijevozna sredstva i obratno.

Uobiajilo se razlikovanje terminala ne samo u funkciji namjene nego i u funkciji veliine koja opet zavisi o sadraju i namjeni. S tim u vezi obino se govori o malim, srednjim i velikim terminalima.Najvei terminali graeni su u lukama, to je i razumljivo sa obzirom na nastanak i razvoj saobraajnih tokova. 2.1. Robno- transportni centriRobno- transportni centar podrazumijeva ureen i organizovan prostor na kojem se vri prihvat, priprema, pretovar i otprema raznih vrsta roba. Primarna uloga RTC-a je da bude mjesto koncentracije i distribucije roba proizvodne, trgovinske i prometne djelatnosti cjelokupnog podruja koje gravitira dotinom RTC-u, te da odigra ulogu transmisije u transportu robe na prijevoznom putu od proizvoaa do potroaa.

Slika 1. Robno- transportni centarIzgradnja RTC-a temelji se na istraenim robnim tokovima, koliinama i vrstama roba za prijevoz, poglavito savremenim tehnologijama transporta, kako u meunarodnom, tako i u unutranjem pometu. Dobrom organizacijom RTC-a moe se postii visok stepen iskoritenosti pojednih postrojenja. RTC mora biti zasnovan na potpunoj povezanosti s odgovarajuim eljeznikim i cestovnim saobraajem i na bazi primjene raznih tehnologija integralnog i multimodalnog transporta. [footnoteRef:6]Terminal je mjesto na kraju tansportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili rukovanje teretom i njegovom dostavom. Terminali predstavljaju tehniko- tehnoloku i organizacijsku cijelinu u sastavu luke, pristanita, robno- transportnog centra ili kontinentalne prekrcajne stanice. Prema namjeni razlikuju se terminali u morskim lukama, zranim lukama, eljeznikim voritima, cestovnim voritima, rijenim pristanitima, itd.[footnoteRef:7] [6: Barievi,H.: Promet u turizmu] [7: www.pfri.hr/]

Slika 2. Air cargo terminal i preovarni centarUloga i znaenje terminala poveali su se sa razvojem prijevoznih tehnologija i proizvodnje. U dananje vrijeme terminali u klasinom smislu zapravo su kompleksniji dio robno transportnih centara, jer se pokazalo da tako koncipiran objekat osigurava sve potrebne uslove za koordinaciju saobraajnih grana, ali za mnogo ire aktivnosti koje su u funkciji i proizvodnje i distribucije. Robno- distribucijski centar sjedinjuje sve bitne logistike djelatnosti u distribuciji i transportu. Terminal se u funkciji transportnog prijevoza moe posmatrati sa razliitih stajalita, naprimjer: Sa stajalita kretanja prijevozno- manipulacijskih jedinica, s obzirom na uestalost dotura i otpreme i s tim u vezi ritma i frekvencije operacije Sa aspekta analize tehnologije koja se primjenjuje u terminalu Sa informacijskog aspekta Sa aspekta poslova i zadataka Sa aspekta dostupnosti ili prisutnosti pojedinih saobraajnih grana i dr.[footnoteRef:8] [8: Deljanin, A.: Skripta predavanja,]

Svako od tih stajalita, ali i neka druga, imaju svoje mjesto u funkcionisanju terminala kao cjeline, ali treba istaknuti da optimalno funkcionisanje terminala nije uslovljeno samo unutranjom strukturom nego i djelovanjem okruenja. U uslovima postojanja savremenih tehnologija prijevoza i tenje za racionalnim prijevozom i proizvodnjom, terminali sve vie postaju:

Centri koncentracije supstrata Centri oblikovanja optimalnih jedinica prijevoza Centri distribucije proizvoda koji se pojavljuju kao supstrat u procesu prijevoza.2.2. Terminali u cestovnom saobraajuTerminali u cestovnom saobraaju su mjesta gdje zapoinje i zavrava prijevozni proces putnika ili tereta, odnosno mjesto gdje najee putnik ili teret mijenja svoje prijevozno sredstvo. S obzirom na namjenu imamo sljedee terminale:a) Terminali za prijevoz putnikab) Terminali za prijevoz tereta

Slika 3. Terminal u cestovnom saobraaju2.2.1. Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu putnikaTerminali cestovnog saobraaja u prijevozu putnika su mjesta s kojih zapoinje ili na kojima zavrava putovanje putnika, odnosno mjesta gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo. To su mjesta gdje se ostvaruje kontakt izmeu putnika i saobraajnih sredstava, odnosno zadovoljavaju sve potrebe korisnika. Terminali za putnike u cestovnom saobraaju prostorno i tehnoloki gledano sastoje se iz tri cjeline:a) Pretprostora terminalab) Putnike zgradec) Operativnih povrina terminalaPretprostor terminala obuhvata povrine ispred putnike zgrade, a namijenjen je za prihvat i otpremu korisnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada u grad.

Putnika zgrada je izgraeni objekat iji sadraji omoguavaju prijem putnika i drugih korisnika iz pretprostora putnikog terminala i otpremu putnika do povrina za prijem i otpremu korisnika. Osnovni sadraj putnike zgrade su neophodni tehnoloki elementi bez kojih putniki terminal ne bi mogao funkcionisati. Meu osnovne sadraje putnikog terminala ubrajamo: prodajna mjesta karata, prostor za informacije, ekaonicu, sanitarne prostore, radni prostor za slube na terminalu. Operativne povrine terminala sainjavaju: prostori namijenjeni za prijem i otpremu autobusa i putnika, saobraajnice, sadraji vezani za odravanje, nadzor i ispravnost autobusa. Prostori za prijem autobusa i putnika su peroni.

Slika 4. Terminal za prijevoz putnikaSvaki peron ima povrine namjenjene za putnike i povrine namjenjene za autobus. Perone s obzirom na namjenu dijelimo na perone za autobuse u dolasku i autobuse u odlasku. Parkiralita za autobuse su prostori namjenjeni za zadravanje autobusa izmeu dolaska i odlaska sa terminala. Sadraji vezani za odravanje i nadzor ispravnosti autobusa slue za otklanjanje manjih kvarova, nadzor ureaja vanih za sigurnost saobraaja te unutranje i vanjsko ienje prijevoznog sredstva. Terminale u cestovnom putnikom prijevozu s obzirom na veliinu prijema putnika i autobusa dijelimo na: Autobusne stanice Autobusne kolodvoreAutobusna stanica je prostor odreen za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska i izlaska putnika, autobusni kolodvor je odreen prostor za prihvat i otpremu autobusa, putnika i prtljage. 2.2.2. Terminali cestovnog saobraaja u prijevozu teretaTerminali cestovnog saobraaja u prijevozu tereta ili autoteretni kolodvori su mjesta prijema i otpreme robe u cestovnom saobraaju na vee udaljenosti.Zadae autoteretnog kolodvora su: Skupljanje poiljki i stvaranje vee teretne jedinice Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj skupova cestovnih teretnih motornih vozila (kamion + prikolica ili teglja + poluprikolica) Dopuna tereta na skupove cestovnih teretnih vozila u prolazu Osiguranje odmora i opskrbe voznog osoblja Mogunost ostavljanja vozila pod nadzorom (parkiranje), itd.S obzirom na mjesto terminali cestovnog teretnog saobraaja u linijskom prijevozu mogu biti: polazni, zavrni, prolazni, mali do 35 skupova cestovnih teretnih motornih vozila, srednji od 35 do 70, a veliki preko 70 skupova cestovnih teretnih motornih vozila.

Slika 5. Terminal za prijevoz tereta2.3. Terminali u eljeznikom saobraajuTerminali u eljeznikom saobraaju su slubena mjesta na prugama, koja svojom opremom omoguavaju potpuno ili djelomino ostvarenje niza operacija u prijevozu tereta ili putnika. U opremu terminala u eljeznikom saobraaju ubrajamo zgrade, kolosijeke i druge objekte, koji nisu namjenjeni za ostvarenje saobraajnih usluga. Operacije koje se pojavljuju u prijevoznom procesu na eljeznici imamo: tehnike, robne, komercijalne i putnike.

Tehnike operacije u eljeznikom prijevoznom procesu objedinjuju niz poslova koji se odnose na: Prijem, otpremu i proputanje vozova (mimoilaenje, preticanje vozova) Sastavljanje i rastavljanje vozova Pripremanje i dostavljanje vagona na industrijske kolosijeke, odnosno mjesta ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja kao i njihovo vraanje, itd.U robne operacije eljeznikog saobraaja ubrajamo poslove oko: Ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe Sortiranje komadnih poiljaka i kontejnera Snadbijevanje vagona-hladnjaa ledom, solju, itd.Komercijalne operacije su niz poslova na terminalu eljeznikog saobraaja koji se odnose na: Prijem, uvanje i izdavanje robe Pripremu prijevozne dokumentacije Naplatu prijevoza, itd.U putnike operacije na terminalima u eljeznikom saobraaju ubrajamo poslove ustroja: ukrcaj i iskrcaj pote, obradu putnikih vozila.2.3.1. Putniki eljezniki terminalPutniki terminal u eljeznikom prijevozu putnika su mjesta s kojih poinje ili na kojima zavrava putovanje, odnosno mjesta gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo. Na putnikim terminalima u eljeznikom saobraaju se takoer obavlja obrada sastava putnikih vozova, te potanskih i komadnih poiljaka koje zahtjevaju brzi prijevoz. I ovaj terminal takoer ima predprostor, putniku zgradu i operativne povrine (peroni i kolosjeci).

Slika 6. eljezniki terminal2.3.2. Teretni eljezniki terminaliTeretni eljezniki terminal u eljeznikom saobraaju su mjesta prijema i otpreme robe u eljeznikom saobraaju. Na manjim terminalima ne postoji stroga odvojenost putnikog i teretnog dijela. U veim sreditima, s obzirom na velike koliine razne robe, teretni eljezniki terminali su izgraeni kao posebni objekti. Teretne eljeznike terminale moemo, s obzirom na mjesto smjetaja, podijeliti na: Teretne terminale u gradovima Teretne terminale u lukama Industrijske teretne terminale Pogranine (carinske) terminaleZa otvaranje svoje uloge ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta eljezniki teretni kolodvori su opremljeni: upravnom zgradom, skladitima-ukrcajnim rampama, kolskim vagama, ureajima za mjerenje tovarnih profila, pristupnim putevima, objektima i ureajima za odravanje vagona i vunih sredstava, ureajima za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta, mreom kolosijeka.2.3.3. Ranirani eljezniki terminaliRanirani eljezniki terminali su eljezniki objekti na kojima se obavljaju poslovi sreivanja teretnih vozova, tj. na njima se obavlja dio tehnikih operacija kao to su rastavljanje dolazeih i sastavljanje novih vozova.S obzirom na funkciju, ranirane terminale treba opremati sa : upravnom zgradom, mreom kolosijeka, potisnim dijelom sa sputalicom, postavnicom, te drugim objektima.2.3.4. Tehniki eljezniki terminaliTehniki eljezniki terminali su eljezniki objekti na kojima se obavljaju poslovi pripreme, ienja, opremanja, sastavljanja i rastavljanja putnikih vozova.Na tehnikim eljeznikim terminalima obavlja se niz tehnikih operacija kao to su: sastavljanje i rastavljanje putnikih vozova, izdvajanje potanskih, slubenih, spavaih i vagona sa ekspresnom robom, te oteenih vagona, pranje, ienje, pregled i sitniji popravci vagona, snadbjevanje vagona vodom, toaletnom opremom i namirnicama, izmjena i oprema lokomotiva, itd.Za obavljanje ovih poslova ovi terminali moraju biti opremljeni sa: mreom kolosijeka, halama za pranje, ienje vagona i drugim inastalacijama.2.4. Terminali u saobraaju na vodiTerminali u saobraaju na vodi su luke u pomorskom saobraaju i saobraaju na unutranjim plovnim putevima. Luke su vjetaki ili prirodni bazeni, odnosno poetno-zavrni terminali ili prolazni terminali u plovidbi na moru, rijeci, kanalu ili jezeru. Luke su namjenjene za: sklanjanje plovila, sipanje goriva, vode, hrane i drugih potreptina, pregled i odravanje i popravka plovila, ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj putnika i tereta, odmor posade plovila. Terminale u prometu na vodi moemo podijeliti s obzirom na nekoliko kriterija:1) Prema mjestu lociranja: Pomorske luke i luke na unutranjim plovnim putevima2) Prema nainu izvedbe: Prirodne i umjetne3) Prema namjeni: Trgovake luke (putnike, teretne) i luke posebne namjene (ratne, ribarske, sportske)4) Prema strukturi tereta, teretne luke moemo podijeliti na: Univerzalne luke i specijalizirane luke

Slika 8. Terminal u vodenom saobraaju2.4.1. Pomorske lukeLuke u pomorskom saobraaju su odreeni i opremljeni terminali gdje zapoinje ili se zavrava pomorski saobraaj, odnosno mjesto zadravanja tokom plovidbe morem.Cijeli prostor luke u pomorskom saobraaju moemo podijeliti u nekoliko dijelova: Podluku sa sidritem Luki akvatorij Operativne obale (teritorij za pristajanje) Kopneni teritorij lukePodluka sa sidritem je zatieni morski prostor ispred luke, namjenjen je za odravanje brodova do njihovog prijema u luku, tj.do pristajanja uz operativne obale.Luki akvatorij je zatieni morski prostor ogranien lukobranima i pristaninom teritorijom, odnosno operativnim obalama, u njemu se obavljaju operacije manevara, okretanja i pristajanja brodova.Pristanini teritorij odnosno operativne obale su izgraeni objekti namjenjeni za pristajanje i privez plovila odnosno ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta i putnika.Kopneni teritorij luke obuhvata prostor iza pristaninog teritorija odnosno operativnih obala. Na ovom prostoru su izgraeni mnogi objekti koje moemo svrstati u: skladita- upravne zgrade, putnike zgrade, cestovne i eljeznike komunikacije, itd.a) Pomorska putnika lukaPomorska putnika luka je prostor koji slui za ukrcaj i iskrcaj putnika, a s obzirom na mjesto moe biti polazna, prolazna ili krajnja.b) Pomorske teretne lukeU prijevozu tereta pomorski saobraaj sudjeluje s najveim postotkom u ukupnom prijevozu morem. Zbog toga su pomorske teretne luke vrlo vani terminali saobraaja morem. Teret s obzirom na svoja obiljeja dijelimo na: generalni, rasuti i tekui. Generalni teret obuhvata sve vrste komandnih tereta. Rasuti treti obuhvataju sve vrste sipkog, zrnatog i tereta u gromadama. U tekue terete ubrajamo naftu, ukapljeni prirodni plin, jestiva ulja, vino i sl.Danas prijevoz kontejnera brodovima zauzma visoko mjesto u prijevozu tereta morem, pa emo zbog toga dati pregled sadraja jedne kontejnerske luke morem, a oni su: operativna obala, pretovarni mostovi za prekrcaj kontejnera, prostor za slaganje kontejnera, prostor za prihvat i otpremu kontejnera, vozni park za rukovanje kontejnerima, skladita za parkiranje i rasparkiranje kontejnera, upravna zgrada, radionica za popravak i odravanje kontejnera, nadzorni toranj i eljeznike i cestovne komunikacije.

c) Luke na unutranjim plovnim putevimaLuke na unutranjim plovnim putevima su ureeni i opremljeni terminali gdje zapoinje ili zavrava promet, odnosno to je mjesto zadravanja tokom plovidbe.Prostor rijene ili kanalske luke moemo podijeliti u nekoliko podruja: ulazni kanal, akvatorij luke, bazeni s operativnim obalama i kopneni teritorij luke.2.5. Terminali u zranom saobraajuTerminali u zranom saobraaju (zrakoplovna luka ili aerodrom) je definisana povrina na zemlji, vodi ili snijegu (ukljuujui zgrade, instalacije ili opremu), gdje zrakoplovi polijeu ili slijeu, gdje se otpremaju ili primaju putnici, prtljaga i pota, te prima, smjeta, ukrcava i iskrcava roba, kao i mjesto gdje se obavljaju svi drugi poslovi vezani za zrani saobraaj.Zrakoplovne luke s obzirom na namjenu moemo podijeliti na: Znane luke za javni zrani saobraaj Zrane luke za sportske potrebe Zrane luke za vlastite potrebe Zrane luke za hidroavione Zrane luke za specijalne namjeneZrakoplovne luke dijelimo u pet klasa: A, B, C, D i E. One se sastoje od: poletno- slijetne staze, stajanke (platforme), prilaznih zrakoplovnih staza, putnike zgrade, zgrade robnog terminala, instalacija za nadzor leta, prostora za servisiranje, odnosno odravanje i spremanje zrakoplova i opreme zrakoplovne luke (aerodroma). Terminali u zranom saobraaju mogu biti putniki i teretni. Poletno- slijetna staza je izgraena povrina za polijetanje i slijetanje zrakoplova. Danas su uobiajeni neki osnovni tipovi stajanki (platformi): frontalni sistem, linearni sistem, satelitski sistem, otvoreni sistem, sistem prsta. Putnika zgrada je izgraeni objekt zrane luke (aerodroma) gdje zapoinje odnosno zavrava putovanje putnika, a opremljena je mjestima za registraciju putnika i prtljage, sortirnicom prtljage, uslunim sadrajima (ugostiteljstvo, trgovine, druge usluge) i prostorima drugih slubi zrane luke. Ona je postavljena centralno, a putnik ide pjeice do zrakoplova. Putnika zgrada, odnosno putniki terminal je mjesto gdje putnik zapoinje odnosno zavrava svoje putovanje zrakom. To je mjesto gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo i gdje je s jedne strane zgrade platforma i parkiralite za zrakoplove, a s druge strane parkiralita drugih prijevoznih sredstava.Zgrada robnog prometa (Cargo) je po funkciji identina putnikoj. To je mjesto gdje roba zapoinje ili zavrava putovanje zrakom, a nastavlja put dalje nekim drugim saobraajnim sredstvom.Objekti navigacijskih ureaja (elektro ureaji i antene) slue za sigurno slijetanje i polijetanje zrakoplova, a nalaze se uz poletno-slijetnu stazu i obojeni su bijelo-crvenim kockicama. Sluba nadzora leta, meteoroloka sluba za pomo u zrakoplovstvu, sluba cateringa (priprema i opskrba zrakoplova hranom i piem) nalaze se neposredno uz putniku zgradu, a sluba uzletinog nadzora nalazi se obino u posebnim tornjevima (nadzorni toranj) uz stajanku (platformu) koji je svojim oblikom i visinom obliljeavajui dio zrakoplovne luke.

Slika 9. Zrana luka2.6. Terminali u potanskom saobraaju Terminali u potanskom saobraaju su potanske proizvodne jedinice koje dijelimo na: Glavni potanski centar Paketski potanski centar Potanski centar prerade Potanski centar pripreme Izmjenina pota Aero odjeljak Pota carinjenja Inozemni odjeljak Centar zatite Pretovarni punkt

a) Glavni potanski centarGlavni potanski centar je po pravilu organizator prijevoza poiljaka na linijama opeg rada prijevoza i prekrcajnih manipulacija koje dolaze meunarodnim i magistralnim potanskim linijama. Potanski centar organizuje transport potanskih vrea i paketa sredstvima drumskog, eljeznikog, zranog i pomorskog saobraaja. Takoer, obaveze glavnog potanskog centra su: Posredovanje u razmjeni zakljuaka izmeu dva ili vie subjekata potanskog saobraaja Organizacija poslova putujue pote na domaim i meunarodnim relacijama Organizacija transporta u otpremi i prijemu poiljaka po opem redu prevoza na domaim i meunarodim linijama Pojavljuje se kao posrednik izmjenine pote i drugih proizvodnih jedinica potanske mree

b) Paketski potanski centarPaketski potanski centar ima zadatak da obezbjedi koncentraciju i difuziju paketa, treba da posreduje i prerauje pakete i ostale potanske poiljke koje su tree kategorije po hitnosti.c) Potanski centar preradePotanski centar prerade ima zadatak koncentracije i difuzije potanskih poiljaka za nadleno podruje. Tehnoloki kriteriji vezani su za dnevnu koliinu prispjelih i otpremljenih poiljaka, broja pota na podruju potanskog centra i vremena prijevoza do najudaljenije potanske jedinice.2.7. Tehnika sredstva za rukovanje u terminalimaKontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sistema u tri verzije rukovanja iz kojih proizilazi nain prekrcaja i skladitenja kontejnera. To su Lo-Lo (vertikalni), Ro-Ro (horizontalni) ili kombinirano za oba Lo-Ro. Tako u kontejnerskim terminalima postoje: velike kontejnerske portalne dizalice u obliku mosta, zatim kontejnerske portalne dizalice i mobline (pokretne) kontejnerske dizalice.

Velike kontejnerske mostne dizalice preteno se nalaze u lukim kontejnerskim terminalima i kreu se po inama. Vozna kolica koja nose hvata kontejnera kreu se po horizontalnoj gredi dizalice. Dohvat tih dizalica je 30-45 m. Nosivost im je 300 do 500 tona. Kapacitet manipulacije tih dizalica je 30 kontejnera u satu.Portalna kontjenerska dizalica takoer se kree po inama. Nosivost je 300 do 499 Kn, dohvat do 40 m. Ima hvata naprijed. Kapacitet manipulacije je 20 do 25 kontejnera u satu.Mobilna kontejnerska dizalica je novi tip autodizalica, kostrukcijski prilagoena za manipulacije kontejnerima i drugim tekim teretima. Vrlo je pokretljiva. Kree se na gumenim tokovima po cijelom platou terminala. Maksimalni dohvat joj je 35 m sa nosivou pri tom oko 250 tona, a pri dohvatu od 18 m, nosivost joj je 500 Kn. Kapacitet je 20 kontejnera u satu.Pokretna kontejnerska mehanizacija na terminalu sastoji se od: portalnog prijenosnika ( sa frontalnim slaganjem i razlaganjem), portalnog prijenosnika sa bonim manipulacijama, bonog viljukara, elnog viljukara, autodizalice, traktora za vuu, prikolica ili poluprikolica i dr.

Slika 10. Tehnika sredstva za rukovanje terminalima2.8. Tehnoloki elementi terminalaUtvrivanje srednje relacije manipulacije u terminalu polazni je tehnoloki podatak. Srednja se daljina naziva po principu teita operativnog prostora i slui za aproksimativni proraun ciklusa i manipulacijskih sredstava.a) Oprema terminalaOprema terminala se dijeli na glavnu i pomonu. U glavnu opremu spada: osnovno manipulacijsko sredstvo, vuna vozila, poluprikolice za kontejnere, viljukar za manipulacije, skladina oprema.U pomonu opremu ubraja se sva pomona oprema koja je potrebna za rad terminala ukljuujui i informacijski sistem i signalizaciju.2.9. Osvrt na definisanje mree terminalaJedno od pitanja kojima se moraju baviti tehnolozi saobraaja kada se nau u ulozi planera jeste izbor lokacije terminala. Budui da se poloaj nekog terminala ne moe posmatrati kao izolirani tehnoloki segment, a naposve ne u vrijeme kada jo nije uspostavljena ili definisana mrea terminala, te se u sklopu razmatranja makrolokacije terminala treba razmatrati njegovo mjesto i uloga u ukupnoj mrei.Opredjeljenje za realizaciju terminala u funkciji optimalnog prijevoza supstrata nije imaginarni problem ili pitanje bez vanosti, ve konkretan struni problem za ije je rjeenje nuna primjena savremene znanstvene metodologije. Ako terminal u svom djelovanju nije iskoriten i sam e se pojaviti kao dodatni nepovoljni segment u prijevnoznom lancu.2.10. Planiranje povrina za razvoj terminalaPlaniranje povrina terminala je neprekidan proces koji se ne zavrava ni u trenutku prvog osnovnog plana, jer njegova ograniena izvedba moe imati nesagledive posljedice u daljem razvoju terminala. Izmeu veliina prometa terminala i potrebne povrine postoji funkcijski odnos koji je direktno proporcionalan. Izbor neke luke treba posmatrati i utvrditi sa raznih aspekata. Tu pripadaju prvenstveno geografski, topografski i maritimni faktori, zatim privredni potencijal, tj. proizvodnja, trgovina, privredne aglomeracije, zatim postojee stanje potreba i mogunosti razvoja kopnenih infrastrukturnih brzih i savremenih saobraajnica: eljeznikih, cestovnih i po mogunosti rijenih i zranih. Uz potrebnu morsku povrinu (akvatorij) luki terminal mora raspolagati i sa odgovarajuom kopnenom povrinom koja se razmatra s obzirom na namjenu koju ima u ukupnom lukom prostoru.Osnovu za ocjenjivanje veliine operativnih povrina terminala determiniraju se tri najvanija parametra: brod sa svojom veliinom i nosivou, vrsta i osobine tereta koji se dovozi ili odvozi brodom, godinji promet terminalaVrijeme boravka u luci najveim dijelom zavisi o faktoru iskrcaja ili ukrcaja tereta.Q= f (D)A= f (D),gdje je Q faktor iskrcaja ili ukrcaja broda, D nosivost broda (DWT), a A veliina povrine skladita.Vrsta tereta, njegove fizike i hemijske osobine bitno utjeu na definisanje potrebnog prostora za rukovanje i skladitenje u terminalu.2.11. Manipulacijski prostorPod manipulacijskim prostorom podrazumijeva se prostor na kojem se obavljaju manipulacije.

Slika 11. Situacioni plan luke ibenikTerminal kao podsistem tehnologije prijevozaTerminal djeluje kao element tehnologije. Sloenost strukture terminala proizilazi iz vrste prijevozno-manipulacijskih i skladinih operacija.

Slika 12. Struktura terminalaX1.....Xn- ulazne varijable- supstrat koji treba izmanipulisati ili obraditi, sredstva za manipulisanje, sredstvo za prijevoz, ivi rad i dr.Y1.....Yn- izlazne varijable- mogu oznaavati obim obavljenog rada, kvalitet rada, stepen iskoritenja tehnike i infrastrukture u terminalu i dr.2.12. Operacije sa terminalima Podjela ili svrstavanje operacija u terminalu ne mora biti jednoznana i zavisi od aspekta razmatranja. Razmatrajui operacije u lukom terminalu za generalni teret pri konvencionalnom bainu prijevoza, obino ih svrstavamo u sljedee skupine: Pripremne operacije (utvrivanje vrste prijevoznog sredstva, sadraja prijevoza po vrsti supstrata te vrste i teini jedinice tereta, raspored pretovarne mehanizacije, obim ivog rada, odreivanje lokacije za smjetaj supstrata, obavijest carinskim organima [footnoteRef:9]) [9: www.wikipedija.org/]

Tehnoloke operacije (operacije koje se pojavljuju pri izravnom i neizravnom pretovaru, kretanje prijevoznih sredstva u operativnoj zoni, raspored mehanizacije za manipulaciju i dr.) Komercijalne operacije (aktivnosti na preuzimanju supstrata, njihovu naknadu, te pediterske i agencijske usluge) Kibernetske operacije (operacije koje za rezultat imaju podatke o ulazu i izlazu tereta, njihovom kretanju kroz operativni terminalni prostor, podacima o kretanju prijevoznih sredstava i dr.)

Slika 13. Stuktura operacija terminalaU organizacijske aktivnosti se svrstavaju sve aktivnosti koje se odnose na osiguranje kadrovskih pretpostavki ukljuujui i ope ureenje njihovih meusobnih odnosa.[footnoteRef:10] [10: Markovi, I.: Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1990, str.98.]

Pod tehnolokim operacijama podrazumijevaju se sve operacije koje se odnose na programiranje rada prijevoznih sredstava, manipulacijske opreme, operacije vezane uz smjetaj sredstava rada, itd.

Slika 14. Operacija u terminalu2.13. Kopnene povrine za uslune potrebe terminalaKopnene povrine za uslune potrebe terminala obuhvataju saobraajne povrine terminala, povrine za opskrbu i servisne instalacije, povrine za komercijalne aktivnosti i korisnike lukih usluga, te povrine za luku industriju.Trajanje ciklusaTrajanje ciklusa nalazi se u zavisnosti od utvrene srednje manipulacije tehnikih znaenja manipulacijskog sredstva i vremena zahvatanja i ostavljanja manipulacijske jedinice ili kontejnera. Tako dobiveno vrijeme (s) mnoi se sa odreenim koeficijentom. Proizvoa manipulacijskog sredstva obino daje i podatke o trajanju ciklusa.U sklopu tehnolokih operacija dominiraju manipulacijske operacije pri emu treba razlikovati vertikalne i horizontalne manipulacijske operacije.T= (+++), Gdje je:T- vrijeme trajanja ciklusa, - vrijeme zahvatanja, ukljuujui i dizanje na mjestu, - vrijeme kretanja pod optereenjem, - vrijeme ostavljanja, ukljuujui sputanje, - vrijeme povratne vonje na mjesto zahvata, - koeficijent korekcije teorijskog vremena ciklusa dobivenog od proizvoaa (obino se uzima 1,5- 1,6)[footnoteRef:11]. [11: Markovi, I.: Integralni transportni sustavi i robni tokovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1990. str. 126.]

2.14. Osnovne napomene o informacijskom sistemu terminalaTeminali zahtijevaju kvalitetnu informaciju, to predstavlja sveobuhvatnost i brzinu prijema i obrade. Informacijski sistem savremenog terminala sadri podsisteme osnovnih elemenata tehnologije, to znai podsisteme informacija o: Tokovima supstrata Sredstvima prijevoza Manipulacijskim sredstvima Infrastrukturnim sredstvima Upravljanju

3. ZAKLJUAKIz ovog seminarskog rada bolje smo se upoznali sa pojmom terminali, njihovom funkcijom, primjenom, te njihovom podjelom.Terminali su zapravo mjesta na kraju transportnog puta gdje se vri prihvat putnika i robe, to su pragovi svakog saobraajnog sistema i pomou terminala je postignuto uspjeno povezivanje razliitih saobraajnih grana.Savremeni terminali imaju dva osnovna elementa statiki i dinamiki. U dinamike elemente spadaju sve vrste i tipovi sredstava za manipulaciju i prijenos jedinica manipulacije i prijevoza, sredstava prijevoza dok borave u terminalima i sl., a u statike spadaju operativni smjetajni prostor na otvorenom, zatvoreni skladini prostor, operativne saobraajnice za pojedine postojee oblike saobraaja, itd.Obradu supstrata treba dovest u vezu sa iskoritavanjem prijevoznih sredstava, jer se tei ka tome da to iskoritavanje bude optimalno.Osnovni zadatak terminala jeste to se pomou njih vri regulisanje saobraajnih tokova, bre se obavlja prijem i otprema putnika i robe, budui da koriste savremenu tehnologiju u svom izvravanju.Uloga i znaenje terminala su se poveali sa napretkom tehnologije, tako da je u fizikom dijelu ljudska snaga praktino zamijenjena sa odgovarajuim strojevima i postrojenjima. Isto tako treba naglasiti da su radnici sada specijalistiki obrazovani.Terminali moemo podijeliti na: terminale u cestovnom saobraaju gdje postoje terminali za prijevoz putnika i tereta, terminali u eljeznikom saobraaju gdje takoer postoje terminali za prijevoz putnika i tereta, te tehniki terminali, terminali u saobraaju na vodi gdje imamo pomorske luke i luke na unutranjim plovnim putevima, terminali u zranom saobraaju i terminali u potanskom saobraaju.Dalje u seminarskom radu su takoer spomenuta tehnika sredstva za upravljanje terminalima gdje imamo velike kontejnerske portalne dizalice, mobline (pokretne) kontejnerske dizalice, kao i oprema terminala i operacije sa terminalima gdje imamo organizacijske, tehnoloke i komercijalne operacije.Na kraju moemo zakljuiti da su terminali od velike pomoi u dananjem vremenu gdje se odvija brz nain ivota.4. LITERATURA

KNJIGE: Prof. dr. sc. Abidin Deljanin: Osnovi transportnih i komunikacijskih sistema, Predavanja i vjebe, Sarajevo, 2010. godine Prof. dr. sc. Abidin Deljanin: Skripta predavanja Barievi, H.: Promet u turizmu Markovi, I.: Suvremeni transportni sistemi, izdanje CIP Zagreb, 1991. godine Markovi, I.: Integralni transportni sustavi i robni trokovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1990. godineONLINE IZVORI: http:/terminali.hr/ http:/www.terminali.hr/ http://www.wikipedija.org/ http://www.wikicitati.ba/ http://www.pfri.uniri.hr/ http://www.ekapia.ba/ http://www.wikimedia.org/

Sarajevo, 2013.

2